Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Pol Pot 0 2735 42713078 42712800 2026-10-24T05:26:01Z Vipz 151311 /* top */ 42713078 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nosilac funkcije |ime= Pol Pot<br>{{small|{{nobold|ប៉ុល ពត}}}} |datum rođenja=[[19. svibnja]] [[1925.]] |mjesto rođenja={{flagicon|CAM|1863}} [[Prek Sbauv]], [[Francuska Kambodža|Kambodža]] |datum smrti=[[15. travnja]] [[1998.]] |mjesto smrti={{flagicon|CAM}} [[Anlong Veng]], [[Kambodža]] |malaslika= |opis male slike= |slika=Pol Pot in 1978.png |veličina= |opis slike=Pol Pot, 1978. |stranka=[[Komunistička partija Kampućije|KP Kampućije]] |potpis=Pol Pot signature.svg |supruga=[[Khieu Ponnary]]<br>{{small|(1956–1979; razvod)}}<br>[[Mea Son]]<br>{{small|(1986–1998; njegova smrt)}} |zanimanje= |fusnote= |položaj = 2. [[Komunistička partija Kampućije|generalni sekretar KP Kampućije]] |tip1 = političar |mandat_start = [[22. veljače]] [[1963.]] |mandat_kraj = [[6. prosinca]] [[1981.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Tou Samouth]] |nasljednik = ''stranka ukinuta'' |čin2 = 51. [[premijer Kambodže]]<br>{{small|3. [[Demokratska Kampućija|premijer Demokratske Kampućije]]}} |tip2 = političar |mandat_start2 = [[14. travnja]] [[1976.]] |mandat_kraj2 = [[27. rujna]] [[1976.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = [[Khieu Samphan]] {{small|(v.d.)}} |nasljednik2 = [[Nuon Chea]] {{small|(v.d.)}} |čin3 = 53. [[premijer Kambodže]]<br>{{small|5. [[Demokratska Kampućija|premijer Demokratske Kampućije]]}} |tip3 = političar |mandat_start3 = [[25. listopada]] [[1976.]] |mandat_kraj3 = [[7. siječnja]] [[1979.]] |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = [[Nuon Chea]] {{small|(v.d.)}} |nasljednik3 = [[Pen Sovan]] {{small|(od 1981.)}} |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |vjera= [[ateizam]] }} '''Pol Pot''' ({{jez-km|ប៉ុល ពត}}; [[Prek Sbauv]], [[19. svibnja]] [[1925.]] – [[Anlong Veng]], [[15. travnja]] [[1998.]])<ref name=BBC>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/pot_pol.shtml|title=BBC – History – Historic Figures: Pol Pot (1925–1998)|publisher=BBC|accessdate=25 January 2011}}</ref><ref name=TIME>{{cite news|url=http://www.time.com/time/asia/asia/magazine/1999/990823/pol_pot1.html|work=Time Magazine|title=Pol Pot|last=Chandler|first=David|date=23 August 1999|accessdate=4 February 2011|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110203010225/http://www.time.com/time/asia/asia/magazine/1999/990823/pol_pot1.html|archivedate=3 February 2011}}</ref> bio je [[kambodža]]nski revolucionar i političar, koji je od [[1976.]] do [[1979.]] godine obnašao dužnost [[Premijer Kambodže|premijera]] [[Demokratska Kampućija|Demokratske Kampućije]]. Po ideološkom uvjerenju [[Maoizam|maoist]] i [[Kmerski nacionalizam|kmerski nacionalist]], Pol Pot je od [[1963.]] do [[1997.]] godine bio vođa [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], a do [[1981.]] godine i generalni sekretar [[Komunistička partija Kampućije|KP Kampućije]]. Bio je neosporivi vođa Demokratske Kampućije tokom četiri godine njezina postojanja, vodeći režim koji je bio odgovoran za [[Kambodžanski genocid|smrt gotovo četvrtine tadašnje populacije]]. Rođen je kao '''Saloth Sar''' ({{jez-km|សាឡុត ស|veza=ne}}) u bogatoj farmerskoj obitelji u mjesu [[Prek Sbauv]] te je školovan u nekim od najelitnijih škola u [[Francuska Kambodža|Kambodži]]. Tokom 40-ih godina, preselio se u [[Pariz]] gdje je postao član [[Komunistička partija Francuske|KP Francuske]] i usvojio [[marksizam-lenjinizam]], posebice kako je interpretiran u djelima [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] i [[Mao Zedong]]a. U Kambodžu se vratio [[1953.]] godine te se pridružio komunističkom kmerskom [[Việt Minh]]u u borbi protiv novoformirane vlasti nezavisne Kambodže, na čijem je čelu bio princ [[Norodom Sihanouk]]. Nakon povlačenja Việt Minha u [[Sjeverni Vijetnam]] tokom [[1954.]] godine, Pol Pot se vratio u [[Phnom Penh]], gdje je radio kao učitelj, istovremeno ostajući aktivan član kambodžanskog komunističkog pokreta. Godine [[1959.]], pomogao je u organiziranju pokreta u stranku, Kampućijsku radničku partiju – koja će kasnije postati [[Komunistička partija Kampućije]] – te je početkom 60-ih godina postao njezin čelnik. Kako bi izbjegao državnu represiju, godine [[1962.]] se preselio u bazu [[Việt Cộng]]a u kambodžanskog džungli, prije nego je posjetio [[Hanoi]] i [[Peking]]. Godine [[1967.]], ponovo je započeo [[Kambodžanski građanski rat|konflikt]] protiv Sihanouka. Nakon pobjede u građanskom ratu, Pol Pot je [[1975.]] godine došao na čelo Kambodže, koja je ubrzo preimenovana u [[Demokratska Kampućija]]. Želeći izgraditi agrarno, socijalističko društvo, Pol Pot je uspostavio diktatorski, represivni režim koji je prisilno evakuirao gradsko stanovništvo i tjerao narod na prisilni rad u poljima, u sklopu kooperativa. Svi oni koji su smatrani neprijateljima novog režima su proganjani i pobijeni. Ta masovna ubojstva, tokom kojih će stradati gotovo četvrtina populacije, dana su znana kao [[kambodžanski genocid]].<ref>Heuveline, Patrick (1998), "Between One and Three Million": Towards the Demographic Reconstruction of a Decade of Cambodian History (1970-79), Population Studies, Vol. 52, Number 1: 49-65.</ref><ref name="Locard">Locard, Henri, [http://www.paulbogdanor.com/left/cambodia/locard.pdf State Violence in Democratic Kampuchea (1975-1979) and Retribution (1979-2004)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131030013853/http://www.paulbogdanor.com/left/cambodia/locard.pdf |date=2013-10-30 }}, ''European Review of History'', Vol. 12, No. 1, March 2005, pp. 121–143.</ref><ref name="Heuveline, Patrick 2001">Heuveline, Patrick (2001). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." In Forced Migration and Mortality, eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press.</ref><ref name="Banister, Judith 1993">Banister, Judith, and Paige Johnson (1993). "After the Nightmare: The Population of Cambodia." In Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community, ed. Ben Kiernan. New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.</ref> Tokom [[1978.]] godine, komunistička opozicija u Kambodži, mahom sastavljena od disidenata u [[Vijetnam]]u, zalagala se za vijetnamsku vojnu intervenciju protiv Pol Potovog režima. Krajem godine, [[Kambodžansko-vijetnamski rat|Vijetnam je izvršio invaziju]] Kampućije i uspostavio marionetski režim, [[Narodna Republika Kampućija|NR Kampućiju]]. Pol Pot i njegovi sljedbenici su početkom siječnja [[1979.]] godine pobjegli iz [[Phnom Penh]]a te pobjegli u džunglu na granici s [[Tajland]]om. Do [[1993.]], [[Crveni Kmeri]] su bili dio [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije|koalicijske vlade]] koja je uživala međunarodno priznanje, u odnosu na nikada priznatu NR Kampućiju. Tokom tog skrivanja, [[Ta Mok]]ova frakcija Crvenih Kmera je Pol Pota stavila u kućni pritvor, gdje je i umro [[1998.]] godine, navodno od srčanog udara,<ref>[[Nate Thayer]]. "Dying Breath" ''Far Eastern Economic Review''. 30 April 1998.</ref> uzrokovanog vjerojatno od smrtonosne kombinacije valiuma i klorokina.<ref>[https://www.theguardian.com/world/1999/jan/21/cambodia#:~:text=The%20story%20of%20Pol%20Pot,to%20the%20United%20States%20for Pol Pot 'killed himself with drugs'], John Gittings, Mark Tran, [[The Guardian]], 21. januar 1999.</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == ;Primarni izvori * {{cite book|last=Chandler|first=David P.|title=Brother Number One: A Political Biography of Pol Pot|url=https://archive.org/details/brothernumberone0000chan_j6y0|year=1992|publisher=Westview Press|location=Boulder, San Francisco, and Oxford|isbn=0-8133-0927-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Short|first=Philip|title=Pol Pot: The History of a Nightmare|url=https://archive.org/details/polpothistoryofn0000shor|year=2004|publisher=John Murray|location=London|isbn=978-0719565694|ref=harv}} ;Daljnje informacije {{refbegin}} * Denise Affonço, ''To The End Of Hell: One Woman's Struggle to Survive Cambodia's Khmer Rouge''. * [[David P. Chandler]], Ben Kiernan & Chanthou Boua: ''Pol Pot plans the future: Confidential leadership documents from Democratic Kampuchea, 1976–1977''. New Haven, CT: Yale University Press, 1988. * Stephen Heder, ''Pol Pot and Khieu Samphan''. Clayton, Victoria: Centre of Southeast Asian Studies, 1991. * Ben Kiernan, "Social Cohesion in Revolutionary Cambodia", ''Australian Outlook'', December 1976. * Ben Kiernan, "Vietnam and the Governments and People of Kampuchea", ''Bulletin of Concerned Asian Scholars'' (October–December 1979) * Ben Kiernan, ''The Pol Pot regime: Race, power and genocide in Cambodia under the Khmer Rouge'', 1975–79. New Haven, Conn: Yale University Press, 1997. * Ben Kiernan, ''How Pol Pot came to power: A history of Cambodian communism, 1930–1975''. New Haven, Conn.: Yale University Press, 2004. * Henri Locard, [http://www.paulbogdanor.com/left/cambodia/locard.pdf "State Violence in Democratic Kampuchea (1975–1979) and Retribution (1979–2004)",] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131030013853/http://www.paulbogdanor.com/left/cambodia/locard.pdf |date=2013-10-30 }} ''European Review of History—Revue européenne d'Histoire'', vol. 12, no. 1 (March 2005), pp.&nbsp;121–143. * François Ponchaud, ''Cambodia: Year Zero''. New York: Holt, Rinehart and Winston, 1978 * Piergiorgio Pescali, ''Indocina''. Bologna: Emil, 2010. * Piergiorgio Pescali, ''S-21 Nella prigione di Pol Pot''. Milan: La Ponga Edizioni, 2015. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pol Pot}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/programmes/from_our_own_correspondent/81048.stm A meeting with Pol Pot]. Elizabeth Becker of ''[[The New York Times]]''. * [https://web.archive.org/web/20071027122241/http://www.ess.uwe.ac.uk/genocide/cambodia.htm Cambodian Genocide]. Material compiled by Dr. Stuart D Stein. * [http://www.yale.edu/cgp/ Cambodian Genocide Program, 1994–2008]. * [http://www.cambodiatribunal.org/ Cambodia Tribunal Monitor]. * ''[[iarchive:BiographyOfComradePolPotSecretaryOfTheCentralCommitteeOfThe|Biography of comrade Pol Pot, secretary of the Central Committee of the Communist Party of Kampuchea]].'' A pamphlet published by Democratic Kampucheas foreign ministry. {{S-start}} {{S-off}} {{S-bef|before=''[[Khieu Samphan]]''<br>(vršitelj dužnosti)}} {{S-ttl|title=51. [[premijer Kambodže]]<br>{{small|3. [[Demokratska Kampućija|premijer Demokratske Kampućije]]}} |years=[[14. travnja]] [[1976.]] – [[27. rujna]] [[1976.]]}} {{S-aft|after=''[[Nuon Chea]]''<br>(vršitelj dužnosti)}} |- {{S-bef|before=''[[Nuon Chea]]''<br>(vršitelj dužnosti)}} {{S-ttl|title=53. [[premijer Kambodže]]<br>{{small|5. [[Demokratska Kampućija|premijer Demokratske Kampućije]]}} |years=[[27. rujna]] [[1976.]] – [[7. siječnja]] [[1979.]]}} {{S-aft|after=[[Pen Sovan]]<br>{{small|''(od 1981. godine)''}}}} |- {{S-ppo}} {{S-bef|before=[[Tou Samouth]]}} {{S-ttl|title=2. [[Komunistička partija Kampućije|generalni sekretar KP Kampućije]] |years=[[22. veljače]] [[1963.]] – [[6. prosinca]] [[1981.]]}} {{S-aft|after=''Stranka ukinuta''}} |- {{S-bef|before=''Stranka osnovana''}} {{S-ttl|title=1. [[Stranka Demokratske Kampućije|generalni sekretar Stranke Demokratske Kampućije]] |years=[[6. prosinca]] [[1981.]] – [[1985.]] }} {{S-aft|after=[[Khieu Samphan]]}} |- {{S-end}} {{Kambodžanski vođe}} {{Crveni Kmeri}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1928|1998|Pol Pot}} [[Kategorija:Kambodžanski političari]] [[Kategorija:Premijeri Kambodže]] [[Kategorija:Crveni Kmeri]] [[Kategorija:Pseudonimi]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] [[Kategorija:Biografije, Phnom Penh‎]] j5ya9iacdokwgdh4y6gukjnmo72kntw 42713108 42713078 2026-10-24T11:11:50Z Edgar Allan Poe 29250 42713108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nosilac funkcije |ime= Pol Pot<br>{{small|{{nobold|ប៉ុល ពត}}}} |datum rođenja=[[19. svibnja]] [[1925.]] |mjesto rođenja={{flagicon|CAM|1863}} [[Prek Sbauv]], [[Francuska Kambodža|Kambodža]] |datum smrti=[[15. travnja]] [[1998.]] |mjesto smrti={{flagicon|CAM}} [[Anlong Veng]], [[Kambodža]] |malaslika= |opis male slike= |slika=Pol Pot in 1978.png |veličina= |opis slike=Pol Pot, 1978. |stranka=[[Komunistička partija Kampućije|KP Kampućije]] |potpis=Pol Pot signature.svg |supruga=[[Khieu Ponnary]]<br>{{small|(1956–1979; razvod)}}<br>[[Mea Son]]<br>{{small|(1986–1998; njegova smrt)}} |zanimanje= |fusnote= |položaj = 2. [[Komunistička partija Kampućije|generalni sekretar KP Kampućije]] |tip1 = političar |mandat_start = [[22. veljače]] [[1963.]] |mandat_kraj = [[6. prosinca]] [[1981.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Tou Samouth]] |nasljednik = ''stranka ukinuta'' |čin2 = 51. [[premijer Kambodže]]<br>{{small|3. [[Demokratska Kampućija|premijer Demokratske Kampućije]]}} |tip2 = političar |mandat_start2 = [[14. travnja]] [[1976.]] |mandat_kraj2 = [[27. rujna]] [[1976.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = [[Khieu Samphan]] {{small|(v.d.)}} |nasljednik2 = [[Nuon Chea]] {{small|(v.d.)}} |čin3 = 53. [[premijer Kambodže]]<br>{{small|5. [[Demokratska Kampućija|premijer Demokratske Kampućije]]}} |tip3 = političar |mandat_start3 = [[25. listopada]] [[1976.]] |mandat_kraj3 = [[7. siječnja]] [[1979.]] |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = [[Nuon Chea]] {{small|(v.d.)}} |nasljednik3 = [[Pen Sovan]] {{small|(od 1981.)}} |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |vjera= [[ateizam]] }} '''Pol Pot''' ({{jez-km|ប៉ុល ពត}}; [[Prek Sbauv]], [[19. svibnja]] [[1925.]] – [[Anlong Veng]], [[15. travnja]] [[1998.]])<ref name=BBC>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/pot_pol.shtml|title=BBC – History – Historic Figures: Pol Pot (1925–1998)|publisher=BBC|accessdate=25 January 2011}}</ref><ref name=TIME>{{cite news|url=http://www.time.com/time/asia/asia/magazine/1999/990823/pol_pot1.html|work=Time Magazine|title=Pol Pot|last=Chandler|first=David|date=23 August 1999|accessdate=4 February 2011|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110203010225/http://www.time.com/time/asia/asia/magazine/1999/990823/pol_pot1.html|archivedate=3 February 2011}}</ref> bio je [[kambodža]]nski revolucionar i političar, koji je od [[1976.]] do [[1979.]] godine obnašao dužnost [[Premijer Kambodže|premijera]] [[Demokratska Kampućija|Demokratske Kampućije]]. Po ideološkom uvjerenju [[Maoizam|maoist]] i [[Kmerski nacionalizam|kmerski nacionalist]], Pol Pot je od [[1963.]] do [[1997.]] godine bio vođa [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], a do [[1981.]] godine i generalni sekretar [[Komunistička partija Kampućije|KP Kampućije]]. Bio je neosporivi vođa Demokratske Kampućije tokom četiri godine njezina postojanja, vodeći režim koji je bio odgovoran za [[Kambodžanski genocid|smrt gotovo četvrtine tadašnje populacije]]. Rođen je kao '''Saloth Sar''' ({{jez-km|សាឡុត ស|veza=ne}}) u bogatoj farmerskoj obitelji u mjesu [[Prek Sbauv]] te je školovan u nekim od najelitnijih škola u [[Francuska Kambodža|Kambodži]]. Tokom 40-ih godina, preselio se u [[Pariz]] gdje je postao član [[Komunistička partija Francuske|KP Francuske]] i usvojio [[marksizam-lenjinizam]], posebice kako je interpretiran u djelima [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] i [[Mao Zedong]]a. U Kambodžu se vratio [[1953.]] godine te se pridružio komunističkom kmerskom [[Việt Minh]]u u borbi protiv novoformirane vlasti nezavisne Kambodže, na čijem je čelu bio princ [[Norodom Sihanouk]]. Nakon povlačenja Việt Minha u [[Sjeverni Vijetnam]] tokom [[1954.]] godine, Pol Pot se vratio u [[Phnom Penh]], gdje je radio kao učitelj, istovremeno ostajući aktivan član kambodžanskog komunističkog pokreta. Godine [[1959.]], pomogao je u organiziranju pokreta u stranku, Kampućijsku radničku partiju – koja će kasnije postati [[Komunistička partija Kampućije]] – te je početkom 60-ih godina postao njezin čelnik. Kako bi izbjegao državnu represiju, godine [[1962.]] se preselio u bazu [[Việt Cộng]]a u kambodžanskog džungli, prije nego je posjetio [[Hanoi]] i [[Peking]]. Godine [[1967.]], ponovo je započeo [[Kambodžanski građanski rat|konflikt]] protiv Sihanouka. Nakon pobjede u građanskom ratu, Pol Pot je [[1975.]] godine došao na čelo Kambodže, koja je ubrzo preimenovana u [[Demokratska Kampućija]]. Želeći izgraditi agrarno, socijalističko društvo, Pol Pot je uspostavio diktatorski, represivni režim koji je prisilno evakuirao gradsko stanovništvo i tjerao narod na prisilni rad u poljima, u sklopu kooperativa. Svi oni koji su smatrani neprijateljima novog režima su proganjani i pobijeni. Ta masovna ubojstva, tokom kojih će stradati gotovo četvrtina populacije, dana su znana kao [[kambodžanski genocid]].<ref>Heuveline, Patrick (1998), "Between One and Three Million": Towards the Demographic Reconstruction of a Decade of Cambodian History (1970-79), Population Studies, Vol. 52, Number 1: 49-65.</ref><ref name="Locard">Locard, Henri, [http://www.paulbogdanor.com/left/cambodia/locard.pdf State Violence in Democratic Kampuchea (1975-1979) and Retribution (1979-2004)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131030013853/http://www.paulbogdanor.com/left/cambodia/locard.pdf |date=2013-10-30 }}, ''European Review of History'', Vol. 12, No. 1, March 2005, pp. 121–143.</ref><ref name="Heuveline, Patrick 2001">Heuveline, Patrick (2001). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." In Forced Migration and Mortality, eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press.</ref><ref name="Banister, Judith 1993">Banister, Judith, and Paige Johnson (1993). "After the Nightmare: The Population of Cambodia." In Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community, ed. Ben Kiernan. New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.</ref> Tokom [[1978.]] godine, komunistička opozicija u Kambodži, mahom sastavljena od disidenata u [[Vijetnam]]u, zalagala se za vijetnamsku vojnu intervenciju protiv Pol Potovog režima. Krajem godine, [[Kambodžansko-vijetnamski rat|Vijetnam je izvršio invaziju]] Kampućije i uspostavio marionetski režim, [[Narodna Republika Kampućija|NR Kampućiju]]. Pol Pot i njegovi sljedbenici su početkom siječnja [[1979.]] godine pobjegli iz [[Phnom Penh]]a te pobjegli u džunglu na granici s [[Tajland]]om. Do [[1993.]], [[Crveni Kmeri]] su bili dio [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije|koalicijske vlade]] koja je uživala međunarodno priznanje, u odnosu na nikada priznatu NR Kampućiju. Tokom tog skrivanja, [[Ta Mok]]ova frakcija Crvenih Kmera je Pol Pota stavila u kućni pritvor, gdje je i umro [[1998.]] godine, navodno od srčanog udara,<ref>[[Nate Thayer]]. "Dying Breath" ''Far Eastern Economic Review''. 30 April 1998.</ref> uzrokovanog vjerojatno smrtonosnom kombinacijom valija i klorokina.<ref>[https://www.theguardian.com/world/1999/jan/21/cambodia#:~:text=The%20story%20of%20Pol%20Pot,to%20the%20United%20States%20for Pol Pot 'killed himself with drugs'], John Gittings, Mark Tran, [[The Guardian]], 21. januar 1999.</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == ;Primarni izvori * {{cite book|last=Chandler|first=David P.|title=Brother Number One: A Political Biography of Pol Pot|url=https://archive.org/details/brothernumberone0000chan_j6y0|year=1992|publisher=Westview Press|location=Boulder, San Francisco, and Oxford|isbn=0-8133-0927-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Short|first=Philip|title=Pol Pot: The History of a Nightmare|url=https://archive.org/details/polpothistoryofn0000shor|year=2004|publisher=John Murray|location=London|isbn=978-0719565694|ref=harv}} ;Daljnje informacije {{refbegin}} * Denise Affonço, ''To The End Of Hell: One Woman's Struggle to Survive Cambodia's Khmer Rouge''. * [[David P. Chandler]], Ben Kiernan & Chanthou Boua: ''Pol Pot plans the future: Confidential leadership documents from Democratic Kampuchea, 1976–1977''. New Haven, CT: Yale University Press, 1988. * Stephen Heder, ''Pol Pot and Khieu Samphan''. Clayton, Victoria: Centre of Southeast Asian Studies, 1991. * Ben Kiernan, "Social Cohesion in Revolutionary Cambodia", ''Australian Outlook'', December 1976. * Ben Kiernan, "Vietnam and the Governments and People of Kampuchea", ''Bulletin of Concerned Asian Scholars'' (October–December 1979) * Ben Kiernan, ''The Pol Pot regime: Race, power and genocide in Cambodia under the Khmer Rouge'', 1975–79. New Haven, Conn: Yale University Press, 1997. * Ben Kiernan, ''How Pol Pot came to power: A history of Cambodian communism, 1930–1975''. New Haven, Conn.: Yale University Press, 2004. * Henri Locard, [http://www.paulbogdanor.com/left/cambodia/locard.pdf "State Violence in Democratic Kampuchea (1975–1979) and Retribution (1979–2004)",] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131030013853/http://www.paulbogdanor.com/left/cambodia/locard.pdf |date=2013-10-30 }} ''European Review of History—Revue européenne d'Histoire'', vol. 12, no. 1 (March 2005), pp.&nbsp;121–143. * François Ponchaud, ''Cambodia: Year Zero''. New York: Holt, Rinehart and Winston, 1978 * Piergiorgio Pescali, ''Indocina''. Bologna: Emil, 2010. * Piergiorgio Pescali, ''S-21 Nella prigione di Pol Pot''. Milan: La Ponga Edizioni, 2015. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pol Pot}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/programmes/from_our_own_correspondent/81048.stm A meeting with Pol Pot]. Elizabeth Becker of ''[[The New York Times]]''. * [https://web.archive.org/web/20071027122241/http://www.ess.uwe.ac.uk/genocide/cambodia.htm Cambodian Genocide]. Material compiled by Dr. Stuart D Stein. * [http://www.yale.edu/cgp/ Cambodian Genocide Program, 1994–2008]. * [http://www.cambodiatribunal.org/ Cambodia Tribunal Monitor]. * ''[[iarchive:BiographyOfComradePolPotSecretaryOfTheCentralCommitteeOfThe|Biography of comrade Pol Pot, secretary of the Central Committee of the Communist Party of Kampuchea]].'' A pamphlet published by Democratic Kampucheas foreign ministry. {{S-start}} {{S-off}} {{S-bef|before=''[[Khieu Samphan]]''<br>(vršitelj dužnosti)}} {{S-ttl|title=51. [[premijer Kambodže]]<br>{{small|3. [[Demokratska Kampućija|premijer Demokratske Kampućije]]}} |years=[[14. travnja]] [[1976.]] – [[27. rujna]] [[1976.]]}} {{S-aft|after=''[[Nuon Chea]]''<br>(vršitelj dužnosti)}} |- {{S-bef|before=''[[Nuon Chea]]''<br>(vršitelj dužnosti)}} {{S-ttl|title=53. [[premijer Kambodže]]<br>{{small|5. [[Demokratska Kampućija|premijer Demokratske Kampućije]]}} |years=[[27. rujna]] [[1976.]] – [[7. siječnja]] [[1979.]]}} {{S-aft|after=[[Pen Sovan]]<br>{{small|''(od 1981. godine)''}}}} |- {{S-ppo}} {{S-bef|before=[[Tou Samouth]]}} {{S-ttl|title=2. [[Komunistička partija Kampućije|generalni sekretar KP Kampućije]] |years=[[22. veljače]] [[1963.]] – [[6. prosinca]] [[1981.]]}} {{S-aft|after=''Stranka ukinuta''}} |- {{S-bef|before=''Stranka osnovana''}} {{S-ttl|title=1. [[Stranka Demokratske Kampućije|generalni sekretar Stranke Demokratske Kampućije]] |years=[[6. prosinca]] [[1981.]] – [[1985.]] }} {{S-aft|after=[[Khieu Samphan]]}} |- {{S-end}} {{Kambodžanski vođe}} {{Crveni Kmeri}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1928|1998|Pol Pot}} [[Kategorija:Kambodžanski političari]] [[Kategorija:Premijeri Kambodže]] [[Kategorija:Crveni Kmeri]] [[Kategorija:Pseudonimi]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] [[Kategorija:Biografije, Phnom Penh‎]] pbebnn14mi3ujqc76lt1yyjztw8yzkv Poljska 0 3048 42713095 42563913 2026-10-24T08:15:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713095 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država |ime=Republika Poljska |izvorno_ime=Rzeczpospolita Polska |grb=Herb Polski.svg |zastava=Flag of Poland.svg |moto=Honor i Ojczyzna (poljski, "čast i domovina") <br /> Bóg, Honor, Ojczyzna (poljski, "Bog, čast, domovina")'' '''<sup>(1)</sup>''' |himna=Mazurek Dąbrowskiego |slika_karte=EU-Poland.svg |slika_karte2=Poland_-_Location_Map_(2013)_-_POL_-_UNOCHA.svg |glavni_grad=[[Varšava]] |uspostava_događaj1=[[Krštenje Poljske|Krštenje]] |uspostava_datum1=966. |uspostava_događaj2=[[Lublinska unija]] |uspostava_datum2=1. 7. 1569. |uspostava_događaj3=[[Druga Poljska Republika]] |uspostava_datum3=11. 11. 1918. |uspostava_događaj4=Pad komunizma |uspostava_datum4=31. 12. 1989. |postotak_vode=2,6 |površina_km2=312679 |stanovništvo=38.485.779<ref>Główny Urząd Statystyczny. Baza Demografia. Stan i struktura ludności, dane na dzień 31.03.2014 [http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/Tables.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226014634/http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/ErrorH.aspx?aspxerrorpath=%2Fbazademografia%2FTables.aspx |date=2018-12-26 }}</ref> |stanovništvo_popis_godina=2014. |površina poredak=34 |gustina poredak=123 |GDP_PPP=$990.568 milijarde<ref name=imf-gdp>{{cite web|title=5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/02/weodata/weorept.aspxpr.x=64&pr.y=5&sy=2012&ey=2019&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=964&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a=|publisher= International Monetary Fund |accessdate=1 February 2015}}</ref>|GDP_PPP_per_capita=$25.703|GDP_nominal=$593,758 milijarde<ref name=imf-gdp/> |GDP_nominal_per_capita=$15.406 |Gini=30.9 |Gini_godina=2013 |HDI=0.834 |HDI_ref=<ref name="HDI">{{cite web |url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr14-summary-en.pdf |title=2014 Human Development Report Summary |date=2014 |accessdate=27 July 2014 |publisher=United Nations Development Programme | pages=21–25}}</ref> |valuta=[[poljski zlot]] |vremenska_zona=[[UTC]] +1 |vremenska_zona_DST=[[UTC]] +2 |komentar='''<sup>(1)</sup>''' neslužbene krilatice |pozivni_broj=+48 |internetski_nastavak=.pl|vođa_titula1=Premijer |vođa_ime1=[[Donald Tusk]] |vođa_titula2=Predsjednik |vođa_ime2=[[Andrzej Duda]] |tip_vlasti=[[Polupredsjednički sistem|Polupredsjednička republika]] }} '''Poljska''' ([[poljski]] '''Polska''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈpɔlska]]]; službeno '''Republika Poljska''', poljski '''Rzeczpospolita Polska'''), [[država]] u [[srednja Evropa|srednjoj Evropi]]. Geopolitički pripada [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]<ref>{{Cite web |title=United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications |url=http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm |access-date=2015-04-14 |archive-date=2011-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713041240/http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm }}</ref> i graniči se sa [[Rusija|ruskom]] enklavom [[Kalinjingradska oblast|Kalinjigradskom oblašću]]) i [[Litvanija|Litvanijom]] na severoistoku, [[Belorusija|Belorusijom]] i [[Ukrajina|Ukrajinom]] na istoku, [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Češka|Češkom]] na jugu i [[Nemačka|Nemačkom]] na zapadu, dok na severu izlazi na [[Baltičko more]]. Poljska je članica [[Evropska unija|Evropske unije]] i [[NATO|NATO pakta]]. Ukupna površina Poljske je 312.679&nbsp;km², što je čini 69. na spisku najvećih država sveta i 9. najvećom u Evropi. U Poljskoj živi više od 38 miliona ljudi, po čemu je 34. u svetu i 8. u Evropi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima [[966]]. godina kada je njen vladar knez [[Mješko I Pjast|Mješko I]] prihvatio [[hrišćanstvo]]. Kraljevina Poljska je [[1569]]. sklapanjem [[Lublinska unija|Lublinske unije]] ušla je u dugotrajni savez sa [[Velika kneževina Litvanija|Velikom kneževinom Litvanijom]], čime je osnovana moćna i prostrana [[Državna zajednica Poljske i Litvanije]]. Zajednica je nestala [[1795]], a teritoriju Poljske su podelile [[Prusko kraljevstvo|Pruska]], [[Ruska Imperija]] i [[Habzburška monarhija|Austrija]]. Poljska je svoju samostalnost obnovila [[1918]]. nakon [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], da bi je ponovo izgubila u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Poljska je u ratu izgubila oko 6 miliona građana, a iz rata je izašla u značajno promenjenim granicama. Posleratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru [[Varšavski pakt|Istočnog bloka]], pod jakim sovjetskim uticajem. Za vreme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je [[1999]]. godine ušla u [[NATO]] pakt, a [[1. svibnja]] [[2004]] pridružila se [[Europska Unija|Europskoj Uniji]]. Poljska je unitarna država, koju čini 16 [[Vojvodstva Poljske|vojvodstava]]. == Etimologija imena == Ime ''Poljska'' potiče od plemena [[Poljani|Poljana]], koji su naseljavali teritoriju današnje [[Velikopoljska|Velikopoljske]]. Reč Poljani (''Polanie'') može da se protivmači kao „oni koji žive na poljima“. Može da se pretpostavi da je glavno zanimanje tog plemena bila zemljoradnja, dok je kod ostalih plemena, npr. [[Vislani|Vislana]] i [[Mazovljani|Mazovšana]] bilo drugačije jer su naseljavali šumske terene. U prošlosti su korišćeni [[latinski jezik|latinski]] termini ''terra Poloniae'' - poljska zemlja ili ''Regnum Poloniae'' - poljsko carstvo. Ime Poljska (''Polska'') počinje da se koristi u [[11. vek|XI veku]]. Zemlja Poljana je u [[14. vek|XIV veku]] nazivana Staropoljska (''Staropolska''), a kasnije Velikopoljska (''Wielkopolska''). Južne zemlje su zbog kontrasta nazivane [[Malopoljska]] (''Małopolska''). Ostala imena Poljske: (''Lechia'', [[persijski jezik]] ''Lachistan'', [[litvanski jezik|litvanski]] ''Lenkija'') i Poljaka ({{jez-rus|Lяh}}, {{jez-mađ|Lengyel}}) potiču od imena plemena [[Leđani|Leđana]], za koje se smatra da su živeli u sadašnjem jugozapadnom delu Poljske. Reč žečpospolita (''rzeczpospolita'') označava republiku. == Historija == {{Glavni|Historija Poljske}} === Prahistorija === Najčuveniji arheološki nalaz iz poljske praistorije je utvrđeno naselje [[Biskupin]], koji potiče iz vremena [[Lužička kultura|Lužičke kulture]] iz ranog [[Gvozdeno doba|gvozdenog doba]], od oko [[700. p. n. e.]] Istoričari pretpostavljaju da su tokom kasne antike na teritoriji današnje Poljske živele mnoge različite etničke grupe. Tačna etnička i lingvistička pripadnost tih grupa je bila predmet velikih debata. Posebno su mesta i vreme postojanja prvobitnih naselja slovenskih plemena bila predmet velikih kontroverzi.<ref name="muzeumczestochowa.pl">{{cite web | url=http://www.muzeumczestochowa.pl/wp-content/uploads/2012/11/folder.pdf | title=Z mroku dziejów. Kultura Łużycka | publisher=Muzeum Częstochowskie. Rezerwat archeologiczny (Museum of Częstochowa) | year=2007 | accessdate=9. 1. 2013. | author=Maciej Kosiński, Magdalena Wieczorek-Szmal | pages=3–4 | quote=... kultura łużycka nie tworzyła jednej zwartej całości. Jak się wydaje, jej skład etniczny był niejednorodny. | isbn=978-83-601281-1-4 | format=PDF file, direct download 1.95 MB | archive-date=2021-05-07 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210507170443/http://www.muzeumczestochowa.pl/wp-content/uploads/2012/11/folder.pdf }}</ref> === Dinastija Pjastovića (966—1385) === [[Datoteka:Polska1020-c.png|mini|desno|250px|Poljska godine 1020.]] Poljska plemena su u ranom [[srednji vijek|srednjem veku]] živela između reka [[Visla|Visle]] i [[Odra|Odre]]. Ta plemena ujedinio je knez [[Mješko I Pjast|Mješko I]] u [[10. vek]]u. On je bio prvi poznati vladar iz dinastije [[Pjastovi]]ća. Za njegova vladanja [[Poljaci]] su primili [[hrišćanstvo]], a poljska država priznala vlast [[Sveto rimsko carstvo|Svetog Rimskog carstva]]. Mješko je osnovao i prvu poljsku biskupiju u [[Poznanj]]u. [[File:Matejko-chrobry at Kiev (Kijow).jpg|thumb|200px|left|[[Boleslav Hrabri]], [[Kijev]], [[1018]]]] Za vladavine [[Boleslav Hrabri|Boleslava Hrabrog]] (992—1027) Poljska se proširila na oblast [[Lužički Srbi|Lužice]], [[Češka|Češke]], [[Moravska|Moravske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. [[Boleslav II od Poljske|Boleslav II]] (1058—1079) je izuzeo Poljsku ispod vlasti Svetog Rimskog carstva i proglasio se kraljem čime je Poljska postala slobodna kraljevina. Od vremena vladanja [[Boleslav III Krivousti|Boleslava III]] (1102—1138) Poljaci su počeli da vode dugotrajne ratove protiv pripadnika Nemačkog viteškog reda ([[Tevtonci|Tevtonaca]]) koji u [[12. vek]]u otimaju Poljskoj područja [[Pomeranija|Pomeranije]] od ušća Visle do [[Gdanjsk]]a. Tim je osvajanjima Poljskoj zaprečen put do [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Nakon njegove smrti Poljska je u stalnim sukobima s [[Brandenburg]]om i Tevtoncima, a u tim je sukobima izgubila zapadno Pomorje, Veliku Poljsku, Gdanjsko primorje i jug države. Od 12. do početka [[15. vek]]a Poljska naglo slabi, osamostaljuju se pojedine kneževine, a [[Nemci]] se šire na poljska područja. Njihovim dolaskom niču [[grad]]ovi i [[selo|sela]] i podstiče se [[Privreda|privredni]] razvitak. [[1241]]. godine u Poljsku su provalili Tatari koji su poharali južne predele Poljske koje su poljski vladari naseljavali Nemcima. Tih godina visoki staleži preuzimaju [[nemački jezik]] i običaje, a kako su se Nemci naselili i uz pogranična područja Poljske, polako Poljska dolazi pod nemački uticaj. [[1300]]. godine poljsko plemstvo bira češkog kralja [[Vaclav II od Češke|Vaclava II]] za kralja Poljske kako bi se uspešnije oduprli nemačkom prodoru, ali to nije uspelo. Nakon njegove smrti [[1305]]. godine raspala se personalna unije između Poljske i Češke. [[Datoteka:Kazimierz III Wielki (275138).jpg|mini|150px|[[Kazimir III Veliki]]]] Proces za ujedinjavanje poljskih zemalja započeo je u [[14. vek]]u kralj [[Vladislav I.|Vladislav I]] (1306—1333) koji je Poljskoj ponovo pripojio [[Krakov]] i Veliku Poljsku. Jačanje Poljske nastavlja [[Kazimierz III od Poljske|Kazimir III]] (1333—1370) koji podstiče razvitak poljskih gradova pospešivanjem razvitka [[Trgovina|trgovine]] i zanatstva. On kodifikuje poljsko pravo ''(Statut Wislicki)'', podstiče kolonizaciju nenaseljenih poljskih područja, te sprovodi finansijske i upravne reforme. Osnovao je i [[Jagelonski univerzitet|Krakovski univerzitet]] i utemeljio [[Kraljevski vrhovni sud u Krakovu]]. On je bio poslednji poljski vladar iz dinastije Pjastovića, a nakon njegove smrti na poljski presto dolazi kralj [[Lajoš I Anžujski|Ludovik I Anžujski]] iz dinastije ugarskih [[Anžuvinci|Anžujaca]] koji je bio sestrić Kazimira III. Nakon njegove smrti na vlast dolazi njegova kći Jadviga koja se udala za litvanskog kneza Vladislava [[Jagelo|Jagela]] koji je vladao Poljskom kao Vladislav II (1386—1434). === Dinastija Jageolonaca (1385—1569) === Izborom za poljskog kralja, on je primio hrišćanstvo i uspostavio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvansku uniju]]. Nakon uspostavljanja te unije, Poljska je uz pomoć [[Litvanija|Litvanije]] uspela da spreči prodor Nemaca. [[1410]]. u [[Bitka kod Grunwalda|Bitci kod Grunwalda]] i teško porazila [[Teutonski viteški red|Teutonce]]. Nakon smrti Vladislava II, na vlast dolazi [[Władysław III Tankonogi|Vladislav III]] (1434—1444) Poznat je i pod nazivom Vladislav Varnenčik jer je 1444. poginuo u bitki kraj [[Varna|Varne]]. [[File:Jan Matejko, Bitwa pod Grunwaldem.jpg|mini|center|500px|[[Bitka kod Grunwalda]], 1410]] Njega je nasledio [[Kazimir IV Jagelović|Kazimir IV]] (1447—1492) iz dinastije [[Jagelonci|Jagelovića]] koji je ograničio svoju vlast uspostavom Državnog sabora ([[sejm]]) i koji je primorao plemstvo na plaćanje [[porez]]a. Stvorio je jaku poljsku državu osvajanjem zapadne [[Pruska (regija)|Pruske]], Moldavije i istočnog Pomorja. U [[16. vek]]u Poljska ulazi u razdoblje unutrašnjih staleških borbi, pa je kralj bio primoran da donese ''Rodomsku konstituciju'' prema kojoj zakoni mogu da se donesu samo uz pristanak malog i srednjeg plemstva ([[Šljahta|šljahte]]). === Poljsko-litvanska unija === {{main|Državna zajednica Poljske i Litvanije}} [[Datoteka:Rzeczpospolita 1600.png|mini|250p|Područja pod vlašću [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]]]] [[1569]]. godine zaključen je [[Lublinska unija|Lublinski sporazum]] prema kojem šljahta bira kralja, a [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljska i Litvanija]] čine realnu uniju. Nakon smrti [[Stefan Batory|Stefana Batorija]] (1575—1586), Poljska je ponovo ojačala dolaskom na vlast [[Sigismund III Vasa|Žigmunda III]] (1587—1632) iz švedske dinastije Vasa, ali joj je moć oslabila za vladavine [[Jan II Kazimierz Vasa|Jana II Kazimira]] koji je ratovao protiv [[Rusija|Rusije]] i [[Švedska|Švedske]]. Poljska u drugoj polovini [[17. vek]]a ratuje i sa [[Osmansko carstvo|Turcima]] i u tim ratovima gubi Podoliju i velika područja na desnoj obali [[Dnjepar|Dnjepra]]. Ta su joj područja vraćena [[Karlovački mir|Mirom u Sremskim Karlovcima]], jer je Poljska pomogla u odbrani [[Beč]]a od turskih napada. Pobede Poljske nad Turcima nisu ojačale kraljevu vlast, a samovolja šljahte postala je sve izraženija. [[1652]]. godine izglasan je zakon [[Liberum veto]] kojim je ozakonjena [[Feudalizam|feudalna]] [[anarhija]] u Poljskoj. Tim je zakonom svaki član jednodomne skupštine u Poljskoj (sejm) mogao da spreči donošenje bilo kakvog zakona. {{glavni članak|Opsada Beča 1683.}} === Podele Poljske === {{glavni članak|Podjela Poljske}} U ratovima protiv Švedske i Rusije u drugoj polovini 17. veka, Poljska gubi veliki deo svojih teritorija. [[1697]]. godine saksonski kneževi postaju kraljevi Poljske, čime dolazi do kraja poljske nezavisnosti. Krajem [[18. vek]]a Poljska je podeljena između Rusije, [[Austrija|Austrije]] i Pruske i prestaje da postoji kao država. Nakon [[1815]]. nekadašnje poljske zemlje dolaze pod rusku vlast kao [[Kongresna Poljska]] i od [[1863]]. godine Poljska je ruska provincija i predmet intenzivne rusifikacije. === Od 1918. do danas === [[Datoteka:Curzon linia.svg|mini|desno|250p|Promena poljskih granica posle Drugog svetskog rata]] {{main|Druga Poljska Republika}} Poljska je opet uspostavljena kao nezavisna država nakon [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]]. Godine [[1939]]. podeljena je nadvoje između Nemačke i [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]]. Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku. {{main|Invazija Poljske}} {{main|Varšavski ustanak}} {{main|Poljska vlada u egzilu}} Zemlja je bila deo [[Socijalizam|socijalističkog]] [[Varšavski pakt|Istočnog bloka]] pod kontrolom Sovjetskog Saveza do [[1980]]-ih godina, kada je krenuo [[solidarnost (sindikat)|pokret „Solidarnost“]], koji je pobedio na parlamentarnim izborima [[1989]]. godine, te je uvedena [[demokratija]]. Poljska je [[1999]]. godine ušla u [[NATO]] pakt, a [[1. maj]]a [[2004]]. pridružila se [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] (''povezano: [[Poljska i Evropska unija]]''). == Politika == ''Glavni članak: [[Politika Poljske]]'' Sadašnji [[ustav]] Poljske donesen je [[1997]]. godine. [[Predsjednik Poljske|Predsjednik države]] bira se na općim izborima svakih pet godina. On je [[šef države]], najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore. [[Predsjednik vlade Poljske|Predsjednik vlade]] predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta. Parlament ili Narodna skupština (''Zgromadzenie Narodowe'') ima Donji dom (''[[Sejm]]'') s 460 zastupnika i Senat (''[[Senat Poljske|Senat]]'') sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sustavom glasovanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament. Glavne grane [[sudstvo|sudstva]] su Vrhovni sud (''Sąd Najwyższy''), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (''Trybunał Konstytucyjny''), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina. == Vojvodstva == ''Glavni članak: [[Vojvodstva Poljske]]'' [[Datoteka:Vojvodstva Poljske.png|mini|367px|Poljska Vojvodstva]] Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (''województwa'', jednina ''województwo''): {{columns-list|* [[Velikopoljsko vojvodstvo|Velikopoljsko]] (''Wielkopolskie'') * [[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|Kujavsko-pomeransko]] (''Kujawsko-Pomorskie'') * [[Malopoljsko vojvodstvo|Malopoljsko]] (''Małopolskie'') * [[Lodzko vojvodstvo|Lodzko]] (''Łódzkie'') * [[Donjošlesko vojvodstvo|Donjošlesko]] (''Dolnośląskie'') * [[Lublinsko vojvodstvo|Lublinsko]] (''Lubelskie'') * [[Lubusko vojvodstvo|Lubusko]] (''Lubuskie'') * [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecko]] (''Mazowieckie'') * [[Opoljsko vojvodstvo|Opoljsko]] (''Opolskie'') * [[Potkarpatsko vojvodstvo|Potkarpatsko]] (''Podkarpackie'') * [[Podlasko vojvodstvo|Podlasko]] (''Podlaskie'') * [[Pomeransko vojvodstvo|Pomeransko]] (''Pomorskie'') * [[Svjetokžiško vojvodstvo|Svjetokžiško]] (''Świętokrzyskie'') * [[Šlesko vojvodstvo|Šlesko]] (''Śląskie'') * [[Varminsko-mazursko vojvodstvo|Varminsko-mazursko]] (''Warmińsko-Mazurskie'') * [[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeransko]] (''Zachodniopomorskie'') }} == Geografija == {{glavni članak|Geografija Poljske}} [[Datoteka:Poland topo.jpg|mini|250px|Fizička mapa Poljske]] Poljska teritorija se sastoji iz pet geografskih područja. Na severozapadu uz [[Baltičko more|baltičku]] obalu [[Pomorije|Pomorja]] i [[Gdanjski zaljev|Gdanjskog zaljeva]] nalaze se brojne morske prevlake, priobalne [[Dina|dine]], jezera, reke i kanali. Skoro sasvim pravu liniju obale razbijaju [[Szczecinski zaljev|Szczecinski]], [[Pucki zaliv|Pucki]] i [[Vislanska laguna]]. Na severu i u centralnom delu Poljske su se formirale ravnice tokom [[Ledeno doba|ledenog doba]]. Tako su nastale četiri velike ravnice: Mazurska, Kašupska, Pomorska i Velikopoljska. Ovi predeli su blago brdovite [[glacijalni proces|morene]] u kojima postoje brojna jezera. Južno od ravnica je područje širokih rečnih dolina [[Šleska|Šleske]] i [[Mazovija|Mazovije]]. Posebno je karakteristično [[les]]no tle u regionu [[Lublin]]a na kome su vidljivi značajni efekti [[erozije]]. Još južnije prostiru se predeli poljskih planina srednje visine: [[Beskidi]], [[Sudeti]], [[Svetokrižke planine]] i [[Tatre|Tatra Planine]] - najveći opseg od čitavih [[Karpati|Karpata]]. === Granice === Dužina poljskih granica iznosi 3511&nbsp;kilometara, a od toga 440 otpada na morsku granicu (obala [[Baltičko more|Baltičkog mora]]). Poljska se graniči na: * zapadu sa Nemačkom (467&nbsp;km), * na jugu sa Češkom (796&nbsp;km) i Slovačkom (541&nbsp;km), * na istoku sa Ukrajinom (535&nbsp;km) i Belorusijom (418&nbsp;km), * na severu sa Litvanijom (104&nbsp;km) i Rusijom (Kalinjingradska oblast) (210&nbsp;km). === Reljef === [[Datoteka:Tatry - MOko.jpg|mini|250px|Planinsko jezero u Visokim Tatrama]] [[Datoteka:Westkarpaten Pieniny Kroscienko.jpg|levo|mini|250px|Poljski Karpati]] Poljska ima 70 vrhova sa preko 2.000&nbsp;m nadmorske visine i svi oni se nalaze u planinama [[Tatre]]. Ovo područje se u Poljskoj deli na oblast [[Tatre|Visokih]] i Zapadnih Tatri. To je najviši planinski lanac Poljske i [[Karpati|Karpata]]. Sa 2.499&nbsp;m najviši je vrh Risi (''Rysy''). Drugi po visini je lanac [[Beskidi|Beskida]] (najviši vrh: 1.725&nbsp;m). Najviši vrh [[Sudeti|Sudeta]] je Snježka (''Śnieżka'') sa 1.602&nbsp;m. Najniža tačka Poljske je na -2 metra nadmorske visine kod [[Elbląg|Elblaga]]. Deo obale Baltičko mora koji pripada Poljskoj dug je 528&nbsp;kilometara. Prostire se od mesta [[Świnoujście]] na ostrvima [[Usedom (otok)|Usedom]] i [[Wolin (otok)|Wolin]] na zapadu, do mesta [[Krinica Morska]] na [[Vislanska prevlaka|Vislanskoj prevlaci]] na istoku. Poljska morska obala je velikim delom ravna i peščana, i nju su oblikovale morske struje i stalni zapadni vetrovi. Tu postoje mnoge litice, peščane dine i [[Prevlaka|prevlake]], a za kopno su karakteristične bare i jezera. Primer je [[Lebsko jezero]] u [[Slovinski nacionalni park|Slovinskom nacionalnom parku]]. Najpoznatije prevlake su poluostrvo [[Hel (poluotok)|Hel]] i [[Vislanska prevlaka]]. Najveće poljsko ostrvo je [[Wolin (otok)|Wolin]]. Najveći lučki gradovi su [[Gdynia]], [[Gdanjsk]], [[Szczecin]] i [[Świnoujście]]. Poznata letovališta su: [[Sopot (Poljska)|Sopot]], [[Kołobrzeg]], [[Łeba]], [[Władysławowo]] i poluostrvo [[Hel (poluotok)|Hel]]. === Vode === [[Datoteka:Slowinski National Park.jpg|mini|250px|Dine u Slovinskom nacionalnom parku]] [[Datoteka:Wisla-kolo-Torunia.jpg|mini|levo|250px|Dolina najduže reke Poljske - Visle]] Najduže reke Poljske su [[Visla]] (1.047&nbsp;km), granična reka [[Odra]] (854&nbsp;km), [[Warta (rijeka)|Warta]] (808&nbsp;km) i [[Zapadni Bug]] (772&nbsp;km) koja čini istočnu granicu zemlje. Visla i Odra se ulivaju u Baltičko more. Neke manje reke u Sudetima pripadaju slivu [[Laba (reka)|Labe]], odnosno [[Severno more|Severnog mora]]. Reka [[Orava]] u Beskidima se preko reke [[Vag]] uliva u [[Dunav]], dok se neke male reke u zapadnim Karpatima preko [[Dnjestar|Dnjestra]] ulivaju u [[Crno more]]. Reke Poljske se vekovima koriste za plovidbu. Svojim dugim lađama [[Vikinzi]] su plovili na svoje pljačkaške pohode rekama Visla i Odra. U srednjem i novom veku, transport žita i poljoprivrednih proizvoda iz [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljsko-litvanske države]] rekama do Danciga (Gdanjska) i dalje u zapadnu Evropu bio je jedan od najznačajnijih trgovačkih puteva. O vremenu prosperiteta svedoče renesansni i barokni spomenici u gradovima duž ovih reka. Poljska ima oko 10.000 [[Jezero|jezera]] površine veće od jednog hektara, i po tome je jedna od jezerima najbogatijih država sveta. U Evropi samo [[Finska]] ima više jezera po jedinici površine. Najveća jezera površine veće od 100&nbsp;km² su [[Śniardwy]] i [[Mamri]] u [[Mazurska jezera|Regiji Mazurska jezera]], kao i [[Lebsko jezero|Lebsko]] i [[Dravsko jezero]] u Pomorju. Pored jezera u ravnicama na severu, postoje i planinska jezera u Tatrama, od kojih je [[Morskije Oko]] površinski najveće (34,9 hektara). Najdublje jezero je [[Hanjča]] sa 108,5&nbsp;m dubine, u [[Podlasko vojvodstvo|Podlaskom vojvodstvu]]. [[Datoteka:Szczeliniec Zyrafa.JPG|mini|levo|150px|Nacionalni park Gori Stolovi]] Šume pokrivaju 29,2% površina. Preko polovine teritorije se koristi za poljoprivredu, od čega najviše za [[ratarstvo]]. [[Stočarstvo]] je zastupljeno u brdsko-planinskim područjima. Preko 1 % ukupne površine (3.145&nbsp;km²) otpada na [[Nacionalni parkovi u Poljskoj|23 nacionalna parka]]. Po ovome Poljska zauzima prvo mesto u Evropi. Većina poljskih nacionalnih parkova nalazi se na jugu zemlje. Pored njih, zaštićene su i oblasti reka, jezera i močvara u centralnom delu zemlje, kao i obale na severu. === Flora i fauna === [[Datoteka:Wisent.jpg|mini|250px|[[Bizon]] u Nacionalnom parku [[Bjalovješka šuma|Bjalovježa]]]] U Poljskoj žive neke životinje koje su izumrle u ostatku Evrope, kao što su: [[bizon]]i u prašumi Bjalovježa, [[mrki medved]]i u Bjalovježi, Tatrama i Karpatima, [[vuk]]ovi i [[Evroazijski ris|risovi]] u šumskim područjima, losovi na severu Poljske, [[Dabar|dabrovi]] u Mazuriji i Pomorju. U šumama se susreću [[jelen]]i i [[divlja svinja|divlje svinje]]. Na istoku Poljske postoje nedirnute prastare šume, od kojih je najpoznatija Bjalovježa. Velika šumska područja postoje i na planinama, u Mazuriji, Pomorju i donjoj Šleskoj. Poljska je najvažnije područje za razmnožavanje evropskih ptica selica. Četvrtina svih ptica koje leti stignu u Evropu, izleže ptiće u Poljskoj, najviše u obalskim predelima i zaštićenim močvarama reka [[Bjebža]], [[Narev]] i Varta. U Mazuriji ima sela gde živi više [[rode (porodica)|roda]] nego ljudi. === Klima === Klima Poljske je umerena, koja prelazi u [[Kontinentalna klima|kontinentalnu]] što se više ide na istok i jugoistok. Leta su umereno topla sa srednjim temperaturama između 16 i 19&nbsp;°C. Zime su hladne sa srednjim temperaturama od 0&nbsp;°C na severozapadu, do −5&nbsp;°C na jugoistoku. Padavina ima tokom čitave godine, pri čemu su na istoku zime sušnije od leta. <center> <gallery> Image:Klima gdynia.png|Klimatski dijagram [[Gdynia|Gdinje]] Image:Klima warschau.png|Klimatski dijagram [[Varšava|Varšave]] Image:Klima krakau.png|Klimatski dijagram [[Krakov]]a Image:Klima zakopane.png|Klimatski dijagram [[Zakopane|Zakopana]] </gallery> </center> == Stanovništvo == {{glavni članak|Stanovništvo Poljske}} :''Vidi još:'' [[Poljaci]] {| {{prettytable}} align=right ! colspan="6" | Stanovništvo Poljske |- ! Godina !! Stanovništvo !! Promena % ! Godina !! Stanovništvo !! Promena % |- ! [[1846]] | 11.107.000 | - ! [[1960]] | 29.776.000 | 19,1% |- ! [[1911]] | 22.110.000 | 99,1% ! [[1970]] | 32.642.000 | 9,6% |- ! [[1921]] | 27.177.000 | 22,9% ! [[1978]] | 35.061.000 | 7,4% |- ! [[1931]] | 32.107.000 | 18,4% ! [[1988]] | 37.879.000 | 8,0% |- ! [[1938]] | 34.849.000 | 8,5% ! [[1990]] | 38.183.000 | 0,8% |- ! [[1946]] | 23.930.000 | -31,3% ! [[1995]] | 38.610.000 | 1,1% |- ! [[1950]] | 25.008.000 | 4,5% ! [[2000]] | 38.654.000 | 0,1% |} [[Datoteka:Poland-demography.png|320p|desno|mini|Broj stanovnika poljske od 1961—2003 (u hiljadama)]] Stanovništvo Poljske je najgušće naseljeno na jugu, a najređe na severozapadu i severoistoku zemlje. Prema podacima iz 2001. godine, 63% ljudi živi u gradovima, od toga 42 grada imaju više od sto hiljada stanovnika, a 6 gradova više od petsto hiljada. Poljsku je nekada sačinjavao veliki broj naroda, kultura i vera. [[Drugi svetski rat]] i teritorijalni pomak na zapad homogenizovali su stanovništvo. Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su [[Nemci]], [[Ukrajinci]] i [[Belorusi]]. Poljaci spadaju u [[Sloveni|slovenske narode]]. Govore [[poljski jezik|poljskim jezikom]]. Delu Poljaka maternji jezik je [[Kašupski jezik]] veoma sličan poljskom. Poljski jezik je zvaničan jezik iako je po zakonu o nacionalnim manjinama omogućeno korišćenje maternjeg jezika. Po popisu iz 2002. godine 97,8% stanovnika poljske govori poljski. Najzastupljeniji jezici manjina su: [[nemački jezik|nemački]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[beloruski jezik|beloruski]], [[romski jezik|romski]] i [[ruski jezik|ruski]]. === Demografske statistike === {| {{prettytable}} |- | colspan="2" style="text-align:center;"|('''2006''') |- |'''Broj stanovnika''' |''38.622.000'' |- |colspan="2"|'''Stanovništvo po godištu''' |- |0 - 14 godina |''16,7%'' (muškaraca 3.319.176; žena 3.150.859) |- |15 - 64 godina |''70,3%'' (muškaraca 13.506.153; žena 13.638.265) |- |preko 64 godine |''13%'' (muškaraca 1.912.431; žena 3.108.260) |- |colspan="2"|'''Srednja starost''' |- |U celoj populaciji |''36,43'' godina |- |Muškaraca |''34,52'' godina |- |Žena |''38,49'' godina |- |'''Prirodni priraštaj''' |''0,028%'' |- |'''Broj rođenih na 1.000 stanovnika''' |''10,78'' |- |'''Broj umrlih na 1.000 stanovnika''' |''10,01'' |- |colspan="2"|'''Stanovištvo po polu''' |- |pri rođenju |''1,06'' muškaraca/ženi |- |ispod 15 godina |''1,05'' muškaraca/ženi |- |15 - 64 godina |''0,99'' muškaraca/ženi |- |iznad 64 godina |''0,62'' muškaraca/ženi |- |U celoj populaciji |''0,94'' muškaraca/ženi |- |colspan="2"|'''Očekivana dužina života''' |- |U celoj populaciji |''74,74'' godina |- |Muškaraca |''70,71'' godina |- |Žena |''79,03'' godina |} {{-}} Po podacima svetske zdravstvene organizacije iz [[2003]]. godine: * Očekivana dužina života: Poljska zauzima 28. mesto u Evropi. * Očekivana dužina života: Poljska je takođe na 28. mestu u Evropi. === Religija === Od [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], masovnog preseljenja stanovništva i pomeranja težišta poljske države na zapad, Poljska je gotovo sasvim [[katolička crkva|katolička]] zemlja. Procentualno, 94,5 stanovništva su rimokatolici, od toga oko 70% aktivni vernici. Oko 1,3% Poljaka su [[Pravoslavlje|pravoslavni hrišćani]], 0,3% su [[jehovini svedoci]], 0,2% su [[grkokatolicizam|grkokatolici]], 0,2% [[evangelizam|evangelisti]]. Pre rata je u Poljskoj živela najveća evropska zajednica [[Jevreji|Jevreja]] sa oko 3,3 miliona pripadnika, od kojih je većina stradala u [[holokaust]]u, a malobrojni preživeli su većinom emigrirali u Izrael. Danas u Poljskoj živi oko 5.000 Jevreja. Već nekoliko vekova u severozapadnoj Poljskoj živi mala zajednica od oko 5.000 Tatara [[Islam|muslimana]]. Ukupan broj muslimana u Poljskoj je 15-25 hiljada. Pokojni papa [[Papa Jovan Pavle II|Jovan Pavle II]] (1920—2005) je izuzetno cenjen u Poljskoj. Pre izbora za papu, on je pod krštenim imenom Karol Vojtila služio kao [[nadbiskup]] [[Krakov]]a i odigrao značajnu političku ulogu u rušenju komunističkog sistema u Poljskoj. === Gradovi === {{Glavni|Lista gradova u Poljskoj}}{{Najveći gradovi|država_lokativ=Poljskoj|teritorija=[[Vojvodstva Poljske|Vojvodstvo]]|grad1=Varšava|grad2=Krakov|grad3=Wrocław|grad4=Łódź|grad5=Poznań|grad6=Gdańsk|grad7=Szczecin|grad8=Lublin|grad9=Bydgoszcz|grad10=Białystok|grad11=Katowice|grad12=Gdynia|grad13=Częstochowa|grad14=Rzeszów|grad15=Toruń|grad16=Radom|grad17=Sosnowiec|grad18=Kielce|grad19=Gliwice|grad20=Olsztyn|teritorija1=Mazovjecko vojvodstvo|slika1=Castle Square (22346p).jpg|populacija1=1.864.035|slika2=Empty Old Town Market Square in Kraków during the COVID-19 pandemic in Poland, April 2020.jpg|slika3=Rynek_Starego_Miasta_We_Wroclawiu_(152991773).jpeg|slika4=Lodz_skyline.jpg|teritorija2=Malopoljsko vojvodstvo|populacija2=810.590|teritorija3=Donjošlesko vojvodstvo|populacija3=672.545|teritorija4=Lodzko vojvodstvo|populacija4=642.590|teritorija5=Velikopoljsko vojvodstvo|populacija5=534.913|teritorija6=Pomeransko vojvodstvo|populacija6=489.160|teritorija7=Zapadnopomeransko vojvodstvo|populacija7=385.158|teritorija8=Lublinsko vojvodstvo|populacija8=327.384|teritorija9=Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|populacija9=322.464|teritorija10=Podlasko vojvodstvo|populacija10=289.685|izvor=[https://stat.gov.pl/obszary-tematyczne/ludnosc/ludnosc/ludnosc-stan-i-struktura-ludnosci-oraz-ruch-naturalny-w-przekroju-terytorialnym-w-2025-r-stan-w-dniu-30-czerwca,6,39.html&#124; Poljski glavni zavod za statistiku (2024)]|populacija11=277.884|teritorija11=Šlesko vojvodstvo|teritorija12=Pomeransko vojvodstvo|populacija12=239.325|teritorija13=Šlesko vojvodstvo|populacija13=202.415|teritorija14=Potkarpatsko vojvodstvo|populacija14=198.540|teritorija15=Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|populacija15=193.224|teritorija16=Mazovsko vojvodstvo|populacija16=192.838|teritorija17=Šlesko vojvodstvo|populacija17=192.838|populacija18=179.694|teritorija18=Svjetokžiško vojvodstvo|populacija19=167.568|teritorija19=Šlesko vojvodstvo|teritorija20=Varminsko-mazursko vojvodstvo|populacija20=165.855}} == Privreda == {{glavni članak|Privreda Poljske}} [[File:Plac Grzybowski nocą.jpg|thumb|250px|[[Varšava]]]] Dana [[12. septembar|12. septembra]] [[1989]], nekadašnji šef pokreta [[Solidarnost]] [[Tadeusz Mazowiecki|Tadeuš Mazovjecki]] formirao je prvu nekomunističku vladu Poljske od 1948. Potpredsednik vlade i ministar finansija bio je [[Lešek Balcerovič]] koji je rukovodio prelaskom privrede sa [[Planska privreda|planske]] na [[Tržišna privreda|tržišnu]]. Ovaj plan, poznat pod imenom [[šok terapija]], kontrolisanom [[Hiperinflacija|hiperinflacijom]] je uništio dotadašnju poljsku privredu i uveo tržišne uslove. Privredna politika Poljske od tada do danas se zasniva na principima [[neoliberalizam|neoliberalizma]] u privredi. Posle prve teške faze tranzicije praćene jakom [[Inflacija|inflacijom]], [[devalvacija|devalvacijom]] nacionalne valute, zatvaranjem preduzeća i snažnim rastom nezaposlenosti, ova politika je omogućila razvoj i modernizaciju poljske privrede. Do ekonomskog rasta je došlo 1993. kada se povećao i nivo blagostanja, što je dovelo do povećanja potrošnje, niže inflacije i stabilizacije [[Poljski zlot|zlote]]. Povećala se trgovina sa inostranstvom kao i strane investicije. Poljski privredni rast uzrokovan šok terapijom nastavio se do 1997. kada je stopa nezaposlenosti pala ispod 10%. Posle toga pojavili su se novi ekonomski problemi; stopa nezaposlenosti od 20% je dostignuta [[2004]], a do [[2007]]. je pala na 12%. Od pristupanja EU veliki broj poljskih radnika je našao zaposlenje na zapadu, naročito na Britanskim ostrvima. Ovaj trend je zaustavljen do 2008. [[Termoelektrana|Termocentrale]] koje troše [[ugalj]] ili [[lignit]] stvaraju 94% [[Električna energija|električne energije]] Poljske<ref name="Stanczak">{{cite web|url=http://www.lemonde.fr/planete/article/2008/12/05/gros-pollueur-la-pologne-en-premiere-ligne-des-discussions_1127257_3244.html|title=Gros pollueur, la Pologne en première ligne des discussions|accessdate=05-12-2008}}</ref>. === Privreda u brojkama === * '''[[Bruto domaći proizvod]] (2008) :''' 666,05 milijardi $<ref name=imf2>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=964&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=43&pr.y=8 |title=Poland|publisher=International Monetary Fund|accessdate=22. 04. 2009.}}</ref> ** [[privredni rast]] [[2008]]. : 4,9 % ** srednji privredni rast 1990—2006 : 4,73 % ** '''učešće po sektorima 2003:''' *** poljoprivreda-šumarstvo : 3 % *** građevina : 7 % *** transport : 7 % *** industrija : 22 % *** trgovina i usluge : 56 % *** ostalo : 5 % * [[Inflacija|stopa inflacije]] : 3 % (oktobar 2007) * prihod po stanovniku : 17.481 $<ref name=imf2/> (2008), Varšava - 37.000 $ (2005) * [[Nezaposlenost|stopa nezaposlenosti]] : 7,3 % (jul 2008), Varšava - 5,7 % (novembar 2005), * spoljna trgovina (2004) : 92.720.000.000 $ izvoza i 95.670.000.000 $ uvoza Najvažniji privredni partner Poljske je Nemačka. Ostali važni privredni partneri su: Francuska, Italija, Rusija, Velika Britanija, Češka, Kina i Holandija. * javni dug u odnosu na BDP : 47 % (2005) * kamatna stopa : 6,5 % (16. februar [[2005]]) * kurs zlote : 1 € = 4,6435 PLN ; 1 $ = 3,6283 PLN (10. april [[2009]]) == Kultura == {{glavni članak|Kultura Poljske}} [[Datoteka:Eugène Ferdinand Victor Delacroix 043.jpg|upright|mini|180px|Kompozitor [[Frédéric Chopin]]]] [[Datoteka:Altar_of_Veit_Stoss,_St._Mary's_Church,_Krakow,_Poland.jpg|levo|mini|200px|Oltar u Bogorodičnoj crkvi u Krakovu]] Poljska kultura je pretrpela uticaje i sa istoka i sa zapada. To je vidljivo u poljskoj arhitekturi, folkloru, književnosti i likovnim umetnostima. U Poljskoj su rođeni: [[Ivan Pavao II|papa Jovan Pavle II]], fizičar i hemičar [[Marie Curie|Maria Skłodowska-Curie]],<ref>{{cite web |author= |url=http://mariecurie.science.gouv.fr/portrait/portrait1_1.php |title=Maria Sklodowska. La jeunesse |work= mariecurie.science.gouv.fr |publisher=|pages=|pages=|date= |accessdate = 10. 10. 2008.}}</ref> astronom [[Nikola Kopernik]],<ref name="copernicus">{{cite web |author= |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/136591/Nicolaus-Copernicus |title=Nicolaus Copernicus |work= www.britannica.com |publisher=|pages=|pages=|date= |accessdate=10. 10. 2008.}}</ref> kompozitori [[Frédéric Chopin]]{{sfn|Michałowski|Samson||pp=}}{{sfn|Alain|1993|pp=}} i [[Krzysztof Penderecki ]], slikar [[Jan Matejko]]. Poljski narodni plesovi [[Mazurka|mazurke]] i [[Poloneza|poloneze]] su u umetničkim obradama stekli veliku popularnost u 19. veku širom Evrope. [[Poljska književnost]] se začela oko 1100.<ref name="LIT01">{{cite web |last=Koca|first=B. |year=2006|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/467455/Polish-literature |title=Polish Literature - The Middle Ages (Religious writings) |accessdate=10. 12. 2006.}}</ref> Njeni najsjajniji predstavnici su: [[Jan Kochanowski]], [[Adam Mickiewicz]], [[Henryk Sienkiewicz]], [[Stanisław Wyspiański]], [[Bolesław Prus]], [[Juliusz Słowacki]], [[Stanisław Lem]], [[Czesław Miłosz]] i [[Wisława Szymborska]]. Gradovi Poljske ilustruju širok spektar evropskih istorijskih arhitektonskih stilova, od [[romanika|romanike]] do [[Moderna arhitektura|moderne]]. Istorijska jezgra Varšave i Krakova su primeri razvoja arhitekture od srednjeg veka, preko renesanse i baroka, i kasnije. U više mesta sačuvane su srednjovekovne tvrđave i građevine, na primer u [[Torunj]]u i [[Malbork]]u. [[Zamość]] je primer grada građenog po [[Renesansna arhitektura|renesansnom]] idealu. Barokne crkve postoje u gradovima širom Poljske. Lublinski dvorac pripada pravcu [[Neogotika|neogotičke arhitekture]]. Poljska je zemlja odakle su potekli značajni filmski umetnici: [[Roman Polanski]], [[Andrzej Wajda]], [[Krzysztof Kieślowski]] i [[Agnieszka Holland]]. == Državni praznici (neradni dani) == <TABLE border="1" align="center" cellpadding="2" cellspacing="0"> <TR><TH style="background:#efefef;">datum</TH><TH style="background:#efefef;">srpsko-hrvatski naziv</TH><TH style="background:#efefef;">lokalni naziv</TH><TH style="background:#efefef;">napomene</TH></TR> <TR align="center"><TD>[[1. siječnja]]</TD> <TD>[[Nova godina]]</TD> <TD>Nowy Rok</TD> <TD>&nbsp;</TD></TR> <TR align="center"><TD>[[6. siječnja]]</TD> <TD>[[Bogojavljenje]]</TD> <TD>Święto Trzech Króli</TD> <TD></TD></TR> <TR align="center"><TD>''klizni datum''</TD> <TD>[[Uskrs]]</TD> <TD>Wielkanoc</TD> <TD></TD></TR> <TR align="center"><TD>''klizni datum''</TD> <TD>[[Uskrs]]ni ponedjeljak</TD> <TD>Poniedziałek Wielkanocny</TD> <TD>dan nakon [[Uskrs]]a</TD></TR> <TR align="center"><TD>[[1. svibnja]]</TD> <TD>Državni praznik</TD> <TD>Święto Państwowe</TD> <TD>zapravo [[Praznik rada]] - oficijalni naziv u zakonu je Državni praznik</TD></TR> <TR align="center"><TD>[[3. svibnja]]</TD> <TD>Državni praznik 3. svibnja</TD> <TD>Święto Konstytucji Trzeciego Maja</TD> <TD>naziva se i "Dan ustava"</TD></TR> <TR align="center"><TD>''klizni datum''</TD> <TD>[[Duhovi (blagdan)|Duhovi]]</TD> <TD>Pierwszy dzień Zielonych Świątek</TD> <TD>nedelja 50 dana nakon [[Uskrs]]a</TD></TR> <TR align="center"><TD>''klizni datum''</TD> <TD>[[Tijelovo]]</TD> <TD>Boże Ciało</TD> <TD>četvrtak 10 dana nakon [[Duhovi|Duhova]]</TD></TR> <TR align="center"><TD>[[15. kolovoza]]</TD> <TD>[[Velika Gospa]]</TD> <TD>Wniebowzięcie Najświętszej Maryi Panny</TD> <TD>&nbsp;</TD></TR> <TR align="center"><TD>[[1. studenog]]</TD> <TD>[[Svi sveti]]</TD> <TD>Wszystkich Świętych</TD> <TD>&nbsp;</TD></TR> <TR align="center"><TD>[[11. studenog]]</TD> <TD>[[Dan neovisnosti]]</TD> <TD>Narodowe Święto Niepodległości</TD> <TD>&nbsp;</TD></TR> <TR align="center"><TD>[[25. prosinca]]</TD> <TD>[[Božić]]</TD> <TD>Boże Narodzenie</TD> <TD>&nbsp;</TD></TR> <TR align="center"><TD>[[26. prosinca]]</TD> <TD>[[Sveti Stjepan]]</TD> <TD>Boże Narodzenie (Świętego Szczepana)</TD> <TD>&nbsp;</TD></TR> </TABLE> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Poland}} * [http://www.poland.gov.pl Službeni portal Poljske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081029120855/http://www.poland.gov.pl/ |date=2008-10-29 }} * [http://www.poland-tourism.pl Turistički portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050822111029/http://www.poland-tourism.pl/ |date=2005-08-22 }} * [http://www.kprm.gov.pl KPRM] - predsjednik vlade * [http://www.prezydent.pl Prezydent] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180717145713/http://www.prezydent.pl/ |date=2018-07-17 }} - predsjednik države * [http://www.sejm.gov.pl Sejm] - donji dom parlamenta * [http://www.senat.gov.pl Senat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090711100525/http://www.senat.gov.pl/ |date=2009-07-11 }} - gornji dom parlamenta * [https://web.archive.org/web/20120624233839/http://www.sn.pl/ Sąd Najwyższy] - Vrhovni sud * [http://www.trybunal.gov.pl Trybunał Konstytucyjny] - Ustavni sud {{Europa}} {{Države EU}} {{Slavenske države}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Poljska| ]] [[Kategorija:Države u Evropi]] [[Kategorija:Države Evropske unije]] qohv5luz3au7e0tkpi1514ipcod9z9p Prekambrij 0 4955 42712883 42462113 2026-10-23T15:33:18Z Edgar Allan Poe 29250 42712883 wikitext text/x-wiki '''Prakambrij''' ili '''Kriptozoik''' je period [[Geološka kronologija|geološke kronologije]] od nastanka [[Zemlja|Zemlje]] oko 4500 [[Megaanum|Ma]] (miliona godina) do evolucije mnoštva makroskopskih i tvrdoljušturnih fosila koja označava početak kambrija prije otprilike 542 miliona godina. Prilično malo se zna o prakambriju, iako on predstavlja sedam osmina Zemljine historije, a ono malo što se saznalo je otkriveno uglavnom u posljednja četiri do pet desetljeća. Vjeruje se da se Zemlja koagulirala od materijala u orbiti oko Sunca otprilike 4500 Ma [[1 E17 s|4500 Ma]] te da ju je možda udario vrlo veliki [[planetezimal]] veličine [[Mars (planet)|Marsa]] ubrzo nakon što se stvorila, izbacujući materijal od koga će se stvoriti [[Mjesec]] (v. [[Teorija velikog udara]]). Stabilna kora se stvorila oko 4400 Ma, jer otada datiraju najstarije zemaljske stijene. Ne zna se kada se stvorio život, ali ugljik pronađen u 3800 miliona godina starim stijenama zapadno od Grenlanda može biti organskog poijekla. Dobro očuvane bakterije starije od 3460 miliona godina su pronađene u Zapadnoj Australiji. Mogući ostaci fosila 100 miliona godina stariji su pronađeni u istom području. Postoje vrlo dobri tragovi bakterijskog života u ostatku prakambrija. Osim nekoliko sumnjivih izvora o mnogo starijim formama u Teksasu i Indiju, prvi složeni višestanični oblici života su se pojavili otprilike oko 600 Ma. Prilično raznovrsna kolekcija mekušastih oblika je poznata sa lokacija širom svijeta starih između 600 i 542 Ma. O njima se često govori o [[Ediakaranske biote|Ediakaranskim]] ili [[Vendijanske biote|Vendijanskim biotama]]. Tvrdoljuskava stvorenja su se pojavila krajem tog period. Vrlo raznolika kolekcija se pojavila oko 544 Ma, započinjući krajem prakambrija sa slabo poznatom "[[Mala školjkolika fauna|malom školjkolikom faunom]]" i završavajući u ranom kambriju s vrlo raznolikom i prilično modernom "[[Burgessova fauna|Burgessovom faunom]]" čije se naglo širenje naziva [[Kambrijska eksplozija|Kambrijskom eksplozijom]] života. Detalji o pokretanju [[Tektonske ploče|tektonskih ploča]] i sličnim procesima su slabo poznati u slučaju prakambrija. Vjeruje se kako se većina Zemljinih kopneninh masa skupila u jedan [[superkontinent]] oko 1000 Ma. Superkontinent, poznat kao Rodinija, razdvojio se oko 600 Ma. Brojni periodi glacijalizacije su identificirani još u [[Huronska epoha|Huronskoj epohi]], otprilike oko 2200 Ma. Najbolje proučena je Sturtijansko-varangijanska glacijacija, oko 600 Ma, koja je mogla dovesti do ledenih uvjeta sve do ekvatora, rezultirajući u "[[Grudvi Zemlji]]". [[Zemljina atmosfera|Atmosfera]] rane Zemlje je slabo poznata, ali se smatra da je bila zagušena škodljivim plinovima, sadržavajući vrlo malo slobodnog [[kisik]]a. Mladi planet je bio crvenkaste boje, a za mora se smatra da su bila maslinaste boje. Mnogi materijali koji sadrže neotopive okside izgleda da su bili dio oceana milionima godina nakon stvaranja Zemlje. Kada je evolucija živih bića dovela do [[fotosinteza|fotosinteze]], kisik se počeo pojavljivati u velikim količinama. Kisik se ispočetka vezao u kemijskim reakcijama, uglavnom sa željezom, sve dok više nije ostalo površina koje su mogle oksidiriati. Nakon toga se razvila moderna atmosfera s velikim pstotkom kisika. Starije stijene sadrže masivne [[naslage vezanog željeza]] koje su se očigledno nataložile kada su se željezo i kisik prvi put spajali. Prilično različita terminologija je evoluirala u nastojanju da se pokriju rane godine postojanja Zemlje, ali se s vremenom napušta jerje [[radiometrijsko datiranje]] omogućilo da se specifičnim formacijama i oblicima daju realni datumu. Izraz Arhej (stariji od 2500 Ma), Proterozoik (2500 - 600 Ma) i Neoproterozoik (600 - 542 Ma) se još upotrebljavaju. Neki dodatni izrazi se koriste u geološkoj kronologiji. * [[Proterozoik]] : Originalno korišten za sve starije od kambrijske granice, koja je bila navođena u različitim periodima i različitim autorima (ali se danas ustanovila 542 Ma). Moderno korištenje je često u kao gore navedenom odlomku, 600-2500 Ma. ** [[Neoproterozoik]] : Otprilike od kambrijske granice do 900 Ma. Moderna upotreba predstavlja nešto kraći interval: 542-600 Ma. Neoproterozoik je istovjetan "Precambrian Z" stijenama starije sjevernoameričke geologije. *** [[Ediakaran]] : U martu 2004. [[Međunarodna unija geoloških nauka]] službeno je definirala ovaj izraz kao [[geološki period]]. Ovaj period započinje u doba taloženja sepcifične stratigrafske međe, oko 620 Ma. Period završava početkom kambrija 542 Ma. ** [[Mezoproterozoik]] : Otprilike oko 900-1600 Ma. Odgovara Prakambrijskim Y stijenama starije sjevernoameričke geologije. ** [[Paleoproterozoik]] : Otprilike oko 1600-2500 Ma. Odgovara Prakambrijskim X stijenama starije sjevernoameričke geologije. * [[Arhej]] : Otprilike 2500-3800 Ma. * [[Had (period)|Had]] : Prije 3800 Ma. Izraz je vjerojatno trebao pokrivati prije nego što su bilo koje sačuvane stijene nataložene. Vrlo malo stijena izgleda da je starije od 3800 Ma. == Vanjske veze == {{Commonscat|Precambrian}} * PALEOMAP Project: [http://www.scotese.com/precambr.htm Late Precambrian Supercontinent and Ice House World] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Prekambrij| ]] [[Kategorija:Geološka doba]] 2t6k7vtcf4xpg4o51z27fskklnrnswq Geološka hronologija 0 4972 42712869 42510461 2026-10-23T14:55:38Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42712869 wikitext text/x-wiki '''Geološka kronologija''' je [[kronologija]] koju koriste [[Geologija|geolozi]] i drugi naučnici kako bi se opisalo vrijeme i odnosi između događaja koji su se dogodili u [[historija|historiji]] [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. Tablica geoloških perioda koja je ovdje opisana je u skladu s datumima i nomenklaturom predložene od strane [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|Međunarodne komisije za stratigrafiju]] i koristi standardne kodove [[Geološka služba SAD|Geološke službe SAD]]. Geološki [[dokaz]]i ukazuju kako je Zemlja stara oko 4570 miliona godina. Geološko ili "duboko" vrijeme Zemljine prošlosti je organizirano u različite jedinice prema događajima koji se dogodili u svakom periodu. Različiti opsezi vremena su obično podijeljeni po većim geološkim i [[Paleontologija|paleontološkim]] događajima kao što su [[masovna izumiranja]]. Na primjer, međa između peridoa [[Kreda (period)|krede]] i [[paleogen]]a je definirana u skladu s događajem masovnog izumiranja koji je označio kraj [[dinosauri|dinosaura]] i mnogih morskih vrsta. == Terminologija == Najveća definirana vremenska jedinica je [[eon (geologija)|eon]]. Eoni su podijeljeni u ere, koje se pak dijele u [[period]]e, [[epoha|epohe]] i [[Faza|faze]]. U isto vrijeme paleontolozi definiraju sistem [[Faunalne faze|faunalnih stadija]] koje imaju različito trajanje i baziraju se na promjenama u sastavu fosila. U mnogim slučajevima su takve faunalne faze prihvaćene kao dio geološke nomenklature, iako postoji više priznatih faunalnih faza nego geoloških vremenskih jedinica. Geolozi često vole govoriti o gornjim/kasnim, donjim/ranim i srednjim dijelovima nekih perioda ili jedinica - npr. "Gornja [[Jura]]" i "Srednji [[kambrij]]". Zbog toga što se geološke jedinice odvijaju u isto vrijeme, ali u različitim dijelovima mogu izgledati drukčije te sadržavati drukčije fosile, postoje mnogi primjeri kada je jedan te isti period dobio različita imena na različitim lokacijama. Na primjer, u [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]] se za rani kambrij koristi naziv [[Waucoban]]ska serija koja je razdvojena u zone bazirane na [[trilobit]]ima. Isti vremenski raspon je podijeljen na [[Tomotijan]]sku, [[Atdabanijan]]sku i [[Botomijan]]sku fazu u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] i [[Sibir]]u. Ključno polje rada Međunarodne komisije za stratigrafiju je upravo standadiziranje te često proturječne terminologije te stvaranje univerzalnih naziva koji se mogu koristiti širom svijeta. == Historija kronologije == Principi na kojima se temelje geološke kronologije su bili ustanovljeni od [[Nicholas Steno|Nicholasa Stenoa]] u kasnom 17. vijeku. Steno je tvrdio da su naslage stijenja (''strata'') nataložene jedna na drugu i da svaka predstavlja "komad" vremena. On je također formulirao [[Zakon superpozicije|princip superpozicije]], koji tvrdi da je svaki stratum vjerojatno stariji od onoga iznad njhega i mlađi od onog ispod njega. Stenovi principi bilo su jednostavni; njihova primjena na stvarne stijene bila je složena. Kroz 18. vijek geolozi su shvatili da: 1) Nizovi strata su često bili erodirani, pomiješani, izobličeni i ponekad čak i izmijenjenih mjesta nakon taloženja; 2) Strata nataložena u isto vrijeme u različitim područjima mogu imati sasvim različiti izgled; 3) Strata na bilo kom području predstavljaju samo dio duge Zemljine historije. Prvi ozbiljni pokušaji da se formulira geološka kronologija koja bi se mogla primijeniti na sva područja Zemlje zbili su se krajem 18. vijeka. Najutjecajniji od tih ranih pokušaja (promican, između ostalih, od [[Abraham Werner|Abrahama Wernera]]) podijelio je stijene Zemljine kore u četiri tipa: primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne. Svaki tip stijena, prema teoriji, formirao se tokom specifičnog perioda u Zemljinoj historiji. Tako je bilo moguće govoriti o "Tercijarnom periodu" kao i o "tercijarnim stijenama". Izrazi "tercijar" i "kvartar" su se održali kao imena geoloških perioda do 20. vijeka. Identifikacija strata prema fosilima koje su sadržavali, započeta od strane [[William Smith|Williama Smitha]], [[Georges Cuvier|Georgesa Cuviera]] i [[Alexandre Brogniart|Alexandrea Brogniarta]] u ranom 19. vijeku omogućila je geolozima da podijele Zemljinu historiju još finije i preciznije. Također im je omogućila da uspoređuju strate preko nacionalnih (ili čak kontinentalnih) granica. Ukoliko su dvije strate (ma koliko udaljene u prostoru i različite po sastavu) sadržavale iste fosile, postojala je velika vjerojatnost da su bile nataložene u isto vrijeme. Detaljno proulčvanje strata i fosila u Evropi je između godine 1820. i 1850. proizvelo niz geoloških perioda koji se i danas koriste. Britanski geolozi su dominirali tim procesom pa se to očituje i u periodima. Periodi zvani kao "kambrij," "ordovicij" i "Silur" su nazvani po drevnim britanskim plemenima (i definirani na osnovu stratigrafskih nizova iz Walesa). "Devon" je nazvan po britanskoj grofoviji [[Devon]], dok je "Karbonifer" jednostavna adaptacija "ugljenih mjera" starog britanskog geološkog termina za istovjetni niz strata. "Permij", iako definiran na osnovu strata iz Rusije, bio je označen i imenovan od strane britanskog geologa [[Roderick Murchison|Rodericka Murchisona]]. Britanski geolozi su također odgovorni za grupiranje perioda u ere i podjelu tercijarnog i kvartarnog perioda u epohe. Kada su [[William Smith (geolog)|William Smith]] i [[Sir Charles Lyell]] prvi otkrili da [[naslage stijena]] predstavljaju različite vremenske perioda, nije postojao način da se otkrije vrijeme koje predstavljaju. [[Kreacionizam|Kreacionisti]] su predložili datume od samo nekoliko tisuća godina, dok su drugi predlagali veća (i čak beskonačna) doba. Oko stotinu godina je starost [[Zemlja (planet)|Zemlje]] i naslaga stijenja predstavlja temu oštrih rasprava sve dok u drugoj polovici 20. vijeka napredak na polju [[Radioaktivno datiranje|radioaktivnog datiranja]] nije dao relativno čvrste okvire za geološka vremena. U prethodnom vijeku i pol, geolozi i paleontolozi su stvarali kronologiju jedino na osnovu različitih strata i fosila. Godine 1977. Globala komisija za stratigrafiju (danas Međunarodna komisija) započela je napore za definiciju globalnih referenci ([[Globalni stratotipska granice i točke|Globalnih stratotipskih granica i točki]]) za geološke periode i faunalne faze. Njen najnoviji rad je opisan u geološkoj kronologiji Gradsteina et al. ({{ISBN|0-521-78673-8}}) i korišten kao izvor za stranicu za originalnu stranicu na engleskoj Wikipediji. == Tablica geološkog vremena == {| class="wikitable" border="3" style="font-size:95%;" |- ! [[Eon (geologija)|Eon]] ! [[Era (geologija)|Era]] ! colspan="2" | Period<sup>1</sup> ! Niz/<br />Epoha ! Najvažniji događaji ! Početak, Miliona<br />godina<sup>2</sup> |- | rowspan="37" style="background:#B3E2D1" | [[Fanerozoik|Fane-<br />rozoik]] | rowspan="7" style="background:#FFFF00" | [[Kenozoik]] | colspan="2" style="background:#FDCC8A" rowspan="4" | [[Neogen]]<sup>3</sup> | style="background:#FFFFB3" | [[Holocen]] | Kraj [[ledeno doba|posljednje glacijalizacije]] i nastanak moderne [[civilizacija|civilizacije]] | style="background:#FFFFB3" | 0.011430 ± 0.00013 <sup>9</sup> |- | style="background:#FFFF62" | [[Pleistocen]] | Bujanje a potom izumiranje velikog broja krupnih [[sisavac]]a ([[Pleistocenska megafauna]]); Evolucija modernog [[čovjek]]a | style="background:#FFFF62" | 1.806 ± 0.005 <sup>*</sup> |- | style="background:#FEEBAC" |[[Pliocen]] | Intenziviranje trenutnog [[ledeno doba|ledenog doba]]. Hladna i suha [[klima]]; [[Australopithecini]]se pojavljuju; mnoge od postojećih vrsti sisavaca i [[mekušci|mekušacase]] pojavljuju | style="background:#FEEBAC" | 5.332 ± 0.005 <sup>*</sup> |- | style="background:#FFDE00" | [[Miocen]] | Umjerena klima; [[Orogeneza|Stvaranje planina]] u [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]]; Moderne porodice [[sisavac]]a i [[ptica]] postaju prepoznatljive. [[Konji]] i [[mastodont]]i postaju raznoliki. [[Trava]] postaje sveprisutna. Prvi [[hominoid]]i se pojavljuju. <!-- for reference see the article: "Sahelanthropus tchadensis" --> | style="background:#FFDE00" | 23.03 ± 0.05 <sup>*</sup> |- | rowspan="3" colspan="2" style="background:#FFB300" | [[Paleogen]]<br /><sup>3</sup> | style="background:#EAC672" | [[Oligocen]] | Topla klima; Brza [[evolucija]] i diversifikacija faune, pogotovo [[sisavac]]a. Velika evolucija i širenje modernih tipova [[skrivenosemenice|kritosjemenjači]]. | style="background:#EAC672" | 33.9±0.1 <sup>*</sup> |- | style="background:#EAAD43" | [[Eocen]] | Arhajski [[sisavac|sisavcis]] (npr. [[kreodont]]i, [[Condylarth]]i, [[Uintatheriidae|Uintatheri]] itd.) napreduju i nastavljaju se razvijati kroz epohu. Pojava nekoliko "modernih" familija sisavaca. Primitivni [[Cetacea|kitovi]] se diversificiraju. Prva trava. Reglacijacizacija [[Antarktik]]e; početak trenutnog ledenog doba. | style="background:#EAAD43" | 55.8±0.2 <sup>*</sup> |- | style="background:#EB9301" | [[Paleocen]] | Tropska klima. Moderne [[biljka|biljke]]; [[Sisavac|Sisavci]] se nakon izumiranja dinosaura granaju u niz primitivnih razredas. Pojavljuju se prvi veći sisavci (do veličine medvjeda ili manjeg nilskog konja) | style="background:#EB9301" | 65.5±0.3 <sup>*</sup> |- | rowspan="8" style="background:#7FAD51" | [[Mezozoik]] | rowspan="2" colspan="2" style="background:#7FC31C" | [[Kreda (period)|Kreda]] | style="background:#DEF197" | [[Gornja kreda|Gornja/kasna]] | rowspan="2" | [[Skrivenosemenice|Cvjetnjače]] se pojavljuju, zajedno s novim tipovima insekata. Više [[moderne ribe|modernih riba]] se počinje pojavljivati. [[Ammoniti]], [[Belemnoidea|belemniti]], [[rudist]]i, [[Echinoidea|ehinoidi]] i [[spužve]] su česte. Mnogi novi tipovi [[dinosauri|dinosaura]] (npr. [[Tyrannosauridae|tirannosauri]], [[Titanosauridae|titanosauri]], [[hadrosauridi|hadrosauri]] i [[Ceratopsidae|rogati dinosauri]]) evoluiraju na kopnu, isto kao i [[Eusuchia|moderni krokodili]]; [[mosasaur]]i i moderni morski psi se pojavljuju u miru. Primitivne [[ptica|ptice]] postepeno zamjenjuju pterosaure. [[Kljunaši]], [[torbari]] i [[placentni]] sisavci se pojavljuju. Raspad [[Gondvana|Gondwane]]. | style="background:#DEF197" | 99.6±0.9 <sup>*</sup> |- | style="background:#B3DF7F" | [[Donja kreda|Donja/rana]] | style="background:#B3DF7F" | 145.5 ± 4.0 |- | rowspan="3" colspan="2" style="background:#4DB47E" | [[Jura (period)|Jura]] | style="background:#CCEBC5" | [[Gornja jura|Gornja/kasna]] | rowspan="3" | Gimnosperme (posebno [[četinarske šume umerenih predela|crnogorice]], [[Bennettitales]] i [[cikada|cikade]]) te [[papratnjače]] su česte. Mnogi tipovi [[dinosauri|dinosaura]], kao što su [[sauropodi]], [[karnosaur]]i i [[stegosaurus|stegosauri]]. Sisavci su česti ali maleni. Prve [[ptica|ptice]] i [[Squamata|gušteri]]. [[Ihthiosaur]]i and [[pleziosaur]]i su raznoliki. [[Dvokrilne školjke]], [[amoniti]] i [[Belemnoidea|belemniti]] su sveprisutni. [[Echinoidea|Ehinoidi]] su vrlo česti, kao [[krinoid]]i, morske zvijezde, [[spužve]], and [[Terebratulida|terebratulid]] and [[Rhynchonellida|rhynchonellid]] [[brahiopod]]i. Raspad [[Pangea|Pangee]] na [[Gondvana|Gondwanu]] i [[Laurazija|Lauraziju]]. | style="background:#CCEBC5" | 161.2 ± 4.0 |- | style="background:#7FCA93" | [[Srednja jura|Srednja]] | style="background:#7FCA93" | 175.6 ± 2.0 <sup>*</sup> |- | style="background:#66C292" | [[Donja jura|Donja/rana]] | style="background:#66C292" | 199.6 ± 0.6 |- | rowspan="3" colspan="2" style="background:#67C3B7" | [[Trijas]] | style="background:#CCECE1" | [[Gornji trijas|Gornji/kasni]] | rowspan="3" | [[Arhosauri]] su dominantni i raznoliki na kopnu, te uključuju mnoge krupne oblike; [[cinodonti]] postaju manji i više nalik sisavcima. Prvi [[dinosauri]], [[sisavac|sisavci]], [[pterosauri]] i [[crocodilia|krokodili]]. ''[[Dicrodium]]'' flora je česta na kopnu. Mnoštvo velikih vodenih [[temnospondili|temnospondilskih]] vodozemaca[[Ihthiosaur]]i i [[nothosaur]]i su česti u morima. [[Ceratiti|Ceratitski]] amoniti su prilično česti. [[Sclerractinia|Modenri koralji]] and [[moderne ribe]] se pojavljuju. | style="background:#CCECE1" | 228.0 ± 2.0 |- | style="background:#99D7BE" | [[Srednji trijas|Srednji]] | style="background:#99D7BE" | 245.0 ± 1.5 |- | style="background:#67B39F" | [[Donji trijas|Donji/rani]] | style="background:#67B39F" | 251.0 ± 0.4 <sup>*</sup> |- | rowspan="22" style="background:#80B5D5" | [[Paleozoik]] | rowspan="3" colspan="2" style="background:#67C6DE" | [[Perm (geologija)|Permij]] | style="background:#B3E3EE" | [[Loping]]ij | rowspan="3"| Kopnene mase se sjedinjuju u superkontinent [[Pangea|Pangeu]]. [[Sinapsidi|Sinapsidski]] [[reptil]]i postaju česti ([[pelikosaur]]i i [[terapsid]]i), [[parareptilu]]s i [[temnospondili|temnospondilski]] vodozemci su također česti. Karboniferska flora je zamijenjena gimnospermama u sredini perioda. [[Coleoptera|Bube]] i [[dvokrilci|muhe]] evoluiraju. Morski život cvjeta na toplim plitkim grebenima. [[Produktidi|Produktidske]] i [[Spiriferidi|Spiriferidske]] forme brahiopoda, dvokrilne školjke, [[foraminifere]]i amoniti su sveprisutni . Kraj permijsko-karboniferskog ledenog doba. Na kraju perioda se događa [[Permijsko izumiranje]]- 95% života na Zemlji izumire. | style="background:#B3E3EE" | 260.4 ± 0.7 <sup>*</sup> |- | style="background:#99D8D8" | [[Gvadalupij|Guadalupij]] | style="background:#99D8D8" | 270.6 ± 0.7 <sup>*</sup> |- | style="background:#80CEC9" | [[Cisural]]ij | style="background:#80CEC9" | 299.0 ± 0.8 <sup>*</sup> |- | rowspan="3" colspan="2" style="background:#689FCA" | [[Karbon (period)|Karbon-<br />ifero]]<sup>4</sup> '''/'''<br />[[Pennsylvanij|Pensil-<br />vanij]] | style="background:#689FCA" | [[Kasni pensilvanij|Gornji/kasni]] | rowspan="3" | Krilati [[insekt]]i se pojavljuju i bruo šire, a neki rastu do velikih deimenzija. [[Tetrapodi|vodozemci]] su česti i raznoliki. Prvi [[reptil]]i, [[ugljen]]e šume ([[Lepidodendron]], [[Sigillaria]], [[kalamiti]], [[Cordaites]], itd.), vrlo visoki sadržaj [[kiseonik|kisika]] u atmosferi. U morima su česti gonijatiti, brahiopodi, bryozoa, dvokrilne školjke, koralji itd. | style="background:#689FCA" | 306.5 ± 1.0 |- | style="background:#689FCA" | [[Srednji pensilvanij|Srednji]] | style="background:#689FCA" | 311.7 ± 1.1 |- | style="background:#689FCA" | [[Rani pensilvanij|Donji/rani]] | style="background:#689FCA" | 318.1 ± 1.3 <sup>*</sup> |- | rowspan="3" colspan="2" style="background:#8091AD" | [[Karbon (period)|Karbon-<br />ifer]]<sup>4</sup> '''/'''<br />[[Misisipij|Misis-<br />ipij]] | style="background:#8091AD" | [[Kasni misisipij|Gornji/kasni]] | rowspan="3" | Veliko primitivno [[drveće]], prvi kopneni [[tetrapodi|kralježnjaci]], plitkovodni i amfibijski [[euripteridi]]; [[rizodonti]] kao dominantni slatkovodni grabežljivci. U morima primitivni [[hrskavičnjače|morski psi]] su česti i vrlo raznoliki, [[ehinodermi]] (posebno [[krinoid]] i [[blastoidi]]) sveprisutni, [[koral]]ji, [[bryozoa]], i brahiopodi ([[Productida]], [[Spriferida]], itd.) su vrlo često; [[Gonijatiti]] su česti, [[trilobiti]] i [[nautiloidi]] su u sumraku. [[Glaciatijacija]] u istočnoj [[Gondvana|Gondwani]]. | style="background:#8091AD" | 326.4 ± 1.6 |- | style="background:#8091AD" | [[Srednji misisipij|Srednji]] | style="background:#8091AD" | 345.3 ± 2.1 |- | style="background:#8091AD" | [[Rani misisipij|Donji/rani]] | style="background:#8091AD" | 359.2 ± 2.5 <sup>*</sup> |- | rowspan="3" colspan="2" style="background:#9999C9" | [[Devon (geologija)|Devon]] | style="background:#CBBDDC" | [[Kasni devon|Gornji/kasni]] | rowspan="3"| Pojava prve [[mahovine]] i [[equisetum]]a, pojava [[progimnosperme|progimnospermi]] (prvih sjemenjača), prvo drveće ([[Archaeopteris]]). U moru [[strofomenidi]] i [[atripidi]] [[brahiopod]]i, [[Rugosa|rugose]] i [[Tabulata|tabulate]] koralji, te [[krinoidi]]s su sveprisutni. [[Gonijatiti]] i [[ammoniti]]s su česti, a pojavljuju se [[koleoidi]] . Broj trilobita se smanjuje. Sumrak [[Ostrakodermi|ostrakoderma s]] ; ribe s čeljusti ([[plakodermi]], [[Mesoperke|Sarcopterygii]] i [[koštunjače]] fish, te rani [[morski pas|morski psi]]) su važan dio morske faune. Prvi [[vodozemac|vodozemci]] (ali još uglavnom vodeni). "Stari Crveni kontinet" ([[Euramerika]]) | style="background:#CBBDDC" | 385.3 ± 2.6 <sup>*</sup> |- | style="background:#9983BE" | [[Srednji devon|Srednji]] | style="background:#9983BE" | 397.5 ± 2.7 <sup>*</sup> |- | style="background:#807DBA" | [[Rani devon|Rani/donji]] | style="background:#807DBA" | 416.0 ± 2.8 <sup>*</sup> |- | rowspan="4" colspan="2" style="background:#B172B6" | [[Silur]] | style="background:#E9C7E2" | [[Pridoli]] | rowspan="4"| Prve vaskularne kopnene [[biljka|biljke]], [[stonoge]] i [[artropleuridi]], prve [[riba|ribe]] s čeljusti, kao i mnoge [[ostrakodermi|oklopljene]] [[besčeljusnjače|bez čeljusti]]. [[Eurypterid|morski škorpioni]] dosežu znatne veličine. [[Tabulata|tabulate]] and [[Rugosa]] koralji, [[brahiopod]]i ([[Pentamerida]], [[Rhynchonellida]], etc) i [[krinoidi]]s su posvuda; [[trilobiti]] i [[mekušci]] se granaju. [[Graptoliti]] nisu tako raznovrsni. | style="background:#E9C7E2" | 418.7 ± 2.7 <sup>*</sup> |- | style="background:#CAA7D1" | [[Ludlow epoha|Ludlow]] | style="background:#CAA7D1" | 422.9 ± 2.5 <sup>*</sup> |- | style="background:#B189B3" | [[Wenlock epoha|Wenlock]] | style="background:#B189B3" | 428.2 ± 2.3 <sup>*</sup> |- | style="background:#9858A8" | [[Llandovery epoha|Llandovery]] | style="background:#9858A8" | 443.7 ± 1.5 <sup>*</sup> |- | rowspan="3" colspan="2" style="background:#F981A6" | [[Ordovicij]] | style="background:#FBB4BD" | [[Gornji ordovicij|Gornji/kasni]] | rowspan="3" | [[Beskralješnaci]] su vrlo razgranati i uključuju mnogo novih tipova. Rani koralji, [[brachiopodi]] ([[Orthida]], [[Strophomenida]], itd), [[dvokrilne školjke]], [[nautiloidi]], [[trilobiti]], [[ostrakodi]], [[bryozoa]], mnogi tipovi [[bodljikaši|bodljokošaca]] ([[Cystoidea|cystoids]], [[morska zvijezda|morske zvijezde]] itd.), razgranati [[graptoliti]] i ostali razredi su učestali. [[Konodont]]i su bili primitivni planktonski kralješnjaci koji se pojavljuju na početku ordovicija. Ledeno doba na kraju perioda. Prve i vrlo primitivne kopnene [[biljka|biljke]]. | style="background:#FBB4BD" | 460.9 ± 1.6 <sup>*</sup> |- | style="background:#FA9AB1" | [[Srednji ordovicij|Srednji]] | style="background:#FA9AB1" | 471.8 ± 1.6 |- | style="background:#E67DA4" | [[Donji ordovicij|Donji/rani]] | style="background:#E67DA4" | 488.3 ± 1.7 <sup>*</sup> |- | rowspan="3" colspan="2" style="background:#FB805F" | [[Kambrij]] | style="background:#FDCDB8" | [[Furongij]] | rowspan="3" | Velika diversifikacija života u [[Kambrijska eksplozija|Kambrijskoj eksploziji]]; više od polovice modernih životinja [[Phylum (biologija)|phyla]] se pojavljuju, zajedno s velikim brojem izumrlih i problematičnih formi. [[Arheocijati]] cvatu u ranom kambriju. [[Trilobiti]], [[Priapulidi]], [[spužve]], neartikulirani [[brahiopod]]i i mnoge druge poznate vrste. Pojava prvih [[svitkovci|svitkovaca]]. [[Anomalocaridi]] su glavni grabežljivci. Edikarijanske životinje su rijetke, zatim izumiru. | style="background:#FDCDB8" | 501.0 ± 2.0 <sup>*</sup> |- | style="background:#E8AE97" | [[Srednji kambrij|srednji]] | style="background:#E8AE97" | 513.0 ± 2.0 |- | style="background:#E77C72" | [[Donji kambrij|Donji/rani]] | style="background:#E77C72" | 542.0 ± 1.0 <sup>*</sup> |- | rowspan="10" style="background:#CCD891" | [[Proterozoik|Proter-<br />ozoik]]<br /><sup>5</sup> | rowspan="3" style="background:#CAA595" | [[Neoproterozoik|Neo-<br />proterozoik]] | colspan="2" style="background:#EAD8BC" | [[Ediakaran]] | colspan="2" | Prve [[životinje|višestanične životinje]]. Edicarianska fauna ([[vendobionta]]) cvjeta širom svijeta. Jednostavni [[fosilizirani tragovi]] od crvolikih životinja. Prve [[spužve]]. | style="background:#EAD8BC" | 630 +5/-30 <sup>*</sup> |- | colspan="2" style="background:#DCABAA" | [[Kriogenij]] | colspan="2" | Mogući period [[Snježna gruda Zemlja|Snježne grudve Zemlje]], [[Rodinija]] se počinje lomiti | style="background:#DCABAA" | 850 <sup>6</sup> |- | colspan="2" style="background:#CBA46C" | [[Tonij]] | colspan="2" | Prvo širenje [[akritarh]]a. | style="background:#CBA46C" | 1000 <sup>6</sup> |- | rowspan="3" style="background:#DDC288" | [[Mezoproterozoik|Meso-<br />proterozoik]] | colspan="2" style="background:#DDC288" | [[Stenij]] | colspan="2" | Prorijeđenje visoko [[metamorfska stijena|metamorfskih]] pojasa zbog [[orogeneza|orogeneze]] kada se stvara [[Rodinija]]. | style="background:#DDC288" | 1200 <sup>6</sup> |- | colspan="2" style="background:#DDC288" | [[Ektazij]] | colspan="2" | [[Platformski pokrov]]i se nastavljaju širiti | style="background:#DDC288" | 1400 <sup>6</sup> |- | colspan="2" style="background:#DDC288" | [[Kalimij]] | colspan="2" | [[Platformski pokrov]]i se šire | style="background:#DDC288" | 1600 <sup>6</sup> |- | rowspan="4" style="background:#B3B25E" | [[Paleoproterozoik|Paleo-<br />proterozoik]] | colspan="2" style="background:#B3B25E" | [[Staterij]] | colspan="2" | Prvi [[Eukariote|složeni višestanični život]]. [[Columbia (superkontinent)]]. | style="background:#B3B25E" | 1800 <sup>6</sup> |- | colspan="2" style="background:#B3B25E" | [[Orosirij]] | colspan="2" | U [[Atmosfera|atmosferu]] ulazi [[kiseonik|kisik]]. [[Vredefort krater|Vredefortski]] and [[Sudbury Bazen|Sudburyjski]] asteroidni udari. Mnogo [[orogeneza|orogeneze]]. | style="background:#B3B25E" | 2050 <sup>6</sup> |- | colspan="2" style="background:#B3B25E" | [[Rijacij|Rhyacij]] | colspan="2" | [[Bushveld|Bushveldska formacija]] formirana. [[Huronij]]ska glacijacija. | style="background:#B3B25E" | 2300 <sup>6</sup> |- | colspan="2" style="background:#B3B25E" | [[Siderij]] | colspan="2" | [[naslage vezanog željeza]] formirane | style="background:#B3B25E" | 2500 <sup>6</sup> |- | rowspan="4" style="background:#99ADAC" | [[Arhej]]<br /><sup>5</sup> | style="background:#CBCDC8" | [[Neoarhaik|Neoarhej]] | colspan="4" | Stabilizacija većine modernih [[kraton]]a, moguće izvrtanje [[Pokrivač (geologija )|pokrivača]] |style="background:#CBCDC8" | 2800 <sup>6</sup> |- | style="background:#B2B5AF" | [[Mezoarhaik|Mezoarhej]] | colspan="4" | Prvi [[stromatoliti]] | style="background:#B2B5AF" | 3200 <sup>6</sup> |- | style="background:#999791" | [[Paleoarhaik|Paleoarhej]] | colspan="4" | Prve poznate [[bakterija|bakterije]] [[fototrofi|proizvođači kisika]] | style="background:#999791" | 3600 <sup>6</sup> |- | style="background:#809090" | [[Eoarhaik|Eoarhej]] | colspan="4" | [[Prokariote|Jednostavni jednostanični život]] | style="background:#809090" | 3800 |- | style="background:#809090" rowspan="4" | [[Had (eon)|Had]]<br /><sup>5,7</sup> | style="background:#809090" | [[Donji imbrij]] | colspan="4" | &nbsp; | style="background:#809090" | c.3850 |- | style="background:#809090" | [[Nektarij]] | colspan="4" | &nbsp; | style="background:#809090" | c.3920 |- | style="background:#809090" | [[Bazenske grupe]] | colspan="4" | 4100 MYA - Najstarija poznata stijena | style="background:#809090" | c.4150 |- | style="background:#809090" | [[Kriptik]]<sup>8</sup> | colspan="4" | 4400 MYA - Najstariji poznati minerali; 4570 MYA - Stvaranje [[Zemlja (planet)|Zemlje]] | style="background:#809090" | c.4570 |} <div style="font-size:90%;"> # Paleontolozi često koriste [[faunalne faze]] umjesto geoloških perioda. Nomenklatura faza je često prilično složena. V. [http://flatpebble.nceas.ucsb.edu/cgi-bin/bridge.pl?action=startScale Harland] za izvrsno sređenu kronologiju faunalnih faza. # Datumi su neznatno nejasni uz uobičajene varijacije u nekoliko postotaka između različitih izvora. To je uglavnom zbog nesigurnosti [[Radiometrijsko datiranje|radiometrijskog datiranja]] i problema koji uzrokuje rijetkost pronalaženja nalaza pogodnih za radiometrijsko datiranje na mjestima gdje bi bili najkorisniji. Datumi i pogreške su u skladu s kronologijom [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|Međunarodne komisije za stratigrafiju]] uz 2004. Datumi označeni zvjezdicom označavaju [[GSSA|Globalne stratotipske granice i točke međe]] i o njima postoji međunarodni konsenzus. # Kroz historiju se [[kenozoik]] dijelio na [[kvartar]]nu i [[tercijar]]nu pod-eru, isto kao i na periode [[neogen]] i [[paleogen]]. Međutim, Međunarodna komisija za stratigrafiju je nedavno odlučila da prestane prihvaćati izraze kvartar i tercijar kao dio službene nomenklature. # U Sjevernoj Americi Karbonifer je podijeljen na periodi [[Misisipij]] i [[Pennsylvanij|Pensilvanij]]. # [[Proterozoik]], [[arhej]] i [[had (eon)|had]] se ponekad zajedno nazivaju kao [[Prekambrij|Predkambrijsko vrijeme]] a nekad jednostavno kao [[Prekambrij|Kriptozoik]]. # Definirano kao apsolutno doba ([[Globalno standardno stratigrafsko doba]]). # Iako se često koristi, [[Had (eon)|Had]] nije formalni eon i o donjoj granici za eoarhej još nije postignut dogovor. Had se također ponekad naziva [[Priscoan]]. # Ova četiri naziva su uzeta iz geologije Mjeseca. Njihova upotreba za geologiju Zemlje je neslužbena. # Početak epohe [[Holocen]]a je ovdje naveden prije 11.430 years ± 130 godina. Za dalju diskusiju vezanu uz datiranje epohe v. [[Holocen]]. </div> == Grafička kronologija == Druga i treća kronologija predstavljaju pod-period ranije kronologije, što je označeno zvjezdicom. {{Geološka skalа}} == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/ GeoWhen Database ] * [http://www.stratigraphy.org/gssp.htm International Commission on Stratigraphy Time Scale ] * [http://www.chronos.org CHRONOS ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19981205122129/http://www.chronos.org/ |date=1998-12-05 }} * [http://www.chronos.org/education/educational_resources.html CHRONOS Geologic Time references ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050412174413/http://chronos.org/education/educational_resources.html |date=2005-04-12 }} * [http://www.nmnh.si.edu/paleo/geotime/index.htm Nation Museum on Natural History Geologic Time ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051111150720/http://www.nmnh.si.edu/paleo/geotime/index.htm |date=2005-11-11 }} * [http://www.bbc.co.uk/history/games/rocky/indextime.html BBC Interactive Time Line] == Povezano == * [[Starost Zemlje]] * [[Fosili i geološka kronologija]] * [[Kronologija evolucije]] * [[Kozmološka kronologija]] * [[Lunarna geološka kronologija]] * [[Marsovska geološka kronologija]] * [[Antropocen]] * [[Logaritmička kronologija]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Geologic time scale}} * [http://rst.gsfc.nasa.gov/Sect2/Sect2_1b.html NASA: Geologic Time] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050418090602/http://rst.gsfc.nasa.gov/Sect2/Sect2_1b.html |date=2005-04-18 }} * [http://www.geosociety.org/science/timescale/timescl.htm GSA: Geologic Time Scale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217111752/http://www.geosociety.org/science/timescale/timescl.htm |date=2007-12-17 }} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} [[Kategorija:Geološka doba]] 6fo7m4spnyprbjn6hj5b0a7j8x8eejr Hadij 0 4980 42712882 42683531 2026-10-23T15:33:04Z Edgar Allan Poe 29250 42712882 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} {{Commonscat|Hadean}} '''Hadij''' je [[geološki period]], vrijeme prije 3800 miliona godina ([[megaanum|Ma]]). [[Geolog]] [[Preston Cloud]] je skovao taj izraz godine [[1972]], ispočetka u nastojanju da označi period prije pojave najranijih poznatih [[stijena]]. U posljednjim desteljećima 20. vijeka geolozi su identificirali nekoliko hadskih stijena na zapadnom [[Grenland]]u, sjeverozapadnoj [[Kanada|Kanadi]] i [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. Različiti izvori navode različite datume o završetku hadskog perioda. W. B. Harland je nešto kasnije skovao gotovo istovjetni izraz "'''Priscoanski''' period". Najstarije formacije stijenja se sastoje od pomalo izmijenjenih naslaga na Grenlandu koje datiraju oko 3800 Ma i potječu od [[vulkan]]skog [[nasip (geologija)|nasipa]] koji je prodro u stijenje nakon što su one sedimentirale. Pojedinačni [[kristal]]i [[zirkon]]a u [[Zapadna Kanada|Zapadnoj Kanadi]] i regiji [[Jack Hills]] u Zapadnoj Australiji su daleko stariji. Najstariji cirkoni datiraju oko 4400 Ma - vrlo blizu vremena kada je, po teorijama, došlo do [[Stvaranje Zemlje|stvaranja Zemlje]]. Grenlandski sedimenti uključuju [[naslage vezanog željeza]]. One uključuju ugljik koji bi mogao biti organskog porijekla i moguću indikaciju [[Fotosinteza|fotosintetskog]] [[život]]a koji je nastao u to vrijeme. Najstariji poznati [[fosil]]i (iz Australije) datiraju nekoliko stotina miliona godina kasnije. Ime "Had" dolazi od [[Had]]a te sugerira uvjete [[Podzemni svijet|podzemnog svijeta]] - vrućinu i kaos. {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} [[Kategorija:Geološka doba]] 0set2aymgnsh86e64a4xb3i53jn867i Kriptik 0 4984 42712876 42248768 2026-10-23T15:26:58Z Edgar Allan Poe 29250 42712876 wikitext text/x-wiki {{Točnost}} {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Kriptička era''' ili '''kriptik''' neformalni je naziv koji se odnosi na najstariji period [[Zemlja|Zemlje]]. Počeo je prije 4567,17 miliona godina kada se Zemlja formirala i završio prije 4150 miliona godina. Ovo vrijeme se naziva kriptičnim jer postoji vrlo malo [[Geologija|geoloških]] tragova koji su iza njega ostali. Bilo kakve geološke formacije - ako ih je i bilo - vjerojatno su uništeni u [[Rana faza bombardiranja|ranoj fazi bombardiranja]] koja se nastavila kroz [[Had (period)|Had]]. Ovaj period niti bilo koje druge hadske pot-podjele nisu službeno priznati od [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|Međunarodne komisije za stratigrafiju]]. Dok je Zemlja [[Teorija srašćivanja|srastala]], njena unutrašnjost se [[planetarna difererncijacija|diferencirala]] i rastaljena površina se ukrutila u kriptičkoj eri. [[Teorija Velikog udara|Hipotetski udar]] koji je doveo do stvaranja [[Mjesec]]a također se zbio u tom periodu. Najstarije stijene i minerali su iz kriptičke ere. Trenutno ne postoje nikakvi dokazi o postojanju života u to vrijeme. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Cryptic.html Geowhen Database] {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Lunarna geološka doba|Kriptik]] exymzlxex0ieg5b3fcn7xrkxdd5srrp Arhaik 0 5180 42712884 42444686 2026-10-23T15:33:29Z Edgar Allan Poe 29250 42712884 wikitext text/x-wiki '''Arhaik''' je [[geologija|geološki]] [[eon]] koji prethodi [[proterozoik]]u, a završava prije 2,5 milijardi godina. Njegova podjela se ne temelji na [[stratigrafija|stratigrafiji]], nego je zbog nedostatka [[fosil]]a definirana radiometrijski. Donja granica nije priznata od ICS-a ([[Međunarodna stratigrafska komisija|Međunarodne stratigrafske komisije]]), ali obično se postavlja na 3,8 milijardi godina, tj. krajem [[hadij]]a. Iako postoji kamenje za koje se zna da je starije, najstarije stene na površini [[Zemlja|Zemlje]] su arhejske ili malo starije. Arhejske stene su poznate na [[Greenland]]u, [[Kanadski štit|Kanadskom štitu]], severozapadnoj [[Australija|Australiji]] i južnoj [[Afrika|Africi]]. Arhejska atmosfera izgleda nije sadržavala slobodni [[kiseonik]]. Temperature su izgleda bile blizu modernih razina, iako astronomi misle da je sunce bilo za jednu trećinu mutnije. To se obično pripisuje većoj količini gasova iz staklenika nego što je zabeležena docnije u historiji Zemlje. Verovatni ostaci bakteriskog pokrova ([[stromatoliti]]) su pronađeni kroz Arhej, i nekoliko mogućih tragova [[bakterija|bakterijskih]] fosila su pronađeni u naslagama [[rožnjak]]a. Smatra se kako je život postojao u arheju, ali da je bio ograničen na proste jednostanične organizme bez jedra, [[prokariot]]e. == Arhajska tektonika i postanak kontinenata == Početkom arhaika, [[toplinski tok]] [[Zemlja|Zemlje]] bio je gotovo tri puta veći od današnjeg te dvostruko veći od onoga u [[proterozoik]]u. Višak [[toplina|topline]] mogao je dolaziti od topline zaostale nakon prirasta [[planet]]a, dijelom od topline nastanka [[željezo|željezne]] [[Zemljina jezgra|jezgre]], a djelomično uzrokovan većom rediogenetskom proizvodnjom topline od kratkoživućih nestabilnih elemenata poput [[uranij]]a-235. Zemlja u ranome arhaiku vjerojatno je imala različit tektonski stil – mnogo dinamičniji od današnjeg, zbog izrazitijih [[konvekcija|konvekcijskih]] strujanja u [[Zemljin plašt|plaštu]], čemu je uzrok bio već spomenuti veliki toplinski tok. [[Tektonika ploča]] omogućila je nastanak [[kontinent|kontinenata]], koji su se povećavali ili pretaljivanjem morske kore u zonama [[subdukcija|subdukcije]], čime je procesima [[magmatska diferencijacija|diferencijacije]] nastajala sve felzitnija [[magma]], ili prirastom kontinenata sudarima manjih kontinentalnih masa. Neki geolozi smatraju da je prvotna [[kontinentalna kora]] nastala iznad [[vruća točka|vrućih točaka]], a ne [[zona subdukcije]]. Tim procesima u arhaiku nastali su prvi [[kraton]]i – prostori koji nisu deformirani od [[kambrij]]a, a sastoje se od štita, magmatsko-metamorfnog kompleksa izloženog na površinu, te platforme, magmatsko – metamorfnog kompleksa prekrivenog slojem [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Zemljini kratoni i štitovi su: [[Kanadski štit]] ([[Sjeverna Amerika]]), [[Baltički štit]] ([[Europa]]), [[Sibirski kraton]] ([[Azija]]), [[Gvajanski štit]], [[Brazilski štit]], [[Patagonijski štit]] ([[Južna Amerika]]), [[Zapadnoafrički štit]], [[Angola-kasai štit]], [[Tanzanijski štit]], [[Rodezijsko-transvalski štit]] ([[Afrika]]), [[Indijski kraton]], [[Ygarn štit]], [[Pilbara štit]] ([[Australija]]). Iako je nekoliko mineralnih zrna starije, najstarije formacije stijena izložene na površini Zemlje su arhajske starosti ili neznatno starije. Arhajske stijene nađene su na [[Grenland]]u, [[Kanadski štit|Kanadskom štitu]], zapadnoj Australiji i južnoj Africi. Iako su prvi kontinenti nastali tijekom ovog eona, stijene te starosti čine samo 7% sadašnjih kratona na svijetu. Čak i kad uzmemo u obzir eroziju i uništenje nekadašnjih formacija, dokazi ukazuju da je samo 5 - 40% današnje kontinentalne kore nastalo tijekom arhaika. == Arhajske stijene == Arhajske stijene kratona i štitova mogu se podijeliti u dvije skupine: [[granulit]]e i ''greenstone''. Za ove posljednje tipičan je slijed nekoliko međusobno oštro razdijeljenih tipova [[stijena]]. U donjem dijelu nalaze se ultrabazične stijene – [[komatiit]]i, iznad njih su [[bazalt]]i s [[klorit]]om i [[hornblenda|hornblendom]] (koji im daju zelenu boju, po kojoj su i dobili ime), na kojima dalje slijede kiseliji eruptivi [[andezit]]nog i [[riolit]]nog sastava, a prekriveni su sedimentnim stijenama – [[šejl]]ovima, [[grauvaka]]ma, [[konglomerat]]ima te [[trakasta željezovita formacija|trakastim željezovitim formacijama]] (eng. ''Banded Iron Formations'' – BIF). ''Greenstonei'' imaju veliku gospodarsku važnost: uz ultrabazične dijelove često su vezana ležišta [[krom]]a i [[nikal|nikla]], uz kiselije dijelove [[cink]]a, [[Bakar (element)|bakra]], [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]], a uz sedimentne dijelove ležišta [[mangan]]a, [[barit]]a I željeza. Što se tiče [[sedimentologija|sedimentologije]], u arhaiku nema diferencijacije taložnih okoliša jer nema ni velikih kontinentalnih prostora. Vrlo rijetko se mogu naći plitkomorske stijene s plitkomorskim teksturama, što ukazuje na nedostatak plitkomorskih šelfova u araiku – arhajski protokontinenti bili su vrlo strmih padina, malih dimenzija i neravne površine (poput današnjeg [[Island]]a). Također nema ni [[sediment|sedimenata]] taloženih na kopnu, što se može objasniti ili malom površinom kontinenata ili erozijom i pretaljivanjem eventualno postojećih kopnenih sedimenata. Većinom se talože stijene koje ukazuju na dubokovodne facijese, poput [[šejl]]ova i [[grauvaka]], dok, kao i u hadiju, nema karbonata niti s njima asociranih [[evaporit]]a. Osim niskog pH, što je uzrok nedostatku karbonata u hadiju, druga i izvjesnija mogućnost jest da je tome pogodovao nedostatak plitkih toplih mora u kojima se talože ove stijene. == Arhajski fosili == Iako nema nepobitnih dokaza kada je točno [[život]] prešao iz kemijske u organsku [[evolucija (biologija)|evoluciju]], smatra se da se to dogodilo u intervalu od prije 3,5 – 4 milijardi godina. Najstariji nađeni [[fosil]]i datiraju iz arhaika, točnije stari su 3,5 milijardi godina, a radi se o [[stromatolit]]ima nađenim u australskom Pilbara štitu. Stromatoliti su posljedica djelovanja [[cijanobakterija]], a nastaju pričvršćivanjem karbonatnog mulja na vlakanca cijanobakterija. Također su nađeni i ostatci samih cijanobakterija. Pored cijanobakterija, nađene su neidentificirane bakterije čije su se stanice prožimale [[pirit]]om ili [[siderit]]om, zbog čega su uspjele ostaviti fosilni zapis. U Fig tree grupi Južne Afrike, staroj 3,1 milijardi godina, nađeni su crne ili tamnosive čestice raspršene organske materije, koje predstavljaju proizvode raspada [[klorofil]]a. Takve fosile nazivamo kemijskim fosilima. Neke željezovite stijene na jugu Grenlanda sadrže odnos <sup>12</sup>C i <sup>13</sup>C jednak onome u svim živim organizmima, što upućuje na prisutnost organske tvari u tim stijenama. Ti kemijski fosili stari su 3,8 milijardi godina. Pošto u arhajskim stijenama prevladavaju samo [[prokarioti|prokariotski]] organizmi, arhaik možemo smatrati dobom prokariota. Ukoliko su već tada postojali [[eukarioti]], nisu sačuvani u fosilnome zapisu. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Archean.html GeoWhen Database] {{Archean Footer}} [[Kategorija:Arhaik]] 0qo5uf9311dyy95rrlt09gpk3pdxe59 42712901 42712884 2026-10-23T15:45:59Z Edgar Allan Poe 29250 42712901 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Arhaik''' je [[geologija|geološki]] [[eon]] koji prethodi [[proterozoik]]u, a završava prije 2,5 milijardi godina. Njegova podjela se ne temelji na [[stratigrafija|stratigrafiji]], nego je zbog nedostatka [[fosil]]a definirana radiometrijski. Donja granica nije priznata od ICS-a ([[Međunarodna stratigrafska komisija|Međunarodne stratigrafske komisije]]), ali obično se postavlja na 3,8 milijardi godina, tj. krajem [[hadij]]a. Iako postoji kamenje za koje se zna da je starije, najstarije stene na površini [[Zemlja|Zemlje]] su arhejske ili malo starije. Arhejske stene su poznate na [[Greenland]]u, [[Kanadski štit|Kanadskom štitu]], severozapadnoj [[Australija|Australiji]] i južnoj [[Afrika|Africi]]. Arhejska atmosfera izgleda nije sadržavala slobodni [[kiseonik]]. Temperature su izgleda bile blizu modernih razina, iako astronomi misle da je sunce bilo za jednu trećinu mutnije. To se obično pripisuje većoj količini gasova iz staklenika nego što je zabeležena docnije u historiji Zemlje. Verovatni ostaci bakteriskog pokrova ([[stromatoliti]]) su pronađeni kroz Arhej, i nekoliko mogućih tragova [[bakterija|bakterijskih]] fosila su pronađeni u naslagama [[rožnjak]]a. Smatra se kako je život postojao u arheju, ali da je bio ograničen na proste jednostanične organizme bez jedra, [[prokariot]]e. == Arhajska tektonika i postanak kontinenata == Početkom arhaika, [[toplinski tok]] [[Zemlja|Zemlje]] bio je gotovo tri puta veći od današnjeg te dvostruko veći od onoga u [[proterozoik]]u. Višak [[toplina|topline]] mogao je dolaziti od topline zaostale nakon prirasta [[planet]]a, dijelom od topline nastanka [[željezo|željezne]] [[Zemljina jezgra|jezgre]], a djelomično uzrokovan većom rediogenetskom proizvodnjom topline od kratkoživućih nestabilnih elemenata poput [[uranij]]a-235. Zemlja u ranome arhaiku vjerojatno je imala različit tektonski stil – mnogo dinamičniji od današnjeg, zbog izrazitijih [[konvekcija|konvekcijskih]] strujanja u [[Zemljin plašt|plaštu]], čemu je uzrok bio već spomenuti veliki toplinski tok. [[Tektonika ploča]] omogućila je nastanak [[kontinent|kontinenata]], koji su se povećavali ili pretaljivanjem morske kore u zonama [[subdukcija|subdukcije]], čime je procesima [[magmatska diferencijacija|diferencijacije]] nastajala sve felzitnija [[magma]], ili prirastom kontinenata sudarima manjih kontinentalnih masa. Neki geolozi smatraju da je prvotna [[kontinentalna kora]] nastala iznad [[vruća točka|vrućih točaka]], a ne [[zona subdukcije]]. Tim procesima u arhaiku nastali su prvi [[kraton]]i – prostori koji nisu deformirani od [[kambrij]]a, a sastoje se od štita, magmatsko-metamorfnog kompleksa izloženog na površinu, te platforme, magmatsko – metamorfnog kompleksa prekrivenog slojem [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Zemljini kratoni i štitovi su: [[Kanadski štit]] ([[Sjeverna Amerika]]), [[Baltički štit]] ([[Europa]]), [[Sibirski kraton]] ([[Azija]]), [[Gvajanski štit]], [[Brazilski štit]], [[Patagonijski štit]] ([[Južna Amerika]]), [[Zapadnoafrički štit]], [[Angola-kasai štit]], [[Tanzanijski štit]], [[Rodezijsko-transvalski štit]] ([[Afrika]]), [[Indijski kraton]], [[Ygarn štit]], [[Pilbara štit]] ([[Australija]]). Iako je nekoliko mineralnih zrna starije, najstarije formacije stijena izložene na površini Zemlje su arhajske starosti ili neznatno starije. Arhajske stijene nađene su na [[Grenland]]u, [[Kanadski štit|Kanadskom štitu]], zapadnoj Australiji i južnoj Africi. Iako su prvi kontinenti nastali tijekom ovog eona, stijene te starosti čine samo 7% sadašnjih kratona na svijetu. Čak i kad uzmemo u obzir eroziju i uništenje nekadašnjih formacija, dokazi ukazuju da je samo 5 - 40% današnje kontinentalne kore nastalo tijekom arhaika. == Arhajske stijene == Arhajske stijene kratona i štitova mogu se podijeliti u dvije skupine: [[granulit]]e i ''greenstone''. Za ove posljednje tipičan je slijed nekoliko međusobno oštro razdijeljenih tipova [[stijena]]. U donjem dijelu nalaze se ultrabazične stijene – [[komatiit]]i, iznad njih su [[bazalt]]i s [[klorit]]om i [[hornblenda|hornblendom]] (koji im daju zelenu boju, po kojoj su i dobili ime), na kojima dalje slijede kiseliji eruptivi [[andezit]]nog i [[riolit]]nog sastava, a prekriveni su sedimentnim stijenama – [[šejl]]ovima, [[grauvaka]]ma, [[konglomerat]]ima te [[trakasta željezovita formacija|trakastim željezovitim formacijama]] (eng. ''Banded Iron Formations'' – BIF). ''Greenstonei'' imaju veliku gospodarsku važnost: uz ultrabazične dijelove često su vezana ležišta [[krom]]a i [[nikal|nikla]], uz kiselije dijelove [[cink]]a, [[Bakar (element)|bakra]], [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]], a uz sedimentne dijelove ležišta [[mangan]]a, [[barit]]a I željeza. Što se tiče [[sedimentologija|sedimentologije]], u arhaiku nema diferencijacije taložnih okoliša jer nema ni velikih kontinentalnih prostora. Vrlo rijetko se mogu naći plitkomorske stijene s plitkomorskim teksturama, što ukazuje na nedostatak plitkomorskih šelfova u araiku – arhajski protokontinenti bili su vrlo strmih padina, malih dimenzija i neravne površine (poput današnjeg [[Island]]a). Također nema ni [[sediment|sedimenata]] taloženih na kopnu, što se može objasniti ili malom površinom kontinenata ili erozijom i pretaljivanjem eventualno postojećih kopnenih sedimenata. Većinom se talože stijene koje ukazuju na dubokovodne facijese, poput [[šejl]]ova i [[grauvaka]], dok, kao i u hadiju, nema karbonata niti s njima asociranih [[evaporit]]a. Osim niskog pH, što je uzrok nedostatku karbonata u hadiju, druga i izvjesnija mogućnost jest da je tome pogodovao nedostatak plitkih toplih mora u kojima se talože ove stijene. == Arhajski fosili == Iako nema nepobitnih dokaza kada je točno [[život]] prešao iz kemijske u organsku [[evolucija (biologija)|evoluciju]], smatra se da se to dogodilo u intervalu od prije 3,5 – 4 milijardi godina. Najstariji nađeni [[fosil]]i datiraju iz arhaika, točnije stari su 3,5 milijardi godina, a radi se o [[stromatolit]]ima nađenim u australskom Pilbara štitu. Stromatoliti su posljedica djelovanja [[cijanobakterija]], a nastaju pričvršćivanjem karbonatnog mulja na vlakanca cijanobakterija. Također su nađeni i ostatci samih cijanobakterija. Pored cijanobakterija, nađene su neidentificirane bakterije čije su se stanice prožimale [[pirit]]om ili [[siderit]]om, zbog čega su uspjele ostaviti fosilni zapis. U Fig tree grupi Južne Afrike, staroj 3,1 milijardi godina, nađeni su crne ili tamnosive čestice raspršene organske materije, koje predstavljaju proizvode raspada [[klorofil]]a. Takve fosile nazivamo kemijskim fosilima. Neke željezovite stijene na jugu Grenlanda sadrže odnos <sup>12</sup>C i <sup>13</sup>C jednak onome u svim živim organizmima, što upućuje na prisutnost organske tvari u tim stijenama. Ti kemijski fosili stari su 3,8 milijardi godina. Pošto u arhajskim stijenama prevladavaju samo [[prokarioti|prokariotski]] organizmi, arhaik možemo smatrati dobom prokariota. Ukoliko su već tada postojali [[eukarioti]], nisu sačuvani u fosilnome zapisu. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Archean.html GeoWhen Database] {{Archean Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} [[Kategorija:Arhaik| ]] 4ihnjv1hadm5nfgudwwxwdz2nf2cjzk Šablon:Arhaik podnožje 10 5181 42712895 1198241 2026-10-23T15:41:30Z Edgar Allan Poe 29250 42712895 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Arhaik podnožje |title=[[Arhaik]] |period=archean |list1= *[[Eoarhaik]] *[[Paleoarhaik]] *[[Mezoarhaik]] *[[Neoarhaik]] }}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> l6kkc34kx9rpoebzo24ggeovaatofa6 42712897 42712895 2026-10-23T15:45:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Archean Footer]] na [[Šablon:Arhaik podnožje]] 42712895 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Arhaik podnožje |title=[[Arhaik]] |period=archean |list1= *[[Eoarhaik]] *[[Paleoarhaik]] *[[Mezoarhaik]] *[[Neoarhaik]] }}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> l6kkc34kx9rpoebzo24ggeovaatofa6 Eoarhaik 0 5188 42712902 41116595 2026-10-23T15:46:52Z Edgar Allan Poe 29250 42712902 wikitext text/x-wiki {{Ažuriranje}} {{Izvor}} {{Sređivanje}} U [[geološka kronologija|geološkoj kronologiji]] izraz '''eoarhej''' se koristi za [[era|eru]] koja je trajala od prije 3800 [[Megaanum|Ma]] to 3600 Ma (miliona godina). To je prvi dio [[Arhej]]skog [[eon (geologija)|eona]]. Smatra se da su tokom te ere nastale [[prokariote]] (jednostavni jednostanični život). [[Had (eon)|Hadski]] eon je prethodio eoarheju. U [[kronostratigrafija|kronostratigrafiji]] prostor njegove zone je [[eratem]]. [[Međunarodna komisija za stratigrafiju]] ne priznaje donju granicu ere kao ni prethodni hadski eon. Nakon eoarheja je došla [[Paleoarhaik|Paleoarhejska]] era. Ime dolazi od dvije [[Grčki jezik|grčke]] riječi: ''eos'' (zora) i ''archios'' (drevni). {{Archean Footer}} == Vanjske veze == * [http://www.palaeos.com/Archean/Archean.htm The Archaean Eon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080623052610/http://www.palaeos.com/Archean/Archean.htm |date=2008-06-23 }} * [http://database.stratigraphy.net/zone_info.php?zone_id=109&zone_type_id=1&zone_theme_id=100&PHPSESSID=b96bd4624e49ce9804f5bbb370a1e4f1 A short fact sheet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310213209/http://database.stratigraphy.net/zone_info.php?zone_id=109&zone_type_id=1&zone_theme_id=100&PHPSESSID=b96bd4624e49ce9804f5bbb370a1e4f1 |date=2007-03-10 }} {{Archean Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Arhaik]] afrzh4ek0i0ubqxzupsv6rt99nxbme0 42712903 42712902 2026-10-23T15:47:01Z Edgar Allan Poe 29250 42712903 wikitext text/x-wiki {{Ažuriranje}} {{Izvor}} {{Sređivanje}} U [[geološka kronologija|geološkoj kronologiji]] izraz '''eoarhej''' se koristi za [[era|eru]] koja je trajala od prije 3800 [[Megaanum|Ma]] to 3600 Ma (miliona godina). To je prvi dio [[Arhej]]skog [[eon (geologija)|eona]]. Smatra se da su tokom te ere nastale [[prokariote]] (jednostavni jednostanični život). [[Had (eon)|Hadski]] eon je prethodio eoarheju. U [[kronostratigrafija|kronostratigrafiji]] prostor njegove zone je [[eratem]]. [[Međunarodna komisija za stratigrafiju]] ne priznaje donju granicu ere kao ni prethodni hadski eon. Nakon eoarheja je došla [[Paleoarhaik|Paleoarhejska]] era. Ime dolazi od dvije [[Grčki jezik|grčke]] riječi: ''eos'' (zora) i ''archios'' (drevni). == Vanjske veze == * [http://www.palaeos.com/Archean/Archean.htm The Archaean Eon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080623052610/http://www.palaeos.com/Archean/Archean.htm |date=2008-06-23 }} * [http://database.stratigraphy.net/zone_info.php?zone_id=109&zone_type_id=1&zone_theme_id=100&PHPSESSID=b96bd4624e49ce9804f5bbb370a1e4f1 A short fact sheet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310213209/http://database.stratigraphy.net/zone_info.php?zone_id=109&zone_type_id=1&zone_theme_id=100&PHPSESSID=b96bd4624e49ce9804f5bbb370a1e4f1 |date=2007-03-10 }} {{Archean Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Arhaik]] qbp324bamhfuatsyh7lhjp0ni4j1mcm Panama 0 5211 42712972 42696752 2026-10-23T21:24:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42712972 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Panama | ime = | izvorno_ime = ''República de Panamá'' | ime_genitiv = Paname | status = | zastava = Flag of Panama.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Panama.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = ''Pro Mundi Beneficio'' | geslo_prijevod = ''Za dobrobit svijeta'' | državna_himna = [[Himno Istmeño]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Panama on the globe (Americas centered).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Ciudad de Panamá]] | latd = 8 | latm = 58 | latNS = N | longd = 79 | longm = 32 | longEW = W | najveći_grad = [[Ciudad de Panamá]] | tip_najvećeg_naselja = najveći grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[španjolski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = Unitarna [[Prezidencijalizam|predsjednička]] [[republika]] | vođa_titula1 = [[Predsjednik Paname|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[José Raúl Mulino]] | vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Paname|Potpredsjednik]] | vođa_ime2 = ''Upražnjeno'' | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = {{nowrap|od [[Špansko Carstvo|Španjolskog Imperija]]}} | uspostava_datum1 = [[28. studenog]] [[1821.]] | uspostava_događaj2 = {{nowrap|Unija s [[Velika Kolumbija|Velikom Kolumbijom]]}} | uspostava_datum2 = [[prosinac]] [[1821.]] | uspostava_događaj3 = od [[Kolumbija|Kolumbije]] | uspostava_datum3 = [[3. studenog]] [[1903.]] | uspostava_događaj4 = [[Ustav Paname|Aktualni ustav]] | uspostava_datum4 = [[11. listopada]] [[1972.]] | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 75417 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 116 | vode = 2.9 | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 4,337,768 | stanovništvo_proc_godina = [[2022.]] | stanovništvo_proc_rang = 127 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 57.5 | stanovništvo_gustina_rang = 122 | broj_članica = | GDP_PPP = $195.279 mlrd. | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = [[2025.]] | GDP_PPP_per_capita = $42,772 | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = $91.731 mlrd. | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = [[2025.]] | GDP_nominal_per_capita = $20,092 | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = 48.9 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2023.]] | Gini_promjena = decrease positive | HDI = 0.839 | HDI_ref = | HDI_rang = 59 | HDI_godina = [[2023.]] | HDI_promjena = increase | valuta = [[panamska balboa]] (฿)<br>[[američki dolar]] ($) | valuta_kod = | vremenska_zona = [[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EST]] | utc_nadom = -5 | vremenska_zona_DST = | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = mm/dd/gggg<br>dd/mm/gggg | pozivni_broj = +507 | strana_vožnje = | internetski_nastavak = [[.pa]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Panama''' ({{lang-es|Panamá}}), službeno '''Republika Panama''' ({{lang-es|República de Panamá}}), država je na krajnjem jugu [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]], na samoj granici sa [[Južna Amerika|Južnom Amerikom]]. Na zapadu graniči sa [[Kostarika|Kostarikom]], a na jugoistoku sa [[Kolumbija|Kolumbijom]] dok na sjeveru izlazi na [[Karipsko more]], a na jugu na [[Tihi ocean]]. Glavni i najveći grad je [[Panamá|Ciudad de Panamá]], na čijem širem urbanom području živi više od polovice od nešto više od četiri milijuna stanovnika Paname. Prije dolaska [[Špansko Carstvo|španjolskih kolonizatora]] u [[16. vijek|XVI. vijeku]], na području Paname živio je velik broj indijanskih plemena. Godine [[1821.]], Panama se odvojila od Španjolske te je pristupila [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], uniji [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]], [[Ekvador]]a i [[Venezuela|Venezuele]]. Nakon raspada Velike Kolumbije [[1831.]] godine, Panama i Nova Granada spojile su se i utemeljile [[Republika Nova Granada|Republiku Novu Granadu]]. Uz podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], Panama se [[1903.]] godine odcijepila od Kolumbije, što je [[Inženjerski korpus Vojske Sjedinjenih Država|Inženjerskom korpusu američke vojske]] omogućilo da od [[1904.]] do [[1914.]] dovrši izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. [[Sporazumi Torrijos–Carter]] iz [[1977.]] godine dogovorili su povratak Panamskog kanala Panami na dan [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref name="cia">{{cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/ |title=Panama |work=CIA – [[The World Factbook]] |access-date=December 23, 2010 |archive-date=January 23, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/ |url-status=live }}</ref> [[Zona Panamskog kanala|Okolni teritorij]] vraćen je ranije, odnosno [[1979.]] godine.<ref name="19770907_usdos_panamacanaltreaty">{{cite book|title=United States Treaties and Other International Agreements|chapter=Panama Canal Treaty|volume=33|page=55|publisher=United States Department of State|chapter-url=https://books.google.com/books?id=n559BTeMBIsC&pg=PA39|author=Department of State, United States of America|date=1987|quote=Upon entry into force of this Treaty, the United States Government agencies known as the Panama Canal Company and the Canal Zone Government shall cease to operate within the territory of the Republic of Panama that formerly constituted the Canal Zone.|orig-year=Signed at Washington on September 7, 1977. Entered into force October 1, 1979.|id=33 UST 39; TIAS 10030|access-date=September 13, 2020|archive-date=January 24, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240124105627/https://books.google.com/books?id=n559BTeMBIsC&pg=PA39#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Prihodi od korištenja kanala i danas čine velik udio u panamskom [[BDP]]-u, posebice nakon što je [[Projekt ekspanzije Panamskog kanala|projektom]] (koji je završen [[2016.]] godine) udvostručen njegov kapacitet. Ostali važni sektori su trgovina, bankarstvo i turizam. Panama spada u zemlje s visokim prihodima.<ref>{{cite web |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weoselco.aspx?g=2200&sg=All+countries+%2f+Emerging+market+and+developing+economies |title=World Economic Outlook Database, April 2019 |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org |access-date=September 29, 2019 |archive-date=December 22, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222001529/https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weoselco.aspx?g=2200&sg=All+countries+%2f+Emerging+market+and+developing+economies |url-status=live }}</ref> Prema podacima iz [[2019.]] godine, Panama je bila na 57. mjestu u svijetu po [[Indeks humanog razvoja|indeksu humanog razvoja]].<ref name="HDI">{{cite book|title=Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene|date=December 15, 2020|publisher=United Nations Development Programme|isbn=978-92-1-126442-5|pages=343–346|url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|access-date=December 16, 2020|archive-date=December 15, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201215063955/http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|url-status=live}}</ref> Godinu dana ranije, Panama je prema globalnom indeksu konkurentnosti [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]] bila osma najkonkurentnija ekonomija [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://wef.ch/2OX9YUm|title=Competitiveness Rankings|website=The Global Competitiveness Report 2018|language=en-US|access-date=March 18, 2019}}</ref> Godine [[2024.]], prema globalnom inovacijskom indeksu Panama je bila na 82. mestu.<ref>{{cite book|url=https://www.wipo.int/web-publications/global-innovation-index-2024/assets/67729/2000%20Global%20Innovation%20Index%202024_WEB2.pdf|title=Global Innovation Index 2024. Unlocking the Promise of Social Entrepreneurship|access-date=2024-10-01|author=[[World Intellectual Property Organization]]|year=2024|isbn=978-92-805-3681-2|doi=10.34667/tind.50062|website=www.wipo.int|location=Geneva|page=18|archive-date=October 2, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241002034918/https://www.wipo.int/web-publications/global-innovation-index-2024/assets/67729/2000%20Global%20Innovation%20Index%202024_WEB2.pdf|url-status=live}}</ref> Džungle zauzimaju oko 40% površine Paname, a u njima se nalazi mnogo različitih vrsta tropskih životinja i biljaka, mnoge od kojih su [[endem]]ske.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |work=BBC News |title=Country profile: Panama |date=June 30, 2010 |access-date=July 25, 2010 |archive-date=July 2, 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140702022612/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |url-status=live }}</ref> Panama je jedna od članica [[UN|Ujedinjenih nacija]] i drugih međunarodnih organizacija kao što su [[Organizacija američkih država]], [[Latinoameričko udruženje za integraciju]], [[Grupa 77]], [[Svetska zdravstvena organizacija]] i [[Pokret nesvrstanih]]. == Etimologija == Postoji nekoliko teorija o porijeklu imena "Panama":<ref>{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/Panama |title=Panama |language=en |access-date=May 7, 2025 }}</ref> #Jedna od teorija tvrdi da je država dobila ime po široko rasprostranjenoj vrsti drveta ''[[Sterculia apetala]]'' (na [[engleski|engleskom]] se ovo stablo naziva ''Panama tree''). Drvo ima nacionalni značaj za Panamu, a [[1969.]] godine proglašeno je nacionalnim drvetom.<ref>{{cite web |url=https://places.behindthename.com/name/panama |title=Meaning, origin and history of Panama |language=en |access-date=May 7, 2025 }}</ref><ref>{{Cite web |date=2007-09-15 |title=Árbol Nacional de Panamá: Sterculia apetala |url=https://biota.wordpress.com/2007/09/15/arbol-nacional-de-panama-sterculia-apetala/ |access-date=2025-05-08 |website=Biota Panama |language=es}}</ref> #Druga teorija bazira se na ideji da riječ "Panama" znači "mnogo leptira" na jednom od indijanskih jezika, moguće onom naroda [[Guaraní]]. Ova je teorija povezana s anegdotom da su prvi doseljenici u Panamu došli u kolovozu, kada u Panami ima naročito mnogo [[leptir]]a.<ref name=":3">{{Cite web |last=Campbell |first=Mike |title=Meaning, origin and history of the place name Panama |url=https://places.behindthename.com/name/panama/ |access-date=2025-05-08 |website=Behind the Name |language=en}}</ref> #Treća teorija tvrdi da riječ dolazi od reči "bannaba" naroda [[Guna Yala]], a koja je hispanizirana kao "panama", što znači "udaljen" ili "dalek".<ref name="PAN">{{cite web|url=http://www.pa/secciones/informacion/significado.html |title=Origen del Nombre Panamá |publisher=República de Panamá |access-date=July 25, 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070214054429/http://www.pa/secciones/informacion/significado.html |archive-date=February 14, 2007}}</ref><ref name=":3" /> Postoji i naširoko rasprostranjena legenda prema kojoj su [[konkvistador]]i po dolasku u Panamu naišli na ribarsko selo naziva "Panamá", čiji naziv znači "obilje ribe". Iako je točna lokacija sela nepoznata, legenda je povezana uz izvještaje istraživača po imenu [[Antonio Tello de Guzmán]], koji je [[1515.]] godine opisao iskrcavanje u neimenovanom ribarskom selu na pacifičkoj obali Paname. Kasnije, [[1517.]] godine, poručnik [[Gaspar de Espinosa]] tamo je uspostavio trgovinsko sjedište, a dvije godine kasnije na toj je lokaciji [[Pedro Arias Dávila]] utemeljio [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], koji je zamijenio dotadašnje sjedište, naselje [[Santa María la Antigua del Darién]].<ref name=":4">{{cite web|title=Pedro Arias Dávila|url=https://www.britannica.com/biography/Pedro-Arias-Davila|website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 4, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203557/https://www.britannica.com/biography/Pedro-Arias-Davila|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Narrative of the Proceedings of Pedrarias Davila/Narrative of Pascual de Andagoya - Wikisource, the free online library |url=https://en.wikisource.org/wiki/Narrative_of_the_Proceedings_of_Pedrarias_Davila/Narrative_of_Pascual_de_Andagoya |access-date=2025-05-08 |website=en.wikisource.org |language=en}}</ref> == Historija == {{main|Historija Paname}} === Pretkolumbovsko doba === [[File:Panama Embera 0617.jpg|thumb|left|Ples naroda [[Embera-Wounaan|Embera]], jednog od brojnih autohtonih naroda s područja Paname.]] [[Panamska prevlaka]] nastala je prije otprilike tri milijuna godina, kada je kopneni most između [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] konačno dovršen, a biljke i životinje su ga postupno prelazile u oba smjera. Postojanje prevlake utjecalo je na disperziju ljudi, poljoprivrede i tehnologije diljem Amerike od pojave prvih lovaca i sakupljača do ere sela i gradova.<ref name="Mayo, J 2004">Mayo, J. (2004). ''La Industria prehispánica de conchas marinas en Gran Coclé'', Panamá. Diss. U Complutense de Madrid, pp. 9–10.</ref><ref>Piperno, D. R. (1984). ''The Application of Phytolith Analysis to the Reconstruction of Plant Subsistence and Environments in Prehistoric Panama''. Dissertation, Temple University. Philadelphia, vol. 8 pp. 21–43.</ref> Najraniji otkriveni artefakti autohtonih naroda u Panami uključuju [[Paleoindijanci|paleoindijanske]] vrhove strijela ili koplja. Kasnije je središnja Panama bila dom nekih od prvih lončarskih radova u Americi, na primjer kulture u [[Monagrillo (arheološko nalazište)|Monagrillu]], koje datiraju iz razdoblja 2500. – 1700. p. n. e. One su se razvile u značajne populacije najpoznatije po svojim spektakularnim ukopima (koji datiraju iz razdoblja oko 500. – 900. n. e.) na arheološkom nalazištu Monagrillo i svojoj polikromnoj keramici u stilu [[Gran Coclé]]. Monumentalne monolitne skulpture na nalazištu [[Barriles]] (Chiriqui) također su važni tragovi ovih drevnih prevlačkih kultura.<ref>{{Cite web |title=Exhibition |url=https://researchcomputing.si.edu/exhibitions/stri.php?node=Archaeology_si_2774306 |access-date=2025-05-08 |website=researchcomputing.si.edu}}</ref><ref>{{Cite web |title=Treasures of Sitio Conte and Personal Adornment of the Coclé {{!}} Fashion History Timeline |url=https://fashionhistory.fitnyc.edu/sitio-conte-cocle/ |access-date=2025-05-08 |website=fashionhistory.fitnyc.edu}}</ref> Prije dolaska Europljana, Panamu su naseljavali narodi [[Chibchan]], [[Chocoan]] i [[Cueva]]. Najveća skupina bili su Cueve (čija specifična jezična pripadnost nije dobro dokumentirana). Brojnost autohtonog stanovništva prevlake u vrijeme europske kolonizacije nije potvrđena. Procjene se kreću i do dva milijuna ljudi, ali novije studije sugeriraju da je broj bliže brojci od 200,000. Arheološki nalazi i svjedočanstva ranih europskih istraživača opisuju raznolike autohtone skupine koje pokazuju kulturnu raznolikost i sugeriraju da su se zajednice razvijale uz uobičajene regionalne trgovinske puteve. Postoje i dokazi da su [[Austronežani]] su imali trgovinsku mrežu s Panamom jer su [[kokos]]i stizali do pacifičke obale Paname s [[Filipini|Filipina]] u pretkolumbovsko doba.<ref>{{Cite journal |last1=Baudouin |first1=Luc |last2=Gunn |first2=Bee |last3=Olsen |first3=Kenneth |date=January 2014 |title=The presence of coconut in southern Panama in pre-Columbian times: clearing up the confusion |journal=Annals of Botany |volume=113 |issue=1 |pages=1–5 |doi=10.1093/aob/mct244 |pmid=24227445 |pmc=3864718 | issn=0305-7364 }}</ref> Kada je Panama kolonizirana, autohtoni narodi pobjegli su u šume i na obližnje otoke. Znanstvenici vjeruju da su zarazne bolesti bile glavni uzrok pada broja stanovnika autohtonog stanovništva. Autohtoni narodi nisu imali stečeni imunitet na bolesti poput [[Male boginje|malih boginja]], koje su stoljećima bile kronične među euroazijskim populacijama.<ref>Hays, J. N. (2005). ''[https://archive.org/details/epidemicspandemi0000hays/page/82 Epidemics and pandemics: their impacts on human history]'', ABC-CLIO, pp. 82–83, {{ISBN|1-85109-658-2}}</ref><ref>{{Cite book |last = Austin Alchon |first = Suzanne |title = A pest in the land: new world epidemics in a global perspective |url = https://books.google.com/books?id=YiHHnV08ebkC&pg=PA67 |publisher = University of New Mexico Press |date= 2003 |pages = 67–74 |isbn = 0-8263-2871-7}}</ref><ref>{{Cite web |title=Why Blame Smallpox? The Death of the Inca Huayna Capac and the Demographic Destruction of Ancient Peru (Tawantinsuyu) |url=https://users.pop.umn.edu/~rmccaa/aha2004/whypox.htm? |access-date=2025-05-08 |website=users.pop.umn.edu}}</ref> === Kolonizacija === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = horizontal | background color = | total_width = 400px | caption_align = | image1 = Bastidas.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Konkvistador]] [[Rodrigo de Bastidas]] bio je prvi Europljanin koji je istražio [[Panamska prevlaka|Panamsku prevlaku]]. | image2 = Retrato de Vasco Nuñez de Balboa (1475-1517) - Anónimo.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = [[Vasco Núñez de Balboa]] izrazito je važna ličnost u historiji Paname. | footer = }} [[Rodrigo de Bastidas]] isplovio je prema zapadu iz [[Venezuela|Venezuele]] [[1501.]] godine u potrazi za zlatom i postao prvi Europljanin koji je istražio Panamsku prevlaku. Godinu dana kasnije, [[Kristofor Kolumbo]] posjetio je prevlaku i osnovao naselje u pokrajini [[Darién (provincija)|Darién]] koje je, međutim, bilo kratkoga vijeka.<ref>Bushnell, David, Woodward, Ralph Lee. "Central America". Encyclopedia Britannica, 7 May. 2025, https://www.britannica.com/place/Central-America. Accessed 8 May 2025</ref> Mukotrpno putovanje [[Vasco Núñez de Balboa|Vasca Núñeza de Balboe]] od [[Atlantik]]a do [[Pacifik]]a [[1513.]] godine pokazalo je da je prevlaka doista put između mora, a Panama je brzo postala i raskrižje i trgovinsko sjedište španjolskog carstva u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref>Keen, Benjamin. "Vasco Núñez de Balboa". Encyclopedia Britannica, 8 Jan. 2025, https://www.britannica.com/biography/Vasco-Nunez-de-Balboa. Accessed 8 May 2025</ref> Kralj [[Fernando II od Aragona|Fernando II.]] imenovao je [[Pedro Arias Dávila|Pedra Ariasa Dávilu]] kraljevskim guvernerom. Stigao je u lipnju [[1514.]] godine s 19 brodova i 1,500 ljudi. Godine [[1519.]], Dávila je osnovao [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]].<ref name=":4"/> Zlato i srebro dopremani su brodovima iz Južne Amerike, prevozili se preko prevlake i ukrcavali na brodove za Španjolsku. Ruta je postala poznata kao ''Camino Real'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Kraljevski put), iako je bila poznatija kao ''Camino de Cruces'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Put križeva) zbog velikog broja grobova uz put.<ref>{{Cite web |last=Heller |first=Carolyn |date=2025-03-31 |title=Hiking the Camino Real de Panamá, a Historic Sea-to-Sea Trade Route |url=https://www.cntraveler.com/story/hiking-the-camino-real-de-panama |access-date=2025-05-08 |website=Condé Nast Traveler |language=en-US}}</ref> Godine [[1520.]], [[Republika Genova|Đenovežani]] su kontrolirali panamsku luku. Đenovežani su od Španjolaca dobili koncesiju za korištenje luke uglavnom za trgovinu robljem, sve do uništenja prvobitnog grada [[1671.]] godine.<ref name="Genoa">{{Cite web |title=I Genovesi d'Oltremare i primi coloni moderni |url=http://www.giustiniani.info/oltremare.html |access-date=2020-08-05 |website=www.giustiniani.info |archive-date=2020-02-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200223140429/http://www.giustiniani.info/oltremare.html |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=15. Casa de los Genoveses - Patronato Panamá Viejo |url=http://www.patronatopanamaviejo.org/ppv2014/es/el-sitio-arqueologico/los-monumentos/mapa-de-monumentos/15-casa-de-los-genoveses |access-date=2020-08-05 |website=www.patronatopanamaviejo.org |archive-date=2017-09-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170911025455/http://www.patronatopanamaviejo.org/ppv2014/es/el-sitio-arqueologico/los-monumentos/mapa-de-monumentos/15-casa-de-los-genoveses }}</ref> U međuvremenu, [[1635.]] godine, Don [[Sebastián Hurtado de Corcuera]], tadašnji guverner Paname, regrutirao je Đenovežane, Peruance i Panamce kao vojnike za rat protiv muslimana na Filipinima i za osnivanje grada [[Zamboanga|Zamboange]].<ref>[http://www.zamboanga.com/html/history_1634_moro_attacks.htm "SECOND BOOK OF THE SECOND PART OF THE CONQUESTS OF THE FILIPINAS ISLANDS, AND CHRONICLE OF THE RELIGIOUS OF OUR FATHER, ST. AUGUSTINE"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508103044/https://www.zamboanga.com/html/history_1634_moro_attacks.htm |date=May 8, 2021 }} (Zamboanga City History) "He (Governor Don Sebastían Hurtado de Corcuera) brought a great reënforcements of soldiers, many of them from Perú, as he made his voyage to Acapulco from that kingdom."</ref> ==== XVI. vijek ==== Panama je bila pod španjolskom kontrolom gotovo 300 godina ([[1538.]] – [[1821.]]) i postala je dio [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Perua]], zajedno sa svim ostalim španjolskim posjedima u Južnoj Americi. Od samog početka, panamski identitet temeljio se na osjećaju "geografske sudbine", a panamska sreća varirala je ovisno o geopolitičkoj važnosti prevlake. Kolonijalno iskustvo iznjedrilo je panamski nacionalizam te rasno složeno i visoko stratificirano društvo, što je bio izvor unutarnjih sukoba koji su bili u suprotnosti s ujedinjujućom snagom nacionalizma.<ref>{{Cite book|title=La inmigración prohibida en Panamá y sus prejuicios raciales|last=Arango Durling |trans-title=Prohibited immigration in Panamá and its racial prejudices |first=Virginia |publisher=Publipan |date=1999 |lccn=2001388757 |location=Panamá |language=es }}</ref> Španjolske vlasti imale su malo kontrole nad većim dijelom teritorija Paname. Veliki dijelovi uspjeli su se oduprijeti osvajanju i pokrštavanju sve do kasnog kolonijalnog doba. Zbog toga su se autohtoni stanovnici tog područja često nazivali "indios de guerra" ([[srpskohrvatski|sh.]] "ratni Indijanci"). Međutim, Panama je bila strateški važna Španjolskoj jer je to bio najlakši način za prijevoz srebra iskopanog u [[Peru]]u u Europu. Srebro je iskrcavano na zapadnoj obali Paname, a zatim kopnenim putem prevoženo do [[Portobelo (Panama)|Portobela]] ili [[Nombre de Dios (Panama)|Nombre de Diosa]] na karipskoj strani prevlake radi daljnjeg prijevoza. Osim europske rute, postojala je i azijsko-američka ruta, koja je vodila do toga da su trgovci i avanturisti koji su nosili srebro iz Perua prelazili kopnom kroz Panamu kako bi stigli do [[Acapulco|Acapulca]] u [[Meksiko|Meksiku]] prije nego što bi otplovili do [[Manila|Manile]] na [[Filipini]]ma koristeći poznate [[Manilska galija|manilske galije]].<ref>[https://www.academia.edu/44625493/Connecting_China_with_the_Pacific_World Connecting China with the Pacific World By Angela Schottenhammer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210527045556/https://www.academia.edu/44625493/Connecting_China_with_the_Pacific_World |date=May 27, 2021 }}(2019) (Page 144–145)</ref> Godine [[1579.]], kraljevski monopol koji je Acapulco u Meksiku imao nad trgovinom s Manilom na Filipinima ublažen je, a Panama je određena kao dodatna luka koja je mogla izravno trgovati s Azijom.<ref name="Fisher1997">{{cite book|author=John Robert Fisher|title=The Economic Aspects of Spanish Imperialism in America, 1492-1810|url=https://books.google.com/books?id=MRI-LiWuJh4C&pg=PA65|date=1997|publisher=Liverpool University Press|isbn=978-0-85323-552-1|pages=65–66}}</ref> {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = left | direction = | background color = | perrow = 2/1 | total_width = 400px | caption_align = | image1 = P522 Sir Francis Drake. From the original Portrait.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Morgan,Henry.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = | image3 = Flag of the Company of Scotland Trading to Africa and the Indies.svg | footer = Pirati [[Francis Drake]] (gore, lijevo) i [[Henry Morgan]] (gore, desno) napadali su Panamu u više navrata. Drakeovi [[Drakeov napad na Panamu|napadi]] dogodili su se u [[16. vijek|XVI. vijeku]], dok je Morgan [[Pljačka Paname|opljačkao i spalio Panamu]] stoljeće kasnije. Uz to, [[Kraljevina Škotska]] imala je strateški interes u Panami u sklopu [[Dariénska spletka|Dariénske spletke]] (dolje, zastava koju je koristila [[Škotska darijenska kompanija]]) krajem [[17. vijek|XVII. vijeka]], a koja je neslavno propala. }} Zbog nepotpune španjolske kontrole, panamska ruta bila je ranjiva na napade pirata (uglavnom nizozemskih i engleskih) i Afrikanaca "novog svijeta" zvanih ''[[Cimarroni (Panama)|cimarrones]]'', koji su se oslobodili ropstva i živjeli u komunama ili ''palenquesima'' oko ''Camino Reala'' u unutrašnjosti Paname te na nekim otocima uz pacifičku obalu Paname. Jedna takva poznata zajednica predstavljala je malo kraljevstvo pod vlašću [[Bayano|Bayana]], koje se pojavilo u periodu od [[1552.]] do [[1558.]] godine. Poznati [[Drakeov napad na Panamu|napadi]] Sir [[Francis Drake|Francisa Drakea]] na Panamu ([[1572.]] – [[1573.]]) i prolaz [[John Oxenham|Johna Oxenhama]] do Tihog oceana izvedeni su uz pomoć panamskih ''cimarrona'', a španjolske vlasti uspjele su ih staviti pod kontrolu tek sklapanjem saveza s njima koji im je jamčio slobodu u zamjenu za vojnu podršku [[1582.]] godine.<ref>{{cite journal|last=Pike |first= Ruth |title=Black Rebels: Cimarrons in Sixteenth Century Panama|journal=The Americas|volume= 64|issue=2 |date=2007|pages= 243–66|doi=10.1353/tam.2007.0161|s2cid=143773521}}</ref><ref>{{Cite web |title=Panama History |url=https://www.soulofamerica.com/international/panama/panama-history/ |access-date=2025-05-08 |website=Soul Of America |language=en-US}}</ref> ==== XVII. vijek ==== Sljedeći elementi pomogli su definirati prepoznatljiv osjećaj autonomije i regionalnog ili nacionalnog identiteta unutar Paname mnogo prije ostalih kolonija: prosperitet koji je Panama uživala tijekom prva dva stoljeća ([[1540.]] – [[1740.]]) uz doprinos kolonijalnom rastu; uspostava opsežne regionalne sudske vlasti (Kraljevska audijencija) kao dijela njezine jurisdikcije; i ključna uloga koju je odigrala na vrhuncu [[Španski Imperij|Španjolskog Imperija]], prvog modernog globalnog carstva.<ref>{{Cite web |title=Antique Map - Anonymus - Ansichten von der Landenge von Panama |url=https://www.asommer.de/en/karte/ansichten-von-der-landenge-von-panama/ |access-date=2025-05-08 |website=Antique Maps Adina Sommer |language=en-US}}</ref> Godine [[1671.]], gusar [[Henry Morgan]], uz odobrenje engleske vlade, [[Pljačka Paname|opljačkao je i spalio]] grad Panamu, drugi najvažniji grad u španjolskom Novom svijetu u to vrijeme. Panama je bila mjesto neuspjelog [[Dariénska spletka|Dariénske spletke]], u sklopu koje je [[1698.]] godine osnovana [[Kraljevina Škotska|škotska]] kolonija u regiji.<ref>{{Cite web |title=The Darien Scheme |url=https://www.historic-uk.com/HistoryUK/HistoryofScotland/The-Darien-Scheme/ |access-date=2025-05-08 |website=Historic UK |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Darien Scheme: Scotland's ill-fated colony in Panama |url=https://trulyedinburgh.com/scotland-history/darien-scheme/ |access-date=2025-05-08 |website=Truly Edinburgh |language=en-GB |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508091320/https://trulyedinburgh.com/scotland-history/darien-scheme/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Founding of the Darien Colony {{!}} History Today |url=https://www.historytoday.com/archive/founding-darien-colony |access-date=2025-05-08 |website=www.historytoday.com}}</ref> Spletka je propala iz više razloga, a nastali dug pridonio je [[Acts of Union 1707|ujedinjenju Engleske i Škotske 1707.]] godine.<ref>"[http://www.historic-uk.com/HistoryUK/Scotland-History/DarienScheme.htm The Darien Scheme – The Fall of Scotland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205194052/http://www.historic-uk.com/HistoryUK/Scotland-History/DarienScheme.htm |date=February 5, 2012 }}", Historic UK</ref><ref>{{Cite news |last=Carroll |first=Rory |date=2007-09-10 |title=The sorry story of how Scotland lost its 17th century empire |url=https://www.theguardian.com/uk/2007/sep/11/britishidentity.past |access-date=2025-05-08 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> ==== XVIII. vijek ==== Godine [[1717.]] stvorena je [[Vicekraljevina Nova Granada]] (sjeverna Južna Amerika) kao odgovor na pokušaje drugih Europljana da zauzmu španjolski teritorij u karipskoj regiji; Panamska prevlaka stavljena je pod njezinu jurisdikciju. Međutim, udaljenost glavnog grada Nove Granade, [[Bogota|Santa Fea de Bogote]], pokazala se većom preprekom nego što je španjolska kruna očekivala jer je autoritet Nove Granade bio osporavan zbog senioriteta, manje udaljenosti i prethodnih veza s [[Vicekraljevina Peru|Vicekraljevine Perua]], pa čak i zbog vlastite inicijative Paname. Ovi zategnuti odnosi između Paname i Bogote trajali su stoljećima.<ref>{{Cite web |title=The Legendary Captain Morgan Raids Panama |url=https://www.thoughtco.com/captain-morgan-and-sack-of-panama-2136368 |access-date=2025-05-08 |website=ThoughtCo |language=en}}</ref><ref>The Editors of Encyclopaedia Britannica. "Viceroyalty of New Granada". Encyclopedia Britannica, 1 May. 2023, https://www.britannica.com/place/Viceroyalty-of-New-Granada. Accessed 8 May 2025.</ref><ref>{{Cite web |title=New Granada, Viceroyalty of {{!}} Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/humanities/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/new-granada-viceroyalty |access-date=2025-05-08 |website=www.encyclopedia.com}}</ref> Godine [[1744.]] biskup Francisco Javier de Luna Victoria DeCastro osnovao je [[Fakultet svetog Ignacija Lojolskog]], a [[3. lipnja]] [[1749.]] osnovao je Kraljevski i papinski univerzitet svetog Javiera.<ref name=":5">{{Cite web |title=La universidad en la colonia |url=https://www.metrolibre.com/opinion/la-universidad-en-la-colonia-LBML221192 |access-date=2025-05-08 |website=www.metrolibre.com |language=es-PA}}</ref><ref name=":6">{{Cite web |title=Jesuits in Panama |url=https://www.manresa-sj.org/stamps/2_Panama.htm |access-date=2025-05-08 |website=www.manresa-sj.org}}</ref><ref name=":7">{{Cite web |title=Bishop Francisco Javier de Luna Victoria y Castro [Catholic-Hierarchy] |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bdeluna.html |access-date=2025-05-08 |website=www.catholic-hierarchy.org}}</ref> Međutim, do tada su važnost i utjecaj Paname postali beznačajni jer je moć Španjolske u Europi slabila, a napredak u navigacijskoj tehnici sve je više dopuštao brodovima da zaobiđu [[rt Horn]] kako bi stigli do Pacifika. Iako je ruta do Paname bila kratka, bila je i radno intenzivna i skupa zbog utovara i istovara te putovanja s natovarenim teretom potrebnog za prijelaz s jedne obale na drugu.<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /> Kako su se [[Borba za nezavisnost Latinske Amerike|španjolsko-američki ratovi za nezavisnost]] zahuktavali diljem Latinske Amerike, [[Ciudad de Panamá]] pripremao se za nezavisnost; međutim, njihove planove ubrzao je jednostrano proglašeni "''Grito de La Villa de Los Santos''" ([[srpskohrvatski|sh.]] "Vapaj iz Grada Svetaca"), što su ga stanovnici [[Azuero (poluotok)|poluotoka Azuera]] objavili [[10. studenog]] [[1821.]] bez podrške glavnog grada i tako proglasili svoje odcjepljenje od Španjolskog Carstva. I u [[Veraguas]]u i u glavnom gradu ovaj je čin dočekan s prezirom, iako na različitim razinama. Za Veraguas je to bio ultimativni čin izdaje, dok je glavni grad smatrao da se radi o neučinkovitom i neregularnom činu koji ih je dodatno prisililo da ubrzaju svoje planove. [[File:JfPanama.jpg|frame|Isprva rojalist, pukovnik [[José de Fábrega]] postao je [[1821.]] godine predvodnik pokreta za nezavisnost Paname.]] Ipak, "Vapaj" je bio jasna poruka stanovnika Azuera, odnosno njihovog antagonizma prema pokretu za nezavisnost koji se organizirao u glavnom gradu. Istovremeno, političari u regiji glavnog grada s prijezorom su gledali na azueranski pokret, budući da su separatisti u Ciudad de Panami vjerovali da se njihovi kolege u Azueru bore ne samo za nezavisnost od Španjolske, već i za svoje pravo na samoupravu odvojeno od Ciudad de Paname nakon što Španjolci odu. Ovaj potez s Azuera smatran je iznimno riskantnim, pogotovo u svjetlu činjenice da su stanovnici poluotoka živjeli u strahu od pukovnika [[José de Fábrega|Joséa Pedra Antonija de Fábrege y de las Cuevasa]] ([[1774.]] – [[1841.]]). Pukovnik je bio odani rojalist i imao je sve vojne zalihe prevlake u svojim rukama. Na poluotoku su se brze odmazde i brzog kažnjavanja separatista. Međutim, ono na što su računali bio je utjecaj separatista u glavnom gradu. Od listopada [[1821.]], kada je bivši generalni guverner [[Juan de la Cruz Mourgeon]] napustio prevlaku i pokrenuo kampanju u [[Quito|Quitu]] te ostavio pukovnika na čelu, separatisti su postepeno privlačili Fábregu na svoju stranu. Tako je do [[10. studenog]] Fábrega postao pristaša pokreta za nezavisnost. Ubrzo nakon separatističke deklaracije o Los Santosu, Fábrega je okupio sve organizacije sa separatističkim interesima u glavnom gradu i formalno proglasio podršku grada pokretu za nezavisnost. Zahvaljujući vještom podmićivanju rojalističkih trupa, nije bilo vojnih posljedica za sudionike ovog događaja. === Postkolonijalni period === U 80 godina nakon nezavisnosti od Španjolske, Panama je bila dio [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], nakon što se dobrovoljno pridružila zemlji krajem [[1821.]] godine. Zatim je postala dio [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]] [[1831.]] godine te je bila podijeljena na nekoliko provincija. Godine [[1855.]], unutar Republike stvorena je autonomna [[Panama (savezna država)|savezna država Panama]], koja je nastala spajanjem od provincija Paname, Azuera, Chiriquíja i Veraguasa. Nastavila je postojati kao savezna država u [[Granadinska Konfederacija|Granadinskoj Konfederaciji]] ([[1858.]] – [[1863.]]) i [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenim Državama Kolumbije]] ([[1863.]] – [[1886.]]). [[Ustav Kolumbije (1886.)|Ustav moderne Republike Kolumbije iz 1886. godine]] stvorio je novi [[Panama (departman)|departman]] na području Paname. Stanovnici prevlake pokušali su se odcijepiti od Kolumbije preko 80 puta. Zamalo su uspjeli [[1831.]] godine, a zatim ponovno tijekom [[Tisućudnevni rat|Tisućudnevnog rata]] ([[1899.]] – [[1902.]]), koji su domorodački Panamci percipirali kao borbu za prava na zemlju pod vodstvom [[Victoriano Lorenzo|Victoriana Lorenza]].<ref>{{cite book|last1=Müller-Schwarze|first1=Nina K.|title=The Blood of Victoriano Lorenzo: An Ethnography of the Cholos of Northern Coclé Province.|date=2015|publisher=McFarland Press|location=Jefferson, North Carolina}}</ref> ==== Rastući utjecaj Sjedinjenih Država ==== [[File:Roosevelt and the Canal.JPG|thumb|left|Američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] na lokaciji gradnje [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] [[1906.]] godine.]] Namjera [[SAD|Sjedinjenih Država]] da proširi svoju sferu utjecaja na Panamu, a posebno na izgradnju i kontrolu [[Panamski kanal|Panamskog kanala]], dovela je do [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odcjepljenja Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine te njezine političke neovisnosti. Kada je [[Senat Kolumbije]] [[22. siječnja]] [[1903.]] godine odbacio [[sporazum Hay–Herrán]], Sjedinjene Države odlučile su podržati i poticati panamski secesionistički pokret.<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/node/86421 |title=Separación de Panamá: la historia desconocida |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=January 16, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180116174922/http://www.banrepcultural.org/node/86421 }}</ref><ref name="countrystudies">{{cite web|date = 2009|url = http://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[US Library of Congress]]|access-date = May 1, 2009|archive-date = October 11, 2011|archive-url = https://web.archive.org/web/20111011225556/http://countrystudies.us/panama/8.htm|url-status = live}}</ref> U studenom [[1903.]] godine, Panama je uz prešutnu podršku Sjedinjenih Država proglasila nezavisnost<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |title=Panamá: el último año |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=October 9, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm }}</ref> i sklopila [[sporazum Hay–Bunau-Varilla]] sa Sjedinjenim Državama bez prisutnosti ijednog Panamca. [[Philippe Bunau-Varilla]], francuski inženjer i lobist, predstavljao je Panamu iako su [[predsjednik Paname]] i delegacija stigli u [[New York (grad)|New York]] kako bi pregovarali o sporazumu. Bunau-Varilla bio je dioničar francuske tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Nova kompanija Panamskog kanala), koja je stekla prava izvorne francuske tvrtke koja je bankrotirala [[1889.]] godine.{{sfn|McCullough|1977|pp=276-282}} Sporazum je brzinski sastavljen i potpisan noć prije dolaska panamske delegacije u [[Washington, D.C.|Washington]]. Ugovorom su Sjedinjenim Državama dodijeljena prava "kao da su suverene" na podrućki širine otprilike 16 km i duljine otprilike 80 km. U toj zoni, Sjedinjene bi Države izgradile kanal, a zatim bi njime upravljale te ga utvrđivale i branile "u kontinuitetu". Godine [[1914.]], Sjedinjene Države dovršile su postojeći kanal duljine 83 km. Zbog strateške važnosti kanala tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sjedinjene su Države značajno fortificirale pristup kanalu.<ref>{{Cite web |title=Security and Defense of the Panama Canal, 1903-2000 |url=https://ufdc.ufl.edu/AA00047733/00001 |access-date=2025-01-30 |website=ufdc.ufl.edu |archive-date=January 30, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250130202844/https://ufdc.ufl.edu/AA00047733/00001 |url-status=live }}</ref> Od [[1903.]] do [[1968.]] godine, Panama je bila ustavna demokracija kojom je dominirala komercijalno orijentirana [[oligarhija]]. Tijekom [[1950-e|1950-ih]], panamska vojska počela je osporavati političku hegemoniju oligarhije. Početkom [[1960-e|1960-ih]] započeo je period stalnog pritiska da se nanovo ispregovaraju uvjeti sporazuma Hay–Bunau-Varilla, uključujući nerede koji su izbili početkom [[1964.]], što je rezultiralo raširenim pljačkama i desecima smrtnih slučajeva te evakuacijom američkog veleposlanstva.<ref>{{Cite web|url=https://adst.org/2016/07/panama-riots-1964-beginning-end-canal/|title=The Panama Riots of 1964: The Beginning of the End for the Canal|date=July 19, 2016|access-date=November 12, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113025549/https://adst.org/2016/07/panama-riots-1964-beginning-end-canal/|archive-date=November 13, 2018}}</ref> [[File:A. Arias President of Panama (cropped).jpg|thumb|[[Arnulfo Arias]] pobijedio je na kontroverznim [[Opći izbori u Panami 1968.|izborima]] [[1968.]] godine, ali je [[Državni udar u Panami 1968.|svrgnut]] nakon samo deset dana na mjestu predsjednika. Arias je ranije bio predsjednik u dva navrata.]] Usred pregovora o sporazumu Robles–Johnson, Panama je [[1968.]] godine održala [[Opći izbori u Panami 1968.|izbore]]. Među kandidatima je bio dr. [[Arnulfo Arias]] (Unión Nacional),<ref name="Pizzurno Gelós 1989">Pizzurno Gelós, Patricia and Celestino Andrés Araúz (1996) ''Estudios sobre el Panamá Republicano (1903–1989)''. Colombia: Manfer S.A.</ref> koji je proglašen pobjednikom izbora koji su bili obilježeni nasiljem te optužbama za prevaru na štetu kandidata koalicije Alianza del Pueblo ([[srpskohrvatski|sh.]] Narodni savez). Dana [[1. listopada]] [[1968.]] Arias je preuzeo dužnost predsjednika Paname, obećavajući da će voditi vladu "nacionalnog jedinstva" koja će okončati vladajuću korupciju i utrti put novoj Panami. Tjedan i pol kasnije, odnosn [[11. listopada]] [[1968.]], Nacionalna garda ([[Španjolski|špa]]. ''Guardia Nacional'') [[Državni udar u Panami 1968.|svrgnula je Ariasa]] i označila početak politički turbulentnog razdoblje koje će kulminirati [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazijom Sjedinjenih Država]] [[1989.]] godine. Arias, koji je obećao poštivati hijerarhiju Nacionalne garde, prekršio je pakt i započeo veliko restrukturiranje Garde. Kako bi sačuvali interese Garde, ali i svoje lične interese, potpukovnik [[Omar Torrijos]] i bojnik [[Boris Martínez]] predvodili su još jedan vojni udar protiv vlade.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Vojska se pravdala pričom da je Arias pokušavao uspostaviti diktaturu i obećala je povratak ustavnoj vlasti. U međuvremenu, Garda je provodila niz populističkih mjera s ciljem dobivanja podrške naroda u svezi s pučem. Te su mjere uključivale zamrzavanje cijena hrane, lijekova i druge robe do [[31. siječnja]] [[1969.]], kao i zamrzavanje najamnina te legalizaciju trajnog boravka skvoterskih obitelji u četvrtima oko povijesnog mjesta [[Panamá Viejo]].<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/><ref>Pizzurno Gelós, Patricia and Celestino Andrés Araúz (1996) ''Estudios sobre el Panamá Republicano (1903–1989)''. Colombia: Manfer S.A., p. 529.</ref> Paralelno s tim, vojska je započela politiku represije protiv oporbe, koju su nazivali komunistima. Vojska je imenovala privremenu vladu, huntu, koja je trebala organizirati nove izbore. Međutim, Nacionalna garda pokazala se vrlo nevoljkom da napusti vlast i te se ubrzo počela nazivari Revolucionarnom vladom ([[španjolski|špa]]. ''El Gobierno Revolucionario''). ==== Torrijosova diktatura i uspon Manuela Noriege ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = left | direction = vertical | background color = | total_width = 350px | caption_align = | image1 = Omar Torrijos with Panamanian farmers.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = | image2 = Jimmy Carter and General Omar Torrijos signing the Panama Canal Treaty.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = | footer = Dva lica [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]]: s panamskim farmerima – Torrijosova vlast bila je poznata po politici redistribucije zemljišta – u vojnoj odori za vrijeme diktature (gore) i prilikom rukovanja s američkim predsjednikom [[Jimmy Carter|Jimmyjem Carterom]] povodom potpisivanja [[Sporazumi Torrijos–Carter|sporazuma o povratku Panamskog kanala]] Panami (dolje). }} Pod kontrolom [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]], vojska je transformirala političku i ekonomsku strukturu zemlje, pokrenuvši masovno pokrivanje usluga socijalnog osiguranja i proširivši javno obrazovanje. [[Ustav Paname|Ustav]] je izmijenjen [[1972.]] godine. Kako bi provela te izmjene, vojska je reformirala zakonodavnu vlast i utemeljila novi jednodomni parlament, [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodnu skupštinu predstavnika ''corregimienta'']], koja je zamijenila staru [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]. Nova skupština, koju se popularno nazivalo "Narodnom vlašću" ([[španjolski|špa.]] ''Poder Popular''), sastojala se od 505 članova imenovanih od strane vojske bez sudjelovanja političkih stranaka, koje je vojska eliminirala. Novi ustav proglasio je Omara Torrijosa najvišim vođom Panamske revolucije i priznao mu neograničenu vlast na šest godina, iako je, kako bi se zadržala fasada ustavnosti, [[Demetrio B. Lakas]] imenovan predsjednikom na isto razdoblje.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Godine [[1981.]], Torrijos je poginuo u avionskoj nesreći.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1981/08/02/obituaries/panama-leader-killed-in-crash-in-bad-weather.html|title=PANAMA LEADER KILLED IN CRASH IN BAD WEATHER|last=International|first=United Press|work=The New York Times|date=August 2, 1981|access-date=June 1, 2018|language=en|archive-date=August 17, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180817120658/https://www.nytimes.com/1981/08/02/obituaries/panama-leader-killed-in-crash-in-bad-weather.html|url-status=live}}</ref> Torrijosova smrt promijenila je ton političke evolucije Paname. Unatoč [[Ustavni referendum u Panami 1983.|ustavnim amandmanima]] iz [[1983.]], koji su vojsci zabranili političko djelovanje, [[Obrambene snage Paname]] (FFDD), kako su se tada nazivale oružane snage, nastavile su dominirati panamskim političkim životom. Do tog je trenutka general [[Manuel Noriega]] već čvrsto kontrolirao i FFDD i civilnu vlast. Na [[Opći izbori u Panami 1984.|izborima]] [[1984.]] godine, među kandidatima su bili [[Nicolás Ardito Barletta Vallarino]] (koji je uživao podršku vojske u formi koalicije UNADE), prethodni čelnik [[Arnulfo Arias]] (kao kandidat oporbene koalicije ADO) i bivši general [[Rubén Darío Paredes]], kojeg je Manuel Noriega prisilio na prijevremeno umirovljenje, kao kandidat Narodne nacionalističke stranke (PAP). Barletta je proglašen pobjednikom kontroverznih izbora koji se danas smatraju namještenima. Barletta je naslijedio zemlju koja se nalazila u stanju ekonomske propasti, uz velike dugove prema [[MMF|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]]. Usred ekonomske krize i Barlettinih napora da smiri državne vjerovnike, došlo je do uličnih prosvjeda, kao i do vojne represije. U međuvremenu, Noriegin režim poticao je dobro skriveno kriminalno gospodarstvo koje je djelovalo kao paralelni izvor prihoda za vojsku i njihove saveznike, osiguravajući prihode od droge i pranja novca. Pred kraj [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]], novi val kineskih migranata stigao je na prevlaku u nadi da će migrirati u Sjedinjene Države. Krijumčarenje Kineza postalo je ogroman posao, s prihodima do 200 milijuna dolara za Noriegin režim.<ref>Mon Pinzón, Ramón Arturo (1979). ''Historia de la Migración China Durante la Construcción del Ferrocarril de Panamá''. Masters Thesis. México: El Colegio de México.</ref> Vojna diktatura ubila je ili mučila više od stotinu Panamaca i prisilila najmanje stotinu disidenata na bijeg iz zemlje.<ref>Zárate, Abdiel (November 9, 2003). "Muertos y desaparecidos durante la época militar." Extra-centennial issue of ''La Prensa''.</ref> Kako su Sjedinjene Države podržavale Noriegin režim, general je počeo igrati dvostruku ulogu u Centralnoj Americi. Dok je [[Kontadorska skupina]], inicijativa koju su pokrenuli ministri vanjskih poslova raznih latinoameričkih zemalja, uključujući i Panamu, provodila diplomatske napore za postizanje mira u regiji, Noriega je opskrbljivao nikaragvanske [[Kontraši|Kontraše]] i druge gerilce u regiji oružjem i streljivom u ime [[CIA]]-je.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/> Dana [[6. lipnja]] [[1987.]], nedavno umirovljeni pukovnik [[Roberto Díaz Herrera]], ogorčen što je Noriega prekršio dogovoreni "Torrijosov plan" o nasljeđivanju koji bi ga učinio zapovjednikom vojske nakon Noriege, odlučio je osuditi režim. Otkrio je detalje izborne prijevare,<ref>{{Cite news |last=Preston |first=Julia |date=July 6, 1987 |title=PANAMANIAN PRESIDENT CALLS FOR PROBE |language=en-US |newspaper=Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1987/07/06/panamanian-president-calls-for-probe/34559ca5-6139-4669-8ff5-dcd056b9b7ca/ |access-date=March 22, 2022 |issn=0190-8286}}</ref> optužio Noriegu za planiranje Torrijosove smrti i izjavio da je Torrijos primio 12 milijuna dolara od iranskog šaha za davanje azila prognanom iranskom vođi. Također je optužio Noriegu za atentat na tadašnjeg vođu oporbe, dr. [[Hugo Spadafora|Huga Spadaforu]], koji je dekapitiran.<ref name="Pizzurno Gelós 1989"/><ref>{{Cite news |date=December 21, 1989 |title=Fighting in Panama; Panama's Troubled Past |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1989/12/21/world/fighting-in-panama-panama-s-troubled-past.html |access-date=March 22, 2022 |issn=0362-4331 |archive-date=March 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220322030333/https://www.nytimes.com/1989/12/21/world/fighting-in-panama-panama-s-troubled-past.html |url-status=live }}</ref> U noći [[9. lipnja]] [[1987.]] osnovana je skupina ''[[Cruzada Civilista]]'', koja je počela organizirati akcije građanskog neposluha te je pozvala na opći štrajk. Kao odgovor, vojska je suspendirala ustavna prava i proglasila izvanredno stanje u zemlji. Dana [[10. srpnja]], ''Cruzada Civilista'' pozvala je na masovne demonstracije, koje su nasilno ugušili "Dobermani", specijalna vojna jedinica za suzbijanje nereda. Istoga dana, kasnije poznatog kao ''El Viernes Negro'' ([[Srpskohrvatski|sh.]] "Crni petak"), mnogo je ljudi ozlijeđeno i ubijeno.<ref>{{Cite web |last=Becker |first=Meghan |date=March 28, 2010 |title=Panamanians campaign to overthrow dictator (The Civic Crusade), 1987-1989 |url=https://nvdatabase.swarthmore.edu/content/panamanians-campaign-overthrow-dictator-civic-crusade-1987-1989 |access-date=April 30, 2022 |website=Swarthmore.edu |publisher=Swarthmore |archive-date=May 13, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210513215929/https://nvdatabase.swarthmore.edu/content/panamanians-campaign-overthrow-dictator-civic-crusade-1987-1989 |url-status=live }}</ref> Predsjednik Sjedinjenih Država [[Ronald Reagan]] tada je uveo niz sankcija protiv vojnog režima. Sjedinjene Države zamrznule su ekonomsku i vojnu pomoć Panami sredinom [[1987.]] kao odgovor na unutarnju političku krizu u Panami i napad na američko veleposlanstvo. Sankcije nisu uspjele svrgnuti Noriegu, ali su teško naštetile panamskom gospodarstvu. Bruto domaći proizvod (BDP) Paname pao je za gotovo 25 posto između [[1987.]] i [[1989.]] godine.<ref name="Acosta, Coleen 2008">Acosta, Coleen (October 24, 2008). [https://web.stanford.edu/class/e297a/Panama%20Imperialism%20and%20Struggle.htm "Iraq: a Lesson from Panama Imperialism and Struggle for Sovereignty"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211003220042/https://web.stanford.edu/class/e297a/Panama%20Imperialism%20and%20Struggle.htm |date=October 3, 2021 }}. ''Journals of the Stanford Course on Prejudice and Poverty''.</ref> Savezne porote u [[Tampa, Florida|Tampi]] i [[Miami]]ju prihvatile su [[5. veljače]] [[1988.]] optužnicu protiv Noriege za trgovinu drogom. [[Human Rights Watch]] je u svom izvješću iz [[1989.]] napisao: "''Washington je godinama zatvarao oči pred zlouporabama u Panami sve dok zabrinutost zbog trgovine drogom nije potaknula optužnice protiv generala [Noriege] od strane dviju saveznih porota na Floridi u veljači 1988. godine.''".<ref name="Panama">[https://www.hrw.org/reports/1989/WR89/Panama.htm "Panama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170113164637/https://www.hrw.org/reports/1989/WR89/Panama.htm |date=January 13, 2017 }}. ''Human Rights Watch World Report 1989''. hrw.org</ref> U travnju [[1988.]], Reagan je aktivirao [[Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima]], zamrzavajući imovinu panamske vlade u svim američkim organizacijama. U svibnju [[1989.]] godine, Panamci su uvjerljivo glasali protiv Norieginih kandidata na izborima. Noriegin režim reagirao je tako što je odmah poništio izbore i započeo novi krug represije. ==== Američka invazija (1989.) ==== {{main|Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = vertical | background color = | total_width = 350px | caption_align = | image1 = Panama clashes 1989.JPEG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Panamski gradovi pretrpjeli su značajnu štetu tijekom [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|američke invazije]]. | image2 = Manuel Noriega with agents from the U.S. DEA.jpg | alt2 = | link2 = | caption2 = Panamski diktator [[Manuel Noriega]] uhapšen je i prevezen u [[Miami]], gdje mu se sudilo za optužbe vezane uz trgovinu drogom i pranje novca. | footer = }} Sjedinjene Države izvršile su [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invaziju na Panamu]] [[20. prosinca]] [[1989.]] pod kodnim nazivom Operacija ''Just Cause''. Sjedinjene su Države izjavile da je operacija "nužna za zaštitu života američkih građana u Panami, obranu demokracije i ljudskih prava, borbu protiv trgovine drogom te osiguranje neutralnosti Panamskog kanala kako je propisano sporazumima Torrijos–Carter".<ref>''New York Times''. A Transcript of President Bush's Address on the Decision to Use Force, December 21, 1989. Web. January 2, 2008.</ref> Ubrzo su izvijestile o 23 poginula i 324 ranjena vojnika, a broj poginulih panamskih vojnika procjenjuje se na 450. Procjene broja poginulih civila u sukobu kreću se od 200 do 4,000. [[Ujedinjene nacije]] procijenile su broj poginulih panamskih civila na 500, [[Americas Watch]] iznio je procjenu od 300 poginulih civila, Sjedinjene Države dale su brojku od 202 ubijena civila, a bivši američki državni odvjetnik [[Ramsey Clark]] iznio je procjenu od 4,000 smrtnih slučajeva.<ref>{{Cite news |url=https://www.nytimes.com/1990/04/01/world/panama-and-us-strive-to-settle-on-death-toll.html |title=Panama and U.S. Strive To Settle on Death Toll |last=Rohter |first=Larry |work=The New York Times |date=April 1990 |access-date=April 15, 2018 |archive-date=August 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815143126/https://www.nytimes.com/1990/04/01/world/panama-and-us-strive-to-settle-on-death-toll.html |url-status=live }}</ref> To je predstavljala najveću vojnu operaciju Sjedinjenih Država od [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]].<ref>Cajar Páez, Aristides. "La invasion." Extra-centennial issue of La Prensa, Nov.9 (2003): 22. Print.</ref> Broj američkih civila (i njihovih članova obitelji) koji su radili za Komisiju za Panamski kanal i američku vojsku, a koje su ubile Panamske obrambene snage, nikada nije u potpunosti otkriven. Dana [[29. prosinca]], [[Opća skupština Ujedinjenih nacija]] donijela je rezoluciju u kojoj se intervencija u Panami naziva "flagrantnim kršenjem međunarodnog prava te nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država".<ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/documents/ga/res/44/a44r240.htm|title=A/RES/44/240. Effects of the military intervention by the United States of America in Panama on the situation in Central America|website=UN.org|access-date=June 29, 2017|archive-date=October 24, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024215048/http://www.un.org/documents/ga/res/44/a44r240.htm|url-status=live}}</ref> Donošenje slične rezolucije u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti]] spriječio je veto koji su uložile Sjedinjene Države, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]].<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1989/12/24/world/fighting-panama-united-nations-security-council-condemnation-invasion-vetoed.html|title=Fighting in Panama: United Nations; Security Council Condemnation of Invasion Vetoed|first1=Paul|last1=Lewis|first2=Special to The New York|last2=Times|newspaper=The New York Times|date=December 24, 1989|access-date=February 11, 2017|archive-date=December 8, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161208053954/http://www.nytimes.com/1989/12/24/world/fighting-panama-united-nations-security-council-condemnation-invasion-vetoed.html|url-status=live}}</ref> Noriega je uhapšen i prevezen u Miami na suđenje. Sukob je završio [[31. siječnja]] [[1990.]] godine. Urbano stanovništvo, dobar dio kojeg je živio ispod granice siromaštva, uvelike je pogođeno invazijom iz [[1989.]] godine. Kao što je [[1995.]] godine istaknula Misija tehničke pomoći UN-a u Panami, borbe su raselile 20,000 ljudi. Najteže pogođena četvrt bila je četvrt [[El Chorrillo]] u glavnom gradu, gdje je nekoliko stambenih blokova potpuno uništeno.<ref>{{cite web|url=http://www.roatan.com/About-Locations/Panama.pdf|title=Panama |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304103819/http://www.roatan.com/About-Locations/Panama.pdf|archive-date=March 4, 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://topdocumentaryfilms.com/the-panama-deception/|title=The Panama Deception|via=topdocumentaryfilms.com|access-date=May 5, 2019|archive-date=May 5, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190505070320/https://topdocumentaryfilms.com/the-panama-deception/|url-status=live}}</ref><ref>Blum, William. Killing Hope: U.S. Military and C.I.A. Interventions Since World War II -Common Courage Press, 2008.</ref> Ekonomska šteta uzrokovana borbama procijenjena je na između 1.5 i 2 milijarde dolara.<ref name="Panama"/><ref>Pastor, Robert A. (2001) ''Exiting the Whirlpool: U.S. Foreign Policy Toward Latin America and the Caribbean'', p. 96, {{ISBN|0813338115}}.</ref> === Postintervencionistički period === Panamski izborni tribunal brzo je reagirao kako bi obnovio civilnu ustavnu vladu: rezultati izbora iz svibnja [[1989.]] ponovo su potvrđeni [[27. prosinca]] [[1989.]], a s njima i pobjeda predsjednika [[Guillermo Endara|Guillerma Endare]] te potpredsjednika [[Guillermo Ford|Guillerma Forda]] i [[Ricardo Arias Calderón|Ricarda Ariasa Calderóna]]. Međutim, često neskladna vlada teško je ispunjavala visoka očekivanja javnosti tijekom petogodišnjeg mandata. Nove policijske snage bile su značajno poboljšanje u odnosu na prethodnike, ali nisu bile u potpunosti sposobne odvratiti kriminal. [[Ernesto Pérez Balladares]] položio je predsjedničku prisegu [[1. rujna]] [[1994.]] godine nakon međunarodno nadzirane izborne kampanje.<ref name=":2">{{Cite web |title=Panama (02/07) |url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/80437.htm |access-date=2023-11-15 |website=U.S. Department of State |archive-date=November 15, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115023048/https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/80437.htm |url-status=live }}</ref> Dana [[1. rujna]] [[1999.]], [[Mireya Moscoso]], udovica bivšeg predsjednika Arnulfa Ariasa, preuzela je dužnost nakon što je na slobodnim i poštenim izborima pobijedila kandidata [[Demokratska revolucionarna stranka (Panama)|PRD-a]] [[Martín Torrijos|Martína Torrijosa]], sina [[Omar Torrijos|Omara Torrijosa]].<ref>{{Cite web|url=http://www.latinamericanstudies.org/panama/moscoso.htm|title=Moscoso wins victory in Panama's presidential vote|website=LatinAmericanStudies.org|access-date=March 26, 2021|archive-date=October 4, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004215757/http://www.latinamericanstudies.org/panama/moscoso.htm|url-status=live}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|url=https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/95380.htm|title=Panama (11/07)|publisher=US Department of State|access-date=April 2, 2017|archive-date=April 3, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170403111632/https://2009-2017.state.gov/outofdate/bgn/panama/95380.htm|url-status=live}}</ref> Tijekom svog mandata, Moscoso je pokušala ojačati socijalne programe, posebno za razvoj, zaštitu i opću dobrobit djece i mladih. Njezina administracija uspješno dovršila proces vraćanja Panamskog kanala i bila je učinkovita u upravljanju kanalom.<ref name=":0" /> [[File:Boris Johnson with Juan Carlos Varela in London - 2018 (27232646267).jpg|thumb|left|Britanski ministar vanjskih poslova [[Boris Johnson]] razmijenio je dresove nogometnih reprezentacija s predsjednikom [[Juan Carlos Varela|Varelom]] u [[London]]u [[14. svibnja]] [[2018.]] godine.]] [[Martín Torrijos]] (PRD) osvojio je predsjedničke izbore i zakonodavnu većinu u [[Narodna skupština (Panama)|Narodnoj skupštini]] [[2004.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2004/5/3/martin-torrijos-wins-panama-election|title=Martin Torrijos wins Panama election|website=AlJazeera.com|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203743/https://www.aljazeera.com/news/2004/5/3/martin-torrijos-wins-panama-election|url-status=live}}</ref> Torrijos je vodio svoju kampanju na platformi, između ostalog, "nulte tolerancije" prema korupciji, problemu svojstvenom administracijama Moscosove i Péreza Balladaresa.<ref name=":2" /> Nakon što je preuzeo dužnost, Torrijos je donio niz zakona koji su vladu učinili transparentnijom. Osnovao je Nacionalno vijeće za borbu protiv korupcije, čiji su članovi predstavljali najviše razine vlasti i civilnog društva, radničke organizacije i vjersko vodstvo. Osim toga, mnogi od njegovih najbližih ministara u kabinetu bili su nestranački [[Tehnokracija|tehnokrati]] poznati po svojoj podršci antikorupcijskim ciljevima Torrijosove vlade. Unatoč javnom stavu Torrijosove administracije o korupciji, mnogi poznati slučajevi,<ref name=":2" /> posebno oni koji uključuju političke ili poslovne elite, nikada nisu procesuirani. Konzervativni trgovinski magnat [[Ricardo Martinelli]] izabran je za Torrijosova nasljednika nakon uvjerljive pobjede na [[Opći izbori u Panami 2009.|općim izborima u Panami]] u svibnju [[2009.]] godine. Martinellijeve poslovne kvalifikacije privukle su birače zabrinute zbog usporavanja rasta tijekom [[Velika recesija|Velike recesije]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |title=Panama Country Profile |work=[[BBC News]] |date=June 30, 2010 |access-date=July 25, 2010 |archive-date=July 2, 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140702022612/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229332.stm |url-status=live }}</ref> Kao kandidat četverostranačkog opozicijskog Saveza za promjene, Martinelli je osvojio 60% glasova, u odnosu na 37% kandidata vladajuće ljevičarske Demokratske revolucionarne stranke (PRD).<ref>{{Cite web |url=https://dialogo-americas.com/articles/martinelli-wins-panama-presidential-vote/ |title=Martinelli Wins Panama Presidential Vote |publisher=Diálogo Americas |date=May 4, 2009 |access-date=March 26, 2021 |archive-date=April 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415203750/https://dialogo-americas.com/articles/martinelli-wins-panama-presidential-vote/ |url-status=live }}</ref> Dana [[4. svibnja]] [[2014.]] godine, potpredsjednik [[Juan Carlos Varela]], kandidat stranke [[Partido Panameñista]] pobijedio je na predsjedničkim izborima s više od 39% posto glasova ispred stranke njegovog svog političkog partnera Ricarda Martinellija, [[Cambio Democrático]], i njihovog kandidata [[José Domingo Arias|Joséa Dominga Ariasa]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/former-deputy-varela-wins-panama-presidential-election/a-17612154|title=Former deputy Varela wins Panama presidential election &#124; DW &#124; 05.05.2014|website=DW.COM|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415213658/https://www.dw.com/en/former-deputy-varela-wins-panama-presidential-election/a-17612154|url-status=live}}</ref> Prisegnuo je [[1. srpnja]] [[2014.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.caribjournal.com/2014/07/02/juan-carlos-varela-sworn-in-as-new-president-of-panama/|title=Juan Carlos Varela Sworn in As New President of Panama|date=July 2, 2014|website=Caribbean Journal|access-date=March 26, 2021|archive-date=April 15, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415225743/https://www.caribjournal.com/2014/07/02/juan-carlos-varela-sworn-in-as-new-president-of-panama/|url-status=live}}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2019.]] godine, [[Laurentino Cortizo]] preuzeo je dužnost predsjednika.<ref>{{Cite web|url=https://www.presidencia.gob.pa/Noticias/Presidente-Laurentino-Cortizo-Cohen-posesiona-a-miembros-de-su-Gabinete|title=Presidente Laurentino Cortizo Cohen posesiona a miembros de su Gabinete (Official site)|access-date=July 3, 2019|archive-date=July 3, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190703155652/https://www.presidencia.gob.pa/Noticias/Presidente-Laurentino-Cortizo-Cohen-posesiona-a-miembros-de-su-Gabinete|url-status=live}}</ref> Cortizo je bio kandidat PRD-a na predsjedničkim izborima u svibnju te godine.<ref>{{Cite news |url=https://www.reuters.com/article/us-panama-politics-idUSKCN1TW3ZN |title=Panama's new president takes office, pledges end to corruption |first=Elida |last=Moreno |newspaper=Reuters |date=July 1, 2019 |via=Reuters.com |access-date=March 26, 2021 |archive-date=April 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415220835/https://www.reuters.com/article/us-panama-politics-idUSKCN1TW3ZN |url-status=live }}</ref> Tijekom Cortizovog mandata, u zemlji su se zbili brojni događaji, uključujući [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-19]] i njezine ekonomske posljedice te [[Prosvjedi u Panami 2022.|prosvjede iz 2022.]] i [[Prosvjedi u Panami 2023.|2023.]] godine<ref>{{Cite web |author=Al Jazeera Staff |title=What is behind the largest protests in Panama in years? |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/20/what-is-behind-largest-protests-in-panama-in-years-explainer |access-date=2023-12-10 |website=Al Jazeera |language=en |archive-date=December 10, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231210183443/https://www.aljazeera.com/news/2022/7/20/what-is-behind-largest-protests-in-panama-in-years-explainer |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |last=Salcedo |first=Andrea |date=2023-11-09 |title=Why ordinarily quiet Panama has erupted in deadly protests |language=en-US |newspaper=Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/07/panama-city-protests-copper-mine-deaths/ |access-date=2023-12-10 |issn=0190-8286 |archive-date=November 7, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107231108/https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/07/panama-city-protests-copper-mine-deaths/ |url-status=live }}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2024.]] godine, [[José Raúl Mulino]] položio je prisegu kao novi predsjednik Paname.<ref>{{cite news |title=José Raúl Mulino is sworn in as Panama's new president |url=https://www.independent.co.uk/news/ap-panama-panama-city-alejandro-mayorkas-colombia-b2572152.html |work=The Independent |date=1 July 2024 |language=en |archive-date=July 2, 2024 |access-date=July 22, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240702015619/https://www.independent.co.uk/news/ap-panama-panama-city-alejandro-mayorkas-colombia-b2572152.html |url-status=live }}</ref> Mulino, bliski saveznik bivšeg predsjednika Ricarda Martinellija, pobijedio je na predsjedničkim izborima u svibnju iste godine.<ref>{{cite news |title=Stand-in Jose Raul Mulino wins Panama presidential race |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/5/6/mulino-wins-panama-presidential-race |work=Al Jazeera |language=en |archive-date=May 6, 2024 |access-date=July 22, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506121656/https://www.aljazeera.com/news/2024/5/6/mulino-wins-panama-presidential-race |url-status=live }}</ref> Nakon što je bivši kontroverzni predsjednik inicijalno [[Ricardo Martinelli]] najavio svoju kandidaturu na [[Opći izbori u Panami 2024.|predsjedničkim izborima 2024.]] godine, Mulino je postao njegov potpredsjednički kandidat. Međutim, Martinelli je zbog osude za korupciju diskvalificiran iz predsjedničke utrke tako da je Mulino preuzeo njegovo mjesto uz njegovu podršku;<ref name=":z">{{Cite web |agency=AFP |date=12 March 2024 |title=José Raúl Mulino Leads Panama's Presidential Race, Replacing Disqualified Martinelli |url=https://ticotimes.net/2024/03/12/jose-raul-mulino-leads-panamas-presidential-race-replacing-disqualified-martinelli |access-date=24 March 2024 |website=The Tico Times |language=en-US |archive-date=24 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240324123428/https://ticotimes.net/2024/03/12/jose-raul-mulino-leads-panamas-presidential-race-replacing-disqualified-martinelli |url-status=live }}</ref> izabran je s 34% glasova te je tako postao prvi predsjednik od ustavnih reformi [[2009.]] godine koji obnaša dužnost bez potpredsjednika.<ref>{{cite news|title=Last-minute candidate José Raúl Mulino heads to victory in Panama presidential election|url=https://www.ajc.com/news/nation-world/mulino-stand-in-for-former-president-barred-from-running-leads-panama-presidential-vote-count/AA4DXB6EZRBSXAJU7HX43KLJFE/|work=Atlanta Journal|date=5 May 2024|author1=JUAN ZAMORANO|author2=MEGAN JANETSKY|access-date=6 May 2024|archive-date=6 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506023850/https://www.ajc.com/news/nation-world/last-minute-candidate-jose-raul-mulino-heads-to-victory-in-panamas-presidential-election/AA4DXB6EZRBSXAJU7HX43KLJFE/|url-status=live}}</ref> Kao predsjednik, kritizirao je [[Panama Papers|Panamske dokumente]] i rekao da su "međunarodna zavjera s ciljem podrivanja ugleda i konkurentnosti" Paname<ref name=":y">{{Cite web |date=2024-07-03 |title=Panama's new president labels Panama Papers a 'hoax' as experts voice concerns about money laundering acquittals |url=https://www.icij.org/inside-icij/2024/07/panamas-new-president-labels-panama-papers-a-hoax-as-experts-voice-concerns-about-money-laundering-acquittals/ |website=ICIJ |language=en-US}}</ref> te je zeuzeo čvrst stav prema američkom predsjedniku [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]] kada je ovaj zagovarao povratak kontrole nad [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]], rekavši da Panama neće dati kontrolu nad kanalom [[SAD|Sjedinjenim Državama]].<ref>{{cite web |url= https://www.reuters.com/world/americas/trump-says-he-might-demand-panama-hand-over-canal-2024-12-22/ |title= Trump threatens to retake control of Panama Canal |first=Gram |last=Slattery |date=2024-12-22 |access-date=2024-12-23 |website=Reuters |archive-url= https://archive.today/https://www.reuters.com/world/americas/trump-says-he-might-demand-panama-hand-over-canal-2024-12-22/ |archive-date=2024-12-23}}</ref> == Geografija == {{main|Geografija Paname}} [[File:Panamamap-en.png|thumb|350px|Topografska mapa Paname.]] Panama se nalazi u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]], između [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Kostarika|Kostarike]] te ima izlaz na [[Karipsko more]] i [[Tihi ocean]].<ref name="v327">{{cite web | title=Panama | website=Geography | date=2014-03-21 | url=https://kids.nationalgeographic.com/geography/countries/article/panama | access-date=2025-12-17}}</ref> Većim dijelom leži između 7° i 10° sjeverne geografske širine i 77° i 83° zapadne geografske dužine (malo područje leži zapadno od 83°).<ref name="u654">{{cite web | title=Figure 1: Map of Central America showing the location of Panama.... | website=ResearchGate | url=https://www.researchgate.net/figure/Map-of-Central-America-showing-the-location-of-Panama-Website-1_fig1_301779403 | access-date=2025-12-17}}</ref> Položaj države na [[Panamska prevlaka|Panamskoj prevlaci]] od iznimne je strateške važnosti. Od [[1999.]] godine, Panama je stekla punu kontrolu nad [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]], koji spaja [[Atlantski ocean]] i Karipsko more sa sjevernim dijelom Tihog oceana.<ref name="u123">{{cite web | title=Office of the Historian | website=Milestones in the History of U.S. Foreign Relations | date=1903-11-18 | url=https://history.state.gov/milestones/1977-1980/panama-canal | access-date=2025-12-17}}</ref> Ukupna površina Paname je 74,177.3 km².<ref name=area>{{cite web |url=https://www.contraloria.gob.pa/inec/archivos/P6221DATOS%20GENERALES%20%20%20%202013.pdf |title=Datos generales e históricos de la República de Panamá |language=es |publisher=[[National Institute of Statistics and Census of Panama|INEC]] |access-date=December 22, 2015 |archive-date=July 10, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710174146/https://www.contraloria.gob.pa/inec/archivos/P6221DATOS%20GENERALES%20%20%20%202013.pdf |url-status=live }}</ref> Dominantna značajka geografije Paname jest centralni planinski i brdoviti krajolik koji tvori [[Kontinentalna razvodnica|kontinentalnu razvodnicu]].<ref name="f361">{{cite web | title=The Geography of Panama: A Comprehensive Analysis | website=LAC Geo | date=2025-07-26 | url=https://lacgeo.com/geography-panama | access-date=2025-12-17}}</ref><ref name="y231">{{cite web | title=Panama Canal | website=Wartsila.com | date=2016-02-25 | url=https://www.wartsila.com/encyclopedia/term/panama-canal | access-date=2025-12-17}}</ref> Razvodnica ne čini dio velikih planinskih lanaca Sjeverne Amerike, a samo u blizini kolumbijske granice nalaze se visoravni povezane s [[Ande|andskim sustavom]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref name="f361"/> Osovina koja tvori razvodnicu visoko je erodirani luk uzdizanja koji dolazi s morskog dna, u kojem su vrhovi nastali vulkanskim prodorima.<ref name="f361"/> Planinski lanac razvodnice naziva se [[Cordillera de Talamanca]], a nalazi se u blizini granice s Kostarikom. Dalje na istoku prelazi u lanac [[Serranía de Tabasará]], a dio bliže donjem sedlu prevlake, gdje se nalazi Panamski kanal, prelazi u lanac [[Sierra de Veraguas]].<ref name="y231"/> Lanac između Kostarike i kanala geografi uglavnom nazivaju nazivaju [[Cordillera Central (Kostarika)|Cordillera Central]].<ref name="f361"/> Najviša točka u zemlji je [[vulkan]] [[Barú]], koji se uzdiže na 3,474 m, a planina i okolno područje zaštićeni su statusom [[Nacionalni park Volcán Barú|nacionalnog parka]].<ref name="f741">{{cite web | title=Volcan Baru National Park | website=Baru Volcano National Park Panama | date=2021-02-15 | url=https://www.tourismpanama.com/outdoors-and-nature/nature-parks/national-parks/baru-volcano-national-park/ | access-date=2025-12-17}}</ref> Gotovo neprobojna džungla tvori [[Darijenski rascjep]] između Paname i Kolumbije, gdje djeluju kolumbijski gerilci i dileri droge, a ponekad uzimaju i taoce. To, kao i nemiri i pokreti za zaštitu šuma, stvaraju jedini prekid na [[Panamerička autocesta|Panameričkoj autocesti]], koja inače ide neprekinuto od [[Aljaska|Aljaske]] do [[Patagonija|Patagonije]]. === Hidrografija === {{main|Panamski kanal}} [[File:Chagres river.png|thumb|left|[[Rijeka Chagres]] na fotografiji iz [[1986.]] godine. Chagres najvažnija rijeka u Panami.]] Gotovo 500 rijeka teče surovim krajolikom Paname. Uglavnom su neplovne, a mnoge izviru kao brzi planinski potoci, vijugaju u dolinama i tvore obalne delte. Međutim, [[Chagres (rijeka)|rijeka Chagres]], smještena u centralnoj Panami, jedna je od rijetkih širokih rijeka i služi kao izvor hidroenergije. Centralni dio rijeke pregrađen je [[Gatun (brana)|branom Gatun]] i tvori [[jezero Gatun]], umjetno jezero koje je dio Panamskog kanala. Jezero je nastalo izgradnjom brane preko Chagresa između [[1907.]] i [[1913.]] godine. Nakon što je stvoreno, jezero Gatun bilo je najveće umjetno jezero na svijetu, a brana najveća zemljana brana. Chagres se ulijeva u [[Karipsko more]] na sjeverozapadu zemlje. Jezera [[Kampia (jezero)|Kampia]] i [[Madden (jezero)|Madden]] (koja također napaja Chagres) osiguravaju hidroenergiju za područje bivše zone kanala. [[Chepo (rijeka)|Rijeka Chepo]], još jedan izvor hidroenergije, jedna je od više od 300 rijeka koje se ulijevaju u [[Tihi ocean]]. Ove rijeke, usmjerene prema Pacifiku, duže su i sporije teku od onih na karipskoj strani. Njihovi su slivovi također opsežniji. Jedna od najdužih je [[Tuira (rijeka)|Tuira]], koja se ulijeva u [[zaljev San Miguel]] i jedina je rijeka u zemlji koja je plovna za veće brodove. ==== Luke ==== Na karipskoj obali nalazi se nekoliko prirodnih luka. Međutim, [[Cristóbal]], na karipskom kraju kanala, imao je jedine važne lučke objekte krajem [[1980-e|1980-ih]]. Brojni otoci arhipelaga [[Bocas del Toro (arhipelag)|Bocas del Toro]], u blizini plaža Kostarike, pružaju opsežno prirodno uporište i štite luku [[Almirante]], poznatu po [[banana]]ma. Više od 350 otoka [[San Blas (arhipelag)|arhipelaga San Blas]] u blizini Kolumbije proteže se na više od 160 km duž zaštićene karipske obale. Terminali luka smještenih na svakom kraju Panamskog kanala, luka [[Cristóbal (Colón)|Cristóbal]] i [[Balboa (Panama)|Balboa]], zauzimaju drugo i treće mjesto u Latinskoj Americi po broju kontejnerskih jedinica (TEU).<ref>{{cite web |author=CEPAL – Naciones Unidas |url=http://www.eclac.cl/cgi-bin/getprod.asp?xml=/Transporte/noticias/noticias/8/38828/P38828.xml&base=/tpl/top-bottom.xsl |title=Ranking 2009 de Actividad portuaria de contenedores en América Latina y el Caribe |publisher=Eclac.cl |date=March 22, 2010 |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511140155/http://www.eclac.cl/cgi-bin/getprod.asp?xml=%2FTransporte%2Fnoticias%2Fnoticias%2F8%2F38828%2FP38828.xml&base=%2Ftpl%2Ftop-bottom.xsl |archive-date=May 11, 2011 }}</ref> Luka Balboa prostire se na 182 hektara i sadrži četiri veza za kontejnere i dva višenamjenska veza. Ukupno su vezovi dugi preko 2,400 m, s obalnom dubinom od 15 m. Luka Balboa ima 18 super post-[[Panamax]] i Panamax dizalica za obalu te 44 portalne dizalice. Luka Balboa također sadrži 2,100 m².<ref>{{cite web |url=http://www.worldportsource.com/ports/PAN_Port_of_Balboa_1602.php |title=Port of Balboa |publisher=World Port Source |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170712093447/http://www.worldportsource.com/ports/PAN_Port_of_Balboa_1602.php |archive-date=July 12, 2017 }}</ref> [[File:MS Monarch - Panama (15516512140).jpg|thumb|Luka u [[Cristóbal (Colón)|Cristóbalu]] dio je šireg lučkog kompleksa koji ima iznimnu važnost ne samo za Panamu, već i za cijelu Latinsku Ameriku.]] Lučki kompleks Cristóbal (koji obuhvaća kontejnerske terminale panamskih luka Cristóbal, međunarodni terminal Manzanillo i kontejnerski terminal Colón) pretovario je 2,210,720 TEU-a tijekom [[2009.]] godine, što ga čini drugim najvećim lučkim kompleksom u Latinskoj Americi, odmah iza [[Luka Santos|luke Santos]] u [[Brazil]]u. Izvrsne dubokomorske luke sposobne za prijevoz velikih [[VLCC]] tankera nalaze se u [[Charco Azul]]u, provincija [[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]] (Pacifik) i [[Chiriquí Grande]]u, provincija [[Bocas del Toro]] (Atlantik), u blizini zapadne granice s Kostarikom. [[Transpanamski naftovod]], koji se proteže prevlakom dužinom od 131 km, prometuje između Charco Azula i Chiriquí Grandea od [[1979.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.petroterminal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=32%3Ahistory&catid=7%3Acorporate-profile&Itemid=98&lang=en |title=Our History |publisher=Petroterminal.com |date=February 9, 1997 |access-date=December 23, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141028134321/http://www.petroterminal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=32:history&catid=7:corporate-profile&Itemid=98&lang=en |archive-date=October 28, 2014 }}</ref> === Klima === {{main|Klima Paname}} [[File:Koppen-Geiger Map PAN present.svg|thumb|left|Mapa Paname prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]].]] Panama ima tropsku klimu. Temperature su jednoliko visoke - kao i relativna vlažnost - i male su sezonske varijacije. Dnevni rasponi su niski; tijekom tipičnog sušnog dana u glavnom gradu, jutarnji minimum može biti 24 °C, popodnevni maksimum 30 °C. Temperatura rijetko prelazi 32 °C na duže vremenske periode. Temperature na pacifičkoj strani prevlake nešto su niže nego na karipskoj, a povjetarac se u većem dijelu zemlje pojačava nakon sumraka. Temperature su znatno niže u višim dijelovima planinskih lanaca, a mraz se može javiti na lancu [[Cordillera de Talamanca]] u zapadnoj Panami. Klimatske regije se manje određuju na temelju temperature, a više na temelju količine oborina, koja regionalno varira od manje od 1,300 mm do više od 3,000 mm godišnje. Gotovo sva kiša padne tijekom kišne sezone, koja obično traje od travnja do prosinca, ali varira u trajanju od sedam do devet mjeseci. Općenito, oborine su puno obilnije na karipskoj nego na pacifičkoj strani kontinentalne razdjelnice, dijelom zbog povremene aktivnosti tropskih [[ciklon]]a u blizini; Panama se nalazi izvan [[Glavna razvojna regija|glavne razvojne regije]]. Godišnji prosjek u glavnom gradu nešto je viši od polovice onoga u [[Colón (Panama)|Colónu]]. Panama je jedna od tri zemlje na svijetu koje imaju negativnu emisiju [[ugljik]]a, što znači da apsorbiraju više [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] nego što ga ispuštaju u atmosferu. Druge dvije su [[Butan]] i [[Surinam]].<ref>{{Cite news |last=Goering |first=Laurie |date=November 3, 2021 |title=Forget net-zero: meet the small-nation, carbon-negative club |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/cop/forget-net-zero-meet-small-nation-carbon-negative-club-2021-11-03/ |access-date=March 8, 2022 |archive-date=February 15, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220215012548/https://www.reuters.com/business/cop/forget-net-zero-meet-small-nation-carbon-negative-club-2021-11-03/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=PANAMA IS ONE OF THE THREE "CARBON NEGATIVE" COUNTRIES |url=https://grupoconsultorefe.com/recursos/latam-weekly/221/panama-is-one-of-the-three-carbon-negative-countries |access-date=March 8, 2022 |website=grupoconsultorefe.com |language=es |archive-date=March 8, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220308225635/https://grupoconsultorefe.com/recursos/latam-weekly/221/panama-is-one-of-the-three-carbon-negative-countries |url-status=live }}</ref> Klimatske promjene negativno utječu na Panamu, smanjujući razinu vode u Panamskom kanalu, što znači da manje brodova prolazi kroz njega, što posljedično ima negativan utjecaj na njezino gospodarstvo.<ref name=":9">{{Cite web |last=Krag |first=Jonas Schmidt Hansen, ea@era dk, Karen Sophie |date=2023-12-13 |title=Nyetableret alliance i Panama |url=https://www.verdensskove.org/nyetableret-alliance-i-panama/ |access-date=2025-08-22 |website=Verdens Skove |language=da-DK}}</ref> === Ekologija === Panamski tropski okoliš pogoduje brojnim biljnim vrstama. Teritorijem Paname dominiraju šume, koje su povremeno isprekidane pašnjacima, niskim raslinjem i usjevima. Iako je gotovo 40% Paname još uvijek pošumljeno, [[deforestacija]] predstavlja stalnu prijetnju kišom natopljenim šumama. Među uzroke deforestacije spadaju [[rudarstvo]]<ref name=":9" /> i izgradnja [[Panamerička autocesta|Panameričke autoceste]].<ref>{{Cite web |date=2025-03-06 |title=Eastern Panamanian Montane Forests |url=https://www.oneearth.org/ecoregions/eastern-panamanian-montane-forests/ |access-date=2025-08-22 |website=One Earth |language=en}}</ref> Pokrivenost drvećem smanjena je za više od 50% od [[1940-e|1940-ih]] godina. Naturalna poljoprivreda, široko rasprostranjena od sjeveroistočnih džungli do jugozapadnih travnjaka, uglavnom se fokusira na uzgoj [[kukuruz]]a, [[grah]]a i [[gomolj]]a. [[Močvare mangrova]] nalaze se duž dijelova obiju obala, a [[plantaža|plantaže]] [[banana]] dominiraju [[Delta|deltama]] nedaleko od granice s Kostarikom. Na mnogim mjestima, guste [[prašuma|prašume]] graniče s močvarom na jednoj strani teritorija te se protežu do nižih dijelova padina na drugoj strani. Panama je [[2019.]] imala prosječnu ocjenu [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskog krajolika]] od 6.37/10, što je svrstava na 78. mjesto od ukupno 172 zemlje svijeta.<ref name="FLII-Supplementary">{{cite journal|last1=Grantham|first1=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|last12=Costa|first12=H. M.|last13=DeGemmis|first13=A.|last14=Elsen|first14=P. R.|last15=Ervin|first15=J.|last16=Franco|first16=P.|last17=Goldman|first17=E.|last18=Goetz|first18=S.|last19=Hansen|first19=A.|last20=Hofsvang|first20=E.|last21=Jantz|first21=P.|last22=Jupiter|first22=S.|last23=Kang|first23=A.|last24=Langhammer|first24=P.|last25=Laurance|first25=W. F.|last26=Lieberman|first26=S.|last27=Linkie|first27=M.|last28=Malhi|first28=Y.|last29=Maxwell|first29=S.|last30=Mendez|first30=M.|last31=Mittermeier|first31=R.|last32=Murray|first32=N. J.|last33=Possingham|first33=H.|last34=Radachowsky|first34=J.|last35=Saatchi|first35=S.|last36=Samper|first36=C.|last37=Silverman|first37=J.|last38=Shapiro|first38=A.|last39=Strassburg|first39=B.|last40=Stevens|first40=T.|last41=Stokes|first41=E.|last42=Taylor|first42=R.|last43=Tear|first43=T.|last44=Tizard|first44=R.|last45=Venter|first45=O.|last46=Visconti|first46=P.|last47=Wang|first47=S.|last48=Watson|first48=J. E. M.|display-authors=1|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|date=2020|page=5978|issn=2041-1723|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|pmid=33293507|pmc=7723057|bibcode=2020NatCo..11.5978G |doi-access=free}}</ref> Dvije trećine panamskih šuma nalaze se na autohtonim područjima,<ref>{{Cite web |title=Panama |url=https://www.healthinharmony.org/panama |access-date=2025-08-21 |website=Health In Harmony |language=en-US}}</ref> a 25% panamskog teritorija je zaštićeno.<ref name=":8">{{Cite web |title=Panama National Parks {{!}} Global Alliance of National Parks |url=https://national-parks.org/panama |access-date=2025-08-21 |website=national-parks.org |language=en}}</ref> <gallery mode="packed" heights="220"> File:Atham 2024 flower 12.jpg|220|Orhideja golubica (''[[Peristeria elata]]'') proglašena je nacionalnim cvijetom Paname [[21. studenog]] [[1980.]] godine.<ref>{{Cite web |date=2 December 1980 |title=Por la cual se declara flor nacional, la flor del Espiritu Santo |url=https://docs.panama.justia.com/federales/leyes/46-de-1980-dec-2-1980.pdf |website=Justia Panama |publisher=Gaceta Oficial de Panamá}}</ref> File:Brookfieldzoo (18047492608).jpg|220|[[Orao harpija]] (''Harpia harpyja'') proglašen je nacionalnom pticom Paname [[10. travnja]] [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=12 April 2002 |title=Que declara al Águila Harpía ave nacional y dicta otras medidas |url=https://docs.panama.justia.com/federales/leyes/18-de-2002-apr-12-2002.pdf |website=Justia Panama |publisher=Gaceta Oficial de Panamá}}</ref> File:Sterculia apetala 293772360.jpg|220|Panamsko drvo (''[[Sterculia apetala]]'') proglašeno je nacionalnim drvetom Paname [[26. studenog]] [[1969.]] godine.<ref>{{Cite web |title=Decreto de Gabinete Numero 371 (de 26 de Noviembre de 1969) |url=https://momentofiscal.com/leyes/CAMBIOS%20CODIGO%20FISCAL/1969%20-%20Decreto%20de%20gabinete%20374.pdf |website=Momento Fiscal |publisher=Gaceta Oficial de Panamá |publication-date=16 December 1969}}</ref> </gallery> Panama ima 16 [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]].<ref name=":8" /> [[Nacionalni park Soberanía]] ima najveću raznolikost ptica za promatranje, s više od 525 ptica koje nastanjuju to područje. Također ima razne sisavce poput [[kapibara]] i [[kojot]]a, gmazove poput [[Zelena iguana|zelene iguane]] te vodozemce poput [[Divovska gubavica|divovske gubavice]]. [[Nacionalni park Darién]], poznat po [[Darijenski rascjep|Darijenskom rascjepu]], najveći je nacionalni park u Centralnoj Americi i ujedno je i [[UNESCO-va svjetska baština]]. Tu je i [[Park prirode Metropolitano]] grada Paname, a najveći otok Paname, [[Coiba]], ujedno je i nacionalni park.<ref>{{Cite web |last1=Ahuja |first1=Dimple |last2=Biswas |first2=Utpala |date=2021-12-07 |title=5 National Parks In Panama Wildlife Enthusiasts Must Visit |url=https://traveltriangle.com/blog/national-parks-in-panama/ |access-date=2025-08-21 |language=en-IN}}</ref> U Panami se svake godine održava Festival harlekinskih žaba kako bi se podigla svijest o toj vrsti, koja je ugrožena uništavanjem staništa i zagađenjem.<ref>{{Cite web |title=Panama Wildlife Conservation |url=https://panamawildlife.org/amphibians/ |access-date=2025-08-21 |website=Panama Wildlife Conservation |language=en-US |archive-date=2025-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251011054728/https://panamawildlife.org/amphibians/ |url-status=dead }}</ref> == Politika == {{main|Politika Paname|Izbori u Panami}} [[File:President José Raúl Mulino.jpg|thumb|150px|{{center|'''[[José Raúl Mulino]]'''<br /><small>[[Predsjednik Paname]]<br />od 2024.</small>}}]] Prema važećem [[Ustav Paname|ustavu]], Panama je [[demokratska republika]] s [[Prezidencijalizam|predsjedničkim sustavom vlasti]], odnosno [[Predsjednik Paname]] je i državni poglavar i predsjednik vlade, te višestranačkim političkim sustavom. [[Trodioba vlasti]] ustavom je propisana. Izvršnu vlast predstavlja vlada, dok zakonodavnu zajednički vrše vlada i [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]]. Sudska je vlast neovisna od izvršne i zakonodavne vlasti, a najviši sud u državi je [[Vrhovni sud pravde (Panama)|Vrhovni sud pravde]]. Izbori su univerzalni za sve građane starije od 18 godina. Opći izbori za izvršnu i zakonodavnu vlast održavaju se svake pete godine. Članove sudske vlasti (suce) imenuje šef države. Panamska [[Narodna skupština (Panama)|Narodna skupština]] bira se proporcionalnim zastupništvom u fiksnim izbornim okruzima, tako da su zastupljene mnoge manje stranke. Predsjednički izbori zahtijevaju većinu svih glasova (odnosno, ne zahtijeva se niti natpolovična većina); od posljednjih pet predsjednika, samo je bivši predsjednik [[Ricardo Martinelli]] uspio biti izabran s više od 50 posto glasova birača.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8031425.stm Tycoon elected Panama's president] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170620004924/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8031425.stm |date=June 20, 2017 }} Retrieved July 25, 2010</ref> Prema klasifikaciji indeksa Režimi svijeta iz [[2024.]] godine, Panama je opisana kao [[predstavnička demokracija]].<ref name="j496">{{cite web | title=Democracy Report 2025, 25 Years of Autocratization – Democracy Trumped? | url=https://v-dem.net/documents/54/v-dem_dr_2025_lowres_v1.pdf | access-date=14 March 2025}}</ref> === Vojska === {{main|Javne snage Paname}} [[Obrambene snage Paname]] ([[španjolski]]: ''Fuerzas de Defensa de Panamá'', FDDP), kao i bivša Nacionalna garda, bile su oružane snage Paname sve dok ih [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država]] nisu ukinule nakon [[Invazija Sjedinjenih Američkih Država na Panamu|invazije]] [[1989.]] godine.<ref name="t845">{{cite book | title=Transformation Concepts for National Security in the 21st Century | publisher=DIANE Publishing | date=2002 | isbn=978-1-4289-1111-6 | url=https://books.google.com/books?id=qQkeWFsQhgAC&dq=Panama+Defense+Forces+1989&pg=PA391 | access-date=2025-12-16 | page=389-395}}</ref> Godine [[1990.]] osnovane su [[Javne snage Paname]] ([[španjolski]]: ''Fuerza Pública de la República de Panamá'', FPP), koje danas figuriraju kao nacionalne sigurnosne snage u zemlji.<ref name="j675">{{cite book | last=Mann | first=Carlos Guevara | title=Panamanian Militarism | url=https://archive.org/details/panamanianmilita0000guev | publisher=Ohio University Press | publication-place=Athens, Ohio | date=1996 | isbn=978-0-89680-189-9}}</ref> Panama je druga zemlja u Latinskoj Americi (nakon [[Kostarika|Kostarike]]) koja je trajno ukinula stalnu vojsku i umjesto toga koristi snage javne sigurnosti.<ref name="j675"/> Kao takva, Panama nema vojsku, ali ima naoružanu policiju i sigurnosne snage, granične snage (SENAFRONT) te male zračne i pomorske snage (SENAN).<ref name="p010">{{cite web | title=Panama | website=United States Department of State | date=2025-01-03 | url=https://www.state.gov/reports/2022-country-reports-on-human-rights-practices/panama/ | access-date=2025-12-16}}</ref><ref name="x296">{{cite web | last=Ellis | first=Evan | title=Official Responses to Panama's Security Challenges | website=Global Americans | date=2023-04-12 | url=https://globalamericans.org/official-responses-to-panamas-security-challenges/ | access-date=2025-12-16}}</ref> Ove su snage zadužene za provedbu zakona i mogu izvoditi ograničene vojne akcije. Panamske snage surađuju sa saveznicima u održavanju sigurnosti u regiji.<ref name="d858">{{cite web | last=Vergun | first=David | title=U.S. Special Ops Conduct Combined Training With Panama, Formalize Commitment | website=U.S.&#32;Department&#32;of&#32;War | url=https://www.war.gov/News/News-Stories/Article/Article/4146907/us-special-ops-conduct-combined-training-with-panama-formalize-commitment/ | access-date=2025-12-16 | archive-date=2025-12-23 | archive-url=https://web.archive.org/web/20251223144406/https://www.war.gov/News/News-Stories/Article/Article/4146907/us-special-ops-conduct-combined-training-with-panama-formalize-commitment/ | url-status=dead }}</ref> Godine [[2017.]], Panama je potpisala UN-ov [[Ugovor o zabrani nuklearnog oružja]].<ref>{{Cite web |url=https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=XXVI-9&chapter=26&clang=_en |title=Chapter XXVI: Disarmament&nbsp;– No. 9 Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons |publisher=United Nations Treaty Collection |date=July 7, 2017 |access-date=August 15, 2019 |archive-date=August 6, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190806220546/https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=XXVI-9&chapter=26&clang=_en |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Panama adheres to the Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons |url=https://www.panamatoday.com/panama/panama-adheres-treaty-prohibition-nuclear-weapons-5273 |work=Panama Today |date=September 20, 2017 |access-date=August 15, 2019 |archive-date=August 15, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190815123543/https://www.panamatoday.com/panama/panama-adheres-treaty-prohibition-nuclear-weapons-5273 }}</ref> Javnim snagama upravlja Ministarstvo javne sigurnosti.<ref name="x296"/> U [[2023.]] godini, Javne snage uključivale su oko 20,000 policajaca, 3,600 uniformiranih osoba u pomorskim/zračnim snagama SEBAB te otprilike 4,500 osoba u graničnim snagama SENAFRONT (podijeljenih u 6 brigada, uključujući brigadu specijalnih snaga).<ref name="x296"/> Zračne i pomorske snage SENAN-a opremljene su helikopterima, transportnim zrakoplovima i malim brodovima, uključujući male patrolne brodove (ali ne i velikim ratnim plovilima).<ref name=IISS1>{{cite book| url=https://www.iiss.org/en/events/2024/02/the-military-balance-2024-launch/| title=The Military Balance 2024| author1=International Institute for Strategic Studies| author-link1=International Institute for Strategic Studies| date=13 February 2024| publisher=[[Routledge]]| location=[[London]]| page= 444-445| isbn=978-1-032-78004-7}}</ref> U [[2024.]] godini zabilježeno je da snage imaju otprilike 19 malih plovila i 24 zrakoplova.<ref name=IISS1/> === Administrativna podjela === {{main|Administrativna podjela Paname}} {| style="background:transparent;font-size: 11px;float: {{{float|right}}}" |-style="background:#D21034; color:white; text-align:center;" !colspan=4|Administrativna podjela paname |- |colspan="4"|{{Image label begin|image=División Política de Panamá.svg|width=500|float=center}} {{Image label small|x=0.11|y=0.05|scale=500|text=''[[Bocas del Toro|Bocas<br />del Toro]]}} {{Image label small|x=0.43|y=0.19|scale=500|text=''[[Coclé]]}} {{Image label small|x=0.54|y=0.07|scale=500|text=''[[Colón (provincija)|Colón]]}} {{Image label small|x=0.07|y=0.19|scale=500|text=''[[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]]}} {{Image label small|x=0.81|y=0.23|scale=500|text=''[[Darién (provincija)|Darién]]}} {{Image label small|x=0.38|y=0.31|scale=500|text=''[[Herrera (provincija)|Herrera]]}} {{Image label small|x=0.42|y=0.36|scale=500|text=''[[Los Santos (provincija)|Los Santos]]}} {{Image label small|x=0.50|y=0.14|scale=500|text=''[[Panamá Oeste|Panamá<br />Oeste]]}} {{Image label small|x=0.62|y=0.09|scale=500|text=''[[Panamá (provincija)|Panamá]]}} {{Image label small|x=0.28|y=0.28|scale=500|text=''[[Veraguas|Veraguas]]}} {{Image label small|x=0.78|y=0.05|scale=500|text=''[[Guna Yala]]}} {{Image label small|x=0.89|y=0.21|scale=500|text=''[[Emberá-Wounaan|Emberá]]}} {{Image label small|x=0.81|y=0.32|scale=500|text=''[[Emberá-Wounaan|Emberá]]}} {{Image label small|x=0.037|y=0.06|scale=500|text=''[[Naso Tjër Di|Naso<br />Tjër Di]]}} {{Image label small|x=0.18|y=0.18|scale=500|text=''[[Ngäbe-Buglé|Ngäbe-Buglé]]}} {{Image label small|x=0.74|y=0.10|scale=500|text=''[[Madungandí]]}} {{Image label small|x=0.82|y=0.13|scale=500|text=''[[Guna de Wargandí|Wargandí]]}} {{Image label small|x=0.58|y=0.29|scale=500|text='''[[Panamski zaljev|{{color|white|Panamski zaljev}}]]'''}} {{Image label small|x=0.05|y=0.35|scale=500|text='''[[Tihi ocean|{{color|white|Tihi ocean}}]]'''}} {{Image label small|x=0.28|y=0.04|scale=500|text='''[[Karipsko more|{{color|white|Karipsko more}}]]'''}} {{Image label small|x=0.92|y=0.39|scale=500|text=''[[Kolumbija|{{color|teal|Kolumbija}}]]}} {{Image label small|x=0.016|y=0.04|scale=500|text=''[[Kostarika|{{color|teal|K<br>o<br>s<br>t<br>a<br>r<br>i<br>k<br>a}}]]}} {{Image label end}} |-style="background:#D21034; color:white; text-align:center;" !colspan=4|Mapa koja prikazuje distrikte Paname u sklopu provincija |- |colspan=4|[[File:Mapa de Panamá (distritos 2020).svg|500px|Mapa koja prikazuje distrikte Paname u sklopu provincija]] |} Panama je primarno podjeljena na deset [[Provincije Paname|provincija]], na čijem se čelu nalazi guverner. Provincije se dalje dijele na [[Distrikti Paname|distrikte]] i ''[[Corregimiento (Panama)|corregimiente]]'', što su administrativne jedinice nižeg ranga. Uz provincije postoji i šest ''[[comarca]]'' (sh. domorodačke regije) u kojima živi domodoračko stanovništvo Paname. {| class="wikitable sortable" |- !style="width:150px;" colspan=2| Administrativna jedinica !style="width:45px;" | Sjedište !style="width:45px;" | Površina (km²)<ref name=census2023>{{cite web |url=https://www.inec.gob.pa/archivos/P0705547520231109105354CUADRO%2010.pdf |title=Cuadro 10. Superficie, Población Y Densidad De Población En La República, Según Provincia, Comarca Indígena, Distrito Y Corregimiento: Censos De 2000, 2010 Y 2023 |publisher=Instituto Nacional de Estadística y Censo, Contraloría General de la República de Panamá |access-date=5 March 2025}}</ref> !style="width:45px;" | Populacija<br>([[2023.]])<ref name=census2023/> !style="width:45px;" | Gustoća |- ! colspan=6 | Provincije |- | [[File:Bandera de la Provincia de Bocas del Toro.svg|45px|border]] | '''[[Bocas del Toro]]'''<br>(''Provincia de Bocas del Toro'') | {{nowrap|[[Bocas del Toro (grad)|Bocas del Toro]]}} | {{center|4,654.0}} | {{center|159,228}} | {{center|34.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Chiriquí.svg|45px|border]] | '''[[Chiriquí (provincija)|Chiriquí]]'''<br>(''Provincia de Chiriquí'') | [[David (grad)|David]] | {{center|6,584.2}} | {{center|471,071}} | {{center|71.5}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Coclé.svg|45px|border]] | '''[[Coclé]]'''<br>(''Provincia de Coclé'') | [[Penonomé]] | {{center|4,943.0}} | {{center|268,264}} | {{center|54.3}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Colón.svg|45px|border]] | '''[[Colón (provincija)|Colón]]'''<br>(''Provincia de Colón'') | [[Colón (Panama)|Colón]] | {{center|4,605.0}} | {{center|281,956}} | {{center|61.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Darién.svg|45px|border]] | '''[[Darién (provincija)|Darién]]'''<br>(''Provincia de Darién'') | [[La Palma (Darién)|La Palma]] | {{center|12,402.7}} | {{center|54,235}} | {{center|4.4}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Herrera.svg|45px|border]] | '''[[Herrera (provincija)|Herrera]]'''<br>(''Provincia de Herrera'') | [[Chitré]] | {{center|2,362.9}} | {{center|122,071}} | {{center|51.6}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Los Santos.svg|45px|border]] | '''[[Los Santos (provincija)|Los Santos]]'''<br>(''Provincia de Los Santos'') | [[Las Tablas (Los Santos)|Las Tablas]] | {{center|3,812.0}} | {{center|98,466}} | {{center|25.8}} |- | | '''[[Panamá (provincija)|Panamá]]'''<br>(''Provincia de Panamá'') | [[Ciudad de Panamá]] | {{center|8,478.5}} | {{center|1,439,575}} | {{center|169.8}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Panamá Oeste.svg|45px|border]] | '''[[Panamá Oeste]]'''<br>(''Provincia de Panamá Oeste'') | [[La Chorrera (Panama)|La Chorrera]] | {{center|2,892.1}} | {{center|653,665}} | {{center|226.2}} |- | [[File:Bandera de la Provincia de Veraguas.svg|45px|border]] | '''[[Veraguas]]'''<br>(''Provincia de Veraguas'') | {{nowrap|[[Santiago de Veraguas]] }} | {{center|10,597.5}} | {{center|259,791}} | {{center|24.5}} |- ! colspan=6 | Domorodačke regije (''comarcas indígenas'') |- | | '''[[Emberá-Wounaan]]'''<br>(''Comarca Emberá-Wounaan'') | [[Unión Chocó]] | {{center|4,365.5}} | {{center|12,358}} | {{center|2.8}} |- | [[File:Bandera de la Comarca Guna Yala.svg|45px|border]] | '''[[Guna Yala]]'''<br>(''Comarca Guna Yala'') | [[Gaigirgordub]] | {{center|2,307.6}} | {{center|32,016}} | {{center|13.9}} |- | [[File:Bandera de la Comarca Ngäbe-Buglé.svg|45px|border]] | '''[[Ngäbe-Buglé]]'''<br>(''Comarca Ngäbe-Buglé'') | [[Llano Tugrí]] | {{center|6,829.5}} | {{center|212,084}} | {{center|31.1}} |- | [[File:Flag_of_Nasi_Tjer_Di_Indigenous_Region.png|45px|border]] | '''[[Naso Tjër Di]]'''<br>(''Comarca Naso Tjër Di'') | [[Sieyic]] | {{center|1,606.2}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! colspan=6 | Domorodački ''corregimienti'' |- | | '''[[Madungandí]]'''<br>(''Comarca Guna de Madungandí'') | [[Akua Yala]] | {{center|2,127.2}} | {{center|7,647}} | {{center|3.6}} |- | | '''[[Wargandí]]'''<br>(''Comarca Guna de Wargandí'') | [[Nurra]] | {{center|952.2}} | {{center|2,781}} | {{center|2.9}} |} == Stanovništvo == {{main|Demografija Paname}} {{Populacije kroz historiju |footnote = Izvori:<ref name="census 1911-2023 inec">{{cite web |last1=Gumercindo |first1=Lorenzo |title=Población en la república, por provincia y comarca indígena: censos de 1911 a 2023 |url=https://www.inec.gob.pa/archivos/P00453527620231009162255CUADRO%209.pdf |website=inec.gob.pa |publisher=Instituto Nacional de Estadística y Censo - Contraloría General de la República de Panamá |archive-url=https://web.archive.org/web/20250726015644/https://www.inec.gob.pa/archivos/P00453527620231009162255CUADRO%209.pdf |archive-date=2025-07-26 |language=es |date=2023-10-06 |trans-title=Population in the republic, by province and indigenous region: censuses from 1911 to 2023}}</ref> |title = Populacija Paname<br>kroz historiju |percentages = |[[1911.]]|336742 |[[1920.]]|446098 |[[1930.]]|467459 |[[1940.]]|622576 |[[1950.]]|805285 |[[1960.]]|1075541 |[[1970.]]|1428082 |[[1980.]]|1805287 |[[1990.]]|2329329 |[[2000.]]|2839177 |[[2010.]]|3405813 |[[2023.]]|4064780 }} Procijenjeno je da je Panama [[2025.]] godine imala oko 4,600,000 stanovnika.<ref name="n807">{{cite web | title=World Population Dashboard -Panama | website=United Nations Population Fund | date=2025-03-28 | url=https://www.unfpa.org/data/world-population/PA | access-date=2025-12-18}}</ref> To je porast u odnosu na {{UN_Population|Panama}} stanovnika iz {{UN_Population|Year}} godine.{{UN_Population|ref}} Udio stanovništva mlađeg od 15 godina u [[2010.]] godini iznosio je 29%; 64.5% stanovništva bilo je između 15 i 65 godina, a 6.6% stanovništva imalo je 65 ili više godina.<ref name="WPP 2012">{{cite web |url=http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |title=Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2012 Revision |publisher=Esa.un.org |access-date=April 9, 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110506065230/http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |archive-date=May 6, 2011 }}</ref> Godine [[2010.]], etnička struktura panamske populacije izgledala je ovako: 65% populacije činili su [[mestici]] (mješovito bijelo i starosjedilačko), 12.3% starosjedioci, 9.2% crnci ili Afrikanci, 6.8% bili su [[mulati]] i 6.7% bijelaci.<ref name="cia" /><ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|website=CIA.gov|date=December 2, 2021|access-date=January 24, 2021|archive-date=January 23, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|url-status=live}}</ref> Međutim, prema popisu stanovništva iz [[2023.]] godine, 698,114 ljudi izjasnilo se kao starosjedioci, što je 17.2% ukupnog stanovništva Paname i predstavlja značajan porast u odnosu na ranije podatke.<ref name="j692">{{cite web | title=Panama Perfil de Salud de los pueblos originarios | url=https://minsa.gob.pa/sites/default/files/direcciones/panama_perfil_de_salud_de_los_pueblos_originarios_2024.pdf |publisher=MINSA | access-date=2025-12-18}}</ref> [[Američki Indijanci|Američko indijansko stanovništvo]] uključuje sedam etničkih skupina: [[Ngäbe]], [[Guna]], [[Emberá]], [[Bokota|Buglé]], [[Embera-Wounaan|Wounaan]], [[Naso (narod)|Naso Tjër Di]] (Teribe) i [[Bribri]].<ref>{{cite web |url=http://www.iwgia.org/regions/latin-america/panama/887-update-2011-panama |title=Update 2011 – Panama |publisher=Iwgia.org |access-date=June 15, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130307063455/http://www.iwgia.org/regions/latin-america/panama/887-update-2011-panama |archive-date=March 7, 2013 }}</ref> Većina Afropanamaca živi na području urbanog koridora [[Ciudad de Panamá]]–[[Colón (Panama)|Colón]] te u provincijama [[Darién (provincija)|Darién]] (ponajviše u [[La Palma (Darién)|La Palmi]]) i [[Bocas del Toro]]. Područja u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]] sa značajnim afropanamskim utjecajem su Rio Abajo i Casco Viejo.<ref>{{Cite web |date=2023-01-03 |title=Top 3 Afro-Panamanian Places Black Expats in Panama City, Panama Should Visit. |url=https://allthingsbiola.com/2023/01/03/top-3-afro-panamanian-places-black-expats-in-panama-city-panama-should-visit/ |access-date=2024-09-08 |website=AllThingsBiola |language=en |archive-date=September 8, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240908231240/https://allthingsbiola.com/2023/01/03/top-3-afro-panamanian-places-black-expats-in-panama-city-panama-should-visit/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Braga |first=Brunno |date=2023-10-06 |title=Panama: How To Experience Afro Culture in the Country |url=https://travelnoire.com/panama-afro-culture |access-date=2024-09-08 |website=Travel Noire |language=en |archive-date=September 8, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240908231240/https://travelnoire.com/panama-afro-culture |url-status=live }}</ref> Crni Panamci potomci su afričkih robova dovedenih u Ameriku u sklopu [[Atlantska trgovina robljem|atlantske trgovina robljem]]. Drugi val crnaca došao je u Panamu s Kariba tijekom izgradnje [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. Panama također ima značajan broj [[Kinezi|kineskog]] i [[Indijci|indijskog]] stanovništva, koji su u zemlju došli u svrhu rada na kanalu tijekom njegove izgradnje. Većina kineskih Panamaca živi u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panami]].<ref name="h748">{{cite web | title=Chinese Panamanians in Panama | website=Minority Rights Group | date=2024-04-12 | url=https://minorityrights.org/communities/chinese-panamanians/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Kineski Panamci čine 4% ukupne populacije Paname.<ref name="Mon">{{citation|title=The Chinese of Panama also have a story to tell...|last=Mon|first=Ramon|date=Spring 2013|url=https://revista.drclas.harvard.edu/the-chinese-of-panama-also-have-a-story-to-tell/|journal=ReVista Harvard Review of Latin America|access-date=March 5, 2025|archive-date=March 5, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305052102/https://revista.drclas.harvard.edu/the-chinese-of-panama-also-have-a-story-to-tell/|url-status=live}}</ref><ref name="Jackson">{{citation|title=Panama's Chinese community celebrates a birthday, meets new challenges|last=Jackson|first=Eric|volume=10|issue=9|date=May 2004|access-date=2007-11-07|url=http://www.thepanamanews.com/pn/v_10/issue_09/community_01.html|journal=The Panama News|archive-url=https://web.archive.org/web/20070916050839/http://www.thepanamanews.com/pn/v_10/issue_09/community_01.html|archive-date=2007-09-16}}</ref> Europljani i bijeli Panamci manjina su u Panami i čine 6.7% ukupne populacije. Panama je također dom male [[Arapi|arapske zajednice]], koja ima [[Džamija|džamije]] i prakticira [[islam]], kao i [[Židovi|židovske zajednice]] te mnogih [[sinagoga]]. <center> <gallery widths="350px" heights="320px"> File:PanamaPop2024.png|Populacijska piramida Paname za [[2024.]] godinu File:Panama population.svg|Kretanje populacije Paname od [[1960.]] do [[2017.]] godine </gallery> </center> === Religija === {{main|Religija u Panami}} {{Tortni grafikon|thumb=right|caption=Religija u Panami (2015.)<ref name=2015survey/> |label1=[[Katolici]]|value1=63.2|color1=DarkOrchid|label2=[[Protestanti]]|value2=25|color2=DodgerBlue|label3=[[Adventisti]]|value3=1.3|color3=SkyBlue|label4=[[Jehovini svjedoci]]|value4=1.4|color4=Aquamarine|label5=[[Mormoni]]|value5=0.6|color5=DarkTurquoise|label6=[[Budizam|Budisti]]|value6=0.4|color6=Yellow|label7=[[Judaizam|Židovi]]|value7=0.1|color7=Blue|label8=Bez religije|value8=7.6|color8=Honeydew|label9=Ostale religije|value9=0.4|color9=Gold}} [[Kršćanstvo]] je glavna religija u Panami, što je posljedica dugogodišnjeg [[Španjolska|španjolskog]] utjecaja iz kolonijalnog perioda. Službeno istraživanje koje je [[2015.]] godine provela vlada procijenilo je da se 63.2% stanovništva, odnosno 2,549,150 ljudi, identificira kao [[Katolicizam|rimokatolici]], a 25%, odnosno 1,009,740 ljudi, kao [[Evangelizam|evangelički protestanti]].<ref name="2015survey">{{Cite journal|date=December 2016|title=Segunda Encuesta Nacional de Hogares, Panama 2015|url=http://ministeriopublico.gob.pa/wp-content/multimedia/2017/09/Encuesta-de-Hogares-2015-16-viii-17-publicaci%C3%B3n-digital.pdf|journal=Ministerio Público de la República de Panamá|access-date=February 17, 2019|archive-date=February 18, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218081846/http://ministeriopublico.gob.pa/wp-content/multimedia/2017/09/Encuesta-de-Hogares-2015-16-viii-17-publicaci%C3%B3n-digital.pdf}}</ref> Procjenjuje se da [[Bahaizam|bahaistička]] zajednica u Panami čini 2% ukupnog stanovništva, odnosno oko 60,000 ljudi,<ref name="WCoC">{{cite web|title = Panama|work = World Council of Churches: WCC Member Churches|publisher = World Council of Churches|date = January 1, 2006|url = http://www.oikoumene.org/en/member-churches|access-date = July 1, 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20170708044321/http://www.oikoumene.org/en/member-churches|archive-date = July 8, 2017}}</ref> uključujući oko 10% pripadnika naroda [[Ngäbe]].<ref name="guay">{{Cite journal |last = International Community |first = Baháʼí |author-link = Baháʼí International Community |title = In Panama, some Guaymis blaze a new path |journal = One Country |volume = 1994 |issue = October–December |date = October–December 1994 |url = http://info.bahai.org/article-1-8-1-18.html |access-date = April 7, 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140802031749/http://info.bahai.org/article-1-8-1-18.html |archive-date = August 2, 2014 }}</ref> [[Jehovini svjedoci]] bili su sljedeća najveća kongregacija, koja je obuhvaćala 1.4% stanovništva, a slijede [[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]] i [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|mormoni]] s 0.6%. Manje skupine uključuju [[Budizam|budističke]], [[Judaizam|židovske]], [[Anglikanstvo|anglikanske]], [[Islam|muslimanske]] i [[Hinduizam|hinduističke]] zajednice.<ref name="report">[https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90262.htm International Religious Freedom Report 2007: Panama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230408234244/https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90262.htm |date=April 8, 2023 }}. United States [[Bureau of Democracy, Human Rights and Labor]] (September 14, 2007). ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref> Autohtone religije uključuju ibeorgun (među pripadnicima naroda [[Guna]]) i mamatatu (među pripadnicima naroda [[Ngäbe]]).<ref name="report" /> Postoji i mali broj [[Rastafarijanstvo|rastafarijanaca]].<ref name="report" /> === Jezici === {{main|Panamski španjolski jezik}} [[Španjolski]] je službeni i dominantan jezik u Panami. Španjolski koji se govori u Panami poznat je kao [[panamski španjolski]]. Oko 93% stanovništva govori španjolski kao svoj materinji jezik. Mnogi građani koji rade na međunarodnoj razini ili u poslovnim korporacijama govore i [[engleski]] i španjolski. Oko 14% Panamaca govori engleski;<ref>{{cite web |url=https://www.worldatlas.com/articles/what-languages-are-spoken-in-panama.html |title=What Languages Are Spoken in Panama? |date=August 24, 2017 |publisher=World Atlas |access-date=January 1, 2020 |archive-date=June 4, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230604131839/https://www.worldatlas.com/articles/what-languages-are-spoken-in-panama.html |url-status=live }}</ref> očekuje se da će se taj broj povećati jer je Panama uvela nastavu engleskog jezika kao obveznu u državnim školama.<ref>{{cite web |url=https://www.pearsonlearned.com/improving-english-for-panamas-first-bilingual-generation/ |title=Improving English for Panama's First Bilingual Generation |publisher=Pearson |access-date=January 1, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200101163727/https://www.pearsonlearned.com/improving-english-for-panamas-first-bilingual-generation/ |archive-date=January 1, 2020 }}</ref> Indijanski jezici, poput [[Ngäbere jezik|ngäberea]], govore se diljem zemlje, uglavnom na područjima u kojima obitava starosjedilačko stanovništvo. Preko 400,000 Panamaca održava svoje materinje jezike i običaje.<ref name="Ethnologue Report for Panama">{{cite web|url=http://www.ethnologue.com/country/PA|title=Panama|access-date=August 5, 2010|archive-date=March 9, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230309065853/https://www.ethnologue.com/country/PA/|url-status=live}}</ref> Oko 4% govori [[francuski]], a 1% govori [[arapski]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2098.html|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|website=www.cia.gov|language=en|access-date=October 11, 2017|archive-date=March 7, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140307124031/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2098.html}}</ref> U Panami se govorio i francuski [[kreolski jezik]], [[sanmiguelski kreolski francuski jezik|sanmiguelski kreolski francuski]], koji je u međuvremenu izumro.<ref>{{Cite web |title=Language in Panama |url=https://www.frommers.com/destinations/panama/in-depth/language/ |access-date=2025-09-14 |website=Frommers |language=en}}</ref> === Urbanizacija === {{main|Lista gradova u Panami}} Više od polovice stanovništva Paname živi na području urbanog koridora [[Ciudad de Panamá]]–[[Colón (Panama)|Colón]], koji se proteže kroz nekoliko gradova. Urbano stanovništvo Paname prelazi 75% ukupne populacije, što Panamu čini najurbaniziranijom zemljom u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]].<ref name="Estado de Información Forestal en Panamá">{{cite web |url=http://www.fao.org/docrep/006/ad395s/AD395s06.htm |title=Corredor Transístmico Panamá -Colón |access-date=August 5, 2010 |archive-date=May 2, 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060502061904/http://www.fao.org/docrep/006/ad395s/AD395s06.htm |url-status=live }}</ref> Većina najvećih [[Lista gradova u Panami|panamskih gradova]] dio je metropolitanskog područja [[Panamá (provincija)|glavnoga grada]]. Najveći gradovi su: {{Najveći gradovi u Panami}} == Ekonomija == [[File:GDP per capita development Panama.svg|thumb|300px|Kretanje panamskog [[BDP]]-a (per capita) u periodu od [[1950.]] do [[2018.]] godine.]] [[File:Panama econ 1981.jpg|thumb|300px|Mapa koja prikazuje distribuciju ekonomskih aktivnosti za [[1981.]] godinu.]] Prema podacima iz [[2025.]] godine, panamski je [[BDP]] iznosio 90.41 milijardu [[SAD|američkih dolara]];<ref name="m917">{{cite web | title=Panama Country Profile | website=IMF | url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/PAN | language=ar | access-date=2025-12-17}}</ref> ''per capita'', to iznosi 19,800$.<ref name="m917"/> Iste godine, stopa nezaposlenosti bila je 8%, što je 2.7% više u odnosu na [[2012.]] godinu.<ref name="cia"/><ref name="m917"/> Panama je tijekom posljednjih godina imala snažan ekonomski skok, pri čemu je [[realni BPD]] u periodu od [[2006.]] do [[2008.]] godine bio prosječno veći od 10.4%. To je posljedica činjenice da ja panamska ekonomija bila jedna od najbrže rastućih ekonomija [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i jedna od onih s najboljim upravljanjem.<ref>{{Cite web |last=Mann |first=Richard |date=2024-09-10 |title=Panama Leads Latin America in Productivity Growth and Prosperity |url=https://www.riotimesonline.com/panama-leads-latin-america-in-productivity-growth-and-prosperity/ |access-date=2025-06-19 |website=The Rio Times |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-06-15 |title=Panama Archives |url=https://www.focus-economics.com/countries/panama/ |access-date=2025-06-19 |website=FocusEconomics |language=en-US}}</ref> Časopis ''[[Latin Business Chronicle]]'' predvidio je da će u petogodišnjem periodu od [[2010.]] do [[2014.]] godine Panama imati najveći ekonomski rast u Latinskoj Americi.<ref>{{cite web |url=http://www.latinbusinesschronicle.com/app/article.aspx?id=3702 |title=Latin Business Chronicle |publisher=Latin Business Chronicle |date=October 7, 2009 |access-date=June 26, 2010 |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717100429/http://www.latinbusinesschronicle.com/app/article.aspx?id=3702 |archive-date=July 17, 2010 }}</ref> Godine [[2025.]], Panama je bila duga najbrže rastuća ekonomija Latinske Amerike.<ref name="e274">{{cite web | last=Montero | first=Eduardo Achurra | title=Panama among the countries with the highest economic growth in Latin America in 2025, according to Cepal | website=IR Global | date=2025-09-24 | url=https://irglobal.com/article/panama-among-the-countries-with-the-highest-economic-growth-in-latin-america-in-2025-according-to-cepal/ | access-date=2025-12-17}}</ref> Prema [[Indeks ljudskog razvoja|indeksu ljudskog razvoja]], Panama je [[2025.]] godine bila na 59. mjestu.<ref name="n451">{{cite journal | last=Nations | first=United | title=Country Insights | journal=Human Development Reports | date=2025-05-06 | url=https://hdr.undp.org/data-center/country-insights#/ranks | access-date=2025-12-17 | page=}}</ref> Iako se Panama smatra zemljom s visokim dohotkom, ona i dalje ostaje zemlja oštrih kontrasta koje ovjekovječuju dramatične obrazovne razlike. Između [[2015.]] i [[2017.]] godine, stopa siromaštva u odnosu na one s manje od 5.5$ dnevno pala je s 15.4% na procijenjenih 14.1%.<ref>{{cite news|url= https://www.worldbank.org/en/country/panama/overview|work= worldbank.org|title= Panama Overview|access-date= March 11, 2019|archive-date= December 30, 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20211230201740/https://www.worldbank.org/en/country/panama/overview|url-status= live}}</ref> Prema podacima iz [[2025.]], nacionalni dug Panama iznosio je 59.6% BDP-a.<ref name="m917"/> Izvoz je [[2024.]] godine porastao na 37.37 milijardi dolara, u odnosu na 35.71 milijardu dolara iz [[2022.]] godine.<ref name="x113">{{cite web | title=The World Factbook | website=CIA | date=2025-12-10 | url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/factsheets/#people-and-society | access-date=2025-12-17 | archive-date=2025-11-11 | archive-url=https://web.archive.org/web/20251111213904/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/factsheets/#people-and-society | url-status=dead }}</ref> Panamsko gospodarstvo, zbog svog ključnog geografskog položaja, uglavnom se temelji na dobro razvijenom uslužnom sektoru, posebno trgovini i turizmu. Predaja kanala i vojnih objekata Sjedinjenim Državama dovela je do velikih građevinskih projekata, a kanal ima značajan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo Paname.<ref name="c654">{{cite journal | last1=Ojeda | first1=M. Laura | last2=Ramos | first2=M. Priscila | last3=Romero | first3=Carlos A. | last4=Mercatante | first4=Juan I. | last5=Hallak | first5=Juan Carlos | title=Unveiling the Panama Canal's economic influence: An input-output measuring | journal=Research in Transportation Business & Management | publisher=Elsevier BV | volume=63 | year=2025 | issn=2210-5395 | doi=10.1016/j.rtbm.2025.101508 | article-number=101508}}</ref><ref name="j962">{{cite web | title=The Economic Contribution of the Panama Canal and its Sensitivity to Internal and External Shocks | website=IDB Invest | date=2024-12-19 | url=https://idbinvest.org/en/publications/economic-contribution-panama-canal-and-its-sensitivity-internal-and-external-shocks | access-date=2025-12-17}}</ref> Tijekom [[2025.]] godine zabilježeno je da je kanal činio 7.7% BDP-a Paname i najmanje 20% državnih prihoda dolazilo je od dividendi od kanala.<ref name="c654"/> Industrije prirodnih resursa Paname uključuju vađenje [[Bakar|bakra]], šume [[mahagonij]]a, uzgoj [[škamp]]a i [[hidroenergija|hidroenergiju]].<ref name="x113"/> === Valuta === {{main|Panamska balboa}} Službena valuta u Panami je [[Panamska balboa|balboa]], koja je fiksirana u omjeru 1:1 prema [[Američki dolar|američkom dolaru]] od [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|panamske nezavisnosti]] [[1903]] godine. Međutim, u praksi, Panama je [[Dolarizacija|dolarizirana]]: američki dolari zakonsko su sredstvo plaćanja, pri čemu se jedino novčanice dolara koriste kao papirnati novac, a iako Panama ima vlastite kovanice, američki novčići naširoko su rasprostranjeni. Zbog vezanosti za američki dolar, Panama je tradicionalno imala nisku [[inflacija|inflaciju]]. Prema [[Ekonomska komisija za Latinsku Ameriku i Karibe|Ekonomskoj komisiji za Latinsku Ameriku i Karibe]], inflacija u Panami tijekom [[2006.]] godine iznosila je 2.0%, što je izmjereno prema ponderiranom [[Indeks potrošačkih cijena|indeksu potrošačkih cijena]].<ref>{{cite web |url=http://www.cepal.org/publicaciones/xml/2/27542/Anexo_estadistico.pdf |title=CEPAL.org |access-date=June 26, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130824191044/http://www.cepal.org/publicaciones/xml/2/27542/Anexo_estadistico.pdf |archive-date=August 24, 2013 }}</ref> Balboa je zamijenila [[kolumbijski pezo]] [[1904.]] godine nakon što je Panama stekla nezavisnost. Novčanice balboe tiskao je [[1941.]] predsjednik [[Arnulfo Arias]]. Nekoliko dana kasnije povučene su iz optjecaja, zbog čega su dobile nadimak "sedmodnevni dolari". Nova vlada spalila je novčanice, ali rijetki primjerci tih novčanica mogu se pronaći u zbirkama. To su bile jedine novčanice koje je Panama ikada tiskala, a američke novčanice bile su u optjecaju i prije i poslije toga.<ref>{{Cite book |last=Naylor |first=R. T. |title=Patriots and profiteers: economic warfare, embargo busting, and state-sponsored crime |date=2008 |publisher=McGill-Queen's University Press |isbn=978-0-7735-7489-2 |location=Montreal [Que.] |oclc=752267663 }}</ref> Dana [[28. travnja]] [[2022.]] godine, panamski zakonodavci izglasali su zakon kojim bi se legalizirala i regulirala upotreba [[bitcoin]]a i drugih [[kriptovaluta]]. Zakon je, među ostalim temama, regulirao korištenje kriptovaluta, trgovanje njima, tokenizaciju plemenitih metala i izdavanje digitalnih vrijednosnih papira. Zakon je građanima trebao omogućiti i da koriste svoja kriptovalutna sredstva za plaćanje [[porez]]a.<ref>{{Cite web |last=Hilaire and Moreno |date=April 28, 2022 |title=Panama passes bill to permit use of crypto assets |url=https://www.reuters.com/world/americas/panama-lawmakers-pass-bill-regulate-use-crypto-assets-2022-04-28/ |access-date=April 30, 2022 |website=Reuters.com |archive-date=April 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430032551/https://www.reuters.com/world/americas/panama-lawmakers-pass-bill-regulate-use-crypto-assets-2022-04-28/ |url-status=live }}</ref> Međutim, dana [[14. srpnja]] [[2023.]], [[Vrhovni sud pravde (Panama)|Vrhovni sud pravde]] proglasio je zakon neprovedivim.<ref>{{Cite web|title=Corte declaró inexequible proyecto de ley que regula uso de criptomonedas|trans-title=Court declared unenforceable bill regulating use of cryptocurrencies|url=https://www.laestrella.com.pa/economia/230714/corte-declaro-inexequible-proyecto-ley-regula-criptomonedas|website=La Estrella de Panamá|language=es|last=Guerrel|first=Ismael Gordón|date=July 14, 2023|access-date=July 28, 2023|archive-date=July 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230727170439/https://www.laestrella.com.pa/economia/230714/corte-declaro-inexequible-proyecto-ley-regula-criptomonedas|url-status=live}}</ref> === Međunarodna trgovina === {| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" |- ! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Paname za 2021. godinu |- ! colspan="2" |Izvoz<ref name="Exp.">{{cite web |url=https://oec.world/en/visualize/tree_map/hs92/export/pan/show/all/2021/|title=Exportaciones de Panamá por país de destino|source=OEC}}</ref> ! colspan="2" |Uvoz<ref name="Imp.">{{cite web |url=https://oec.world/en/visualize/tree_map/hs92/import/pan/show/all/2021/|title=Importaciones de Panamá por país de origen|source=OEC}}</ref> |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|16.4%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|23.1%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Japan}} |style="font-size:smaller"| {{center|11.6%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Sjedinjene Države}} |style="font-size:smaller"| {{center|17.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Gvatemala}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.51%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Japan}} |style="font-size:smaller"| {{center|12.8%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Južna Koreja}} |style="font-size:smaller"| {{center|6.19%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Ekvador}} |style="font-size:smaller"| {{center|10.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Španjolska}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.84%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kolumbija}} |style="font-size:smaller"| {{center|6.39%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Sjedinjene Države}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.33%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Južna Koreja}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.19%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Njemačka}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.27%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Meksiko}} |style="font-size:smaller"| {{center|2.57%}} |} Međunarodna trgovina iznimno je važna za panamsko gospodarstvo, a sama Panama je, zahvaljujući [[Zona slobodne trgovine Colón|zoni slobodne trgovine Colón]], najvećoj slobodnoj trgovinskoj zoni na zapadnoj hemisferi, jedan od centara međunarodne trgovine na zapadnoj hemisferi.<ref name="z459">{{cite web | title=Panama Special Economic Zones | website=International Trade Administration | date=July 8, 2021 | url=https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-special-economic-zones#:~:text=The%20Colon%20Free%20Zone%20(CFZ,Latin%20American%20and%20Caribbean%20markets. | access-date=May 21, 2024 | archive-date=May 21, 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240521143451/https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-special-economic-zones#:~:text=The%20Colon%20Free%20Zone%20(CFZ,Latin%20American%20and%20Caribbean%20markets. | url-status=live }}</ref> Tijekom [[2024.]] godine, slobodna trgovinska zona Colón zabilježila je ukupan promet robe u vrijednosti od 24.7 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]].<ref name="q860">{{cite web | title=Overview | website=Panama Logistics Web Portal | date=2025-04-15 | url=https://logistics.gatech.pa/en/trade/overview/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Panamskom gospodarstvu dodatno pomažu trgovina te izvoz [[kava|kave]] i drugih poljoprivrednih proizvoda, uključujući [[banane]], [[palmino ulje]], [[šećerna trska]] i [[škamp]]i.<ref name="q860"/> Panama je [[2023.]] godine izvezla oko 3,000 metričkih tona kave, uglavnom u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]].<ref name="e786">{{cite web | title=Panama Coffee Industry | website=International Trade Administration | date=2023-10-02 | url=https://www.trade.gov/market-intelligence/panama-coffee-industry | access-date=2025-12-18}}</ref> Međutim, primarni izvoz Paname je [[bakar|bakrena ruda]].<ref name="n817">{{cite web | title=Country Trade Profile: Panama | website=The Chartered Institute of Export & International Trade | date=2024-05-08 | url=https://www.export.org.uk/insights/features/country-trade-profile-panama/ | access-date=2025-12-18}}</ref> Izvoz bakrene rude iz Paname [[2022.]] godine procijenjen je na 3 milijarde dolara.<ref name="n817"/> U kontekstu međunarodne trgovine, izrazito je važan i Bilateralni investicijski ugovor (BIT), potpisan [[27. listopada]] [[1982.]] godine između vlada Sjedinjenih Američkih Država i Paname. Ugovor štiti američka ulaganja i pomaže Panami u njezinim naporima da razvije svoje gospodarstvo stvaranjem povoljnijih uvjeta za američka privatna ulaganja i time jačanjem razvoja njezina privatnog sektora. BIT je bio prvi takav ugovor koji su Sjedinjene Države potpisale na zapadnoj hemisferi.<ref>{{cite web |url=http://tcc.export.gov/Trade_Agreements/Bilateral_Investment_Treaties/index.asp |title=List of BITs currently in effect |publisher=Tcc.export.gov |access-date=June 26, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100709145249/http://tcc.export.gov/Trade_Agreements/Bilateral_Investment_Treaties/index.asp |archive-date=July 9, 2010 }}</ref> Dodatni [[Američko-panamski sporazum o promicanju trgovine|Sporazum o promicanju trgovine]] (TPA) između Paname i Sjedinjenih Američkih Država potpisan je [[2007.]] godine; Panama ga je ratificirala [[11. srpnja]] [[2007.]], američki predsjednik [[Barack Obama|Obama]] [[21. listopada]] [[2011.]], a na snagu je stupio [[31. listopada]] [[2012.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://trade.gov/mas/ian/tradeagreements/fta/tg_ian_002427.asp |title=The United States-Panama Trade Promotion Agreement (TPA) |website=Trade.gov |access-date=October 31, 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113033819/http://trade.gov/mas/ian/tradeagreements/fta/tg_ian_002427.asp |archive-date=November 13, 2012 }}</ref> Panama je [[2019.]] godine potpisala još jedan takav sporazum, kojim se ukidaju carine na američke usluge.<ref>{{Cite web|url=https://ustr.gov/trade-agreements/free-trade-agreements/panama-tpa|title=U.S.- Panama Trade Promotion Agreement|website=ustr.gov|language=en|access-date=March 19, 2019|archive-date=July 15, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090715171019/https://ustr.gov/trade-agreements/free-trade-agreements/panama-tpa|url-status=live}}</ref> Panamsko gospodarstvo u tom kontekstu značajno ovisi o Sjedinjenim Američkim Državama, koje uživaju brojne benefite zahvaljujući tom snažnom utjecaju. Međutim, posljednjih godina jača i utjecaj [[Kina|Kine]], koja je preuzela prvo mjesto od Sjedinjenih Država kao glavni trgovinski partner Paname.<ref name="Exp."/><ref name="Imp."/> === Turizam === {{main|Turizam u Panami}} [[File:Fortifications on the Caribbean Side of Panama Portobelo-San Lorenzo-108169.jpg|thumb|left|320px|[[Utvrde na karipskoj obali Paname: Portobelo i San Lorenzo]] proglašene su [[UNESCO-va Svjetska baština|UNESCO-vom Svjetskom baštinom]] [[1980.]] godine.]] Turizam je važna gospodarska djelatnost u Panami. Godine [[2025.]] objavljeno je da Panamu godišnje posjeti preko dva milijuna turista.<ref name="y613">{{cite web | title=Local Communities & Tourism in Panama | website=The Business Year - Interviews & news from around the world | date=2025-07-29 | url=https://thebusinessyear.com/article/local-communities-tourism-panama-2025/?srsltid=AfmBOorx9bvy1GNHe5LF6EtPgJfhOhORiQyfP2HiiBLcEskqEZFd2dhv | access-date=2025-12-17 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Samo u kolovozu [[2025.]] godine, Panamu su posjetila 194,422 posjetitelja.<ref name="s880">{{cite web | title=Panama Visitor Arrivals Growth [Up-to-date Chart & Data], 2006 | website=CEIC Data | date=2018-06-01 | url=https://www.ceicdata.com/en/indicator/panama/visitor-arrivals-growth | access-date=2025-12-17}}</ref> U tu brojku ulaze i veliki brojevi turista koji dolaze [[kruzer]]ima; primjerice, tijekom [[2023.]] godine oko 320,000 putnika na kruzeru posjetilo je Panamu tijekom krstarenja.<ref name="y613"/> U [[2025.]] godini, države iz kojih je dolazio najveći broj turista bile su [[Sjedinjene Države]], [[Kolumbija]], [[Venezuela]], [[Ekvador]], [[Brazil]] i [[Španjolska]].<ref name="r679">{{cite web | title=2025 Panama Tourism Insights: Exploring the Crossroads of the Americas | website=2025 Panama Tourism Insights: Exploring the Crossroads of the Americas | date=2025-03-19 | url=https://gowithguide.com/blog/2025-panama-tourism-insights-exploring-the-crossroads-of-the-americas-5834?srsltid=AfmBOoopuSLS6w-smbJVzS3nUIuorUou8buz-vmEtmGFtCD5WlGAYsns | access-date=2025-12-17}}</ref> Turizam u Panami u kontinuiranom je porastu.<ref name="p638">{{cite web | title=Tourism Doing Business Investing in Panama | website=UN Tourism | url=https://www.untourism.int/investment/tourism-doing-business-investing-in-panama | access-date=2025-12-17 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Panama je [[2023.]] godine privukla 2,518,000 posjetitelja, što je u panamsko gospodarstvo donijelo 5,432,000,000 američkih dolara (rast od 20% u usporedbi s [[2019.]] godinom). [1] Primjerice, tjiekom [[2012.]] godine, panamsko je gospodarstvo uprihodilo 4,585,000,000 američkih dolara od turizma.<ref>{{Cite web |title=Panama Tourism Statistics 1995-2025 |url=https://www.macrotrends.net/global-metrics/countries/PAN/panama/tourism-statistics |access-date=2025-01-01 |website=www.macrotrends.net}} {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> To je tada činilo 11.34% panamskog BDP-a;<ref>{{Cite web |title=Development and importance of tourism for Panama |url=https://www.worlddata.info/america/panama/tourism.php |access-date=2025-01-01 |website=Worlddata.info |language=en}}</ref> broj turista koji su te godine posjetili Panamu bio je 2,200,000.<ref>{{Cite journal |last1=Agarwal |first1=Tanya |last2=Suresh |first2=Sandeep |last3=Saha |first3=Sourish |last4=S. |first4=Varun |last5=Narayan |first5=Varun|date=March 9, 2014|title=The Republic of Panama: An Economic Analysis |language=en|journal=[[Elsevier]] |at=section 1.A.ii ("Tourism")|ssrn=2406629 }}</ref> Ekonomski poticaji za migrante, umirovljenike i druge doveli su to toga da se Panama smatra relativno dobrim mjestom za umirovljenje.<ref>{{cite web|last=Peddicord|first=Kathleen|editor-last=Brandon|editor-first=Emily|url=https://money.usnews.com/money/retirement/baby-boomers/slideshows/best-places-to-retire-in-panama|title=The 10 Best Places to Retire in Panama|work=[[U.S. News & World Report]]|date=July 28, 2022|access-date=December 19, 2022|archive-date=December 19, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219215348/https://money.usnews.com/money/retirement/baby-boomers/slideshows/best-places-to-retire-in-panama|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Ascarelli|first=Silvia|url=https://www.marketwatch.com/story/i-never-expected-to-retire-to-panama-but-we-are-living-very-comfortably-on-1-200-a-month-11633001564|title=I never expected to retire to Panama — but we are living 'very comfortably' on $1,200 a month|publisher=[[MarketWatch]]|date=June 4, 2022|orig-date=September 30, 2021|access-date=December 19, 2022|archive-date=December 19, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219215348/https://www.marketwatch.com/story/i-never-expected-to-retire-to-panama-but-we-are-living-very-comfortably-on-1-200-a-month-11633001564|url-status=live}}</ref> Investitori u nekretnine u Panami povećali su broj turističkih odredišta u posljednjih pet godina zbog interesa za ove poticaje za posjetitelje.<ref>[http://www.redfrogbeach.com/panama.html Redfrogbeach.com] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091013113646/http://www.redfrogbeach.com/panama.html |date=October 13, 2009 }}, [http://www.islapalenque.com/location/panama Isla Palenque] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111030091917/http://www.islapalenque.com/location/panama |date=October 30, 2011 }}, examples</ref> Panama je [[2012.]] godine donijela Zakon br. 80 kako bi potaknula strana ulaganja u turizam. Zakon br. 80 zamijenio je stariji Zakon br 8. 1994 godine. Zakon br. 80 predviđa stopostotno oslobođenje od poreza na dohodak i poreza na nekretnine tijekom 15 godina, bescarinski uvoz građevinskog materijala i opreme tijekom pet godina te oslobođenje od poreza na kapitalnu dobit tijekom pet godina.<ref>Juan José Espino Sagel. [https://web.archive.org/web/20160304043803/http://www.pardinilaw.com/publications/news.php?newsid=271&p=3&catid=6 Panama enacts new Tourism Law: Law 80 of 2012]. pardinilaw.com</ref> === Promet === {{main|Saobraćaj u Panami}} U Panami se nalazi [[Međunarodna zračna luka Tocumen]], najveća zračna luka u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]] i sjedište [[Copa Airlines]]a, nacionalnog prijevoznika Paname. Osim toga, u zemlji postoji više od 20 manjih zračnih luka. U svibnju [[2022.]] godine, kako bi povećali ponudu zrakoplovnog goriva s nižim udjelom ugljika, [[vlada Paname]] i energetske tvrtke najavile su svoj plan za razvoj velike i napredne biorafinerije zrakoplovnog goriva u zemlji.<ref>{{Cite news |last=Kelly |first=Stephanie |date=May 18, 2022 |title=Exclusive: Panama to develop largest advanced biorefinery to make lower-carbon aviation fuel |url=https://www.reuters.com/business/sustainable-business/exclusive-panama-develop-largest-advanced-biorefinery-make-lower-carbon-aviation-2022-05-18/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518132415/https://www.reuters.com/business/sustainable-business/exclusive-panama-develop-largest-advanced-biorefinery-make-lower-carbon-aviation-2022-05-18/ |archive-date=May 18, 2022 |access-date=May 19, 2022 |work=Reuters |language=en}}</ref> Panamske ceste, promet i transportni sustavi uglavnom su sigurni, iako je noćna vožnja otežana i u nekim slučajevima ograničena od strane lokalnih vlasti. To se obično događa u [[Divlje naselje|divljim naseljima]].<ref name="travel">{{Cite web | url=https://travel.state.gov/travel/cis_pa_tw/cis/cis_994.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20131204211128/http://travel.state.gov/travel/cis_pa_tw/cis/cis_994.html |archive-date=December 4, 2013 |date=December 4, 2013 | website= [[U.S. Department of State]] | title = Panama - County Specific Information}}</ref> Promet u Panami odvija se desnom stranom, a panamski zakon zahtijeva da vozači i putnici nose sigurnosne pojaseve.<ref name=travel/> Autoceste su općenito dobro razvijene za jednu latinoameričku zemlju, pri čemu veliki značaj ima [[Panamerička autocesta]], koja se proteže sod sjevera prema jugu, počevši na granici s [[Kostarika|Kostarikom]], ali završava na podrućju [[Darijenski rascjep|Darijenskog rascjepa]], odnosno prije granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. Područje [[Ciudad de Panamá|glavnog grada]] dobro je povezano s gotovo 150 autobusnih linija javnog sustava [[MiBus]], zajedno s dvije linije brzog prijevoza [[Panamski metro|panamskog metroa]]. Prije nego što je vlada preuzela upravljanje nad autobusnim linijama, Panamom su upravljali privatni autobusi zvani "diablo rojos" ([[srpskohrvatski|sh.]]: "crveni vragovi"), koji su obično bili "umirovljeni" školski autobusi iz Sjedinjenih Država koje su njihovi vozači obojali u jarke boje. "Diablo rojos" koji su preostali sada se uglavnom koriste u ruralnim područjima. === Panama kao porezna oaza === Od početka [[20. vijek|XX. vijeka]], Panama je prihodima od kanala izgradila najveći Regionalni financijski centar (IFC)<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=JHLvCAAAQBAJ&pg=PA9|title=International Banking and Financial Centers|last1=Park|first1=Yoon S.|last2=Essayyad|first2=Musa|date=December 6, 2012|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-009-2504-5|language=en|access-date=September 7, 2017|archive-date=February 5, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240205142031/https://books.google.com/books?id=JHLvCAAAQBAJ&pg=PA9#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> u Centralnoj Americi, s konsolidiranom imovinom koja je više od tri puta veća od BDP-a Paname. Bankarski sektor izravno zapošljava više od 24,000 ljudi. Financijsko posredovanje donosi prihode koji iznose čak 9.3% BDP-a.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.presidencia.gob.pa/tmp/file/1503/INDEPENDENT%20EXPERT%20COMMITTEE.pdf|title=Committee of Independent Experts|publisher=Presidency of the Republic of Panama|date=November 18, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170818023452/https://www.presidencia.gob.pa/tmp/file/1503/INDEPENDENT%20EXPERT%20COMMITTEE.pdf|archive-date=August 18, 2017}}</ref> Stabilnost je bila ključna snaga panamskog financijskog sektora, koji je imao koristi od povoljne ekonomske i poslovne klime u zemlji. Bankarske institucije bilježe snažan rast i solidne financijske prihode. Režim bankarskog nadzora uvelike je u skladu s [[Basel III|Bazelskim temeljnim načelima]] za učinkovit bankarski nadzor.<ref>{{Cite web|url=http://www.imf.org/external/NP/ofca/OFCA.aspx#P|title=Offshore Financial Centers (OFCs): IMF Staff Assessments (OFCA)|website=www.imf.org|language=en-US|access-date=June 4, 2017|archive-date=October 25, 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131025215945/http://www.imf.org/external/NP/ofca/OFCA.aspx#P|url-status=live}}</ref> Kao regionalno financijsko središte, Panama izvozi neke bankarske usluge, uglavnom u [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] i igra važnu ulogu u gospodarstvu zemlje. Međutim, Panama se još uvijek ne može usporediti s pozicijom koju imaju [[Hong Kong]] ili [[Singapur]] kao financijski centri u [[Azija|Aziji]]. Panama i dalje ima svjetsku reputaciju [[Porezna oaza|porezne oaze]], ali je pristala na povećanu transparentnost, posebno nakon objavljivanja [[Panamski papiri|Panamskih papira]] [[2016.]] godine. Značajan napredak postignut je u poboljšanju potpunog poštivanja preporuka za sprječavanje [[Pranje novca|pranja novca]]. Panama je u veljači [[2016.]] godine uklonjena sa sive liste [[FATF]]-a. [[Europska unija]] također je [[2018.]] godine uklonila Panamu sa svoje crne liste poreznih oaza.<ref>{{Cite web|title=EU Removes Panama, Seven Others, From Tax Haven Blacklist - ICIJ|date=January 23, 2018|url=https://www.icij.org/investigations/paradise-papers/eu-removes-panama-seven-others-tax-haven-black-list/|access-date=July 8, 2021|language=en-US|archive-date=January 23, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180123201849/https://www.icij.org/investigations/paradise-papers/eu-removes-panama-seven-others-tax-haven-black-list/|url-status=live}}</ref> Međutim, potrebni su dodatni napori na tom polju, a [[MMF]] je više puta spominjao potrebu za jačanjem financijske transparentnosti i fiskalne strukture.<ref name=":1" /> == Obrazovanje i nauka == {{main|Obrazovanje u Panami}} [[File:Las colinas.JPG|thumb|300px|[[Univerzitet u Panami]] najveći je državni univerzitet u Panami. Prema podacima iz [[2008.]], na Univerzitetu je bilo upisano 74,059 studenata.]] Obrazovanje u Panami je obvezno za prvih šest godina osnovnog obrazovanja i prve tri godine srednje škole, odnosno od 6. do 15. godine života.<ref name="bn">[https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm "Background Note: Panama"]. [[Bureau of Western Hemisphere Affairs]], [[U.S. Department of State]] (February 2008). ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref><ref>[http://www.oei.es/quipu/panama/Ley_Educ_34_95 Ministry of Education of Panama]{{Dead link|date=August 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U školskoj godini 2004./2005. bilo je oko 430,000 učenika upisanih u razrede od prvog do šestog (stopa upisanosti od 95%).<ref name=bn/> Ukupan broj upisanih u šest razreda srednje škole u istom razdoblju bio je 253,900 (stopa upisanosti od 60%).<ref name=bn/> Više od 94% Panamaca je pismeno (94.7% muškaraca i 93.5% žena).<ref name="cia.gov">{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|title=The World Factbook|access-date=October 25, 2014|archive-date=January 23, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210123023447/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/panama/|url-status=live}}</ref> Od [[2004.]] godine, više od 92,500 panamskih studenata pohađalo je [[Univerzitet u Panami]], [[Tehnološki univerzitet u Panami]], [[Univerzitet West Coast (Panama)|panamsku filijalu Univerziteta West Coast]], [[Politehnički univerzitet Centralne Amerike]] te [[Univerzitet Santa Maria La Antigua]], privatnu katoličku instituciju.<ref name=bn/> Uključujući manje fakultete, u Panami postoji ukupno 88 visokoškolskih ustanova.<ref name=bn/> Kroz historiju, za obrazovanje u Panami mahom su bili zaduženi [[isusovci]]. Javno obrazovanje u Panami uvedeno je nedugo nakon [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odvajanja od Kolumbije]] [[1903.]] Godine [[1906.]], [[metodisti]] su utemeljili Panamski koledž, koji danas nosi naziv [[Panamerički institut]]. Prvi napori bili su vođeni paternalističkim pogledom na ciljeve obrazovanja, što je vidljivo iz komentara na sastanku Prve panamske obrazovne skupštine iz [[1913.]] godine: "''Kulturna baština koja se daje djetetu trebala bi biti određena društvenim položajem koji će ili bi trebao zauzimati. Iz tog razloga, spolni odgoj trebao bi biti drugačiji u skladu s društvenom klasom kojoj bi učenik trebao pripadati.''" Ovaj na segregaciji utemeljeni elitistički svjetonazor brzo se promijenio pod utjecajem [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name="cs">{{Country study|country=Panama|abbr=pa|editor=Sandra W. Meditz and Dennis M. Hanratty|date=December 1987|section=Education|last=Kluck |first= Patricia}}</ref> Do [[1920-e|1920-ih]], panamsko obrazovanje pridržavalo se progresivnog obrazovnog sustava, izričito osmišljenog kako bi pomogao sposobnim i ambicioznim pojedincima u potrazi za uzlaznom društvenom mobilnošću. Uzastopne nacionalne vlade dale su visoki prioritet razvoju sustava (barem) univerzalnog osnovnog obrazovanja. Krajem [[1930-e|1930-ih]], čak jedna četvrtina nacionalnog proračuna otišla je na obrazovanje. Između [[1920.]] i [[1934.]] godine, upisi u osnovne škole udvostručili su se. Nepismenost odraslih, koja je [[1923.]] godine bila na visokih 70%, pala je na otprilike polovicu odrasle populacije za nešto više od desetljeća.<ref name=cs/> Do početka [[1950-e|1950-ih]], nepismenost odraslih pala je na 28%. Međutim, stopa porasta pismenost također je opala, a daljnja poboljšanja bila su spora. Pedesete godine [[20. vijek|XX. vijeka]] u biti nisu donijele nikakvo poboljšanje; nepismenost odraslih [[1960.]] godine iznosila je 27%. Međutim, tijekom [[1960-e|1960-ih]] došlo je do značajnih pomaka, a stopa nepismenosti odraslih pala je za 8% do [[1970.]] godine. Prema procjenama iz [[1980.]] godine, samo 13% Panamaca starijih od 10 godina bilo je nepismeno, a muškarci i žene bili su približno podjednako zastupljeni među pismenima. Najznačajnija razlika bila je između urbane i ruralne Paname; 94% odraslih koji žive u gradovima bilo je pismeno, no, ta je brojka među ruralnom populacijom obuhvaćala manje od dvije trećine ruralne populacije – to je također brojka koja je obuhvaćala kontinuirano visoke stope nepismenosti među indijanskom populacijom.<ref name=cs/> Od [[1950-e|1950-ih]] do ranih [[1980-e|1980-ih]], upis u obrazovne ustanove rastao je brže od stope rasta stanovništva u cjelini i, većim dijelom tog razdoblja, brže od broja učenika školske dobi. Najveći porast zabilježen je kod upisa u srednje i visoko obrazovanje, koji se povećao deset, odnosno više od trideset puta. Do sredine [[1980-e|1980-ih]], stope upisa dječaka i djevojčica bile su približno jednake, iako su postojale značajne regionalne varijacije.<ref name=cs/> Upisi na više razine školovanja znatno su se povećali u relativnom i apsolutnom smislu od [[1960.]] godine. Između [[1960.]] i sredine [[1980-e|1980-ih]], upisi u srednje škole povećali su se oko četiri i pol puta, a u visoko obrazovanje gotovo dvanaest puta. Godine [[1965.]], manje od jedne trećine djece srednjoškolske dobi bilo je u školi, a samo 7% ljudi u dobi od 20 do 24 godine. Sredinom [[1980-e|1980-ih]], gotovo dvije trećine djece srednjoškolske dobi bilo je upisano, a oko 20% pojedinaca u dobi od 20 do 24 godine bilo je u visokoškolskim ustanovama.<ref name=cs/> == Kultura == {{main|Kultura Paname}} [[File:Tuna panama.jpg|thumb|300px|left|Panamci u narodnoj nošnji plešu tradicionalnu [[cumbia|cumbiju]] tijekom parade u lipnju.]] Suvremena [[kultura Paname]] mahom proizlazi iz europske glazbe, umjetnosti i tradicija koje su Španjolci donijeli u Panamu; dobar primjer toga je [[Božić]]na parada ([[španjolski]]: ''El desfile de Navidad''), koja se [[25. prosinca]] održava u glavnom gradu. Kola u paradi ukrašena su panamskim bojama, žene nose haljine zvane ''[[pollera]]'', a muškarci tradicionalne nošnje koje se zovu ''[[montuno]]''. Osim toga, marširajući orkestar u paradi, koji se sastoji od bubnjara, zabavlja publiku. U gradu se veliko božićno drvce osvijetli božićnim svjetlima, a svi okružuju drvce i pjevaju božićne pjesme.<ref>{{cite web|publisher=Bureau of Western Hemisphere Affairs|date=June 23, 2010|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm|title=Panama|access-date=May 21, 2019|archive-date=June 4, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190604191011/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2030.htm|url-status=live}}</ref> No, unatoč snažnom utjecaju španjolske kulture, hegemonističke sile godinama su stvorile hibridne oblike koji spajaju afričku i autohtonu panamsku kulturu s europskom kulturom, što je temeljna odlika suvremene panamske kulture koja se ogleda u svim njezinim aspektima, a ponajviše u glazbi i plesu, koji tradicionalno kombiniraju brojne stilske i idejne utjecaje.<ref>{{cite web |url=http://panama-culture.com/ |title=The online almanac of Panama culture with travel links |publisher=Panama Culture |access-date=December 23, 2010 |archive-date=March 14, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180314074449/http://panama-culture.com/ |url-status=live }}</ref> Izvan glavnoga grada, regionalni festivali na kojima sudjeluju lokalni glazbenici i plesači održavaju se tijekom cijele godine. Panamska miješana kultura odražava se u tradicionalnim proizvodima, poput rezbarija u drvu, ceremonijalnih maski i keramike, kao i u panamskoj arhitekturi, kuhinji i festivalima. U ranijim vremenima, košare su se plele u utilitarne svrhe, ali sada se mnoga sela gotovo isključivo oslanjaju na prihod od košara koje proizvode za turiste. [[File:KunaWomanSellingMolas.jpg|thumb|300px|Žena naroda [[Guna]] uz [[Mola (tekstil)|molu]], tradicionalnu panamsku dekorativnu tkaninu.]] Tradicionalna panamska muška odjeća, nazvana ''[[montuno]]'', sastoji se od bijelih pamučnih košulja, kratkih hlača i tkanih slamnatih šešira (''[[pintado]]s'').<ref name="m319">{{cite book | last=Hassig | first=Susan M. | title=Panama | publisher=Marshall Cavendish | date=2007 | isbn=978-0-7614-2028-6 | url=https://books.google.com/books?id=go0bwH-W8BkC&dq=Panama+clothing+montuno&pg=PA57 | access-date=2025-12-18 | page=}}</ref> Tradicionalna ženska odjeća je ''[[pollera]]'', duga puna haljina obično izrađena od bijelog pamuka ili finog lana od batista.<ref name="m319"/> Bijele je boje i potječe iz Španjolske iz [[16. vijek|XVI. vijeka]], a početkom [[19. vijek|XIX. vijeka]] bila je uobičajena odjeća u Panami, a nosile su je sluškinje, posebno dojilje; kasnije su je preuzele i žene iz viših klasa. Izvorna ''pollera'' sastoji se od nabrane bluze koja se nosi s ramena i suknje sa zlatnim gumbima. Suknja je također nabrana, tako da kada se podigne, izgleda poput paunovog repa ili lepeze od [[mantilja|mantilje]]. Uzorci na suknji i bluzi obično su cvijeće ili ptice. Žene naroda [[Guna]] tradicionalno nose bluze s uzorkom [[Mola (tekstil)|mole]].<ref name="m319"/> "Mola" je riječ naroda Guna za bluzu, ali izraz mola označava raskošne vezene tkanine koje izrađuju žene naroda Guna, a koji čine prednju i stražnju stranu ženske bluze; to je zapravo nekoliko slojeva tkanine, različitih boja, koji su labavo prošiveni, izrađeni postupkom koji se zove obrnuti ''[[appliqué]]''. Uz to, mola je primjer netaknute, jedinstvene kulture u Panami. Dva velika [[pompon]]a (''mota'') nalaze se sprijeda i straga, četiri vrpce vise sprijeda i straga od struka, pet zlatnih lančića (''caberstrillos'') visi od vrata do struka, zlatni križ ili medaljon na crnoj vrpci nosi se kao ogrlica, a svilena torbica nosi se na struku. Naušnice (''zaricillos'') obično su zlatne ili koraljne. Obuća obično odgovara boji ''pollere''. Kosa se obično nosi u punđi, koju drže tri velika zlatna češlja s biserima (''tembleques''), koji se nose poput krune. Kvalitetna ''pollera'' može koštati i do 10,000 $, a izrada može potrajati i godinu dana. Danas postoje različite vrste; ''pollera de gala'' sastoji se od bluze s kratkim rukavima i volanima, dvije duge suknje i podsuknje. Djevojke nose ''[[tembleques]]''<ref>''[https://web.archive.org/web/20170518133519/http://panamafolktembleques.com/ tembleques]''</ref> u kosi. Odjevnoj kombinaciji dodaju se zlatnici i nakit. ''Pollera montuna'' je svakodnevna haljina s bluzom, suknjom jednobojne boje, jednim zlatnim lancem, naušnicama s privjeskom i prirodnim cvijetom u kosi. Umjesto bluze spuštenih ramena, nosi se s uskom bijelom jaknom s naborima na ramenima i raširenim rubom.<ref>[https://web.archive.org/web/20110726000349/http://discoverytheater.org/education/guides/2010/Celebremos%20Panama!%20Resource%20Guide.pdf Celebremos Panama!]. Discovery Theater and Smithsonian Latino Center</ref> Tradicionalna odjeća u Panami ponekad se nosi na paradama, uz tradicionalni ples. Budući da na panamsku kulturnu baštinu utječu mnoge etničke skupine, [[Panamska kuhinja|tradicionalna kuhinja]] zemlje uključuje sastojke iz mnogih kultura iz cijelog svijeta: mješavinu španjolskih, panamskih autohtonih i afričkih tehnika, jela i sastojaka, što odražava raznoliku populaciju. Budući da je Panama kopneni most između dva kontinenta, ima veliki izbor tropskog voća, povrća i začinskog bilja koje se koristi u domaćoj kuhinji. Poznata ribarnica ''Mercado de Mariscos'' nudi svježe morske plodove i [[ceviche]], popularno jelo od morskih plodova. Male ulične trgovine nazivaju se ''kiosco'', a tu se uglavnom mogu kupiti ''[[empanada|empanade]]'', tipično latinoameričko pecivo, uglavnom prženo, koje može sadržavati razne sastojke, uključujući mesne ili vegetarijanske. Druga popularna vrsta peciva je ''[[pastelito]]'',<ref name="t631">{{cite book | last=Ford | first=Bryan | title=Pan y Dulce: The Latin American Baking Book (Pastries, Desserts, Rustic Breads, Savory Baking, and More) | publisher=Little, Brown | date=2024-11-12 | isbn=978-0-316-29384-6 | url=https://books.google.com/books?id=H8b3EAAAQBAJ&dq=pastelito+compared+with+empanada&pg=PT536 | access-date=2025-12-18}}</ref> koje se obično puni mesom i jede tijekom blagdana.<ref name="r119">{{cite book | last=Ebinger | first=Virginia Nylander | title=Aguinaldos: Christmas Customs, Music, and Foods of the Spanish-speaking Countries of the Americas | publisher=Sunstone Press | date=2012-09-15 | isbn=978-1-61139-135-0 | url=https://books.google.com/books?id=6Yh_h0d_wzUC&dq=Panama++pastelito,&pg=PA275 | access-date=2025-12-18 | page=23}}</ref> Tipična panamska jela blagog su okusa, bez pikantnosti tipične za neke latinoameričke i karipske susjede. Uobičajeni sastojci su [[kukuruz]], [[riža]], [[pšenično brašno]], [[banane]], ''yuca'' ([[manioka]]), govedina, piletina, svinjetina i plodovi mora. === Glazba i ples === {{main|Panamska muzika}} [[File:Ruben Blades by Gage Skidmore.jpg|thumb|upright|[[Rubén Blades]] smatra se ikonom [[salsa (muzika)|salsa muzike]].]] Panamska glazba rezultat je kulturnog miješanja, posebno onog koje se dogodilo tijekom posljednjih pet stoljeća između iberijskih tradicija, posebno onih iz [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Kanarski otoci|Kanarskih otoka]], te autohtonih američkih i zapadnoafričkih tradicija. Ovo miješanje obogaćeno je kulturnom razmjenom uzrokovanom raznim valovima migracija podrijetlom iz Europe, raznih dijelova [[Karibi|Kariba]] (uglavnom [[Barbados]]a, [[Trinidad i Tobago|Trinidada i Tobaga]], [[Jamajka|Jamajke]] i [[Sveta Lucija|Svete Lucije]]), Azije te nekoliko lokacija u Južnoj i Sjevernoj Americi. Ove migracije bile su posljedica [[Španski kolonijalni imperij|španjolske kolonizacije Amerike]], koja je bila prisiljena koristiti ''[[Camino Real (Panama)|Camino Real de Panamá]]'' kao međuoceanski trgovački put, uključujući trgovinu robljem (koje je u Panami ukinuto [[1851.]] godine); trgovine koja je proizašla iz iskorištavanja rudnika srebra u [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Perua]] tijekom [[16. vijek|XVI.]] i [[17. vijek|XVII. vijeka]]; te legendarnog bogatstva sajma u [[Portobelo (Panama)|Portobelu]] između [[17. vijek|XVII.]] i [[18. vijek|XVIII. vijeka]], do izgradnje [[Panamska željeznica|Panamske željeznice]], započete [[1850.]], i [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. S ovim bogatim kulturnim nasljeđem, Panama je dala značajan doprinos razvoju [[Cumbia|cumbije]], [[décima|décima]], [[Mornarska pjesma|panamske salome]], [[pasillo|pasilla]], [[Bunde (Panama)|panamskog bundea]], [[bullerengue]]a, [[Punto (muzika)|punta]], [[tamborito|tamborita]], [[Mejorana (muzika)|mejorane]], [[bolero|bolera]], [[jazz]]a, [[salsa (muzika)|salse]], [[reggae]]a i [[kalipso (muzika)|kalipsa]], zahvaljujući, među ostalima, radu kompozitora poput [[Nicolas Aceves Núñez|Nicolasa Acevesa Núñeza]] (pasillo, cumbia, tamborito), [[Toni Moro|Tonija Mora]] (bolero i cha-cha-cha pjevač), [[Luis Russell|Luisa Russella]] (jazz), [[Ricardo Fábrega|Ricarda Fábrege]] (bolero), [[José Luis Rodríguez Vélez|Joséa Luisa Rodrígueza Véleza]] (cumbia i bolero), [[Basilio (pjevač)|Basilija]] (balada), [[Arturo Hassan|Artura "China" Hassana]] (bolero), [[Nando Boom|Nanda Booma]] (reggae), [[Lord Cobra|Lorda Cobre]] (kalipso), [[Rubén Blades|Rubéna Bladesa]] (salsa), [[Danilo Pérez|Danila Péreza]] (jazz), [[Xantos Jorge|Xantosa Jorgea]] (rock balada), [[Vicente Gómez Gudiño|Vicentea Gómeza Gudiña]] (pasillo), [[César Alcedo|Césara Alceda]] (pasillo), [[Roque Cordero|Roquea Cordera]] ([[Klasična muzika|klasika]]) i [[Sech]]a ([[reggaeton]] i [[dancehall]]). === Književnost === {{main|Panamska književnost}} Panamska književnost izvorno je bila kolonijalna, a prvim djelom panamske književnosti smatra se priča o liku imena Andrea de la Roca, čiji je autor španjolski vojnik [[Gonzalo Fernández de Oviedo]], a koja je [[1535.]] godine objavljena u zbirci ''[[Historia general y natural de las Indias]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija''); ta se godina ujedno i smatra početkom panamske književnosti.<ref name="e452">{{cite web | title=Early Modern Spain: Historia general y natural de las Indias, 1535 | website=Early Modern Spain | date=2005-07-25 | url=https://ems.kcl.ac.uk/content/etext/e026.html | language=es | access-date=2025-12-17}}</ref> Prvo djelo koje je sadržavalo tekstove autora rođenih u Panami bila je pjesnička antologija ''Llanto de Panamá a la muerte de don Enrique Enríquez'' ([[srpskohrvatski]]: ''Plač iz Paname povodom smrti dona Enriquea Enríqueza'') iz [[17. stoljeće|XVII. vijeka]]; iako je zbirka iz kolonijalnog perioda, većinu pjesama u njoj napisali su autori rođeni u Panami. Moderna panamska književnost započinje sredinom [[19. vijek|XIX. vijeka]],<ref name="q022">{{cite web | title=The Hunt for Panamanian Literature | url=https://www.hiram.edu/wp-content/uploads/2016/11/singleton.pdf |publisher=HIRAM| access-date=2025-12-17}}</ref> kada je dominantna bila poezija pod utjecajem [[romantizam|romantizma]], što se poklapalo s djelovanjem jakog pokreta za dekolonizaciju Latinske Amerike pa tako i Paname. [[Modernizam]] je u [[20. vijek|XX. vijeku]] doveo do jačanja proznih oblika; izvorno su to bile kratke priče,<ref>Jaramillo Levi, Enrique; Gajes del oficio, Panamá, 2007.</ref> a onda i romani. Tematski, dominirale su dvije veće skupine tema – one koje su se bavile životom u provinciji i [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]]<ref name="n709">{{cite web | title=The Panamanian Novel | website=ReVista | date=2013-04-06 | url=https://revista.drclas.harvard.edu/the-panamanian-novel/ | access-date=2025-12-17}}</ref> i one koje su se bavile univerzalnim pitanjima. Suvremena književnost ponovo je gurnula fokus na kraće prozne oblike, a teme su sada više vezane uz urbani život i položaj pojedinca u svijetu. == Sport == [[File:Panama Al Brown Portrait BNF.jpg|thumb|200px|[[Panama Al Brown]] postao je prvi Latinoamerikanac koji je postao svjetski boksački prvak, a danas ga se smatra jednom od bokasčkih legendi.]] Sport igra veliku ulogu u svakodnevnom životu Paname. Prema anketi iz [[2024.]] godine, 48% Panamaca reklo je da im je [[bejzbol]] omiljeni sport, a slijede [[nogomet]] s 30%, [[boks]] sa 4% te [[šah]] i [[tenis]].<ref>{{Cite web |last=Caballero |first=Boris Alexander Cruz |date=2024-12-01 |title=Participa de la encuesta para determinar el deporte que más gusta en Panamá |url=https://www.tvn-2.com/tvmax/mas-deportes/encuesta-deporte-boxeo-beisbol-tenis-futbol-flag-football-panama-noticias-de-panama-hoy_11_2167451.html |access-date=2025-04-30 |website=Tvn Panamá |language=es}}</ref> [[Bejzbol]] je najpopularniji sport u Panami. [[Panamska profesionalna bejzbol liga]] profesionalna je [[zimska liga]] u zemlji. Prvo izdanje lige održano je [[1946.]] godine, ali natjecanje je imalo nekoliko prekida u trajanju od nekoliko desetljeća. [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] osvojila je jednu srebrnu i dvije brončane medalje na [[Svjetsko prvenstvo u bezbolu|Svjetskom prvenstvu u bejzbolu]]. Najmanje 140 panamskih igrača igralo je profesionalni bejzbol u američkom [[MLB]]-u, što znači da je Panama dala više igrača u MLB-u nego ijedna druga centralnoamerička država.<ref>{{cite web |url=http://www.thebaseballcube.com/cities/PN.shtml |title=Baseball in Panama |publisher=The Baseball Cube |access-date=December 23, 2010 |archive-date=July 20, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100720044412/http://www.thebaseballcube.com/cities/PN.shtml }}</ref> [[Nogomet]] je drugi najpopularniji sport u Panami. Najviši ligaški rang u Panami, [[Liga LPF]], utemeljena je [[1988.]] godine. [[Fudbalska reprezentacija Paname|Muška reprezentacija]] prvi put je nastupila na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom prvenstvu]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018. godine]], nastupivši u skupini G, gdje su igrali s [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]], [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Tunisa|Tunisom]]. Međutim, reprezentacija je izgubila sve tri utakmice, ne uspjevši proći dalje od grupne faze; [[Felipe Baloy]] postao je prvi panamski igrač koji je postigao gol na Svjetskom prvenstvu. Žene se natječu u [[Ženska fudbalska liga (Panama)|Ženskoj nogometnoj ligi]] ([[španjolski]]: ''Liga de Fútbol Femenino''). [[Ženska fudbalska reprezentacija Paname|Ženska reprezentacija]] debitirala je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene|Svjetskom prvenstvu]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene 2023.|2023.]] godine kao posljednja momčad koja se kvalificirala. Igrale su u skupini F s [[Ženska fudbalska reprezentacija Brazila|Brazilom]], [[Ženska fudbalska reprezentacija Jamajke|Jamajkom]] i [[Ženska fudbalska reprezentacija Francuske|Francuskom]], gdje su završile posljednje s tri poraza, ali su postigle tri gola protiv Francuske. [[Marta Cox]] postigla je prvi gol Paname na Svjetskom prvenstvu za žene. [[Košarka]] je također popularna u Panami. Postoje regionalni timovi, kao i [[Košarkaška reprezentacija Paname|reprezentacija]] koja se natječe na međunarodnoj razini. Ostali popularni sportovi uključuju [[Odbojka|odbojku]], [[taekwondo]], [[golf]] i [[tenis]]. [[Ženska odbojkaška reprezentacija Paname]] natječe se u srednjoameričkoj zoni AFECAVOL ([[španjolski]]: ''Asociación de Federaciones CentroAmericanas de Voleibol'').<ref>{{cite news |title=Belize drops game to Nicaragua, drops to 1-4 at Central American Senior Women's Volleyball Championship |url=https://www.breakingbelizenews.com/2021/10/23/belize-drops-game-to-nicaragua-drops-to-1-4-at-central-american-senior-womens-volleyball-championship/ |access-date=December 28, 2021 |work=[[Breaking Belize News]] |date=October 23, 2021 |archive-date=April 4, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230404035656/https://www.breakingbelizenews.com/2021/10/23/belize-drops-game-to-nicaragua-drops-to-1-4-at-central-american-senior-womens-volleyball-championship/ |url-status=live }}</ref> U zemlji postoji i dugačka planinarska [[Transpanamska staza]],<ref>[https://web.archive.org/web/20160728065540/http://www.transpanama.org/ TransPanama Trail]</ref> koja se proteže diljem zemlje. Drugi, netradicionalni sportovi u zemlji imali su veliku važnost, poput [[triatlon]]a, koji je privukao pozornost mnogih sportaša diljem zemlje, a zemlja je bila domaćin međunarodnih natjecanja. [[Flag fudbal|Flag nogomet]] također je sve popularniji i kod muškaraca i kod žena. Popularni su još i [[američki nogomet]], [[ragbi]], [[hokej na travi]], [[softbol]] i drugi amaterski sportovi, uključujući [[skateboarding]], [[BMX]] i [[surfanje]], jer su brojne plaže Paname, poput Santa Cataline i Venaoa, bile domaćini međunarodnih natjecanja. [[Boks]] je također prilično popularan, a boksači iz Paname su primljeni u [[Mađunarodna boksačka kuća slavnih|Međunarodnu boksačku kuću slavnih]] uključuju prvog Latinoamerikanca koji je postao svjetski boksački prvak, [[Panama Al Brown|Ala Browna]], kao i [[Ismael Laguna|Ismaela Lagunu]], [[Roberto Durán|Roberta Durána]], [[Eusebio Pedroza|Eusebija Pedrozu]] i [[Hilario Zapata|Hilarija Zapatu]]. ==Reference== {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * Buckley, Kevin, ''Panama'', Touchstone, 1992. {{ISBN|0-671-77876-5}} * Diaz Espino, Ovidio, ''How Wall Street Created a Nation'', Four Walls Eight Windows, 2001. {{ISBN|1-56858-196-3}} * Gropp, Arthur E. ''Libraries and Archives of Panama: with Information on Private Libraries, Bookbinding, Bookselling, and Printing.'' New Orleans: Middle American Research Institute, Tulane University of Louisiana, 1941. * Harding, Robert C., ''The History of Panama'', Greenwood Publishing, 2006. * Harding, Robert C., ''Military Foundations of Panamanian Politics'', Transaction Publishers, 2001. {{ISBN|0-393-02696-5}} * Joster, R.M. and Sanchez, Guillermo, ''In the Time of the Tyrants, Panama: 1968–1990'', W.W. Norton & Company, 1990. * {{cite book |last=McCullough |first=David |author-link=David McCullough |title=The Path Between the Seas: The Creation of the Panama Canal, 1870–1914 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |year=1977 |isbn=0-671-24409-4 |url=https://archive.org/details/pathbetweenseas00mccu}} * Porras, Ana Elena, ''Cultura de la Interoceanidad: Narrativas de Identidad Nacional de Panama (1990–2002)'', Editorial Carlos Manuel Gasteazoro, 2005. {{ISBN|9962-53-131-4}} * Serrano, Damaris, ''La Nación Panamena en sus Espacios: Cultura Popular, Resistencia y Globalización'', Editorial Mariano Arosemena, 2005. {{ISBN|9962-659-01-9}} * Villarreal, Melquiades, ''Esperanza o Realidad: Fronteras de la Identidad Panamena'', Editorial Mariano Arosemena, 2004. {{ISBN|9962-601-80-0}} * Weeks, John and Gunson, Phil, ''Panama. Made in the USA'', 1992. {{ISBN|978-0-906156-55-1}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Panama}} ; Vlada i uprava * [http://www.presidencia.gob.pa Predsjednik Paname] španski * [http://www.defensoria.gob.pa/Transparencia/Default.asp Lista panamskih vladinih agencija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929234752/http://www.defensoria.gob.pa/Transparencia/Default.asp |date=2007-09-29 }} španski * [http://www.mef.gob.pa Ministarstvo ekonomije i financija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050701233425/http://www.mef.gob.pa/ |date=2005-07-01 }} španski * [http://www.mire.gob.pa Ministarstvo vanjskih poslova] španski * [http://www.britannica.com/nations/Panama Encyclopaedia Britannica's Panama Country Page] engleski ; Novosti i informacije * [http://www.coha.org The Council on Hemispheric Affairs] An Independent Source of Latin American News and Opinion * [http://www.coolpanama.com/ CoolPanama.com] Panama Portal, An extended list of online radio broadcasts from Panama. Also all webcams and TV stations. španski, engleski ; Putovanja i turizam * [http://dmoz.org/Regional/Central_America/Panama Open Directory Project - ''Panama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426093950/http://dmoz.org/Regional/Central_America/Panama/ |date=2006-04-26 }} * [http://www.visitpanama.com Official Site of the Panama Tourism Bureau ] * [http://www.pancanal.com Official Site of the Panama Canal Authority ] * [http://www.discount-travel-guide.org/central-america/panama-carnival.html Panama Carnival Guide ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060826202731/http://www.discount-travel-guide.org/central-america/panama-carnival.html |date=2006-08-26 }} * [http://www.panama-guide.com Republic of Panama's Premiere Visitor's Guide - ''Panama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929062505/http://panama-guide.com/ |date=2019-09-29 }} {{Sjeverna Amerika}} {{Organizacija američkih država}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Latinska unija}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Panama| ]] [[Kategorija:Države u Sjevernoj Americi]] 0ohatoho2ghorraylno5mcnym2ethxp Paleoarhaik 0 5328 42712904 1460864 2026-10-23T15:47:30Z Edgar Allan Poe 29250 42712904 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Paleoarheaj''' je geološka [[era]] unutar [[Arhej]]a. On pokriva period od prije otprilike 3600 [[Megaanum|Ma]] do 3200 Ma (miliona godina)—period je definiran kronometrijski i ne odnosi se na specifični sloj stijenja u [[Zemlja|Zemlji]]. {{Archean Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Arhaik]] jsug6u5mr2q26e4cwpdru1x19t2y644 42712968 42712904 2026-10-23T19:54:18Z ~2026-56486-03 404630 42712968 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Paleoarhaik''' je geološka [[era]] unutar [[Arhaik]]a. On pokriva period od prije otprilike 3600 [[Megaanum|Ma]] do 3200 Ma (miliona godina)—period je definiran kronometrijski i ne odnosi se na specifični sloj stijenja u [[Zemlja|Zemlji]]. {{Archean Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Arhaik]] nqyougmu3vr0b4xruu9xgkullu4wqdu Mezoarhaik 0 5354 42712905 1460808 2026-10-23T15:47:55Z Edgar Allan Poe 29250 42712905 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Mezoarhej''' je [[geologija|geološka]] [[era]] unutar [[Arhej]]a, koja pokriva raspon od prije 3200 [[Megaanum|Ma]] do 2800 Ma (miliona godina). Period je definiran kronometrijski i ne odnosi se na specifični sloj stijenja u Zemlji. [[Fosil]]i iz [[Australija|Australije]] pokazuje kako su [[stromatoliti]] bili prisutni na Zemlji od vremena mezoarheja. {{Archean Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Arhaik]] a1ec6dxwo21wd3poll4cryi6ibk4tjt Neoarhaik 0 5359 42712906 4947111 2026-10-23T15:48:19Z Edgar Allan Poe 29250 42712906 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Neoarhej''' je [[geologija|geološka]] [[era]] unutar [[Arhej]]a. Raspon joj je od 2800 [[Megaanum|Ma]] do 2500 Ma (miliona godina)—period se definira kronometrijski i nema odgovarajući sloj stijenja u [[Zemlja (planet)|Zemlji]]. {{Archean Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Arhaik]] 0f6x4hb0hqcfbnbvmnbe7wahzrp0ejo Proterozoik 0 5393 42712885 40886432 2026-10-23T15:33:35Z Edgar Allan Poe 29250 42712885 wikitext text/x-wiki '''Proterozoik''' je u [[geologija|geologiji]] zadnji [[eon]] prije širenja života na [[Zemlja|Zemlji]]. Proterozojski eon ima raspon od prije 2400 [[Megaanum|Ma]] do 545 Ma (miliona godina). Tokom proterozojske ere su počele stvarati zalihe kiseonika na Zemlji. Pojavili su se prvi višećelijski organizmi. U prošlostio se kao međa između proterozoika i [[Paleozoik]]a ustalilo dno [[kambrij]]skog perioda kada su pronađeni prvi fosili životinja zvanih [[trilobiti]] i [[archeocyatha|arheocijatidi]] appeared. U drugoj polovici 20. vijeka pronađen je određen broj fosila u [[prakambrij]]skim stijenama, ali je međa proterozoika ostala fiksirana na dnu [[kambrij]]a -- trenutno oko 542 Ma. Proterozoik se sastoji od 3 [[geološki period|geološka periodas]] ([[era|ere]]) koji se, od najstarijeg prema najmlađem, zovu: * [[Paleoproterozoik]] * [[Mezoproterozoik]] * [[Neoproterozoik]] <!-- ovaj odlomak valja preraditi netko tko se malo bolje razumije o geologiju --> Najvažniji događaj ovog eona bilo je stvaranje kisika u atmosferi, koje se najvjerojatnije dogodilo u [[Mezoproterozoik]]u te nekoliko [[ledenjak|glacijacija]] od kojih se [[Snježna Gruda Zemlja|najve a]] zbila u kasnom [[Neoproterozoik]]u. <!-- Nešto o Ediakaranu? --> {{Proterozoic Footer}} {{Commonscat|Proterozoic}} [[Kategorija:Proterozoik]] 27ssrzulosckvx6rh850fz9t6lmkmzc 42712919 42712885 2026-10-23T16:29:38Z Edgar Allan Poe 29250 42712919 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Točnost}} {{Sređivanje}} '''Proterozoik''' je u [[geologija|geologiji]] zadnji [[eon]] prije širenja života na [[Zemlja|Zemlji]]. Proterozojski eon ima raspon od prije 2400 [[Megaanum|Ma]] do 545 Ma (miliona godina). Tokom proterozojske ere su počele stvarati zalihe kiseonika na Zemlji. Pojavili su se prvi višećelijski organizmi. U prošlostio se kao međa između proterozoika i [[Paleozoik]]a ustalilo dno [[kambrij]]skog perioda kada su pronađeni prvi fosili životinja zvanih [[trilobiti]] i [[archeocyatha|arheocijatidi]] appeared. U drugoj polovici 20. vijeka pronađen je određen broj fosila u [[prakambrij]]skim stijenama, ali je međa proterozoika ostala fiksirana na dnu [[kambrij]]a -- trenutno oko 542 Ma. {{Commonscat|Proterozoic}} Proterozoik se sastoji od 3 [[geološki period|geološka periodas]] ([[era|ere]]) koji se, od najstarijeg prema najmlađem, zovu: * [[Paleoproterozoik]] * [[Mezoproterozoik]] * [[Neoproterozoik]] <!-- ovaj odlomak valja preraditi netko tko se malo bolje razumije o geologiju --> Najvažniji događaj ovog eona bilo je stvaranje kisika u atmosferi, koje se najvjerojatnije dogodilo u [[Mezoproterozoik]]u te nekoliko [[ledenjak|glacijacija]] od kojih se [[Snježna Gruda Zemlja|najve a]] zbila u kasnom [[Neoproterozoik]]u. <!-- Nešto o Ediakaranu? --> {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Proterozoik| ]] 2hiz0lztofun6mjvz7tft5twry6sike Šablon:Proterozoik podnožje 10 5394 42712907 1198200 2026-10-23T15:53:04Z Edgar Allan Poe 29250 42712907 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Proterozoik podnožje |title = [[Proterozoik]] |period = proterozoic |col1header = [[Paleoproterozoik|Paleoproterozoik]] |col1 = *[[Siderij]] *[[Rijacij]] *[[Orosirij]] *[[Staterij]] |col2header=[[Mezoproterozoik|Mezoproterozoik]] |col2 = *[[Kalimij]] *[[Ektazij]] *[[Stenij]] |col3header=[[Neoproterozoik|Neoproterozoik]] |col3 = *[[Tonij]] *[[Kriogenij]] *[[Ediakarij]] }}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> j8phjlflkjvb1bfrv56f683lbggyy6y 42712913 42712907 2026-10-23T16:20:11Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Proterozoic Footer]] na [[Šablon:Proterozoik podnožje]] 42712907 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Proterozoik podnožje |title = [[Proterozoik]] |period = proterozoic |col1header = [[Paleoproterozoik|Paleoproterozoik]] |col1 = *[[Siderij]] *[[Rijacij]] *[[Orosirij]] *[[Staterij]] |col2header=[[Mezoproterozoik|Mezoproterozoik]] |col2 = *[[Kalimij]] *[[Ektazij]] *[[Stenij]] |col3header=[[Neoproterozoik|Neoproterozoik]] |col3 = *[[Tonij]] *[[Kriogenij]] *[[Ediakarij]] }}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> j8phjlflkjvb1bfrv56f683lbggyy6y Paleoproterozoik 0 5430 42712920 42316304 2026-10-23T16:31:53Z Edgar Allan Poe 29250 42712920 wikitext text/x-wiki {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Paleoprotozoik''' je jedna od najstarijih geoloških era na Zemlji, koja se proteže od pre 2,5 milijarde godina do pre 1,6 milijarde godina. Tokom ove ere, Zemlja je prošla kroz mnoge promene koje su uticale na razvoj života na planeti.<ref>[https://www.earth.com/earthpedia-articles/paleoproterozoic/ Period trajanja]</ref> Paleoprotozoik se smatra prelaznim periodom između Arhejske ere i Proterozoika, a karakteriše ga razvoj jednoćelijskih organizama koji su vladali Zemljom u odsustvu složenijih organizama.<ref>[https://www.geologypage.com/2014/01/paleoproterozoic-era.html Arhejska era i proteozoik]</ref> U paleoprotozoiku, Zemlja se još uvek hladila, a atmosfera je bila većinom sastavljena od gasova poput metana, amonijaka i ugljen-dioksida. Međutim, tadašnji procesi na Zemlji su doprineli stvaranju kiseonika, koji će kasnije igrati važnu ulogu u razvoju života na Zemlji. Takođe, tokom paleoprotozoika, Zemlja je doživela nekoliko velikih udara asteroida i kometi, što je uticalo na globalnu klimu i geološke procese na planeti.<ref>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK231936/#:~:text=The%20Paleoproterozoic%20Era%20(2500%20to,of%20oxygen%20during%20this%20interval.]</ref> Jedan od najznačajnijih događaja u paleoprotozoiku je razvoj prvih jednoćelijskih organizama, uključujući bakterije, arheje i protozoje. Bakterije su se razvile pre oko 3,5 milijardi godina i bile su dominantne vrste tokom čitave Arhejske ere.<ref>[https://www.oum.ox.ac.uk/bacterialworld/ Nastanak bakterija]</ref> Međutim, tokom paleoprotozoika, došlo je do razvoja novih vrsta jednoćelijskih organizama, uključujući protozoje koji su se kretali i lovili druge organizme za hranu. Prije nego što su stvorile znatnije zalihe kisika u atmosfera skoro sav postojeći život bio je [[anaerob]]ni, tj. [[metabolizam]] živih organizama je ovisio o obliku [[stanična respiracija|stanične respiracije]] koja nije uključivao kisik. Slobodan kisik u velikim količinama je otrovan za većinu [[anaerobni organizam|anaerobinih bakterija]] i u to vrijeme je veći dio živih bića na Zemlji nestao. Jedina preostala živa bića su bila ili otporna na oksidaciju i otrovna svojstva kisika ili su svoj životni ciklus provela u okolini bez kisika. Jedna od najznačajnijih grupa organizama tokom paleoprotozoika bili su stromatoliti, koje su formirale cijanobakterije. Stromatoliti su se sastojali od slojeva sedimenta i minerala koji su se formirali oko kolonija cijanobakterija. Ove strukture su bile vrlo važne za stvaranje stenovitih formacija koje se mogu naći širom sveta. Takođe, cijanobakterije su imale važnu ulogu u stvaranju kisika u atmosferi tokom paleoprotozoika. Tokom paleoprotozoika, došlo je i do formiranja kontinentalnih ploča, a tada su nastali superkontinenti Kenorland i Nena, koji su se sastojali od današnjih kontinenata i njihovih predaka. Ti superkontinenti su se kasnije razdvojili u toku daljeg geološkog razvoja Zemlje. Klima tokom paleoprotozoika se menjala između sušnih i vlažnih perioda, a Zemlja je bila podložna vulkanskim erupcijama i promenama u nivou mora. Ova era je takođe bila obilježena periodom velikih glacijacija, kada su se veliki glečeri kretali preko Zemlje i ostavljali duboke tragove u stenama. Ovo je bio jedan od najhladnijih perioda u istoriji Zemlje. Tokom paleoprotozoika, Zemlja se takođe suočila sa nekoliko masovnih izumiranja. To su bili događaji u kojima je veliki broj organizama izumro u kratkom vremenskom periodu, obično zbog ekstremnih klimatskih uslova, vulkanske aktivnosti, udara asteroida ili drugih faktora. Najpoznatiji izumiranje u paleoprotozoiku dogodilo se pre oko 2,4 milijarde godina, kada je došlo do masovnog izumiranja cijanobakterija zbog promena u hemijskoj ravnoteži okeana i atmosfere. U zaključku, paleoprotozoik je bio period velikih promena na Zemlji, koje su doprinele razvoju života i stvaranju uslova za dalji evolutivni razvoj. Razvoj jednoćelijskih organizama, formiranje stromatolita i stvaranje kiseonika u atmosferi, kao i formiranje kontinentalnih ploča i izumiranja, sve su to bili događaji koji su oblikovali planetu onako kako je danas poznajemo. Paleoprotozoik je bio prekretnica u evoluciji života na Zemlji i otvorio je put za dalji razvoj života u kasnijim erama. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat-inline|Paleoproterozoic}} * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Paleoproterozoic.html GeoWhen Database] {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} [[Kategorija:Proterozoik]] klwziuje7hxpqgimanml6f91o9x5dgg Siderij 0 5431 42712923 42316317 2026-10-23T16:34:21Z Edgar Allan Poe 29250 42712923 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Siderij''' (od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''sideros'', "željezo") je prvi [[geologija|geološki]] [[geološki period|period]] u [[Paleoproterozoik|Paleoprotozojskoj]] [[Era|eri]] koji je trajao od prije 2500 [[Megaanum|Ma]] do prije 2300 Ma (miliona godina). Umjesto na [[stratigrafija|stratigrafiji]], ovi datumi su izvedeni kronometrijski. Prisutnost [[naslage vezanog željeza|naslaga vezanog željeza]] (BIFova) je doživjela vrhunac tokom ovog perioda. BIFovi su se formirali dok su [[alge]] stvarale [[kisik]], koji je zajedno s [[željezo]]m formirao [[magnetit]] (Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub>, [[željezni oksid]]). Ovaj proces je očistio mora od željeza i nekoć crvenkasta mora su postala bistra. Proces je konačno doveo do današnje [[atmosfera|atmosfere]] bogate kisikom. [[Huronij]]ska [[glacijacija]] je započela u sideriju prije 2400 Ma i završila u kasnom [[Rhyaciaj]]u prije 2100 Ma. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Siderian.html GeoWhen Database - Siderian] {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Proterozoik]] 4fegt6u8cmpufgj5cxxk4u4ru5vtiak Rijacij 0 5591 42712924 42316309 2026-10-23T16:34:59Z Edgar Allan Poe 29250 42712924 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Rhyacij''' (od [[Grčkih jezik|grčke]] riječi ''rhyax'', "struja [[lava|lave]]") je drugi [[geologija|geološki]] [[geološki period|period]] u [[Paleoproterozoik|paleoproterozojskoj]] [[era (geologija)|eri]] koji je trajao od prije 2300 [[Megaanum|Ma]] do prije 2050 Ma (miliona godina). Umjesto da se temelji na [[stratigrafija|stratigrafiji]], ovi datumi su utvrđeni kronometrijski. [[Bushveld|Bushveldski kompleks]] i druge slične [[intruzija|intruzije]] su se stvorile tokom ovog perioda. Period [[Huronij]]ske [[glacijacija|glacijacije]] završio je u kasnom rhyaciju prije 2100 Ma. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Rhyacian.html GeoWhen Database - Rhyacian] {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Proterozoik]] dgi2ngkfextheohnvihu9irtkj9aqk2 Orosirij 0 5595 42712925 42252031 2026-10-23T16:35:53Z Edgar Allan Poe 29250 42712925 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Orosirij''' (od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''orosira'', "planinski lanac") je treči [[geologija|geološki]] [[geološki period|period]] u [[Paleoproterozoik|paleoproterozojskoj]] [[era (geologija)|eri]] koji je trajao od prije 2050 [[Megaanum|Ma]] do prije 1800 Ma (miliona godina). Umjesto da se temelje na [[stratigrafija|stratigrafiji]], ovi datumi su definirani kronometrijski. Druga polovica perioda je predstavljala doba intenzivne [[orogeneza|orogenze]] na praktički svim [[kontinent]]ima. Vjerojatno je tokom ovog perioda [[Zemlja|Zemljina]] [[atmosfera]] postala bogata [[kisikom]] zahvaljujući [[fotosinteza|fotosintezi]] od strane [[cijanobakterija]]. Najveći poznati [[kozmički udar]] u historiji Zemlje dogodio se tokom orosirija. Na samom početku perioda, oko 2023 Ma, veliki [[asteroid]] je stvorio [[Krater Vredefort|Vredefortski]] krater. Udar koji je stvorio [[Sudbury bazen]] se dogodio krajem perioda, oko 1850 Ma. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Orosirian.html GeoWhen Database - Orosirian] {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Proterozoik]] sdjeod6x7twmmfcv2raa7nrno4vz966 Staterij 0 5911 42712926 42316324 2026-10-23T16:36:39Z Edgar Allan Poe 29250 42712926 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Staterij''' (od [[Grčki jezik|grčke riječi]] ''statheros'', "čvrst") je završni [[geologija|geološki]] [[geološki period|period]] [[Paleoproterozoik|paleoproterozojske]] [[era (geologija)|ere]] koji je trajao do prije 1800 [[Megaanum|Ma]] do prije 1600 Ma (miliona godina). Umjesto da se temelje na [[stratigrafija|stratigrafiji]], ovi datumi su određeni kronometrijski. Tokom ovog perioda su se pojavili prvi [[Eukariote|složeni višestanični]] organizmi. Period je na većini [[kontinent|kontinenata]] karakteriziralo stvaranje novih [[kontinentalna ploha|ploha]] ili završna [[kraton]]izacija. [[Superkontinent]] poznat pod nazivom [[Columbia (superkontinent)|Columbia]] se stvorio početkom ovog perioda. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Statherian.html GeoWhen Database - Statherian] {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Proterozoik]] 57q50t48w4ccs8pjjh9q8fgk6lnup23 Mezoproterozoik 0 5935 42712921 42251007 2026-10-23T16:32:25Z Edgar Allan Poe 29250 42712921 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Mezoproterozojska era''' je [[geologija|geološka]] [[era (geologija)|era]] koja se zbila između 1600 Ma i 1000 [[Megaanum|Ma]] (miliona godina). Najvažniji događaji ove ere jesu stvaranje [[superkontinent]]a [[Rodinia|Rodinije]] i evolucija [[seksualna reprodukcija|seksualne reprodukcije]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Mesoproterozoic}} * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Mesoproterozoic.html GeoWhen Database] {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Proterozoik]] 0vkeqzfcbmtxfxuhj1cd0qmqmvpgs6k Kalimij 0 5936 42712927 42248424 2026-10-23T16:37:22Z Edgar Allan Poe 29250 42712927 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Kalimij''' (od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''calymma'', "pokrov") je prva [[geologija|geološki]] [[geološki period|period]] u [[Mezoproterozoik|Mezoproterozojskoj]] [[Era (geologija)|eri]] koji je trajao od prije 1600 [[Megaanum|Ma]] do prije 1400 Ma (miliona godina). Umjesto da se temelje na [[stratigrafija|stratigrafiji]], ovi datumi su definirani kronometrijski. Ovaj period karakterizira ekspanzija već postojećih [[platformski pokrov|platformskih pokrova]], odnosno novih [[kontinentalna ploha|platformi]] nad nedavno [[kraton]]iziranim udubinama. [[Superkontinent]] zvan [[Columbia (superkontinent)|Columbia]] rsapao se tokom ranog kalimija, prije otprilike 1500 Ma. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Calymmian.html GeoWhen Database - Calymmian] {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Proterozoik]] 768r3vfovludhkouuno9ie81kswh6e3 Ektazij 0 5943 42712929 42316439 2026-10-23T16:37:52Z Edgar Allan Poe 29250 42712929 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Ektazij''' (od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''ectasis'', "produženje") je drugi [[geologija|geološki]] [[geološki period|period]] u [[Mezoproterozoik|Mezoproterozojskoj]] [[Era (geologija)|eri]] koji je trajao od prije 1400 [[Megaanum|Ma]] di prije 1200 Ma (miliona godina). Umjesto na [[stratigrafija|stratigrafiji]], ovi datumi su definirani kronometrijski. Ime dolazi od nastavka ekspanzije [[platformski pokrov|platformskih pokrova]] tokom ovog perioda. Dokazi o postojanju [[eukariote|eukariota]], [[crvene alge|crvenih algi]] ''[[Bangiomorpha pubescens]]'' su identificirani u stijenama starim oko 1200 Ma u [[Hunting Formacija|Hunting formaciji]] na ([[Otok Somerset|Otoku Somerset]] u [[Kanada|Kanadi]]). To je najstariji [[organizam]] koji se [[seks]]ualno reproducirao i stoga prvi poznati složeni [[višećelijski organizam]]. [http://paleobiol.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/26/3/386] == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Ectasian.html GeoWhen Database - Ectasian] {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Proterozoik]] 44nmntoobz5iqd5o2iuc9bhsl36gf9x Stenij 0 6035 42712930 42316326 2026-10-23T16:38:31Z Edgar Allan Poe 29250 42712930 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Stenij''' (od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''stenos'', "uzak") je konačni [[geologija|geološki]] [[geološki period|period]] u [[Mezoproterozoik|Mezoproterozojskoj]] [[era (geologija)|eri]] koji je trajao od prije 1200 [[Megaanum|Ma]] do prije 1000 Ma (miliona godina). Umjesto na [[stratigrafija|stratigrafiji]], ovi datumi su utemeljeni kronometrijski. Ime mu dolazi od uskih [[polimetaamorfički pojas|polimetamorfičkih pojasa]] koji su se formirali u ovom period. [[Superkontinent]] zvan [[Rodinia]] stvorio se tokom stenija. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Stenian.html GeoWhen Database] {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Proterozoik]] tpihhnl4gu1pjh13ppxaj5kkvvmumvf Neoproterozoik 0 6062 42712922 5037169 2026-10-23T16:33:10Z Edgar Allan Poe 29250 42712922 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} {{Neoproterozoic Infobox}} {{Commonscat|Neoproterozoic}} '''Neoproterozoik''' je [[Era (geologija)|geološka era]] koja je trajala od prije 1000 Ma do prije 542 [[Megaanum|Ma]] (miliona godina). Neoproterozoik pokriva možda najzanimljivije geološko doba, jer je za vrijeme njega Zemlja pogođena najtežim glacijacijama (tokom kojih je ledeni pokrov dosegao Ekvator), a u kasnijim fazama ([[Ediakaran]]ski [[geološki period|period]]) su pronađene najstariji fosili višestaničnih organizama, uključujući najstarije životinje. Neoproterozoik je završni period [[Prekambrij|Proterozojskog ili prakambrijskog]] perioda. Sam koncept neoproterozojske ere je relativno nov -- pojavio se tek nakon 1960 godine. Paleontolozi u 19. vijeku su početak [[životinje|višestaničnog]] života smještali u vrijeme pojave prvih tvrodljušturnih životinja kao što su [[trilobiti]] i [[arheocijatidi]]. To ga je smještalo na početak [[Kambrij]]skog perioda. Početkom 20. vijeka paleontolozi su počeli pronalaziti fosile višestaničnih životinja koji su prethodili kambrijskoj međi. Slpžena fauna je pronađena u Jugozapadnoj Africi 1920-ih, ali su je progrešno datirali. Još jedan je pronađena u Južnoj Australiji 1940-ih, ali je nisu dobro pregledali do kasnih 1950-ih. Ostali rani fosili su pronađeni u Rusiji, Engleskoj, Kanadi i drugdje (v. [[Vendijske biote]]. Za neke se ustanovilo da su pseudofosili, ali za druge se otkrilo da predstavljaju složene biote o kojima se još uvijek malo zna. Barem još 20 regija u svijetu sadrže [[životinje|metazojske]] fosile ispod klasične kambrijske međe. Vlo malo ranih životinja bi mogli biti preci modernih životinja. Većina spada u neodređenu grupu perastih životinja; diskoida koji bi mogli biti kuke za stabljikaste životinje ("meduzoide"); oblike nalik na madrac; male vapnenanste cijevi i oklopljene životinje nepoznatog porijekla. One se uglavnom zovu [[Ediakaran]]ske ili [[Vendijske biote|Vendijske]] životinje. Većina su imale meko tijelo. Njihove veze s modernim oblicima, ako uopće postoje, su nepoznate. Neki paleontolozi, pak, nastoje povezati neke ili većinu tih formi s modernim životinjama. Ostali, pak, priznaju mogućnost ili čak vjerojatnost da te veze postoje, ali ediakaranske forme smatraju predstavnicima još uvijek nepoznatog tipa životinja. U geološkom smislu, za neoproterozoik se smatra da predstavlja vrijeme složenih kontinetalnih pomaka kada se superkontinent zvan [[Rodinija]] raspao u možda čak osam dijelova. Nekoliko masivnih glacijacija se dogodilo za vrijeme ere, uključujući Sturtijsku i Marinoansku, najveće u historiji Zemmlje. Za njih se vjeruje da su bile tako teške da je ledeni pokrov došao do ekvatora, stvorivši stanje zvano [[snježna gruda Zemlja|"Snježna grudva Zemlja"]]. Nomenklatura za neoproterozoik je u prošlosti bila nestandardizirana. Ruski geolozi su završni stadij neoproterozoika zvali [[Edijakarijum|Vendij]], dok su Kinezi koristili izraz [[Sinij]], dok je većina Amerikanaca i Australaca koristila izraz [[Ediakaran]]. No, godine [[2004]]. Međunarodna unija za geološke nauke je ratificirala [[Ediakaran]] kao geološko doba neoproterozoika koje pokriva raspon od prije 600 do 544 miliona godina. {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} [[Kategorija:Proterozoik]] cgw5oj6f3th6clq3rsbbqr41s8rd4bu Tonij 0 6065 42712931 42316337 2026-10-23T16:39:12Z Edgar Allan Poe 29250 42712931 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Tonij''' (od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''tonas'', "rastezanje") je prvi [[geologija]] [[geološki period|period]] [[Neoproterozoik|Neoproterozojske]] [[era (geologija)|ere]] koji je trajao od prije 1000 [[Megaanum|Ma]] do prije 850 Ma (miliona godina). Umjesto na [[stratigrafija|stratigrafiji]], ovi datumi su definirani kronometrijski. Događaji koji su prethodili razbijanju [[superkontinent]]a [[Rodinija|Rodinije]] su počeli u ovom periodu. Prva radijacija [[akritarh]]a se dogodila za vrijeme tonija. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Tonian.html GeoWhen Database - Tonian] {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Proterozoik]] a8cjr7k7c53t1yrezqhtj2vwkhl8wo5 Kriogenij 0 6104 42712933 42248767 2026-10-23T16:39:51Z Edgar Allan Poe 29250 42712933 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Kriogenijski period''' (od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi ''cryos'' – "led" i ''genesis'' – "rođenje") je drugi [[geologija|geološki]] [[geološki period|period]] [[Neoproterozoik|neoproterozojske]] [[era (geologija)|ere]] koga je slijedio [[ediakaran]]ski period. On uključuje [[Sturtijska glacijacija|Sturtijsku]] i [[Marinoanska glacijacija|Marinoansku]] (nekoć znanu kao [[Varanger]]sku) [[glacijacija|glacijaciju]], te je trajao od prije 800 [[Megaanum|Ma]] (miliona godina, međa određena kronometrijski) do otprilike 635 Ma. Ime je dobio po ledenim naslagama karakterističnim za period i koje ukazuju kako je [[Zemlja (planet)|Zemlja]] u to doba pretrpila najteđa ledena doba u historiji s time da su se [[ledenjak|ledenjaci]] nekoliko puta prostirali do ekvatora. Ove glacijacije se mogu prepoznati po [[tilit]]skim naslagama u [[Kongo|Kongu]], [[Australija|Australiji]], [[Kina|Kini]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], [[Sahara|Sahari]], [[Oman]]u, [[Irska|Irskoj]], [[Škotska|Škotskoj]], [[Norveška|Norveškoj]] i mnogim drugim mjestima širom svijeta. Uglavnom se smatra da se može podijeliti na najmanje dvije svjetske glacijacije - ([[Sturtijska glacijacija|Sturtijsku]] oko 800 Ma i [[Marinoanska glacijacija|Marinoansku]]/[[Varanger]]sku oko 650 Ma) uz nekoliko manjih glacijajacija lokalne prirode. [[Tilit]]ske naslage se također mogu pronaći na mjestima koje su bile na niskim geografskim širinama tokom kriogenija, što je dovelo do hipoteza o '''[[Snježna gruda Zemlja|Snježnoj grudi Temlji]]'''. Populacija [[akritarh]]a je naglo opala tokom ove glacijacije i tvrdi se da se razina [[kisik]]a u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] povećala nakon glacijacije. Postoji cijeli niz začuđujućih pojava vezanih uz ovu glacijaciju, uključujući indikacije o glacijaciji na vrlo niskim geografskim širinama te prisutstvo [[vapnenac|vapnenca]]—naslaga koje se obično vezuju uz prisutstvo tople [[voda|vode]] - zajedno s glacijalnim naslagama . [[Paleomagnetizam]] ukazuje na prilično visoku stopu [[kontinentalni pomak|kontinentalnog pomaka]], što je navelo neke geologe da se zapitaju nisu li neki od tih fenomena posljedica pomicanja [[Zemljino magnetsko polje|Zemljinog magnetskog polja]] (inercijalna promjena polova: v. rad J. Kirshvinka (saopćenje [[Caltech]]a, v. link dolje) prije nego pomicanja plohi i glacijacije na niskim [[geografska širina|geografskim širinama]]. Po tim teorijama neobična distribucija kontinentaa je dovela da Zemljina dnevna rotacija izazove [[centrifugalna sila|centrifugalnu silu]] koja je izazvala Zemlju da rotira (dok je os njene rotacije ostala u istom smjeru) sve do okupljanja kontinenata na [[ekvator]]u; to je izgelda dovelo da se kontinentalni pomak odvija brže nego obično. Ostale poznate svjetske glacijacije uključuju [[Huronij]] od 2400 Ma do 2100 Ma, [[Andsko-saharska glacijacija|Andsko-saharsku]] od 450 Ma do 420 Ma, [[Karoo]] glacijaciju od 360 Ma do 260 Ma, i [[Kenozoik|kenozoičku]] koja je počela prije 30 Ma u [[Antarctika|Antarktici]] i koja još uvijek traje. == Vanjske veze == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Cryogenian.html GeoWhen Database] * [http://www.gps.caltech.edu/~devans/iitpw/iitpwpr.html Scientists discover that "evolutionary big bang" may have been caused by Earth losing its balance half a billion years ago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061015005912/http://www.gps.caltech.edu/~devans/iitpw/iitpwpr.html |date=2006-10-15 }} — Caltech news release {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} [[Kategorija:Proterozoik]] ck7t2ip56wo5mmb4iyw97al6g8752b2 Ediakarij 0 6127 42712934 42712698 2026-10-23T16:40:37Z Edgar Allan Poe 29250 42712934 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} [[Datoteka:Tribrachiidae.JPG|thumb|''[[Tribrachiidae]]'' iz doba vendijuma]] '''Ediakaran''' je posljednji [[geološki period]] [[Neoproterozoik|Neoproterozojske]] ere, koji se zbio prije [[kambrij]]a. Raspon mu je od prije 635 do prije 542 miliona godina. U historiji se ovaj naziv koristio od strane naučnika, ali je njegov status kao službenog geološkog perioda ratificiran u martu [[2004]]. od strane [[Međunarodna unija geoloških nauka|Međunarodne unije geoloških nauka]] (IUGS) i proglašena [[13. 5.|13.5.]] [[2004|2004.]], što je prvi takav slučaj u 120 godina. Ovaj period je neobičan jer mu početak nije definiran promjenama [[fosilni nalazi|fosilnih nalaza]]. Neobični mekušasti [[fosil]]i se mogu pronaći u ediakaranskom periodu, ali su ograničeni na njegove kasnije dijelove, iza međe koja označava period prije 580 miliona godina. Umjesto toga početak je definiran s pojavom novih sloja karbonata s drukčijom strukturom i kemijskim ssastavaom koji označava klimatsku promjenu (kraj globalnog ledenog doba). Postoji neobično iscrpljivanje <sup>13</sup>C koje označava kraj globalnog [[ledeno doba|ledenog doba]] koje je dominiralo prethodnim [[kriogenij]]skim periodom. Datum međe je prilično dobro ograničen na oko 635 miliona godina što se temelji na U-Pb ([[uranijum|uransko]]-[[olovo|olovnim]]) datiranjima iz [[Namibija|Namibije]] i [[Narodna Republika Kina|Kine]]. Ime mu dolazi od [[Ediacara Hills]]a (ponekad zvanih 'Ediacarian', što dolazi od izraza [[Aboridžini Australije|Australskih Aboridžina]] za mjesto blizu vode) u [[Južna Australija|Južnoj Australiji]], te tako predstavlja jedini geološki period nazvan po lokaciji u južnoj hemisferi. Upravo u Ediacara Hillsu je geolog [[Reg Sprigg]] godine [[1946]]. pronašao neobične prakambrijske fosile koje će [[1950-e|1950-ih]] proučavati [[Martin Glaessner]]. Glaessner je ispočetka vjerovao da su to primitivne verzije kasnijih životinja kao što su [[koral]]ji, [[morske olovke]] i [[crvi]]. U novijim desetljećima je još veći broj prakambrijskih fosila pronađen u Južnoj Australiji. Još fosila je pronađeno u nizu nalazišta na svim kontinentima i oni su zajedno poznati kao '''[[Vendijska biota|Ediakaranska biota]]'''. Posebno važne naslage su pronađene u oblasti [[Bijelo more|Bijelog mora]] u [[Rusija|Rusiji]], u jugozapadnoj [[Afrika|Africi]], sjeverozapadnoj [[Kanada|Kanadi]] i istočnom [[Newfoundland]]u. Kako je vrijeme prolazilo tako su ediakarnske biote postajale sve misterioznije. Nekoliko fosila kao ''[[Kimberella]]'' izgledaju kao mogući prethodnici kambrijskih oblika. Nakon otprilike 560 miliona godina, fosili tragovima nalik na one koje čine crvi pokazuju prisutstvo pravih životinja. S druge strane, mnoga od najpoznatijih ediakaranskih stvorenja izgledaju kao nepomične grude, diskovi, perasti i oblici nalik na madrace koji nemaju nikakve jasne veze s kasnijim oblicima. Mnogi od kasnijih ediakaranskih formi su predmetom velikih naučnih kontroverza, a neke su klasificirane u čak šest različitih kraljevstava. Ediakaranske biote se ponekad nazivaju [[Vendijske biote]], ali taj se naziv nešto rjeđe koristi u posljednje vrijeme. Taj je naziv ostatak prethodne upotrebe izraza ''Vendij'', kojim se u mnogim dijelovima svijeta ediakaran nazivao prije službenog proglašenja današnjeg naziva godine 2004. U moderno doba se izraz "ediakaran" koristi kako bi opisao puni raspon faune koji uključuje alge, spužve i druge oblike života u kasnom prakambriju. Izraz Vendobionte, koji se također koristi, nije opis faune nego naziv za posebno kraljevstvo u koje su smješteni mnogi fosili koje je bio pronašao [[nemačka|njemački]] palaeontolog [[Dolf Seilacher]]. Ovaj izraz je prilično kontroverzan i nije našao široku primjenu. Postoje još raniji poznati fosili. Dobro datirani fosili bakterija su pronađeni u rožnjaku starom 3460 miliona godina i mogući bakterijski pokrov je datiran od prije 3600 miliona godiina. Za 3800 miliona godina star grafit u metasedimentima Zapadnog Grenlanda se smatra da je organskog porijekla. Mnogi prilično stari tragovi za koje se mislilo da su fosili (kao Eoozon) su bili poslije odbačeni kao prirodni fenomen [[pseudo-fosili]]. Najstariji trenutni kandidat za višestanični život su 2000 miliona godina stari tragovi iz Zapadnog Teksasa, 1000 miliona godina stari tragovi u [[Indija|Indiji]] i Australiji, te 700 miliona godina stari tragovi crva u Kini. (Još traje žustra naučna debata o tome može li sve to biti protumačeno kao tragovi "vreća stanica" -- konfederacije jednostaničnih organizama koje zajedno djeluju -- ili čak anorganskih prirodnih anomalija, iako je većina geologa sklonija potonjem mišljenju. Ediakaranske biote su prihvaćene kao najstariji trag životinjskog života od strane većine paleontologa). == Otkriće == Fosile ovih višećelijskih [[organizam]]a prvi je otkrio jedan australijski [[geolog]] 1946. godine u [[peščar]]u kambrijumske starosti. Čitava otkrivena [[fauna]] je dobila [[naziv]] po [[breg]]ovima [[Edijakara]] u [[jug|južnoj]] [[Australija|Australiji]].<ref name="velika"/> == Nalazišta == Osim u Australiji, fosili edijakarijske faune nalaženi su i drugim krajevima [[svijet|sveta]], posebno na [[Grenland]]u, u [[Rusija|Rusiji]] i [[Namibija|Namibiji]].<ref name="velika"/> == Ranije pretpostavke == Pošto se [[doba]] edijakarijuma prethodno smatralo [[biologija|biološkom]] „[[crna rupa|crnom rupom]]“, odnosno erom bez [[životinje|životinja]] i [[život]]a uopšte, edijakarska fauna je „smeštena“ u kambrijum (pre 540 miliona godina). Tek kasnija istraživanja su pokazala da su fosili edijakara mnogo stariji.<ref name="velika"/> == Edijakarijska fauna == Otkriveni fosili su ličili na ostatke [[koral]]a, [[meduze|meduza]], [[crv]]a, dok drugi nisu imali sličnosti sa današnjim životinjama. Nisu imali [[glava|glavu]], [[rep]] i [[ud]]ove, kao ni [[usni otvor]] i [[organ]]e za [[probava|varenje]]. Hranljive [[supstanca|supstance]] su upijali iz [[voda|vode]] u kojoj su živeli. Moguće je da su neki živeli u [[simbioza|simbiozi]] sa [[alga]]ma poput današnjih [[dupljar]]a. Bili su to [[bentos]]ni organizmi. Većina ovih životinja je poput biljaka bila pričvršćena za [[more|morsko]] [[dno]], ([[sesilni organizam|sesilni organizmi]]), dok su drugi samo „ležali“ na dnu. Nisu imali čvrstih delova, što znači ni [[ljuštura]], jer za tim nije bilo ni potrebe. U mirnim vodama edijakarijuma nije bilo [[predator]]a. [[Građa]] tela im je bila nalik na [[pregrada]]ma izdeljen i [[tekućine|tečnošću]] ispunjen [[mešak]].<ref name="velika"/> == Predstavnici == ''[[Medusina mawsoni]]'' je nalikovala maloj meduzi. [[Karnija]] (''[[Charnia]]'') je izgledala kao [[pero]] i bila pričvršćena za dno, kao i [[švartpuncija]] (''[[Swartpuntia]]''). [[Dikinsonija]] (''[[Dickinsonia]]'') je sa 1m dužine bila div u doba vendijuma. Mala [[spriginija]] (''Spriggina'') podsećala je na nekakvog [[trilobit]]a.<ref name="velika"/> Postoji više gledišta na položaj edijakarijskih predstavnika u [[filogenija|filogeniji]] živog sveta, kao i o njihovoj daljoj [[evolucija|evoluciji]]. Po nekim mišljenjima, oni su nalik na [[lišajevi|lišajeve]], dok ih drugi smatraju posebnim [[carstvo]]m (vendobionti) zbog specifične građe njihovog tela. Većina ipak misli da su edijakarijske životinje bile pravi predstavnici životinjskog carstva, od kojih su neke [[predak|preci]] dupljara iz [[kambrij]]uma, dok su druge zauvek nestale sa pojavom dinamičnijih i agresivnijih vrsta.<ref name="velika">Berni D. 2001. Velika enciklopedija dinosaurusa. Zmaj. Novi Sad.</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat-inline|Ediacaran}} * BBC science news article: [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3721481.stm "Geological time gets a new period".] Geologists have added a new period to their official calendar of Earth's history—the first in 120 years. {{Proterozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} [[Kategorija:Proterozoik]] arfd1m4ue3jlt5pgxul309kq3vx5thc Fanerozoik 0 6192 42712886 40948882 2026-10-23T15:33:42Z Edgar Allan Poe 29250 42712886 wikitext text/x-wiki '''Fanerozoički''' ili '''fanerozojski''' (ponekad '''fenerozoički''') [[eon (geologija)|eon]] je period [[geološka kronologija|geološkog vremena]] tokom koga je postojalo bogatstvo životinjskih oblika. Otprilike pokriva 545 miliona godina i započinje u doba kada su se prvi put pojavile raznolike životinje s tvrdim ljuskama. Fanerozoički eon još uvijek traje. Vrijeme prije početka fanerozoika se zove [[prakamabrij]]. Točno vrijeme koje označava među između fanerozoika i prakambrija još uvijek nije najjasnije. U [[19. vijek]]u je međa bila određena s pojavom prvih raširenih [[životinje|metazojskih]] [[fosil]]a. Ali nekiliko stotina [[taxa]] prakambrijskih metazoa je identificirano otkad je počelo njihovo sistematsko proučavanje 1950-ih. Većina [[geolog]]a i [[paleontolog]]a bi vjerojatno kao prakambrijsko-fanerozoičku među odredilo ili klasičnu točku gdje se pojavljuju prvi [[trilobiti]] i [[arheocijate]]; na prvu pojavu složenih jazbina za prehranu zvanih ''[[Phycodes pedum]]''; ili na prvu pojavu malih, uglavnom neartikulaarnih, oklopljenih oblika zvanih [[mala školjkasta fauna]]'. Te tri razdjelne točke su međusobno udaljene nekoliko miliona godina jedna od druge. Fanerozoik je podijeljen u tri [[era (geologija)|ere]] — [[paleozoik]], [[mezozoik]] i [[kenozoik]]. U starijoj literaturi se izraz fanerozoik uglavnom koristi kao period koji zanima paleontologe. Izraz je u tom smislu počeo iščezavati iz moderne literature. Vremenski period fanerozoika uključuje naglu pojavu različitih vrsta životinjskog [[stablo (biologija)|stabla]]; [[evolucija|evoluciju]] tog stabla u različite oblike; pojavu kopnenih [[biljka|biljaka]]; razvitak složenih biljaka; evoluciju [[riba]]; pojavu kopnenih životinja; i razvitak modernih fauna. Tokom tog perioda su se [[kontinent]]i razdvojili, ponovno skupili u jedinstvenu kopnenu masu zvanu [[Pangea]] i konačno razdvojili u šest različitih kontinentalnih masa. == Povezano == * [[Litosferne ploče|Tektonske ploče]] {{Phanerozoic Footer}} {{Commonscat|Phanerozoic}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fanerozoik| ]] [[Kategorija:Geološka doba]] qv7vjgucbjfhhanpfi7shydh8gav0wb 42712939 42712886 2026-10-23T16:50:45Z Edgar Allan Poe 29250 /* Povezano */ 42712939 wikitext text/x-wiki '''Fanerozoički''' ili '''fanerozojski''' (ponekad '''fenerozoički''') [[eon (geologija)|eon]] je period [[geološka kronologija|geološkog vremena]] tokom koga je postojalo bogatstvo životinjskih oblika. Otprilike pokriva 545 miliona godina i započinje u doba kada su se prvi put pojavile raznolike životinje s tvrdim ljuskama. Fanerozoički eon još uvijek traje. Vrijeme prije početka fanerozoika se zove [[prakamabrij]]. Točno vrijeme koje označava među između fanerozoika i prakambrija još uvijek nije najjasnije. U [[19. vijek]]u je međa bila određena s pojavom prvih raširenih [[životinje|metazojskih]] [[fosil]]a. Ali nekiliko stotina [[taxa]] prakambrijskih metazoa je identificirano otkad je počelo njihovo sistematsko proučavanje 1950-ih. Većina [[geolog]]a i [[paleontolog]]a bi vjerojatno kao prakambrijsko-fanerozoičku među odredilo ili klasičnu točku gdje se pojavljuju prvi [[trilobiti]] i [[arheocijate]]; na prvu pojavu složenih jazbina za prehranu zvanih ''[[Phycodes pedum]]''; ili na prvu pojavu malih, uglavnom neartikulaarnih, oklopljenih oblika zvanih [[mala školjkasta fauna]]'. Te tri razdjelne točke su međusobno udaljene nekoliko miliona godina jedna od druge. Fanerozoik je podijeljen u tri [[era (geologija)|ere]] — [[paleozoik]], [[mezozoik]] i [[kenozoik]]. U starijoj literaturi se izraz fanerozoik uglavnom koristi kao period koji zanima paleontologe. Izraz je u tom smislu počeo iščezavati iz moderne literature. Vremenski period fanerozoika uključuje naglu pojavu različitih vrsta životinjskog [[stablo (biologija)|stabla]]; [[evolucija|evoluciju]] tog stabla u različite oblike; pojavu kopnenih [[biljka|biljaka]]; razvitak složenih biljaka; evoluciju [[riba]]; pojavu kopnenih životinja; i razvitak modernih fauna. Tokom tog perioda su se [[kontinent]]i razdvojili, ponovno skupili u jedinstvenu kopnenu masu zvanu [[Pangea]] i konačno razdvojili u šest različitih kontinentalnih masa. == Povezano == * [[Litosferne ploče|Tektonske ploče]] {{Commonscat|Phanerozoic}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fanerozoik| ]] [[Kategorija:Geološka doba]] 80vztvpeuyps069g3dtr9r829tut9xh Paleozoik 0 6213 42712949 40948883 2026-10-23T16:56:10Z Edgar Allan Poe 29250 42712949 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Paleozoik''' predstavlja jednu od najvažnijih sekcija [[geološka kronologija|geološke kronologije]], odnosno jednu od četiri geološke [[era (geologija)|ere]]. Podjela vremena na ere, najveće podjele geološkog vremena, datira od [[Giovanni Arduino|Giovannija Arduina]] u [[18. vijek]]u, iako je ispočetka ime za eru koju danas zovemo paleozoikom bilo "Primitivna" (v. [[Tercijar]]). Riječ paleozoik dolazi od grčkih riječi ''paleo'' (star) i ''zoo'' (životinje) i znači "drevni život." Paleozoik se sastoji od šest [[period (geologija)|geoloških perioda]]; od najstarijeg do najmlađeg to su -- [[kambrij]], [[ordovicij]], [[silurij]], [[devonski period|devon]], [[karbonifer]] ([[misisipij]] i [[pensilvanij]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]) i [[permij]]. Raspon mu je otprilike od prije 542 [[MYA]] do prije 251 MYA (ICS, 2004). Slijedi [[prakambrij]]sku eru i nakon njega dolazi [[mezozoik|mezozojska]] era. Palezoik pokriva vrijeme od prve pojave rasporstranjenih, tvrdoljušturnih [[fosil]]a do vremena kada su [[kontinent]]ima počeli dominirati veliki i relativno sofisticirani [[reptil]]i i relativno moderne [[biljke]]. Donja (najstarija) međa se u klasično doba smještala u doba prve pojave stvorenja znanih poznatih kao [[trilobit]]i i [[arheocijatide]]. Gornja (najmlađa) međa je smještena u doba [[masovno izumiranje|masovnog izumiranja]] 300 miliona godina kasnije, poznatog kao [[Permijsko izumiranje]]. Moderna praksa gornju među danas smješta u doba prve pojave posebnih [[fosilni trag|fosilnih tragova]] zvanih ''Phycodes pedum''. U geološkom smislu je paleozoik započeo ubrzo nakon raspada [[superkontinent]]a zvanog [[Rodinija]] na kraju globalnog [[ledeno doba|ledenog doba]]. (V. [[kriogenij|Varangrsklu glacijaciju]] i [[Snježna gruda Zemlja]]). Kroz rani paleozoik, kopnena masa [[Zemlja|Zemlje]] je bila razbijena u veliki broj manjih kontinenata. Pred kraj ere, kontinenti su se ponovno okupili u superkontinent zvan [[Pangea]], koji je sadržavao većinu Zemljinog kopna. Na početku era, živi svijet se svodio na [[bakterije]], [[alge]], [[spužve]] i niz danas malo poznatih stvorenja kojima je zajednički naziv [[ediakaran]]ska fauna. Veliki broj različitih anatomskih oblika se gotovo istovremeno pojavio na početku ere -- fenomen koji se danas zove [[Kambrijska eksplozija]]. Postoje dokazi da su jednostavni oblici života mogli doći na kopno na početku paleozoika, ali složenije biljke i životinje se na kopnu nisu pojavile do silurija niti su se razvile do devonija. Iako se zna za primitivne [[kralježnjaci|kralježnjake]] na početku paleozoika, životinjskim oblicima su dominirali [[beskralježnjaci]] sve do sredine paleozoika. Populacija [[riba]] je eksplodirala u devoniju. Tokom kasnog paleozoika, velike [[šuma|šume]] stvorene od primitivnih biljaka su pokrivale kopno stvorivši kasnije velike naslage [[ugljen]]a u [[Evropa|Evropi]] i istočnom dijelu Sjeverne Amerike. Pred kraj ere su se razvili prvi veliki i sofisticirani reptili te prve prve moderne biljke([[crnogorica]]). == Literatura == {{Commonscat|Paleozoic}} * ''British Palaeozoic Fossils'', 1975, The Natural History Museum, London. * {{Web reference | title=International Commission on Stratigraphy (ICS)| work=Home Page| url=http://www.stratigraphy.org/ | date=19. 9. 2005.}} {{Paleozoic Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} [[Kategorija:Paleozoik| ]] [[Kategorija:Fanerozoik]] il4lp2py03dokxrnr2t69f41xxlb93g Šablon:Paleozoik podnožje 10 6218 42712943 1198213 2026-10-23T16:54:55Z Edgar Allan Poe 29250 42712943 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name = Paleozoik podnožje |title = [[Paleozoik]] |period = paleozoic |col1header = [[Kambrij]] |col1 = * [[Terenuvij]] * [[Serija 2 kambrija|Serija 2]] * [[Miaolingij ]] * [[Furongij]] |col2header = [[Ordovicij]] |col2 = * [[Rani ordovicij|Rani]] * [[Srednji ordovicij|Srednji]] * [[Kasni ordovicij|Kasni]] |col3header = [[Silur]] |col3 = * [[Landoverij]] * [[Venlok]] * [[Ladlov]] * [[Pridolij]] |col4header = [[Devon (period)|Devon]] |col4 = * [[Rani devon|Rani]] * [[Srednji devon|Srednji]] * [[Kasni devon|Kasni]] |col5header = [[Karbon (period)|Karbon]] |col5 = * [[Misisipij]] * [[Pensilvanij]] |col6header = [[Perm (period)|Perm]] |col6 = * [[Cisuralij]] * [[Gvadalupij]] * [[Lopingij]] }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> bpjhhtse7341rxuva3kmokxqajtfuc1 42712945 42712943 2026-10-23T16:55:34Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Paleozoic Footer]] na [[Šablon:Paleozoik podnožje]] 42712943 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name = Paleozoik podnožje |title = [[Paleozoik]] |period = paleozoic |col1header = [[Kambrij]] |col1 = * [[Terenuvij]] * [[Serija 2 kambrija|Serija 2]] * [[Miaolingij ]] * [[Furongij]] |col2header = [[Ordovicij]] |col2 = * [[Rani ordovicij|Rani]] * [[Srednji ordovicij|Srednji]] * [[Kasni ordovicij|Kasni]] |col3header = [[Silur]] |col3 = * [[Landoverij]] * [[Venlok]] * [[Ladlov]] * [[Pridolij]] |col4header = [[Devon (period)|Devon]] |col4 = * [[Rani devon|Rani]] * [[Srednji devon|Srednji]] * [[Kasni devon|Kasni]] |col5header = [[Karbon (period)|Karbon]] |col5 = * [[Misisipij]] * [[Pensilvanij]] |col6header = [[Perm (period)|Perm]] |col6 = * [[Cisuralij]] * [[Gvadalupij]] * [[Lopingij]] }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> bpjhhtse7341rxuva3kmokxqajtfuc1 Kambrij 0 6759 42712986 42242536 2026-10-24T00:44:08Z Edgar Allan Poe 29250 42712986 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Kambrij''' je veliki period [[geološka kronologija|geološke kronologije]] koji počinje oko 542 [[Megaanum|Ma]] (miliona godina) na karaju [[Proterozoik|proterozoičkog]] [[eon (geologija)|eona]] i završava oko 488,3 Ma s početkom [[ordovicij]]skog [[geološki period|perioda]] ([[Međunarodna komisija za stratigrafiju|ICS]], 2004). To je prvi period [[Paleozoik|paleozoičke]] [[Era (geologija)|ere]] u [[Fanerozoik|fanerozoičkom]] eonu. Kambrij je najraniji period u kome se u stijenama mogu pronaći brojni tragovi velikih fosiziliranih [[Metazoe|višestaničnih]] orgnaizama koji su daleko složeniji od spužava i meduzoida. Tokom ovog perioda se oko pedeset različitih grupa organizama ili "[[stablo (biologijma)|phyla]]" (stablo definira osnovnu tjelesnu strukturu grupe modernih ili izumrlih životinja) odjednom pojavilo, u većini slučajeva bez očitih prethodnika. Ovo naglo širenje životinjskih stabala se naziva '''[[Kambrijska eksplozija|kambrijskom eksplozijom]]'''. == Vanjske veze == {{Commonscat|Cambrian}} * [http://www.astrobio.net/news/article251.html Weird Life on the Mats] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090616125244/http://www.astrobio.net/news/article251.html |date=2009-06-16 }} * Amthor, J. E., ''et al.''. 2003. Extinction of ''[[Cloudinia]]'' and ''Namacalathus'' at the Precambrian-Cambrian boundary in Oman. ''Geology'', 31: pp 431–434. * [http://www.earth-pages.com/archive/geobiology.asp Report on the web on Amthor et al. from ''Geology'' vol. 31] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030829130602/http://www.earth-pages.com/archive/geobiology.asp |date=2003-08-29 }}. * [http://www.scotese.com/ Paleomap Project]. * {{Web reference | title=International Commission on Stratigraphy (ICS)| work=Home Page| url=http://www.stratigraphy.org/ | date=19. 9. 2005.}} {{Paleozoic Footer}} {{Cambrian Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{geol-začetak}} [[Kategorija:Kambrij| ]] [[Kategorija:Paleozoik]] hezalszagrcgy9vnseq1o6exe3ibso3 Šablon:Kambrij podnožje 10 6760 42712980 1198220 2026-10-24T00:40:31Z Edgar Allan Poe 29250 42712980 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Kambrij podnožje |title=[[Kambrij]] |period=cambrian |col1header=[[Terenuvij]] |col1= * [[Fortunij]] * [[Kat 2 kambrija|Kat 2]] |col2header=[[Stadij 2 kambrija|Stadij 2]] |col2= * [[Kat 3 kambrija|Kat 3]] * [[Kat 4 kambrija|Kat 4]] |col3header=[[Miaolingij]] |col3= * [[Vuliuanij]] * [[Drumij]] * [[Gužangij]] |col4header=[[Furongij]] |col4= * [[Paibij]] * [[Đangšanij]] * [[Kat 10 kambrija|Kat 10]] |colwidth=25% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 0v3x3seehygwwyvp8axek4xp3dwa5mx 42712981 42712980 2026-10-24T00:40:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Cambrian Footer]] na [[Šablon:Kambrij podnožje]] 42712980 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Kambrij podnožje |title=[[Kambrij]] |period=cambrian |col1header=[[Terenuvij]] |col1= * [[Fortunij]] * [[Kat 2 kambrija|Kat 2]] |col2header=[[Stadij 2 kambrija|Stadij 2]] |col2= * [[Kat 3 kambrija|Kat 3]] * [[Kat 4 kambrija|Kat 4]] |col3header=[[Miaolingij]] |col3= * [[Vuliuanij]] * [[Drumij]] * [[Gužangij]] |col4header=[[Furongij]] |col4= * [[Paibij]] * [[Đangšanij]] * [[Kat 10 kambrija|Kat 10]] |colwidth=25% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 0v3x3seehygwwyvp8axek4xp3dwa5mx 42712985 42712981 2026-10-24T00:43:43Z Edgar Allan Poe 29250 42712985 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Kambrij podnožje |title=[[Kambrij]] |period=cambrian |col1header=[[Terenuvij]] |col1= * [[Fortunij]] * [[Kat 2 kambrija|Kat 2]] |col2header=[[Serija 2 kambrija|Serija 2]] |col2= * [[Kat 3 kambrija|Kat 3]] * [[Kat 4 kambrija|Kat 4]] |col3header=[[Miaolingij]] |col3= * [[Vuliuanij]] * [[Drumij]] * [[Gužangij]] |col4header=[[Furongij]] |col4= * [[Paibij]] * [[Đangšanij]] * [[Kat 10 kambrija|Kat 10]] |colwidth=25% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> nqq5vzlbrlyvxepph5d0htcd8cmuare Rani kambrij 0 7706 42712987 1618064 2026-10-24T00:45:23Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Donji kambrij]] na [[Rani kambrij]] preko preusmjerenja 1618064 wikitext text/x-wiki '''Rani kambrij''' (isto tako poznat kao '''donji kambrij''', '''Caerfai''', '''Waucoban''', ili '''Georgij''') je prvi od tri [[geološka kronologija|geološke epohe]] [[kambrij]]skog [[geološka kronologija|perioda]]. Označava razdoblje od prije 542 ± 0.3 [[Megaanum|Ma]] do prije 513 ± 2 Ma (miliona godina). [[Kambrijska eksplozija]] složenih organizama se dogodila za vrijeme ranog kambrija. Rani kambrij je podijeljen u dvije neimenovane [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|ICS]] [[faunalni stadij|faze]]. {{stub}} == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Early_Cambrian.html GeoWhen Database - Early Cambrian] {{Cambrian Footer}} [[Kategorija:Kambrij]] caj5ctak87xj0ofxb3mtjy3kclifsxr 42712989 42712987 2026-10-24T00:46:40Z Edgar Allan Poe 29250 42712989 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Točnost}} '''Rani kambrij''' (isto tako poznat kao '''donji kambrij''', '''Caerfai''', '''Waucoban''', ili '''Georgij''') je stari naziv za prvi od tri [[geološka kronologija|geološke epohe]] [[kambrij]]skog [[geološka kronologija|perioda]]; više se ne koristi u praksi. Označava razdoblje od prije 542 ± 0.3 [[Megaanum|Ma]] do prije 513 ± 2 Ma (miliona godina). [[Kambrijska eksplozija]] složenih organizama se dogodila za vrijeme ranog kambrija. Rani kambrij je podijeljen u dvije neimenovane [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|ICS]] [[faunalni stadij|faze]]. == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Early_Cambrian.html GeoWhen Database - Early Cambrian] {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Kambrij]] l0u2mnvw5y0aqgdi7hnhlhbqxmujpin Srednji kambrij 0 7711 42712990 4947316 2026-10-24T00:48:42Z Edgar Allan Poe 29250 42712990 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{točnost}} {{Ažuriranje}} '''Srednji kambrij''' (isto tako poznat kao '''albertij''', '''akadij''' ili '''Sentdavidij''') je stari naziv za drugi od tri [[geološka kronologija|geološke epohe]] [[kambrij]]skog [[geološki period|perioda]]; više se ne koristi u praksi. On porkiva vrijeme od prije 513 ± 2 [[Megaanum|Ma]] i 501 ± 2 Ma (miliona godina). Čudnovati [[organizam|organizmi]] s [[fosil]]nog nalazišta [[Burgess Shale]] su živjeli u to doba. Srednji kambrij je podijeljen u dvije neimenovane [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|ICS]] [[faunalna faza|faze]]. == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Middle_Cambrian.html GeoWhen Database - Middle Cambrian] {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Kambrij]] 2ufw7mkm3nfzrz3s8xgej4e8g482kxy Furongij 0 7712 42712991 4946845 2026-10-24T00:50:21Z Edgar Allan Poe 29250 42712991 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Točnost}} '''Furongij''' (isto tako poznat kao '''Kasni kambrij''', '''Gornji kambrij''', '''Merioneth''', '''Croixij''' ili '''Potsdamij''') je treća i završna [[geološka kronologija|geološka epoha]] [[kambrij]]skog [[geološki period|perioda]]. On pokriva razdoblje od prije 501 ± 2 [[Megaanum|Ma]] i 488.3 ± 1.7 Ma (miliona godina). Podijeljen je u dvije [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|ICS]] [[faunalni stadij|faze]], od kojih je prva ([[Paibij]]) imenovana. U to doba su se prvi put pojavili [[trilobiti]], koji služe kao korisni indeksni fosili. == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Late_Cambrian.html GeoWhen Database - Late Cambrian] {{Paleozoic Footer}} {{Cambrian Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Kambrij]] c489x7dkj4260vna9tgpm0jofufcgkh 42712992 42712991 2026-10-24T00:50:31Z Edgar Allan Poe 29250 42712992 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Točnost}} '''Furongij''' (isto tako poznat kao '''Kasni kambrij''', '''Gornji kambrij''', '''Merioneth''', '''Croixij''' ili '''Potsdamij''') je treća i završna [[geološka kronologija|geološka epoha]] [[kambrij]]skog [[geološki period|perioda]]. On pokriva razdoblje od prije 501 ± 2 [[Megaanum|Ma]] i 488.3 ± 1.7 Ma (miliona godina). Podijeljen je u dvije [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|ICS]] [[faunalni stadij|faze]], od kojih je prva ([[Paibij]]) imenovana. U to doba su se prvi put pojavili [[trilobiti]], koji služe kao korisni indeksni fosili. == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Late_Cambrian.html GeoWhen Database - Late Cambrian] {{Paleozoic Footer}} {{Cambrian Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Kambrij]] qeg5zxz4feqg1vlpyz2xftgq3oc8959 Ordovicij 0 7725 42712997 40948896 2026-10-24T01:00:14Z Edgar Allan Poe 29250 42712997 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} [[Datoteka:Nmnh fg09.jpg|thumb|right|240px|Život u ordoviciju]] '''Ordovicijski period''' je drugi od šest velikih (sedam u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]) [[period (geologija)|perioda]] [[Paleozoik|paleozojske]] [[era (geologija)|ere]]. On slijedi [[kambrij]]ski period i prethodi [[silur]]skom periodu. Ordovicij, nazvan prema [[Wales|velškom]] plemenu [[Ordovičani|Ordovičana]], je godine 1879. definirao [[Charles Lapworth]] u nastojanju da riješi spor između sljedbenika [[Adam Sedgwick|Adama Sedgwicka]] i [[Roderick Murchison|Rodericka Murchisona]], koji su iste naslage [[stijena]] u sjevernom Walesu stavljali u [[kambrij]] i [[silur]]. Lapworth, shvativši da je [[fosil]]izirana [[fauna]] u spornoj [[strata|strati]] različita i od one u kambriju i od one u siluru, odlučio da se ona mora smjestiti u vlastiti period. Dok je prihvaćanje posebnog ordovicijskog perioda teklo sporo u Velikoj Britaniji, u ostatku svijeta se on brzo proširio. Međunarodno priznanje je steakao godine 1906, kada je prihvaćen kao službeni period paleozoika od strane Međunarodnog geološkog kongresa. == Galerija == {{Commonscat-inline|Ordovician}} <gallery> Datoteka:OrdovicianEdrio.jpg|''Cystaster stellatus'', ''Corynotrypa'' Datoteka:FossilMtnUT.jpg| Datoteka:OrdOutcropTN.JPG| Datoteka:LibertyBorings.jpg|''Trypanites'' Datoteka:Petroxestes_borings_Ordovician.jpg|''Petroxestes'' Datoteka:OilShaleFossilsEstonia.jpg|Bryozoa Datoteka:OrdFossilsMN.JPG|Brachiopoda, Bryozoa Datoteka:PlatystrophiaOrdovician.jpg|''Platystrophia ponderosa'' Datoteka:Echinosphaerites.JPG|''Echinosphaerites'' Datoteka:Prasopora.JPG|''Prasopora'' Datoteka:EncrustedStroph.JPG|Brachiopoda, Bryozoa Datoteka:Protaraea.jpg|''Protaraea richmondensis'' Datoteka:ZygospiraAttached.jpg|''Zygospira modesta'' Datoteka:DiplograptusCaneySprings.jpg|''Amplexograptus'' </gallery> {{Paleozoic Footer}} {{Ordovician Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Normativna kontrola}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Ordovicij| ]] [[Kategorija:Paleozoik]] sco4cxgx6ttcwo5gdxul3fm0rvbmpvx Šablon:Ordovicij podnožje 10 7726 42712993 1198259 2026-10-24T00:58:35Z Edgar Allan Poe 29250 42712993 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Ordovicij podnožje |title=[[Ordovicij]] |period=ordovician |col1header=[[Rani ordovicij]] |col1= * [[Tremadokij]] * [[Floij]] |col2header=[[Srednji ordovicij]] |col2= * [[Dapingij]] * [[Darivilij]] |col3header=[[Kasni ordovicij]] |col3= * [[Sandbij]] * [[Katij]] * [[Hirnantij]] |colwidth=33.33333% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 42xh5xgfhs8cdceylwqsm8t312215af 42712994 42712993 2026-10-24T00:58:46Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Ordovician Footer]] na [[Šablon:Ordovicij podnožje]] 42712993 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Ordovicij podnožje |title=[[Ordovicij]] |period=ordovician |col1header=[[Rani ordovicij]] |col1= * [[Tremadokij]] * [[Floij]] |col2header=[[Srednji ordovicij]] |col2= * [[Dapingij]] * [[Darivilij]] |col3header=[[Kasni ordovicij]] |col3= * [[Sandbij]] * [[Katij]] * [[Hirnantij]] |colwidth=33.33333% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 42xh5xgfhs8cdceylwqsm8t312215af Rani ordovicij 0 7727 42713006 42256803 2026-10-24T01:04:17Z Edgar Allan Poe 29250 42713006 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Rani ordovicij''', isto tako znan i kao '''donji ordovicij''' od strane [[geolog]]a, je prva pod-jedinica [[ordovicij]]skog perioda, te se odlikuje velikom diversifukacijom morskog života, koja su slijedila izumiranja na kraju [[kambrij]]a. [[Trilobiti]]ma su pridružili mnogi drugi organizmi, uključujući [[Tabulata|tabulate]] koralje, [[Strophomenida|strophomenid]], [[Rhynchonellida|rhynchonellid]], i mnoge nove [[Orthida|orthid]] [[brahiopod]]e, [[bryozoa]], [[plankton]]ske [[graptoliti|graptolite]] i [[conodont]]e, i mnoge druge tipove [[mekušci|mekušaca]] i [[bodljikaši|bodljikaša]]. Svi oni su se širili, zajedno uz organizme iz kasnog kambrija, te im se pridružila nova grupa zvana [[Phacopida]]. == Vanjske veze == * [http://www.scotese.com/eordclim.htm Early Ordovician Climate] * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Early_Ordovician.html GeoWhen Database - Early Ordovician] {{Paleozoic Footer}} {{Ordovician Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Ordovicij]] hp0gubo1qq1wif3vbpdl6rrsrw8bbiv 42713007 42713006 2026-10-24T01:04:39Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Donji ordovicij]] na [[Rani ordovicij]] preko preusmjerenja 42713006 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Rani ordovicij''', isto tako znan i kao '''donji ordovicij''' od strane [[geolog]]a, je prva pod-jedinica [[ordovicij]]skog perioda, te se odlikuje velikom diversifukacijom morskog života, koja su slijedila izumiranja na kraju [[kambrij]]a. [[Trilobiti]]ma su pridružili mnogi drugi organizmi, uključujući [[Tabulata|tabulate]] koralje, [[Strophomenida|strophomenid]], [[Rhynchonellida|rhynchonellid]], i mnoge nove [[Orthida|orthid]] [[brahiopod]]e, [[bryozoa]], [[plankton]]ske [[graptoliti|graptolite]] i [[conodont]]e, i mnoge druge tipove [[mekušci|mekušaca]] i [[bodljikaši|bodljikaša]]. Svi oni su se širili, zajedno uz organizme iz kasnog kambrija, te im se pridružila nova grupa zvana [[Phacopida]]. == Vanjske veze == * [http://www.scotese.com/eordclim.htm Early Ordovician Climate] * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Early_Ordovician.html GeoWhen Database - Early Ordovician] {{Paleozoic Footer}} {{Ordovician Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Ordovicij]] hp0gubo1qq1wif3vbpdl6rrsrw8bbiv Tremadokij 0 7796 42713021 4947389 2026-10-24T01:08:47Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Tremadok]] na [[Tremadokij]] 4947389 wikitext text/x-wiki Tremadocij je prva međunarodno priznata [[faunalni stadij|faza]] [[ordovicij]]skog [[geološki period|periodaa]] [[paleozoik|paleozojske]] [[Era (geologija)|ere]]. Trajao je otprilike 9,7 miliona godina, od prije 488,3 do prije 478,6 [[Megaanum|Ma]] (miliona godina). Tremadocij se dogodio na početku velikog uzdizanja morske razine ([[trangresija (geologija)|trangresije]]). Tada se razina mora povećala i ravnice su bile popljavljene. Dokazi prikupljeni u područjima oko [[Baltičko more|Baltičkog mora]] i [[Skandinavija|Skandinavije]] ukazuju da su bilo tri ili četiri takva događaja u tremadociju, s razinom mora koja se u međuvremenu spuštala na različite razine. U svakom slučaju, plitka mora su činila daleko veći dio površine planeta nego danas. Međa odabrana za označavanja ordovicijskog perioda i tremadocijskog stadija je prilično korisna. S obzirom na korelaciju s naglim širenjem [[Graptoliti|graptolita]], [[Konodont|konodonta]] i raznih vrsta [[trilobiti|trilobita]], temelj tremadocija omogućava naučnicima da određuju srodnost ne samo između tih vrsta, nego i vrsta u drugim područjima. To čini lakšim određivanje nastanka mnogih drugih vrsta u odnosu na ordovicijski period. {{Ordovician Footer}} {{stub}} [[Kategorija:Ordovicij]] 6urq2b0rd7yzbp03t5w97mneeews558 42713023 42713021 2026-10-24T01:09:34Z Edgar Allan Poe 29250 42713023 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} Tremadocij je prva međunarodno priznata [[faunalni stadij|faza]] [[ordovicij]]skog [[geološki period|periodaa]] [[paleozoik|paleozojske]] [[Era (geologija)|ere]]. Trajao je otprilike 9,7 miliona godina, od prije 488,3 do prije 478,6 [[Megaanum|Ma]] (miliona godina). Tremadocij se dogodio na početku velikog uzdizanja morske razine ([[trangresija (geologija)|trangresije]]). Tada se razina mora povećala i ravnice su bile popljavljene. Dokazi prikupljeni u područjima oko [[Baltičko more|Baltičkog mora]] i [[Skandinavija|Skandinavije]] ukazuju da su bilo tri ili četiri takva događaja u tremadociju, s razinom mora koja se u međuvremenu spuštala na različite razine. U svakom slučaju, plitka mora su činila daleko veći dio površine planeta nego danas. Međa odabrana za označavanja ordovicijskog perioda i tremadocijskog stadija je prilično korisna. S obzirom na korelaciju s naglim širenjem [[Graptoliti|graptolita]], [[Konodont|konodonta]] i raznih vrsta [[trilobiti|trilobita]], temelj tremadocija omogućava naučnicima da određuju srodnost ne samo između tih vrsta, nego i vrsta u drugim područjima. To čini lakšim određivanje nastanka mnogih drugih vrsta u odnosu na ordovicijski period. {{Ordovician Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Ordovicij]] egokhj4k9fi10e8hk4yg06kqrowk56d Had 0 7828 42712877 42556655 2026-10-23T15:28:26Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Had|Had]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42712877 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:Meyers b12 s0862.png|thumb|380 px|Tanatos s krilima, Perzefona i Had na prijestolju s Kerberom, desno je nepoznata božica, možda Demetra]] '''Had''' ([[grčki jezik|grč.]] '''ᾍδης''', ''Haidēs''; '''Ἀΐδης''', Aïdēs = "neviđen") je u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] podzemnog svijeta ([[Had (podzemni svijet)|Hada]]). Ime mu znači "nevidljiv", što i jest. Zato su ga Grci zvali i [[Pluton (mitologija)|Pluton]], što znači "bogat", jer je gospodar [[klica]] i [[metal]]a. I [[Rim]]ljani su ga zvali Pluton. == Opis == Had nije zao, već neutralan, iako je pravedan. Otac mu je [[Kron (Titan)|Kron]], majka [[Reja]], braća su mu [[Zeus]] i [[Posejdon]], a sestre [[Demetra]], [[Hestija]] i [[Hera]]. Had je dobio vlast nad podzemljem pri podjeli svijeta, a [[Kiklopi]] su mu dali kacigu od koje je postao nevidljiv koju ju je katkad posuđivao bogovima i ljudima. Prijestolje mu je u podzemnoj palači, napravljeno od ebanovine. Ima vile kojim uništava, a na svom štapu drži [[ptica|pticu]]. Kočiju mu vuku crni [[domaći konj|konji]], njegove su biljke [[čempres]] i [[narcis]], a [[Kerber]], višeglavi [[pas]], koji može imati jednu, dvije, tri ili pedeset glava, čuva vrata podzemlja. == Vladanje podzemljem == [[Datoteka:Hades drawing.png|260 px|thumb|Had i Perzefona]] Budući da je Had gospodar podzemlja, ima zloglasne [[epitet]]e: Clymenus ("zloglasni"), Eubules ("koji dobro pogađa") i Polydegmon ("koji mnogo prima", jer Hadu ljudi daju srebrnjake). Had obiluje [[duša]]ma, metalima i jaucima, a pomažu mu demoni. Nitko nije smio izići iz podzemlja osim Hadovog nećaka Hermesa, dok su u podzemlje išli samo junaci. Had nije bog smrti te zato ne vlada paklom, [[Tartar (pakao)|Tartarom]]. Bog je smrti [[Tanatos]] u crnom plaštu, s crnim krilima. [[Grci]] su Hadu prinosili crne životinje i ljudske žrtve, dok bi krv skupili u jamu i bunare kako bi došla u podzemlje, a bilo je i igara u Hadovu čast. Had je vladao iz svoje palače, nikada nije izlazio na [[Zemlja (planet)|Zemlju]], osim jednom, kada se išao izliječiti. == Hadova žena == Hadova je žena Nadja, Hadova nećakinja (jer je Zeusova i Demetrina kćer). Jednog je dana brala [[cvijet|cvijeće]], s [[nimfe|nimfama]] ili s [[Atena (mitologija)|Atenom]] i [[Artemida|Artemidom]], kada joj je had nezno prisao sa ledja i ususkao joj plod iz dubine pakla. Had je došao u svojoj kočiji van i oteo ju, te ju odnio u podzemlje, uzrokujući tugu Demetre, koja je plakala i tugovala. Iz njezinih suza je nastao led, a odbila se vratiti na [[Olimp]], sve dok joj se ne vrati kćer. Zeus je poslao Hermesa, glasnika, da prenese poruku Demetri i Perzefoni. Ušao je u podzemlje i naredio Hadu da pusti svoju ženu, ali je ona pojela zrnje šipka, pa je morala ostati. Had je ipak bio razuman pa je pustio Perzefonu na Zemlju, ali se ona morala vraćati. Jedini bog koji je vidio otmicu bio je [[Helios|Helije]], a također sve su vidjeli i pastiri na polju. Had je bolji od svoje braće u vjernosti; imao je samo jednu ljubavnicu, [[Minto]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Hades}} * [http://www.theoi.com/Khthonios/Haides.html Had u klasičnoj literaturi i umjetnosti] * [http://www.maicar.com/GML/Hades.html Had u grčkoj mitologiji] {{Authority control}} [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Had| ]] di9owsesq6s1rvtbmnjtc6clhjaiaui 42712879 42712877 2026-10-23T15:29:31Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Grčki bogovi|Grčki bogovi]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42712879 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:Meyers b12 s0862.png|thumb|380 px|Tanatos s krilima, Perzefona i Had na prijestolju s Kerberom, desno je nepoznata božica, možda Demetra]] '''Had''' ([[grčki jezik|grč.]] '''ᾍδης''', ''Haidēs''; '''Ἀΐδης''', Aïdēs = "neviđen") je u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] podzemnog svijeta ([[Had (podzemni svijet)|Hada]]). Ime mu znači "nevidljiv", što i jest. Zato su ga Grci zvali i [[Pluton (mitologija)|Pluton]], što znači "bogat", jer je gospodar [[klica]] i [[metal]]a. I [[Rim]]ljani su ga zvali Pluton. == Opis == Had nije zao, već neutralan, iako je pravedan. Otac mu je [[Kron (Titan)|Kron]], majka [[Reja]], braća su mu [[Zeus]] i [[Posejdon]], a sestre [[Demetra]], [[Hestija]] i [[Hera]]. Had je dobio vlast nad podzemljem pri podjeli svijeta, a [[Kiklopi]] su mu dali kacigu od koje je postao nevidljiv koju ju je katkad posuđivao bogovima i ljudima. Prijestolje mu je u podzemnoj palači, napravljeno od ebanovine. Ima vile kojim uništava, a na svom štapu drži [[ptica|pticu]]. Kočiju mu vuku crni [[domaći konj|konji]], njegove su biljke [[čempres]] i [[narcis]], a [[Kerber]], višeglavi [[pas]], koji može imati jednu, dvije, tri ili pedeset glava, čuva vrata podzemlja. == Vladanje podzemljem == [[Datoteka:Hades drawing.png|260 px|thumb|Had i Perzefona]] Budući da je Had gospodar podzemlja, ima zloglasne [[epitet]]e: Clymenus ("zloglasni"), Eubules ("koji dobro pogađa") i Polydegmon ("koji mnogo prima", jer Hadu ljudi daju srebrnjake). Had obiluje [[duša]]ma, metalima i jaucima, a pomažu mu demoni. Nitko nije smio izići iz podzemlja osim Hadovog nećaka Hermesa, dok su u podzemlje išli samo junaci. Had nije bog smrti te zato ne vlada paklom, [[Tartar (pakao)|Tartarom]]. Bog je smrti [[Tanatos]] u crnom plaštu, s crnim krilima. [[Grci]] su Hadu prinosili crne životinje i ljudske žrtve, dok bi krv skupili u jamu i bunare kako bi došla u podzemlje, a bilo je i igara u Hadovu čast. Had je vladao iz svoje palače, nikada nije izlazio na [[Zemlja (planet)|Zemlju]], osim jednom, kada se išao izliječiti. == Hadova žena == Hadova je žena Nadja, Hadova nećakinja (jer je Zeusova i Demetrina kćer). Jednog je dana brala [[cvijet|cvijeće]], s [[nimfe|nimfama]] ili s [[Atena (mitologija)|Atenom]] i [[Artemida|Artemidom]], kada joj je had nezno prisao sa ledja i ususkao joj plod iz dubine pakla. Had je došao u svojoj kočiji van i oteo ju, te ju odnio u podzemlje, uzrokujući tugu Demetre, koja je plakala i tugovala. Iz njezinih suza je nastao led, a odbila se vratiti na [[Olimp]], sve dok joj se ne vrati kćer. Zeus je poslao Hermesa, glasnika, da prenese poruku Demetri i Perzefoni. Ušao je u podzemlje i naredio Hadu da pusti svoju ženu, ali je ona pojela zrnje šipka, pa je morala ostati. Had je ipak bio razuman pa je pustio Perzefonu na Zemlju, ali se ona morala vraćati. Jedini bog koji je vidio otmicu bio je [[Helios|Helije]], a također sve su vidjeli i pastiri na polju. Had je bolji od svoje braće u vjernosti; imao je samo jednu ljubavnicu, [[Minto]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Hades}} * [http://www.theoi.com/Khthonios/Haides.html Had u klasičnoj literaturi i umjetnosti] * [http://www.maicar.com/GML/Hades.html Had u grčkoj mitologiji] {{Authority control}} [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Had| ]] [[Kategorija:Grčki bogovi]] 5oovorkxboghsygng60qqoulng0fk7s Had (podzemni svijet) 0 7830 42712880 42242141 2026-10-23T15:29:44Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Had|Had]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42712880 wikitext text/x-wiki '''Had''' ([[grčki jezik|grč.]] '''ᾍδης''', ''Haidēs''; '''Ἀΐδης''', Aïdēs = neviđen) naziv je za [[podzemni svijet]], a isti naziv nosi i njegov [[Had|vladar]]. == Podjela Hada, podzemlja == Had se dijeli na tri glavna dijela: [[Asfodel]], [[Elizij]] i [[Tartar (pakao)|Tartar]]. Svim tim krajevima raste [[cvijet|cvijeće]] smrti ili asfodel. U podzemlju ima i [[Rijeka (vodotok)|rijeka]]. To su: * [[Aheront (rijeka, mitologija)|Aheront]] - rijeka boli. * [[Kokit]] - rijeka jadikovanja. * [[Flegeton]] - rijeka vatre. * [[Leta (rijeka)|Leta]] - rijeka zaborava. * [[Stiks]] - rijeka mržnje. * [[Mnemozina]] - rijeka sjećanja. * [[Eridan]] - rijeka hladnoće, spominje je Vergilije u svojoj ''Eneidi''. [[Datoteka:Hades.png|thumb|right|Had s Kerberom koji ovdje ima samo jednu glavu]] Stiks je granica između gornjega i donjega svijeta. Prva regija podzemlja jest Asfodel. [[Homer]] je u ''[[Odiseja|Odiseji]]'' opisao da tamo lutaju junaci među manjim duhovima koji se vrzmaju naokolo poput [[šišmiš]]a. Ovdje lutaju bez radosti, tuge i osjećaja. Prema Homeru, tu je najviše ljudi, a među ostalima i [[Ahilej]]. Ahilej reče [[Odisej]]u da bi radio bio nadničar seoski nego vladar ljudima u carstvu sjena. Opisivao mu je s tugom nemilu sudbinu umrlih duša u Hadu. Samo prolijevanje krvi u njihovu čast može im vratiti ljudske osjećaje. Nakon toga dolazi [[Ereb]] koji se sastojao od [[Leta (rijeka)|Lete]], rijeke zaborava, gdje su se duše skupljale da bi im se izbrisalo pamćenje te da se ne sjećaju prošloga života pri reinkarnaciji, i od Mnemozine, rijeke sjećanja, gdje su također pili pripravnici. U Erebu živi Had sa svojom ženom [[Perzefona|Perzefonom]], u palači, a tako su prikazani i na jednom vrču iz [[Italija|Italije]]. U predvorju palače sjedi trojica braće, suci: Minos, Eak i Radamant. Tamo je i [[Trivij]] (raskršće tri ceste) posvećen [[Hekata|Hekati]], na kome se sudilo dušama umrlih. Oni koji nisu činili ni velika djela niti velike grijehe bili su upućivani u Asfodel. Tko je činio loša djela i bio zao za svoga života bio je slan u [[Tartar (pakao)|Tartar]]. Za herojska djela završavalo se na Elizejskim poljanama. Nakon Ereba potrebno je prijeći, preko koje mrtve prevozi [[Haron (mitologija)|Haron]] u svome čamcu, a mrtvi mu plaćaju srebrnjacima. [[Kerber]], troglavi [[pas]], čuva vrata pravog podzemlja - Tartara. == Podzemna božanstva == Bogovi i božice u podzemlju utjeruju ljudima strah u kosti. Tu je naravno Tanatos, bog smrti crnih krila, koji reže kosu umirućima. Neke strašne božice su Kere koje sišu krv, Empuza ubija ljude na raskršćima, [[Lamija (mitologija)|Lamija]] ubija djecu u snu, Hekata vlada čudovištima, dok se bogu sna Hipnou ne može odolijeti, on svladava i samog [[Zeus]]a. Poznate su osvetnice Uranove kćeri [[Erinije]], Srde ili [[Furije]]. == Smrtnici u podzemlju == Ljudi nisu znali mnogo o Hadu jer se nitko nikad nije vratio iz njega. Jedino su ga razgledali [[Eneja]] i [[Heraklo]] koji je odavde odnio Kerbera zbog ispunjavanja svojih zadataka kralju [[Euristej]]u. Tu je bio [[Orfej]] koji je išao po [[Euridika|Euridiku]]. Također je tu bio i [[Sizif]] koji je na vrijeme uspio pobjeći i [[Tezej]] kojeg je oslobodio Heraklo. == Vanjske veze == {{Commonscat|Hades}} ;Karte podzemnog svijeta u grčkoj mitologiji: * [http://www.thanasis.com/undrmapr.jpg Color map] * [http://virgil.org/maps/images/cumae.gif Ancient map] * [https://web.archive.org/web/20011130034009/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Underworldmap.html Map of the Underworld] [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Podzemni svjetovi]] [[Kategorija:Had]] [[el:Άδης]] [[ja:ハデス]] [[sk:Hádes]] ik944zqblowso54fn5xpnb8gq082mts Arenigij 0 8780 42712998 4946670 2026-10-24T01:00:49Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Arenig]] na [[Arenigij]] preko preusmjerenja 4946670 wikitext text/x-wiki '''Arenigij''' ili '''Arenig grupa''' je naziv koji se u [[geologija|geologiji]] koristi za najniži sloj [[ordovicij]]skih naslaga, odnosno istoimenu fazu tog geološkog perioda. Izraz je prvi koristio britanski geolog [[Adam Sedgwick]] [[1847]]. godine opisujući nalaze u mjestu [[Arenig Fawr]] u sjevernom [[Wales]]u. {{Ordovician Footer}} {{stub}} [[Kategorija:Ordovicij]] r3bvyecbf6gyfzq69ae13yk9cki2yhp 42713002 42712998 2026-10-24T01:01:41Z Edgar Allan Poe 29250 42713002 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Točnost}} {{Ažuriranje}} '''Arenigij''' ili '''Arenig grupa''' je zastajeli naziv koji se u [[geologija|geologiji]] koristio za najniži sloj [[ordovicij]]skih naslaga, odnosno istoimenu fazu tog geološkog perioda. Izraz je prvi koristio britanski geolog [[Adam Sedgwick]] [[1847]]. godine opisujući nalaze u mjestu [[Arenig Fawr]] u sjevernom [[Wales]]u. {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Ordovicij]] 90ut9vdpoqaqla0z5uooo7zjuqgpz0s Arenig grupa 0 8781 42713009 1051481 2026-10-24T01:04:45Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Arenigij]] 42713009 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Arenigij]] qz1brmmwbyhvqv8jj0nz9sf9pzo9t1e Srednji ordovicij 0 8782 42713020 42261739 2026-10-24T01:07:47Z Edgar Allan Poe 29250 42713020 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Srednji Ordovicij''' predstavlja drugu fazu [[ordovicij]]skog perioda. Tokom ovog perioda su površinu Zemlje prekrivala plitka topla mora, prepuna raznolikih oblika morskog života. [[Sjeverna Amerika]] se proširila na ekvator, dok je superkontinent [[Gondwana]] sadržavao ne samo [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Afrika|Afriku]], [[Indija|Indiju]], [[Antarktika|Antarktiku]] i [[Australija|Australiju]], nego i [[Južna Evropa|južnu Evropu]]. Trilobiti koji su dominirali ranim ordovicijem su zamijenjeni raznolikijim ekosistemom, u kome su bujali [[brahiopodi]], [[bryozoa]], [[mekušci]] i [[bodljokošci]]s, diversificirale se [[Tabulata|tabulate]] te pojavili prvi [[Rugosa|rugose]] koralji, a trilobiti više nisu dominirali. [[Plankton]]ski [[graptoliti]] su se nastavili granati, a pojavile su se prvi fosili [[Diplograptina]]. Najranije poznate [[agnatha]]n ("[[ostracoderm]]"), ''[[Arandaspis]]'', datiraju iz srednjeg ordovicija u Australiji. == Vanjske veze == * [http://zircon.geology.union.edu/Gildner/globe.html The World during the Middle and Late Ordovician] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050321004858/http://zircon.geology.union.edu/Gildner/globe.html |date=2005-03-21 }} paleogeography * [http://www.palaeos.com/Paleozoic/Ordovician/MidOrd.html The Middle Ordovician ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060313161553/http://www.palaeos.com/Paleozoic/Ordovician/MidOrd.html |date=2006-03-13 }} * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Middle_Ordovician.html GeoWhen Database - Middle Ordovician] {{Paleozoic Footer}} {{Ordovician Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Ordovicij]] 85aheyy1jo1az562oayon3rkxv4xi1x Kasni ordovicij 0 8788 42713017 42247358 2026-10-24T01:06:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Gornji ordovicij]] na [[Kasni ordovicij]] preko preusmjerenja 42247358 wikitext text/x-wiki '''Kasni ordovicij''', isto tako zvan i kao '''gornji ordovicij''' od strane [[geolog]]a, je treća epoha [[ordovicij]]skog perioda. U to doba su se [[Zapadna Evropa|zapadna]] i [[Srednja Evropa|Centralna Evropa]] i [[Sjeverna Evropa]] sudarile kako bi stvorile [[Laurentija|Laurentiju]], dok su se ledenjaci stvarali u [[Gondvana|Gondwani]], koja je bila smještena na [[Južni pol|Južnom polu]]. To je stvorilo globalni pad temperature, stvorivši uvjete "nalik na one u ledari". Većinu tog vremena život je nastavio bujati, ali pred kraj tog perioda se dogodilo masovno izumiranje koje je ozbiljno pogodilo [[plankton]]ske oblike kao [[konodonti|konodonte]], [[graptoliti|graptolite]], te neke grupe [[trilobiti|trilobita]] ([[Agnostida]] i [[Pytchopariida]], koji su potpuno izumrli, dok su [[Asaphida]] bili smanjeni). [[Brahiopodi]] i [[bryozoa]] i [[bodljikaši|bodljokošci]] su također bili pogođeni, dok su [[Endocerida|endoceridski]] [[nautiloidi]] potpuno izumrli, osim rijetkih silurskih formi. == Vanjske veze == * [http://www.scotese.com/mlordcli.htm Middle & Late Ordovician Climate] * [http://zircon.geology.union.edu/Gildner/globe.html The World during the Middle and Late Ordovician] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050321004858/http://zircon.geology.union.edu/Gildner/globe.html |date=2005-03-21 }} paleogeography * [http://www.palaeos.com/Paleozoic/Ordovician/LateOrd.html The Late Ordovician] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615211246/http://www.palaeos.com/Paleozoic/Ordovician/LateOrd.html |date=2008-06-15 }} * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Late_Ordovician.html GeoWhen Database - Late Ordovician] * [http://hannover.park.org/Canada/Museum/extinction/ordmass.html The Ordovician Mass Extinction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050717011935/http://hannover.park.org/Canada/Museum/extinction/ordmass.html |date=2005-07-17 }} * [http://www.bbc.co.uk/education/darwin/exfiles/ordovician.htm BBC Evolution Weekend: Extinction Files] (very brief entry) {{Ordovician Footer}} [[Kategorija:Ordovicij|O]] c1m72xir1doo3cc8mawqv1sb7w9psys 42713019 42713017 2026-10-24T01:07:09Z Edgar Allan Poe 29250 42713019 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Kasni ordovicij''', isto tako zvan i kao '''gornji ordovicij''' od strane [[geolog]]a, je treća epoha [[ordovicij]]skog perioda. U to doba su se [[Zapadna Evropa|zapadna]] i [[Srednja Evropa|Centralna Evropa]] i [[Sjeverna Evropa]] sudarile kako bi stvorile [[Laurentija|Laurentiju]], dok su se ledenjaci stvarali u [[Gondvana|Gondwani]], koja je bila smještena na [[Južni pol|Južnom polu]]. To je stvorilo globalni pad temperature, stvorivši uvjete "nalik na one u ledari". Većinu tog vremena život je nastavio bujati, ali pred kraj tog perioda se dogodilo masovno izumiranje koje je ozbiljno pogodilo [[plankton]]ske oblike kao [[konodonti|konodonte]], [[graptoliti|graptolite]], te neke grupe [[trilobiti|trilobita]] ([[Agnostida]] i [[Pytchopariida]], koji su potpuno izumrli, dok su [[Asaphida]] bili smanjeni). [[Brahiopodi]] i [[bryozoa]] i [[bodljikaši|bodljokošci]] su također bili pogođeni, dok su [[Endocerida|endoceridski]] [[nautiloidi]] potpuno izumrli, osim rijetkih silurskih formi. == Vanjske veze == * [http://www.scotese.com/mlordcli.htm Middle & Late Ordovician Climate] * [http://zircon.geology.union.edu/Gildner/globe.html The World during the Middle and Late Ordovician] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050321004858/http://zircon.geology.union.edu/Gildner/globe.html |date=2005-03-21 }} paleogeography * [http://www.palaeos.com/Paleozoic/Ordovician/LateOrd.html The Late Ordovician] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615211246/http://www.palaeos.com/Paleozoic/Ordovician/LateOrd.html |date=2008-06-15 }} * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Late_Ordovician.html GeoWhen Database - Late Ordovician] * [http://hannover.park.org/Canada/Museum/extinction/ordmass.html The Ordovician Mass Extinction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050717011935/http://hannover.park.org/Canada/Museum/extinction/ordmass.html |date=2005-07-17 }} * [http://www.bbc.co.uk/education/darwin/exfiles/ordovician.htm BBC Evolution Weekend: Extinction Files] (very brief entry) {{Paleozoic Footer}} {{Ordovician Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Ordovicij]] clqu3njugw8tj4togb9r5l2jfx79ewf Hirnantij 0 8790 42713011 42247762 2026-10-24T01:05:07Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Hirnant]] na [[Hirnantij]] preko preusmjerenja 42247762 wikitext text/x-wiki '''Hirnantij''' je sedma i konačna međunarodno priznata [[faunalna faza|faza]] [[ordovicij]]skog [[Period (geologija)|perioda]] [[paleozoik|paleozojske]] [[Era (geologija)|ere]]. Kratko je trajala, samo oko 1,9 miliona godina, od 445.6 do 443.7 [[Megaanum|Ma]] (miliona godina). Ranu fazu hirnantnija su karakterizirale niske temperature, velika [[glacijacija]] i veliki pad razine mora. U kasnijoj fazi hirnantija temperatura je porasla, [[ledenjak|ledenjaci]] su se se otopili i razina mora porasla na istu ili nešto malo veću razinu od one na početku glacijacije. Većina naučnika vjeruje da su ovakve klimatske oscilacije izazvale veliko [[masovno izumiranje]] koje se dogodilo u to vrijeme. U stvari, hirnantnij (isto tako poznat kao kraj odrovicija i [[Ordovicijsko-silursko izumiranje|ordovicijsko-silursko]]) masovno izumiranje predstavlja drugi takav najveći događaj u [[geološka historija|geološkoj historiji]]. Oko 85 % svih morskih vrsta je umrlo. Samo je kraj [[permij]]skog masovnog izumiranja bio veći. Za razliku od mnogih manjih izumiranja, dugoročne posljedice ovog događaja su bile relativno male. Sa završetkom klimatskih oscilacija, klima se vratila na prethodno stanje i vrste koje su preživjele su uskoro (za dva ili tri miliona godina) evoluirale u iste one vrste kakve su bile postojale i ranije. == Vanjske veze == * [http://www.scotese.com/mlordcli.htm Middle & Late Ordovician Climate] * [http://zircon.geology.union.edu/Gildner/globe.html The World during the Middle and Late Ordovician] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050321004858/http://zircon.geology.union.edu/Gildner/globe.html |date=2005-03-21 }} paleogeography * [http://www.palaeos.com/Paleozoic/Ordovician/LateOrd.html The Late Ordovician] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615211246/http://www.palaeos.com/Paleozoic/Ordovician/LateOrd.html |date=2008-06-15 }} * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Late_Ordovician.html GeoWhen Database - Late Ordovician] * [http://hannover.park.org/Canada/Museum/extinction/ordmass.html The Ordovician Mass Extinction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050717011935/http://hannover.park.org/Canada/Museum/extinction/ordmass.html |date=2005-07-17 }} * [http://www.bbc.co.uk/education/darwin/exfiles/ordovician.htm BBC Evolution Weekend: Extinction Files] (very brief entry) {{Ordovician Footer}} [[Kategorija:Ordovicij]] p4bebgw7zendatpo3znbmnbz20mo44f 42713016 42713011 2026-10-24T01:05:57Z Edgar Allan Poe 29250 42713016 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Hirnantij''' je sedma i konačna međunarodno priznata [[faunalna faza|faza]] [[ordovicij]]skog [[Period (geologija)|perioda]] [[paleozoik|paleozojske]] [[Era (geologija)|ere]]. Kratko je trajala, samo oko 1,9 miliona godina, od 445.6 do 443.7 [[Megaanum|Ma]] (miliona godina). Ranu fazu hirnantnija su karakterizirale niske temperature, velika [[glacijacija]] i veliki pad razine mora. U kasnijoj fazi hirnantija temperatura je porasla, [[ledenjak|ledenjaci]] su se se otopili i razina mora porasla na istu ili nešto malo veću razinu od one na početku glacijacije. Većina naučnika vjeruje da su ovakve klimatske oscilacije izazvale veliko [[masovno izumiranje]] koje se dogodilo u to vrijeme. U stvari, hirnantnij (isto tako poznat kao kraj odrovicija i [[Ordovicijsko-silursko izumiranje|ordovicijsko-silursko]]) masovno izumiranje predstavlja drugi takav najveći događaj u [[geološka historija|geološkoj historiji]]. Oko 85 % svih morskih vrsta je umrlo. Samo je kraj [[permij]]skog masovnog izumiranja bio veći. Za razliku od mnogih manjih izumiranja, dugoročne posljedice ovog događaja su bile relativno male. Sa završetkom klimatskih oscilacija, klima se vratila na prethodno stanje i vrste koje su preživjele su uskoro (za dva ili tri miliona godina) evoluirale u iste one vrste kakve su bile postojale i ranije. == Vanjske veze == * [http://www.scotese.com/mlordcli.htm Middle & Late Ordovician Climate] * [http://zircon.geology.union.edu/Gildner/globe.html The World during the Middle and Late Ordovician] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050321004858/http://zircon.geology.union.edu/Gildner/globe.html |date=2005-03-21 }} paleogeography * [http://www.palaeos.com/Paleozoic/Ordovician/LateOrd.html The Late Ordovician] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615211246/http://www.palaeos.com/Paleozoic/Ordovician/LateOrd.html |date=2008-06-15 }} * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Late_Ordovician.html GeoWhen Database - Late Ordovician] * [http://hannover.park.org/Canada/Museum/extinction/ordmass.html The Ordovician Mass Extinction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050717011935/http://hannover.park.org/Canada/Museum/extinction/ordmass.html |date=2005-07-17 }} * [http://www.bbc.co.uk/education/darwin/exfiles/ordovician.htm BBC Evolution Weekend: Extinction Files] (very brief entry) {{Ordovician Footer}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ordovicij]] 9s1d0v4409me5rwk91mq23a8atgjp5m Silur 0 8793 42713034 42708851 2026-10-24T01:28:42Z Edgar Allan Poe 29250 42713034 wikitext text/x-wiki {{Ažuriranje}} [[Datoteka:Ordovicium-Silurian.jpg|300px|mini|Granica slojeva stijenja koje pripadaju ordiviciju i siluru u blizini mjesta [[Hovedøy]], u [[Norveška|Norveškoj]]. Donje stijene tamno sive boje pripadaju ordoviciju, a gornje smeđe stijene pripadaju siluru. Slojevi su djelomično deformirani djelovanjem [[kaledonska orogeneza|kaledonske orogeneze]].]] '''Silur''' je pojam iz [[geologija|geologije]] koji označava period u razvoju [[Zemlja (planet)|Zemlje]] od prije 443 milijuna godina do prije 416 milijuna godina. Silur je period unutar [[paleozoik]]a. Ovaj period dobio je naziv po [[Kelti|keltskom]] plemenu [[Siluri]] s područja današnjeg [[Wales]]a. Proteže se od kraja [[ordovicij]]skog perioda do početka [[devon]]skog perioda. Kao i sa svim drugim geološkim periodima, naslage stijena koje označavaju početak i kraj perioda su precizno identificirane, ali točni datumi variraju oko 5-10 milijuna godina. Osnova za početak silura je označena u doba masovnog izumiranja, kada je 60% svih morskih vrsta bilo izbrisano. == Podjela == [[Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju]] priznaje podjelu silura na četiri [[epoha (geologija)|geološke epohe]] koje se pak dijele u [[doba (geologija)|geološka doba]]:<ref>Felix Gradstein, Jim Ogg & Alan Smith: ''A Geologic timescale.'' Cambridge University Press 2004. {{ISBN|978-0-521-78673-7}}</ref> * [[pridolij]] od 418,7 ± 2,7 do 416.0 ± 2,8 milijuna godina * [[ladlov]] od 422,9 ± 2,5 do 418,7 ± 2,7 milijuna godina ** [[ludford]] od 421,3 ± 2,6 do 418,7 ± 2,7 milijuna godina ** [[gorst]] od 422,9 ± 2,5 do 421,3 ± 2,6 milijuna godina * [[venlok]] od 428,2 ± 2,3 do 422,9 ± 2,5 milijuna godina ** [[homer (geološko doba)|homer]] od 426,2 ± 2,4 do 422,9 ± 2,5 milijuna godina ** [[šinvud]] od 428,2 ± 2,3 do 426,2 ± 2,4 milijuna godina * [[landoveri]] od 443,7 ± 1,5 do 428,2 ± 2,3 milijuna godina ** [[telih]] od 436,0 ± 1,9 do 428,2 ± 2,3 milijuna godina ** [[aeron]] od 439,0 ± 1,8 do 436,0 ± 1,9 milijuna godina ** [[rudan]] od 443,7 ± 1,5 do 439,0 ± 1,8 milijuna godina == Paleogeografija == U većem dijelu silura raspored kopna i mora ostao je kao i u [[kambrij]]u, ali su potkraj silura nastale promjene u vezi s kaledonskim [[orogeneza|orogenetskim]] ciklusom. Na području [[Irska|Irske]], [[Škotska|Škotske]] i sjeverozapadne [[Skandinavija|Skandinavije]] izdiglo se novo ulančano [[Kaledonsko gorje]]. Izdizanja je bilo i u mnogim drugim područjima, ali slabijeg intenziteta. U vezi s orogenetskim pokretima postojala je i znatna vulkanska aktivnost. Sredinom silura jezgre današnjega [[Euroazija|euroazijskoga]] i [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkoga]] kontinenta bile su unutar [[tropski pojas|tropskog pojasa]], a [[Gondvana|Gondvansko kopno]] ([[Indija]], [[Arabija]], [[Afrika]], [[Južna Amerika]], [[Australija]], [[Antarktika]]) bilo je smješteno oko [[južni pol|južnoga pola]] i djelomice je dosezalo južno suptropsko područje. Tadašnji oceanski prostori obuhvaćali su golema prostranstva oko [[sjeverni pol|sjevernoga pola]]. Takav raspored kontinenata tijekom silura odrazio se i u taložnim procesima, u kojima su prevladavali morski sedimenti. U plitkim morima uz obode štitova ([[baltički štit|baltičkoga]], [[kanadski štit|kanadskoga]]) ima klastičnih naslaga i nešto [[vapnenac|vapnenca]], a u duljim geosinklinalnim morima [[škriljac|škriljevaca]], sitnozrnatih [[pješčenjak]]a, [[tuf]]ova i sl.<ref name=hr.en>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55978 Silur u Hrvatskoj enciklopediji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924051814/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55978 |date=2015-09-24 }}, preuzeto 2. travnja 2014.</ref> Poznata su i silurska područja u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Skandinavija|Skandinaviji]], a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je silur dokazan u slavonskim planinama ([[Psunj]], [[Papuk]], [[Krndija]]), u kremeno-sericitnim [[filiti]]ma s ostatcima [[graptoliti|graptolita]].<ref name=hr.en/> == Flora i fauna == Novo kaledonsko kopno s mnogim zaostalim [[močvara]]ma bilo je pogodna sredina za razvoj kopnenoga biljnog i životinjskog svijeta. Od biljaka su u siluru živjele ponajprije primitivne [[papratnjače]], osobito ''[[Psilophytinae]]'' i ''[[Lycopodinae]]'', a od životinja [[kralježnjaci]], [[besčeljusnjače]] (''Agnatha'') i prvi pravi predstavnici slatkovodnih i morskih [[riba]] [[čeljustouste|čeljustousta]] (''Gnathostomata'') [[acanthodi]] te [[placodermi]], koji s agnatima čine ribe oklopnjače. Život se za silura odvijao uglavnom u moru. Od biljaka su se isticale vapnenačke [[alge]], a među životinjama [[graptoliti]] (''Monograptus'', ''Cephalograptus'', ''Rastrites'' i dr.), koji su u siluru doživjeli drugi vrhunac u svojem razvoju, pa se silur zajedno s [[ordovicij]]em (razdoblje prvoga vrhunca) često naziva i dobom graptolita. Za pliće dijelove silurskoga mora važni su ''trilobiti'' (''Phacops'', ''Calymene'', ''Dalmanites'' i dr.), ima i [[ramenonošci|ramenonožaca]], [[mahovnjaci|mahovnjaka]], [[glavonošci|glavonožaca]] (''Orthoceras'', ''Cyrtoceras''), [[školjkaši|školjkaša]] (''Cardiola''), [[puž]]eva (''Bellerophon''), [[bodljikaši|bodljikaša]], [[krinoidi|krinoida]] (''Cyathocrinus''), [[mješinci|mješinaca]] i [[praživotinje|praživotinja]]. Vjeruje se da su se potkraj silura pojavili i prvi [[amoniti]] (''Ammonoidea'').<ref name=hr.en/> == Galerija slika == <center><gallery> Datoteka:Dalmanites limulurus trilobite silurian.jpg|Fosil vrste ''Dalmanites limulurus'' iz razdoblja silura. Datoteka:Guiyu BW.jpg|Umjetnički prikaz ribe mesoperke ''Guiyu oneiros'' iz kasnog silura. Datoteka:Eurypterus Paleoart.jpg|Morski škoripon [[Eurypterus]] iz silurskog razdoblja. Datoteka:Cooksonia.png|Crtež ''[[Cooksonije]]'', prve vaskularne biljke iz silurskog razdoblja. </gallery></center> == Povezano == * [[Geološka epoha]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Silurian}} * [http://www.palaeos.com/Paleozoic/Silurian/Silurian.htm#history Paleos:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202003709/http://www.palaeos.com/Paleozoic/Silurian/Silurian.htm#history |date=2010-02-02 }} Silurian * [http://www.ucmp.berkeley.edu/silurian/silurian.html UCMP Berkeley:] The Silurian * {{cite web | title=International Commission on Stratigraphy (ICS)| work=Geologic Time Scale 2004| url=http://www.stratigraphy.org/ | accessdate=September 19, 2005}} {{Paleozoic Footer}} {{Silurian Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} [[Kategorija:Silur| ]] [[Kategorija:Paleozoik]] 44vdlqvnqh8ql2ci728zq2iv5ikuvga Šablon:Silur podnožje 10 8794 42713029 1198263 2026-10-24T01:27:29Z Edgar Allan Poe 29250 42713029 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Silur podnožje |title=[[Silur]] |period=silurian |col1header=[[Landoverij]] |col1= * [[Rudanij]] * [[Aeronij]] * [[Teličij]] |col2header=[[Venlok]] |col2= * [[Šinvudij]] * [[Homerij]] |col3header=[[Ladlov]] |col3= * [[Gorstij]] * [[Ludfordij]] |col4header=[[Pridolij]] |colwidth=25% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> pus3o4hw27ynk57cpbx6jzlzy3c2o7k 42713030 42713029 2026-10-24T01:27:41Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Silurian Footer]] na [[Šablon:Silur podnožje]] 42713029 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Silur podnožje |title=[[Silur]] |period=silurian |col1header=[[Landoverij]] |col1= * [[Rudanij]] * [[Aeronij]] * [[Teličij]] |col2header=[[Venlok]] |col2= * [[Šinvudij]] * [[Homerij]] |col3header=[[Ladlov]] |col3= * [[Gorstij]] * [[Ludfordij]] |col4header=[[Pridolij]] |colwidth=25% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> pus3o4hw27ynk57cpbx6jzlzy3c2o7k Devon (period) 0 8795 42713041 42712648 2026-10-24T01:45:37Z Edgar Allan Poe 29250 42713041 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} [[Datoteka:Devonianscene.jpg|thumb|right|240px|Za devon je karakterističan nagli rast populacije kopnenih biljaka; veliki kopneni biljožderi još uvijek nisu postojali]] '''Devonij''' je [[geološki period]] [[Paleozoik|paleozojske]] ere. Nazvan je prema [[Devon]]u u [[Engleska|Engleskoj]], gdje su se prvi put proučavale devonisjke stijene. Tokom devonijskog perioda [[riba|ribe]] su kroz evoluciju dobile [[noge]] i dobile mogućnost da hodaju po [[kopnena masa|kopnu]] kao [[vodozemac|vodozemci]], a prvi [[zglavkari]] poput [[insekt|insekata]] i [[paučnjaci|paučnjaka]] su također počeli kolonizirati kopnene [[Habitat (ekologija)|habitate]]. Prve [[golosjemenjače|golosjemenske biljke]] su se proširile preko gole zemlje, stvarajući velike [[šuma|šume]]. U [[ocean]]ima, ribe su se diversificirale u prve [[morski pas|morske pse]], i prve [[mesoperke|perajaste]] i [[koštunjače]]. Prvi [[amoniti|amonitni]] [[mekušci]] su se pojavili, a [[trilobiti]], mekušasti [[brahiopodi]], isto kao i veliki [[koraljni greben]]i su bili česti. [[Kasno devonijsko izumiranje]] je prilično djelovalo na morsku faunu. [[Paleogeografijom]] je dominirao [[superkontinent]] [[Gondvana|Gondwana]] na jugu, [[kontinent]] [[Sibir (kontinent)|Sibir]] na sjeveru, i novostvoreni mali superkontinent [[Euramerika]] u sredini. == Vanjske veze == {{Commonscat|Devonian}} * [http://www.ucmp.berkeley.edu/devonian/devlife.html UC Berkeley site introduces the Devonian.] * [http://www.mdgekko.com/devonian/index.html 'Devonian Times;' life and ecology.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041206003659/http://www.mdgekko.com/devonian/index.html |date=2004-12-06 }} * [http://www.nd.edu/~cneal/al375/Kimb_Geology.html Devonian reef system in northwest Australia.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030919081051/http://www.nd.edu/~cneal/al375/Kimb_Geology.html |date=2003-09-19 }} * {{cite web | title=International Commission on Stratigraphy (ICS)| work=Geologic Time Scale 2004| url=http://www.stratigraphy.org/ | accessdate=September 19, 2005}} {{Paleozoic Footer}} {{Devonian Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Devon (period)| ]] [[Kategorija:Paleozoik]] jo38vemhgdl4e5q5q6iubrgr4i2ohc9 Šablon:Devon podnožje 10 8796 42713037 1198266 2026-10-24T01:44:36Z Edgar Allan Poe 29250 42713037 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Devon podnožje |title=[[Devon (period)|Devon]] |period=Devonian |col1header=[[Rani devon]] |col1= *[[Lohkovij]] *[[Pragij]] *[[Emsij]] |col2header=[[Srednji devon]] |col2= *[[Ajfelij]] *[[Živetij]] |col3header=[[Kasni devon]] |col3= *[[Frasnij]] *[[Famenij]] |colwidth=33.33333% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 4d63ixnsd4eerig7fv2i3t7fci2r3zq 42713038 42713037 2026-10-24T01:44:57Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Devonian Footer]] na [[Šablon:Devon podnožje]] 42713037 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Devon podnožje |title=[[Devon (period)|Devon]] |period=Devonian |col1header=[[Rani devon]] |col1= *[[Lohkovij]] *[[Pragij]] *[[Emsij]] |col2header=[[Srednji devon]] |col2= *[[Ajfelij]] *[[Živetij]] |col3header=[[Kasni devon]] |col3= *[[Frasnij]] *[[Famenij]] |colwidth=33.33333% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 4d63ixnsd4eerig7fv2i3t7fci2r3zq Karbon (period) 0 8802 42713116 42669474 2026-10-24T11:24:21Z Edgar Allan Poe 29250 42713116 wikitext text/x-wiki {{Izvori}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Karbonifer''' ili '''Karbon''' je [[geološki period]] [[paleozoik]]a, koji je počeo krajem [[devon (period)|devona]] prije 340 [[milion]]a [[godina]] i završio s početkom [[perm (period)|perma]] prije približno 280 miliona godina. [[Datoteka:Plants of the Carboniferous age MKL Bd. 15 1890 (128660878).jpg|thumb|right|200px|Flora u periodu karbona]] == Paleogeografija karbona == Doba karbona je važno kako za [[Geologija|geologiju]] tako i za [[ekonomija|ekonomiju]] na [[Zemlja|Zemlji]]. U tom geološkom periodu je zemaljska kora bila prilično nemirna, što je dovelo do geografskih promjena. U [[Evropa|Evropi]] je stvoren veliki planinski lanac, koji se prostirao iz [[Irska|Irske]] i [[Engleska|Engleske]] preko [[Normandija|Normandije]] i [[Bretanja|Bretanje]] do centralne [[Francuska|Francuske]] i dalje prema [[Belgija|Belgiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Češka|Češkoj]] prema [[Poljska|Poljskoj]]. Istovremeno su se [[gibanje|gibali]] i [[Rodopi]] i [[Ural]]. U podnožju novog gorja , koje se uzdizalo iz [[more|mora]], su nastale velike [[močvara|močvare]], koje je stalno popavljalo more s naslagama gline i pijeska i tako omogućilo povoljne uvjete za stvaranje [[ugljen]]a. [[Orogeneza|Orogenezu]] je omogućavalo i snažno [[vulkan]]sko djelovanje. Značajne naslage iz tog doba su [[glinasti škriljevac|glinasti škriljevci]], [[lapor]]i, [[konglomerat]]i, [[pješčenjak|pješčenjaci]] te većina [[ugljen]]a -'''''Karbon-a''''', prema kome je taj [[period (geologija)|period]] dobio ime. == Galerija == <gallery> Datoteka:Meganeura.jpg|''Meganeura'', veliki kukac iz kasnog karbona Datoteka:Pulmonoscopius BW.jpg|Veliki ''Pulmonoscopius'' iz kasnog karbona dostizao je dužinu od 70&nbsp;cm Datoteka:Stethacanthus BW.jpg|Neobični morski pas ''Stethacanthus'' nastanjivao je mora u ranom karbonu Datoteka:Pederpes22small.jpg|Primitivni tetrapod, ''Pederpes'' Datoteka:Hylonomus BW.jpg|Prvi sauropsid, ''Hylonomus'' Datoteka:Petrolacosaurus BW.jpg|Prvi diapsid, ''Petrolacosaurus'' Datoteka:Archaeothyris BW.jpg|''Archaeothyris'', vrlo rani sinapsid </gallery> == Vanjske veze == {{Commonscat|Carboniferous}} * [[Karta]] kopna i mora Tetis u karbonu: [http://www.scotese.com/newpage4.htm.]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite web | publisher = International Commission on Stratigraphy (ICS) | title = Geologic Time Scale 2004 | url = http://www.stratigraphy.org/gts.htm | accessdate = September 19, 2005 }} {{Paleozoic Footer}} {{Carboniferous Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Karbon| ]] [[Kategorija:Paleozoik]] eg2an02tqi6eople8emcwmdj2ws5dld Šablon:Karbon podnožje 10 8803 42713109 41853123 2026-10-24T11:19:56Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Carboniferous Footer]] na [[Šablon:Karbon podnožje]] 41853123 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" style="margin-left:auto; margin-right:auto;" |- ! style="background:#99BDDA" colspan="7" | [[Karbonifer|Karbonski period]] |- ! style="background:#8091AD" colspan="3" | [[Misisipij]] ! style="background:#689FCA" colspan="4" | [[Pensilvanij]] |- ! style="background:#8091AD" | [[Donji misisipij|Donji]] ! style="background:#8091AD" | [[Srednji misisipij|Srednji]] ! style="background:#8091AD" | [[Gornji misisipij|Gornji]] ! style="background:#689FCA" | [[Donji pensilvanij|Donji]] ! style="background:#689FCA" | [[Srednji pensilvanij|Srednji]] ! style="background:#689FCA" colspan="2" | [[Gornji pensilvanij|Gornji]] |- ! style="background:#8091AD; font-size: 90%; width: 80px;" | [[Turne]] ! style="background:#8091AD; font-size: 90%; width: 80px;" | [[Vize]] ! style="background:#8091AD; font-size: 90%; width: 80px;" | [[Serpukov]] ! style="background:#689FCA; font-size: 90%; width: 80px;" | [[Baškir]] ! style="background:#689FCA; font-size: 90%; width: 80px;" | [[Moskovij (Karbonski period)|Moskovij]] ! style="background:#689FCA; font-size: 90%; width: 80px;" | [[Kasimov]] ! style="background:#689FCA; font-size: 90%; width: 80px;" | [[Gžel]] |} <!-- source: http://www.stratigraphy.org --> <noinclude> [[Kategorija:Geološki šabloni]] </noinclude> 7afzx82qsd9rvgpykyc9ydjgf01nqhk 42713114 42713109 2026-10-24T11:23:43Z Edgar Allan Poe 29250 42713114 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Karbon podnožje |title=[[Karbon (period)|Karbon]] |period=carboniferous |col1header=[[Misisipij]] |col1= *[[Turnazij]] *[[Vizej]] *[[Serpuhovij]] |col2header=[[Pensilvanij]] |col2= *[[Baškirij]] *[[Moskovij]] *[[Kasimovij]] *[[Gželij]] }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> le0g0sl6zwff59jymqgbd3olran72it 42713136 42713114 2026-10-24T11:28:53Z Edgar Allan Poe 29250 42713136 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Karbon podnožje |title=[[Karbon (period)|Karbon]] |period=carboniferous |col1header=[[Misisipij]] |col1= *[[Turnazij]] *[[Vizej]] *[[Serpuhovij]] |col2header=[[Pensilvanij]] |col2= *[[Baškirij]] *[[Moskovij (period)|Moskovij]] *[[Kasimovij]] *[[Gželij]] }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 28zk6yvv3pjl4g9nuowxu6i65e81kkm Misisipij 0 8804 42713118 42251175 2026-10-24T11:25:34Z Edgar Allan Poe 29250 42713118 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Srešivanje}} '''Mississippij''' je [[epoha (geologija)|epoha]] [[karbon (period)|karbonskog]] [[geološka kronologija|perioda]] koji je trajao otprilike od prije 360 [[Megaaanum|Ma]] do 325 Ma (miliona godina). Kao i kod mnogih drugih geoloških perioda, [[strate|naslage stijena]] koje definiraju periodu su vrlo dobro identificirane, ali točan početak i kraj perioda variraju za nekoliko miliona godina. U [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], gdje se interval sastoji uglavnom od morskog [[vapnenac|vapnenca]], drži se punim geološkim periodom između [[devon (geologija)|devonija]] i [[pennsylvanij]]a. U [[Evropa|Evropi]], mississippij i pennsylvanij su manje više kontuinirani niz nizinskih kontinentalnih naslaga zajedno označeni kao [[karbon (period)|karbonski]] period. Mississippij je ime dobio po tome što su stijene iz ovog doba pronađene u [[Mississippi (rijeka)|dolini rijeke Mississippi]]. == Vanjske veze == * [http://www.ucmp.berkeley.edu/carboniferous/carboniferous.html The Carboniferous] {{Carboniferous Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Karbon]] 4dtfyj2rycz8kl03cxhunvfg9u1qlcx Turnazij 0 8807 42713137 4947392 2026-10-24T11:29:35Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Turne]] na [[Turnazij]] 4947392 wikitext text/x-wiki '''Tournasijsko doba''' je jedno od tri [[popis vremenskih perioda|perioda]] [[Misisipij|Mississipijske epohe]] [[karbon (period)|karbonskog]] perioda. Trajalo je od prije 359.2±2.5 miliona godina do prije 345.4±2.1 miliona godina. Prethodilo mu je [[famennij]]sko doba i naslijedilo ga je [[vize|visejsko]] doba. U tournaisijskom dobu su nastale i izumrle velike šume, stvorivši uvjete za nastanak modernih fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta. Ime mu dolazi od belgijskog grada Tournai/Doornik. {{Carboniferous Footer}} {{stub}} [[Kategorija:Karbon]] 2btwyqyvn8ir74wtqh5aetxqql004r8 42713140 42713137 2026-10-24T11:29:59Z Edgar Allan Poe 29250 42713140 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Tournasijsko doba''' je jedno od tri [[popis vremenskih perioda|perioda]] [[Misisipij|Mississipijske epohe]] [[karbon (period)|karbonskog]] perioda. Trajalo je od prije 359.2±2.5 miliona godina do prije 345.4±2.1 miliona godina. Prethodilo mu je [[famennij]]sko doba i naslijedilo ga je [[vize|visejsko]] doba. U tournaisijskom dobu su nastale i izumrle velike šume, stvorivši uvjete za nastanak modernih fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta. Ime mu dolazi od belgijskog grada Tournai/Doornik. {{Carboniferous Footer}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Karbon]] 9tjd8lks1vhp7gp2z63qeleec28aabk Vizej 0 8810 42713125 41391083 2026-10-24T11:26:43Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Vize]] na [[Vizej]] preko preusmjerenja 41391083 wikitext text/x-wiki '''Visejsko doba''' je srednje od tri [[Popis vremenskih doba|doba]] u [[misisipij|mississippijskoj]] [[epoha (geologija)|epohi]] [[karbon (period)|karbonskog]] [[geološki period|perioda]]. Trajalo je od oko prije 345.3±2.1 miliona godina do 326.5±1.6 miliona godina. Prethodilo mu je [[tournasij]]sko doba a slijedilo ga [[serpukov|serpuhovijsko]] doba. {{Carboniferous Footer}} {{stub}} [[Kategorija:Karbon]] sk48ei0qedlgui2ckr0z7z6cm44ad1p 42713127 42713125 2026-10-24T11:27:10Z Edgar Allan Poe 29250 42713127 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Visejsko doba''' je srednje od tri [[Popis vremenskih doba|doba]] u [[misisipij|mississippijskoj]] [[epoha (geologija)|epohi]] [[karbon (period)|karbonskog]] [[geološki period|perioda]]. Trajalo je od oko prije 345.3±2.1 miliona godina do 326.5±1.6 miliona godina. Prethodilo mu je [[tournasij]]sko doba a slijedilo ga [[serpukov|serpuhovijsko]] doba. {{Carboniferous Footer}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Karbon]] 7junuv5bqepuwz91xgsw5d3dfjzw9q8 Serpuhovij 0 8817 42713128 1462184 2026-10-24T11:27:26Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Serpukov]] na [[Serpuhovij]] preko preusmjerenja 1462184 wikitext text/x-wiki '''Serpuhovijsko doba''' je posljednje od tri [[Popis vremenskih perioda|doba]] u [[mississippij]]skoj epohi [[karbonifer|karbonskog]] perioda. Trajalo je od 326,5±1,6 miliona godina do 318,1±1,3 miliona godina. Prethodilo mu je [[visej]]sko a s slijedilo ga [[baškirij]]sko doba. {{Carboniferous Footer}} {{stub}} [[Kategorija:Karbon]] 56bsk3qb8o305gzrndc5uilq2c85l9p 42713132 42713128 2026-10-24T11:27:50Z Edgar Allan Poe 29250 42713132 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Serpuhovijsko doba''' je posljednje od tri [[Popis vremenskih perioda|doba]] u [[mississippij]]skoj epohi [[karbonifer|karbonskog]] perioda. Trajalo je od 326,5±1,6 miliona godina do 318,1±1,3 miliona godina. Prethodilo mu je [[visej]]sko a s slijedilo ga [[baškirij]]sko doba. {{Carboniferous Footer}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Karbon]] hz5ph1dp7xgxdn2ht083sl4n6qcxdoo Pensilvanij 0 8825 42713119 42261253 2026-10-24T11:26:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Pennsylvanij]] na [[Pensilvanij]] 42261253 wikitext text/x-wiki '''Pennsylvanij''' je [[epoha (geologija)|epoha]] [[karbonifer|karbonskog]] [[geološka kronologija|perioda]] koji je trajao od oko otprilike prije 325 [[Megaanum|Ma]] do 286 Ma (miliona godina). Kao i kod svih ostalih geoloških perioda, [[strate|naslage stijena]] koje definiraju period su dobro identificirane, ali točand datum početka i kraja variraju za nekoliko miliona godina. Pennsylvanij je ime dobio po državi [[Pennsylvania]] gdje su nađene stijene iz tog period. U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], gdje se rane [[karbonifer|karbonske naslage]] uglavnom sastoje od morskog [[vapnenac|vapnenca]], smatra se punim [[geološka kronologija|geološkim periodom]] između [[mississippij]]a i [[permij]]a. U [[Evropa|Evropi]], mississippij i pennsylvanij predstavljaju kontinuirani niz kontinentalnih naslaga koje se nazivaju karbonskim periodom. == Vanjske veze == * http://www.scotese.com/late.htm Provides a picture of the world from this time period. * http://www.ucmp.berkeley.edu/carboniferous/carboniferous.html Information on stratigraphies, localities, tectonics, and life. * http://www.palaeos.com/Paleozoic/Carboniferous/Pennsylvanian.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050305064050/http://www.palaeos.com/Paleozoic/Carboniferous/Pennsylvanian.htm |date=2005-03-05 }} {{Carboniferous Footer}} [[Kategorija:Karbon]] eygagy5vgeaasstfxpfya0478gc0hhy 42713124 42713119 2026-10-24T11:26:23Z Edgar Allan Poe 29250 42713124 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Pennsylvanij''' je [[epoha (geologija)|epoha]] [[karbonifer|karbonskog]] [[geološka kronologija|perioda]] koji je trajao od oko otprilike prije 325 [[Megaanum|Ma]] do 286 Ma (miliona godina). Kao i kod svih ostalih geoloških perioda, [[strate|naslage stijena]] koje definiraju period su dobro identificirane, ali točand datum početka i kraja variraju za nekoliko miliona godina. Pennsylvanij je ime dobio po državi [[Pennsylvania]] gdje su nađene stijene iz tog period. U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], gdje se rane [[karbonifer|karbonske naslage]] uglavnom sastoje od morskog [[vapnenac|vapnenca]], smatra se punim [[geološka kronologija|geološkim periodom]] između [[mississippij]]a i [[permij]]a. U [[Evropa|Evropi]], mississippij i pennsylvanij predstavljaju kontinuirani niz kontinentalnih naslaga koje se nazivaju karbonskim periodom. == Vanjske veze == * http://www.scotese.com/late.htm Provides a picture of the world from this time period. * http://www.ucmp.berkeley.edu/carboniferous/carboniferous.html Information on stratigraphies, localities, tectonics, and life. * http://www.palaeos.com/Paleozoic/Carboniferous/Pennsylvanian.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050305064050/http://www.palaeos.com/Paleozoic/Carboniferous/Pennsylvanian.htm |date=2005-03-05 }} {{Carboniferous Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Karbon]] 2nlpqgglmqhwbgz9ol96rmmpyczmxre Baškirij 0 8828 42713133 4963897 2026-10-24T11:28:03Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Baškir]] na [[Baškirij]] preko preusmjerenja 4963897 wikitext text/x-wiki U [[geološka kronologija|geološkoj kronologiji]] izraz '''baškirij''' se koristi za [[geološko doba|doba]] [[pennsylvanij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]] [[karbon (period)|karbonskog]] [[geološki period|perioda]] [[paleozoik|paleozojske]] [[era (geologija)|ere]] [[fanerozoik|fanerozojskog]] [[eon (geologija)|eona]] koji pokriva vrijeme od oko prije 318,1 miliona i 311,7 miliona godina. Baškirijsko doba dolazi poslije [[serpukov|serpuhovijskog]] doba u [[misisipij]]skoj epohi i prije [[moskovij]]skog doba pennsylvanijske epohe. {{Carboniferous Footer}} [[Kategorija:Karbon]] 1yyv4zg56x77k1xu03wjb83pqmkqvqd 42713135 42713133 2026-10-24T11:28:22Z Edgar Allan Poe 29250 42713135 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} U [[geološka kronologija|geološkoj kronologiji]] izraz '''baškirij''' se koristi za [[geološko doba|doba]] [[pennsylvanij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]] [[karbon (period)|karbonskog]] [[geološki period|perioda]] [[paleozoik|paleozojske]] [[era (geologija)|ere]] [[fanerozoik|fanerozojskog]] [[eon (geologija)|eona]] koji pokriva vrijeme od oko prije 318,1 miliona i 311,7 miliona godina. Baškirijsko doba dolazi poslije [[serpukov|serpuhovijskog]] doba u [[misisipij]]skoj epohi i prije [[moskovij]]skog doba pennsylvanijske epohe. {{Carboniferous Footer}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Karbon]] clg3szednhndm7h41d6vw3sfgj9x2lx Perm (period) 0 8840 42713147 42712651 2026-10-24T11:45:08Z Edgar Allan Poe 29250 42713147 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Perm''' ili [[permij]] je [[geološko doba]] [[paleozoik]]a, koji je trajao od oko prije 280 do prije 248 miliona godina. Ime je dobilo po Permskoj oblasti u [[Rusija|Rusiji]], gdje se nalazi najviše nalaza iz tog doba. Trajalo je 21 miliona godina, a u tom vremenu su se događali veliki tektonski pomaci. U Permu je nadvladalo kopno nad morem, što je prouzročilo velike [[klima]]tske promjene. Na južnoj hemisferi na je na području [[ekvator]]a nastalo [[ledeno doba]], na [[sjever|severnoj]] hemisferi je prevladavala [[pustinja|pustinjska]] klima, što je imalo značajnog efekta na organski svijet. Uvjeta života u suhoj i hladnoj klimi nisu bili pogodni za mnoge [[vrsta|vrste]], pa su cijeli [[rod]]ovi živih [[biće|bića]] izumrli. Na sjevernoj hemisferi su postojala dva velika kontinenta, na južnoj hemisferi kontinent [[Gondvana]], a između njih [[Centralno sredozemno more]]- [[Tetis]]. Završilo je prije 250 milijuna godina kada se dogodilo [[Perm-Trijas izumiranje]], najveće [[masovno izumiranje]] u povijesti Zemlje koje se pripisuje najjačoj vulkanskoj aktivnosti ikada zabilježenoj. == Velik opseg mora Tetis == More [[Tetis]] se u to doba prostiralo od [[Malaja|Malajskog]] otočja preko današnjega područja [[Himalaja|Himalaje]], [[Kina|Kine]], [[Rusija|Rusije]], te je tada nastao ugljen koji se danas eksploatira u [[Donjecki bazen|Donjeckem bazenu]], te temelji današnjih [[Alpe|Alp]], a tragovi tog mora su rasprostranjeni po današnjem [[Balkan]]u. Večina naslage rude u današnjoj [[Evropa|Evropi]] je iz tog doba. U [[Njemačka|Njemačkoj]] su tada nastale naslage [[sol]]i, [[bakar|bakra]], a u [[Bosna|Bosni]] naslage [[željezo|željezne]] rude u [[Ljubija|Ljubiji]] i mnogim drugim rudnicima. == Biljke u permiju == Flora na južnoj hemisferi je bila bujnija nego na sjevernoj. Na [[Gondvana|Gondvani]] suu rasle paprati [[Glossopteris]]- (grčki '''''glossa'''''- jezik), a u sjevernim predjelima [[golosjemenjače]], [[Kordaita|Kordaiti]] i [[Walchia]]. Prvi oblici [[insekti|insekata]] su također iz tog perioda. == Galerija == <center> <gallery> Datoteka:Eryops BW.jpg|''[[Eryops]]'' ([[vodozemci|vodozemac]]) Datoteka:Seymouria BW.jpg|''[[Seymouria]]'' ([[Reptiliomorpha]]) Datoteka:Dimetrodon grandis.jpg|''[[Dimetrodon]]'' ([[Pelycosauria]]) Datoteka:Anteosaurus magnificus BW lateral.png|''[[Anteosaurus]]'' ([[Dinocephalia]]) Datoteka:Inostrancevia BW.jpg|''[[Inostrancevia]]'' ([[Gorgonopsia]])'' Datoteka:Dicynodon BW.jpg|''[[Diictodon]]'' ([[Dicynodontia]]) Datoteka:Procynosuchus BW.jpg|''[[Procynosuchus]]'' ([[Cynodontia]]) </gallery> </center> == Vanjske veze == {{Commonscat|Permian}} * [[Karta]] kopna i mora [[Tetis]] u permu na engl. [http://www.scotese.com/newpage5.htm] {{Paleozoic Footer}} {{Permian Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Perm| ]] [[Kategorija:Paleozoik]] 08kva79jlvd7ov4awt6ie5011grc09j 42713148 42713147 2026-10-24T11:46:55Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42713148 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Perm''' ili [[permij]] je [[geološko doba]] [[paleozoik]]a, koji je trajao od oko prije 280 do prije 248 miliona godina. Ime je dobilo po Permskoj oblasti u [[Rusija|Rusiji]], gdje se nalazi najviše nalaza iz tog doba. Trajalo je 21 miliona godina, a u tom vremenu su se događali veliki tektonski pomaci. U Permu je nadvladalo kopno nad morem, što je prouzročilo velike [[klima]]tske promjene. Na južnoj hemisferi na je na području [[ekvator]]a nastalo [[ledeno doba]], na [[sjever|severnoj]] hemisferi je prevladavala [[pustinja|pustinjska]] klima, što je imalo značajnog efekta na organski svijet. Uvjeta života u suhoj i hladnoj klimi nisu bili pogodni za mnoge [[vrsta|vrste]], pa su cijeli [[rod]]ovi živih [[biće|bića]] izumrli. Na sjevernoj hemisferi su postojala dva velika kontinenta, na južnoj hemisferi kontinent [[Gondvana]], a između njih [[Centralno sredozemno more]]- [[Tetis]]. Završilo je prije 250 milijuna godina kada se dogodilo [[Perm-Trijas izumiranje]], najveće [[masovno izumiranje]] u povijesti Zemlje koje se pripisuje najjačoj vulkanskoj aktivnosti ikada zabilježenoj. == Velik opseg mora Tetis == More [[Tetis]] se u to doba prostiralo od [[Malaja|Malajskog]] otočja preko današnjega područja [[Himalaja|Himalaje]], [[Kina|Kine]], [[Rusija|Rusije]], te je tada nastao ugljen koji se danas eksploatira u [[Donjecki bazen|Donjeckem bazenu]], te temelji današnjih [[Alpe|Alp]], a tragovi tog mora su rasprostranjeni po današnjem [[Balkan]]u. Večina naslage rude u današnjoj [[Evropa|Evropi]] je iz tog doba. U [[Njemačka|Njemačkoj]] su tada nastale naslage [[sol]]i, [[bakar|bakra]], a u [[Bosna|Bosni]] naslage [[željezo|željezne]] rude u [[Ljubija|Ljubiji]] i mnogim drugim rudnicima. == Biljke u permiju == Flora na južnoj hemisferi je bila bujnija nego na sjevernoj. Na [[Gondvana|Gondvani]] suu rasle paprati [[Glossopteris]]- (grčki '''''glossa'''''- jezik), a u sjevernim predjelima [[golosjemenjače]], [[Kordaita|Kordaiti]] i [[Walchia]]. Prvi oblici [[insekti|insekata]] su također iz tog perioda. == Galerija == <center> <gallery> Datoteka:Eryops BW.jpg|''[[Eryops]]'' ([[vodozemci|vodozemac]]) Datoteka:Seymouria BW.jpg|''[[Seymouria]]'' ([[Reptiliomorpha]]) Datoteka:Dimetrodon grandis.jpg|''[[Dimetrodon]]'' ([[Pelycosauria]]) Datoteka:Anteosaurus magnificus BW lateral.png|''[[Anteosaurus]]'' ([[Dinocephalia]]) Datoteka:Inostrancevia BW.jpg|''[[Inostrancevia]]'' ([[Gorgonopsia]])'' Datoteka:Dicynodon BW.jpg|''[[Diictodon]]'' ([[Dicynodontia]]) Datoteka:Procynosuchus BW.jpg|''[[Procynosuchus]]'' ([[Cynodontia]]) </gallery> </center> == Vanjske veze == {{Commonscat|Permian}} * [[Karta]] kopna i mora [[Tetis]] u permu na engl. [http://www.scotese.com/newpage5.htm] {{Paleozoic Footer}} {{Permian Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm| ]] [[Kategorija:Paleozoik]] 1tzpfygg66awwgx0kemnj7f0sg5dkz7 Šablon:Perm podnožje 10 8844 42713143 1198271 2026-10-24T11:43:41Z Edgar Allan Poe 29250 42713143 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Perm podnožje |title=[[Perm (period)|Perm]] |period=permian |col1header=[[Cisuralij]] |col1= *[[Aselij]] *[[Sakmarij]] *[[Artinskij]] *[[Kungurij]] |col2header=[[Gvadalupij]] |col2= *[[Roudij]] *[[Vordij]] *[[Kapitanij]] |col3header=[[Lopingij]] |col3= *[[Vučiapingij]] *[[Čangsingij]] |colwidth=33% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> qq49f8qlfa7zko8yctrnpr5o041luqt 42713144 42713143 2026-10-24T11:44:06Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Permian Footer]] na [[Šablon:Perm podnožje]] 42713143 wikitext text/x-wiki {{Geološki raspon podnožje |name=Perm podnožje |title=[[Perm (period)|Perm]] |period=permian |col1header=[[Cisuralij]] |col1= *[[Aselij]] *[[Sakmarij]] *[[Artinskij]] *[[Kungurij]] |col2header=[[Gvadalupij]] |col2= *[[Roudij]] *[[Vordij]] *[[Kapitanij]] |col3header=[[Lopingij]] |col3= *[[Vučiapingij]] *[[Čangsingij]] |colwidth=33% }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> qq49f8qlfa7zko8yctrnpr5o041luqt Aselij 0 8846 42713154 1603751 2026-10-24T11:49:21Z Edgar Allan Poe 29250 42713154 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} U [[geološka kronologija|geološkoj kronologiji]], '''asselij''' predstavlja [[geološko doba|doba]] [[cisural]]ijske [[epoha (geologija)|epohe]] [[perm (geologija)|permskog]] [[geološki period|perioda]] [[paleozoik|paleozojske]] [[era (geologija)|ere]] [[fanerozoik|fanerozoičkog]] [[eon (geologija)|eona]] koji se smješta u vrijeme od oko prije 299 miliona i 294,6 miliona godina. Asselijsko doba je slijedilo [[gželij]]sko doba [[pennsylvanij]]ske epohe [[karbon (period)|karbonskog]] perioda i prethodilo [[sakmariaj]]skom doba cisuralijske epohe. {{Permian Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] jwshmnlp9cnziwoq7dqbnnz26fe5gx5 Sakmarij 0 8847 42713155 1462198 2026-10-24T11:49:39Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Sakmar]] na [[Sakmarij]] preko preusmjerenja 1462198 wikitext text/x-wiki '''Sakmarij''' (isto tako poznat kao '''sterlitamakij''' ili '''tastubij''') je [[faunalna faza|faza]] [[cisuralij]]ske [[epoch (geologija)|epohe]] [[permij|permskog]] [[geološka kronologija|perioda]]. Pokriva vrijeme od oko prije 294,6 ± 0,8 [[Megaanum|Ma]] i 284,4 ± 0,7 Ma (miliona godina). {{stub}} == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Sakmarian.html GeoWhen Database - Sakmarian] {{Permian Footer}} [[Kategorija:Perm]] l88ek1yybpnrqs9joiim6plittdcph5 42713159 42713155 2026-10-24T11:50:15Z Edgar Allan Poe 29250 42713159 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} '''Sakmarij''' (isto tako poznat kao '''sterlitamakij''' ili '''tastubij''') je [[faunalna faza|faza]] [[cisuralij]]ske [[epoch (geologija)|epohe]] [[permij|permskog]] [[geološka kronologija|perioda]]. Pokriva vrijeme od oko prije 294,6 ± 0,8 [[Megaanum|Ma]] i 284,4 ± 0,7 Ma (miliona godina). == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Sakmarian.html GeoWhen Database - Sakmarian] {{Permian Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] 76er8bsl1g9uyivtaehieelorqcirje Sterlitamakij 0 8848 42713170 1051504 2026-10-24T11:52:39Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sakmarij]] 42713170 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sakmarij]] qd8c1tj4wrgw6ro3l7k56wrh5ghlw5b Tastubij 0 8849 42713171 1051505 2026-10-24T11:52:44Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Sakmarij]] 42713171 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sakmarij]] qd8c1tj4wrgw6ro3l7k56wrh5ghlw5b Artinskij 0 8850 42713160 1603700 2026-10-24T11:50:32Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Artinsk]] na [[Artinskij]] preko preusmjerenja 1603700 wikitext text/x-wiki U [[geološka kronologija|geološkoj kronologiji]] '''artinskij''' je [[geološko doba|doba]] [[cisural]]ijske [[epoha (geologija)|epohe]] [[perm (geologija)|permskog]] [[geološki period|perioda]] [[paleozoik|paleozojske]] [[era (geologija)|ere]] [[fanerozoik|fanerozojskog]] [[eon (geologija)|eona]] koji pokriva vrijeme od oko prije 284,4 miliona i do prije 275,6 miliona godina. Artinskijsko doba slijedi [[sakmar]]ijsko doba i prethodi [[kungur]]ijskom dobu iste epohe. {{Permian Footer}} [[Kategorija:Perm]] n14r9p9exejaqgsw2pv472d8cxc1e1p 42713162 42713160 2026-10-24T11:50:58Z Edgar Allan Poe 29250 42713162 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} U [[geološka kronologija|geološkoj kronologiji]] '''artinskij''' je [[geološko doba|doba]] [[cisural]]ijske [[epoha (geologija)|epohe]] [[perm (geologija)|permskog]] [[geološki period|perioda]] [[paleozoik|paleozojske]] [[era (geologija)|ere]] [[fanerozoik|fanerozojskog]] [[eon (geologija)|eona]] koji pokriva vrijeme od oko prije 284,4 miliona i do prije 275,6 miliona godina. Artinskijsko doba slijedi [[sakmar]]ijsko doba i prethodi [[kungur]]ijskom dobu iste epohe. {{Permian Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] mxhh5i2bm4zefys95py2663howgba77 Kungurij 0 8851 42713163 4947025 2026-10-24T11:51:12Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kungur]] na [[Kungurij]] preko preusmjerenja 4947025 wikitext text/x-wiki '''Kungurij''' (isto tako poznat kao '''irenij''' ili '''filippovij''') je posljednja [[faunalna faza|faza]] [[cisuralij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]] [[permij|permskog]] [[geološka kronologija|perioda]]. Pokriva vrijeme od oko prije 275,6 ± 0,7 [[Megaanum|Ma]] i 270,6 ± 0,7 Ma (miliona godina). {{stub}} == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Kungurian.html GeoWhen Database - Kungurian] {{Permian Footer}} [[Kategorija:Perm]] 4oyyzs02547ui306v5mhe1vxwlqkux1 42713167 42713163 2026-10-24T11:51:32Z Edgar Allan Poe 29250 42713167 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Kungurij''' (isto tako poznat kao '''irenij''' ili '''filippovij''') je posljednja [[faunalna faza|faza]] [[cisuralij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]] [[permij|permskog]] [[geološka kronologija|perioda]]. Pokriva vrijeme od oko prije 275,6 ± 0,7 [[Megaanum|Ma]] i 270,6 ± 0,7 Ma (miliona godina). == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Kungurian.html GeoWhen Database - Kungurian] {{Permian Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] 5ri2y77affzlam7wiihmjshkvu7c54t Gvadalupij 0 8852 42713149 4946881 2026-10-24T11:47:46Z Edgar Allan Poe 29250 42713149 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Guadalupij''' je druga od tri epohe [[perm (geologija)|permija]], koja je trajala od oko prije 270 do prije 260 miliona godina. U ovoj epohi su bujali koraljni grebeni u plitkim morima, a na kopnu su [[pelikosaur]]e zamijenili rani [[terapsid]]i. {{Permian Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] kw6luy31rbyeyc93wn3y2bivg0irq80 Roudij 0 8853 42713177 4947267 2026-10-24T11:53:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Roadij]] na [[Roudij]] 4947267 wikitext text/x-wiki '''Roadij''' (isto tako poznat kao '''ufimij''') je prva [[faunalna faza|faza]] [[guadalupij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]] [[permij|permskog]] [[geološka kronologija|perioda]]. Pokriva vrijeme od oko prije 270,6 ± 0,8 [[Megaanum|Ma]] do oko prije 268 ± 0,7 Ma (miliona godina). {{stub}} == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Roadian.html GeoWhen Database - Roadian] {{Permian Footer}} [[Kategorija:Perm]] 9v61jjg51da23hic6ylrgsqxgqkp9x0 42713181 42713177 2026-10-24T11:54:01Z Edgar Allan Poe 29250 42713181 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Roadij''' (isto tako poznat kao '''ufimij''') je prva [[faunalna faza|faza]] [[guadalupij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]] [[permij|permskog]] [[geološka kronologija|perioda]]. Pokriva vrijeme od oko prije 270,6 ± 0,8 [[Megaanum|Ma]] do oko prije 268 ± 0,7 Ma (miliona godina). == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Roadian.html GeoWhen Database - Roadian] {{Permian Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] 5onfyqtyqftp9xqyovu24970r698jh9 Vordij 0 8855 42713168 4947449 2026-10-24T11:52:02Z Edgar Allan Poe 29250 42713168 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Wordij''' (isto tako poznat kao '''ufimij''') je [[faunalna faza|faza]] [[guadalupij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]] [[permij|permskog]] [[geološki period|perioda]]. Pokriva vrijeme od oko prije 268 ± 0,8 [[Megaanum|Ma]] i 265,8 ± 0,7 Ma (miliona godina). == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Wordian.html GeoWhen Database - Wordian] {{Permian Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] 1o1qs84l9wxidyh6e6lzqg1ob8tkjkw Kapitanij 0 8856 42713172 4946975 2026-10-24T11:52:58Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kapitan]] na [[Kapitanij]] 4946975 wikitext text/x-wiki '''Capitanij''' je [[faunalna faza|faza]] [[geološka kronologija|geološke kronologije]] koja se dogodila između 265,8 ± 0,7 [[Megaanum|Ma]] i 260,4 ± 0,7 Ma (miliona godina). To je posljednja faza [[guadalupij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]]. Na kraju ove faze se dogodilo masovno izumiranje koje je možda povezano s daleko većim [[Permijsko-trijasko masovno izumiranje|permijsko-trijaskim masovnim izumiranjem]] koje je slijedilo 10 miliona godina kasnije. {{stub}} == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Capitanian.html GeoWhen Database - Capitanian] {{Permian Footer}} [[Kategorija:Perm]] douyaqz3dry9ko0ip3k4250gpsyzujf 42713176 42713172 2026-10-24T11:53:18Z Edgar Allan Poe 29250 42713176 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Capitanij''' je [[faunalna faza|faza]] [[geološka kronologija|geološke kronologije]] koja se dogodila između 265,8 ± 0,7 [[Megaanum|Ma]] i 260,4 ± 0,7 Ma (miliona godina). To je posljednja faza [[guadalupij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]]. Na kraju ove faze se dogodilo masovno izumiranje koje je možda povezano s daleko većim [[Permijsko-trijasko masovno izumiranje|permijsko-trijaskim masovnim izumiranjem]] koje je slijedilo 10 miliona godina kasnije. == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Capitanian.html GeoWhen Database - Capitanian] {{Permian Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] 4ks143gsoy8z031xgz9uzdipfvw3g7v Lopingij 0 8857 42713150 40869296 2026-10-24T11:48:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Loping]] na [[Lopingij]] preko preusmjerenja 40869296 wikitext text/x-wiki '''Lopingij''' je treća od tri epohe [[perm (geologija)|permija]]. Predstavlja posljednju epohu [[paleozoik]]. Lopingu je prethodio [[guadalupij]] a slijedio ga je [[rani trijas]]. Ime je uveo [[Amadeus William Grabau]] godine 1931. po naselju [[Leping]] u [[Kina|kineskoj]] provinciji [[Jiangxi]]<ref>{{cite book |last1=Zhang |first1=Shouxin |title=Geological Formation Names of China (1866—2000) |date=2009 |publisher=Higher Education Press/Springer |location=Beijing/Dordrecht |isbn=978-7-040-25475-4 |page=681 }}</ref>. Sastoji se od dva [[stadij (stratigrafija)|stratigrafija]]/[[doba_(geologija)|doba]]. Ranije je [[Wuchiapingij]] a kasniji [[cvhanghsingij]]<ref>{{cite book |last1=Allaby |first1=Michael |title=A Dictionary of Geology and Earth Sciences |date=2015 |publisher=Oxford University Press |edition=4th |url=https://doi.org/10.1093/acref/9780199653065.001.0001}}</ref>. ==Izvori== {{izvori}} {{Permian Footer}} [[Kategorija:Perm]] hivubko4hb9h96tvh5zm058rdw8pzn8 42713152 42713150 2026-10-24T11:48:34Z Edgar Allan Poe 29250 42713152 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Lopingij''' je treća od tri epohe [[perm (geologija)|permija]]. Predstavlja posljednju epohu [[paleozoik]]. Lopingu je prethodio [[guadalupij]] a slijedio ga je [[rani trijas]]. Ime je uveo [[Amadeus William Grabau]] godine 1931. po naselju [[Leping]] u [[Kina|kineskoj]] provinciji [[Jiangxi]]<ref>{{cite book |last1=Zhang |first1=Shouxin |title=Geological Formation Names of China (1866—2000) |date=2009 |publisher=Higher Education Press/Springer |location=Beijing/Dordrecht |isbn=978-7-040-25475-4 |page=681 }}</ref>. Sastoji se od dva [[stadij (stratigrafija)|stratigrafija]]/[[doba_(geologija)|doba]]. Ranije je [[Wuchiapingij]] a kasniji [[cvhanghsingij]]<ref>{{cite book |last1=Allaby |first1=Michael |title=A Dictionary of Geology and Earth Sciences |date=2015 |publisher=Oxford University Press |edition=4th |url=https://doi.org/10.1093/acref/9780199653065.001.0001}}</ref>. ==Izvori== {{izvori}} {{Permian Footer}} {{Geološka historija Zemlje}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] m2h62x23f0ve6aq9v4z8govtowlowke Vučiapingij 0 8858 42713182 4947453 2026-10-24T11:54:33Z Edgar Allan Poe 29250 42713182 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Wuchiapingij''' (isto tako poznat kao '''wujiapingij''', '''djulfij''', '''longtanij''', '''rustlerij''', '''saladoan''', '''kastil''' ili'''džulfij''') je prva od dvije [[faunalna faza|faze]] [[lopingij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]] [[permij|permskog]] [[geološka kronologija|perioda]]. Pokriva vrijeme od oko prije 260,4 ± 0,7 [[Megaannum|Ma]] do oko prije 253,8 ± 0,7 Ma (miliona godina). == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Wuchiapingian.html GeoWhen Database - Wuchiapingian] {{Permian Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] h6n3ncfe170yds2q4xa53v8uye9sztq 42713183 42713182 2026-10-24T11:54:41Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Vukjapingij]] na [[Vučiapingij]] 42713182 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Wuchiapingij''' (isto tako poznat kao '''wujiapingij''', '''djulfij''', '''longtanij''', '''rustlerij''', '''saladoan''', '''kastil''' ili'''džulfij''') je prva od dvije [[faunalna faza|faze]] [[lopingij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]] [[permij|permskog]] [[geološka kronologija|perioda]]. Pokriva vrijeme od oko prije 260,4 ± 0,7 [[Megaannum|Ma]] do oko prije 253,8 ± 0,7 Ma (miliona godina). == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Wuchiapingian.html GeoWhen Database - Wuchiapingian] {{Permian Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] h6n3ncfe170yds2q4xa53v8uye9sztq Čangsingij 0 8859 42713169 41067381 2026-10-24T11:52:31Z Edgar Allan Poe 29250 42713169 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Changhsingij''' (isto tako poznat kao '''dorashamij''', '''Dewey Lake''', '''changxingij''' ili '''changshingij''') je druga i posljednja [[faunalna faza|faza]] [[lopingij]]ske [[epoha (geologija)|epohe]] te cijelog [[permij|permskog]] [[period (geologija)|perioda]]. Pokriva vrijeme od oko prije 253,8 ± 0,7 [[Megaanum|Ma]] do oko prije 251,0 ± 0,7 Ma (miliona godina). Predstavlja posljednji stadij [[paleozoik|paleozojske]] [[era (geologija)|ere]] te ga je slijedila [[Induan]]ska faza [[trijas]]kog perioda. Najveće [[masovno izumiranje]] u [[fanerozoik|fanerozojskom]] [[eon (geologija)|eonu]] se dogodilo za ovog doba. Stopa izumiranja je svoj vrhunac imala oko milion godina prije kraja ove faze. == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Wuchiapingian.html GeoWhen Database - Wuchiapingian] {{Permian Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Kategorija:Perm]] gvladghvxv0635vfilr3lscw4mbnsjy Mezozoik 0 8863 42712940 41150448 2026-10-23T16:50:55Z Edgar Allan Poe 29250 /* Literatura */ 42712940 wikitext text/x-wiki Era '''mezozoika''' je jedna od tri [[geološka kronologija|geološke ere]] [[fanerozoik|fanerozojskog]] [[eon (geologija)|eona]]. Podjela vremena na ere je počela sa [[Giovanni Arduino|Giovannijem Arduinom]] u [[18. vijek]]u, iako je originalno ime za današnji mezozoik bilo "sekundar" (s time da je moderna era bila nazvana [[tercijar]]). Smješten između [[paleozoik]]a i [[kenozoik]]a, mezozoik znači "srednje životinje" na [[grčki jezik|grčkom]]: ''meso'' za srednje i ''zoo'' za [[životinje]]. Često se zova "Doba srednjeg života" ili "Doba dinosaura", prema fauni koja je dominirala u to vrijeme. Mezozoik je bio vrijeme [[litosferne ploče|tektonske]], [[klima]]tske i [[evolucija|evolucijske]] aktivnosti. Kontinenti su se postupno mijenjali od stanja međusobne povezanosti prema njihovoj današnjoj konfiguraciji; ova podjela je dovela do [[specijacija|specijacije]] i drugih važnih evolucijskih događaja. Klima je bila dosta topla kroz cijeli period te je imala važnu ulogu pri evoluciji i diversifikaciji novih [[životinje|životinjskih]] vrsta. Pred kraj ere već je postojala osnova modernog života. == Geološki periodi == Nakon [[paleozoik]]a, mezozoik je trajao otprilike 180 miliona godina: od oko prije 251 miliona godina ([[Megaanum|Ma]]) do početka [[kenozoik]]a prije 65 Ma. Ovaj vremenski okvir je podijeljen u tri geološka perioda. Od najstarijeg prema najmlađem: * [[trijas]] (248.2 Ma do 205.7 Ma) * [[Jura (period)|jura]] (205.7 Ma do 144.2 Ma) * [[Kreda (period)|kreda]] (144.2 Ma do 65.5 Ma) Donja (trijaska) međa je određena [[Permijsko-trijasko masovno izumiranje|permijsko-trijaskim izumiranjem]], tokom koga je 90% morskih vrsta i oko 70% kopnenih kičmenjaka [[izumiranje|izumrlo]]. To se isto tako naziva "Velikim umiranjem" s obzirom da predstavlja najveće masovno izumiranje u istoriji. Gornja (kredna) međa je određena [[Kredno-tercijarno masovno izumiranje|Kredno-tercijarnim (KT) izumiranjem]], za koje se pretpostavlja da je stvorilo [[krater Chicxulub]] na [[poluotok Yucatán|poluotoku Yucatan]]. Oko 50% svih rodova je izumrlo, uključujući sve dinosaure osim [[ptica]]. == Tektonika == Općenito govoreći, mezozojska era je obilježena povećanom tektonskom aktivnošću. Počela je kada su sva svjetska kopnena masa bila spojena u [[superkontinent]] zvan [[Pangea]]. Pangea se postepeno razdvajala na sjeverni kontinent - [[Laurazija|Lauraziju]] - i južni kontinent - [[Gondvana|Gondwanu]]. Pred kraj ere, ovi kontinenti su se radvojili u njihove današnje oblike. Laurazija je postala [[Severna Amerika|Sjeverna Amerika]] i [[Eurazija]], dok se Gondwana razbila na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Afrika|Afriku]], [[Australija|Australiju]], [[Antarktik]]u, dok se [[Južna Azija|indijski potkontinent]] sudario s [[Azija|Azijom]] i stvorio [[Himalaja|Himalaju]]. == Mezozojska klima == Trijas je uglavnom bio suv, što je trend koji je bio počeo u kasnom [[karbon (period)|karbonu]], te sa jasnim godišnjim dobima, pogotovo u unutrašnjosti Pangee. Niska razina mora je također pogodovala ekstremnim temperaturama. [[Voda]] djeluje kao stabilizator temperature zbog svoje visoke [[specifična toplina|specifične topline]], i kopno u blizini velikih vodenih masa, pogotovo [[ocean]]skih, ima manje temperaturnih varijacija. S obzirom da je većina kopna koje je sačinjavalo Pangeau bilo udaljeno od oceana, temperature su se često drastično mijenjale, te se unutrašnjost Pangeae vjerojatno sastojala od velikih [[pustinja]]. Dokazi u obliku [[crvene naslage|crvenih naslaga]] i evaporita poput [[sol]]i podržavaju takav zaključak. Razina mora je počela rasti tokom jure, vjerojatno zbog [[širenje oceanskog dna|širenja oceanskog dna]]. Stvaranje nove kore ispod površine je izbacilo oceansku vodu na 200 m iznad današnje razine, što je poplavilo obalna područja. Nadalje, Pangea se počela razdvajati na manje cjeline, dovodeći sve više kopna u dodir s morem kroz stvaranjem [[More Tetis|mora Tetis]]. Temperature su nastavljale rasti, ali su se stabilizirale. [[Vlažnost]] se također povećala zbog blizine vode, a pustinje su se povukle. Klima u doba krede je manje poznata, te izvor kontroverzi. Djelomično zahvaljujući većoj količini [[ugljen-dioksid|karbon dioksida]] u [[atmosfera|atmosferi]], [[temperaturni gradijent|svjetski temperaturni gradijent]] od sjevera do juga postao je gotovo ravan: temperature su bile slične na cijeloj planeti. Prosječne temperature su također bile znatno više nego danas, oko 10°[[Celzij|C]]. U stvari, u srednjoj kredi su oceanske vode na ekvatoru imale temperaturu od 20&nbsp;°C u dubokom oceanu, što ih je možda učinilo nepogodnim za život, a kopno blizu ekvatora je moglo biti pustinja bez obzira na blizinu vode. Cirkulacija [[kiseonik|kisika]] u dubokom oceanu je također možda bila poremećena. Zbog toga su se velike količine organske tvari akumulirale jer se nisu bile u stanju [[raspadanje (biologija)|raspasti]] te su se s vremenom [[taloženje|nataložile]] kao "[[Naftni sloj|crni sloj]]". Svi podaci, međutim, ne podržavaju gore navedene hipoteze. Čak i uz veliku toplinu, temperaturne fluktuacije su trebale biti dovoljne da se zadrže [[polarna kapa|polarne kape]] i [[ledenjak|ledenjaci]], ali ne postoje dokazi ni za jedno ni za drugo. Kvantitativni modeli također nisu uspjeli rekonstruirati ravninu temperaturnog gradijenta u kredi. == Mezozojski život == Izumiranje gotovo svih životinjskih vrsta na kraju [[perm (geologija)|permijskog]] perioda je stvorilo uvjete za [[adaptivna radijacija|radijaciju]] mnogih novih oblika života. To se posebno odnosi na izumiranje krupnih [[dinokefal]]nih [[biljojedi|biljoždera]] i [[karnivor|mesoždera]] koji su iza sebe ostavili prazne [[ekološka niša|ekološke niše]]. Neke od njih su preživjeli [[cinodont]]i [[dikinodont]]i, s time da su potonji kasnije izumrli. [[Životinje|životinjskim]] svijetom tokom mezozoika su, međutim, dominirali krupni [[arhosaur]]ski [[reptil]]i koji su se pojavili nekoliko miliona godina nakon permijskog izumiranja: [[dinosauri]], [[pterosauri]], te morski reptili kao [[ihthiosaur]]i, [[pleziosaur]]i i [[mozasaur]]i. Klimatske promjene u kasnoj juri i kredi su donijele nove adaptivne radijacije. Jura je predstavljala vrhunac raznolikosti arhosaura, a tada su se pojavile prve [[ptica|ptice]] i [[Eutheria|placentalni sisavci]]. [[skrivenosemenice|angiosperme]] su svoju radijaciju imale početkom krede, prvo u [[tropi]]ma, a ravni temperaturni gradijent im je omogućio da se prošire prema polovima. Pred kraj krede angiosperme su dominirale florom u mnogim područjima, iako neki dokazi sugeriraju da su [[biomasa|biomasom]] dominirale [[cikade]] i [[igličarke]]s sve do KT izumiranja. Neki tvrde da su se [[insekt]]i diversificirali s pojavom angiospermi jer je [[anatomija]] insekata, posebno dijelovi [[usna duplja|usta]], pogodna za cvjetnjače. Međutim svi dijelovi insekata su bili prethodili angiospermama, a diversifikacija se s dolaskom cvjetnjača usporila, pa se da zaključiti da je njihova anatomija služila nekoj drugoj svrsi. Kako su temperature u morima rasle, tako su velike životinje ranog mezozoika počele nestajati dok su manje životinje svih vrsta, uključujući [[gušteri|guštere]], [[zmija|zmije]], a možda čak i pretke [[primati|primata]] među [[sisavac|sisavcima]] evoluirale. KT izumiranje je potvrdilo taj trend. Veliki arhosauri su izumrli, dok su se ptice i sisavci nastavili razvijati, kao što je i danas slučaj. == Literatura == * ''British Mesozoic Fossils'', 1983, The Natural History Museum, London. * [http://www.palaeos.com/Mesozoic/Mesozoic.htm The Mesozoic from Palaeos] * [https://web.archive.org/web/20020830085719/http://www.es.ucsc.edu/~pkoch/lectures/lecture19.html Lecture19: Mesozoic Terrestrial Ecosystems] * [http://www.ace.mmu.ac.uk/Resources/gcc/5-2-2-2.html Global Climate Change Student Guide: Mesozoic Climates] * [http://www.clas.ufl.edu/users/emartin/GLY3074F01/lecturenotes/Pz-Mzclimate.htm Paleozoic/Mesozoic Climate] {{Mesozoic Footer}} {{Commonscat|Mesozoic}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mezozoik| ]] [[Kategorija:Fanerozoik]] iicb7yk6fzlwvna8mfdirf7atw629wq Hetangij 0 8939 42712817 4946894 2026-10-23T13:19:34Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Hetangij]] na [[Hetangije]] 4946894 wikitext text/x-wiki '''Hettangij''' je prvi [[faunalna faza|stadij]] [[epoha (geologija)|epohe]] [[Rana jura|rane jure]]. Pokrive vrijeme između 199,6 ± 0,6 [[Megaanum|Ma]] i 196,5 ± 1 Ma (miliona godina). Ta faza slijedi [[rhaecij]]ski stadij [[trijas]]kog perioda. Stadij je ime dobio po [[Hettange]]u, gradu u sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]], južno od granice s [[Luksemburg]]om na cesti koja povezuje [[Luksemburg (grad)|Luksemburg]] s [[Metz]]om. == Fauna == * ''[[Abriktosaur]]'' == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Hettangian.html GeoWhen Database - Hettangian] {{stub}} {{Jurassic Footer}} [[Kategorija:Jura]] h4nryedacmgsyeq49uawbi9rx1u4y7g Plinsbahij 0 8941 42712821 4947203 2026-10-23T13:19:46Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Plinsbah]] na [[Plinsbahij]] 4947203 wikitext text/x-wiki '''Pliensbachij''' (isto tako poznat kao '''Charmouthij''') je [[faunalna faza|stadij]] [[epoha (geologija)|epohe]] [[rana jura|rane jure]]. Pokriva vrijeme između 189,6 ± 1,5 [[Megaanum|Ma]] i 183 ± 1,5 Ma (miliona godina). Stadij je ime dobio po [[Pliensbach]]u, gradu 30 km istočno od [[Stuttgart]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]]. [[Mineral]]i i [[fosili]] iz regije su izloženi u muzeju u [[Göppingen]]u. {{stub}} == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Pliensbachian.html GeoWhen Database - Pliensbachian] {{Jurassic Footer}} [[Kategorija:Jura]] h830ndo5u21gehv8pf3g5fh50o5y3u2 Aalenij 0 8947 42712825 4076695 2026-10-23T13:20:04Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Alen (period)]] na [[Aalenij]] 4076695 wikitext text/x-wiki '''Aalenij''' je dio perioda [[Srednja jura|srednje jure]] u [[geološkoj kronologiji]] koji pokriva vrijeme od oko prije 175,6 [[Megaanum|Ma]] do oko prije 171,6 Ma (miliona godina). Prethodila mu je [[toarcij]]ska era a slijedio ga je [[Bajocij]]. Stadij je ime dobio po gradu [[Aalen]], nekih 100 km istočno od [[Stuttgart]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Grad stoji na jugozapadnom kraju [[Jura (gorje)|Franačke Jure]]. {{stub}} {{Jurassic Footer}} [[Kategorija:Jura]] fpx2rzi6vjd79jirl1htp25g7xf6v9b Batonij 0 8949 42712829 40798137 2026-10-23T13:20:19Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bat (geologija)]] na [[Batonij]] 40798137 wikitext text/x-wiki U [[geološka kronologija|geološkoj kronologiji]] '''bathonij''' je [[popis vremenskih perioda|doba]] u [[epoha (geologija)|epohi]] [[Srednje jura|srednje jure]] u [[jura (period)|jurskom]] [[geološki period|periodu]] [[mezozoik|mezozojske]] [[era (geologija)|ere]] u [[fanerozoik|fanerozojskom]] [[eon (geologija)|eonu]] koji pokriva vrijeme od oko prije 167,7 i oko prije 164,700 miliona godina. Bathonijsko doba slijedi [[bajocij]]sko doba i prethodi [[kalovij|callovijskom]] dobu iste epohe. Stadij je ime dobio po [[Bath]]u, [[grad-toplice|gradu toplicama]] izgrađenim na jurskom [[vapnenac|vapnencu]] koji ima ljekovita svojstva. Sam grad je sagrađen na [[Bathski kamen|bathskom kamenu]], svijetlom, bijelom oölitiskom vapnencu koji se kopa u obližnjim kamenolomima. {{Jurassic Footer}} {{stub}} [[Kategorija:Jura]] lz2bmyuz68pzyci6apspkmh8stjl6l4 Oksfordij 0 8956 42712831 4947149 2026-10-23T13:20:30Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Oksford]] na [[Oksfordij]] 4947149 wikitext text/x-wiki '''Oxfordij''' je prvi [[faunalni stadij|stadij]] [[epoha (geologija)|epohe]] [[gornja jura|kasne jure]]. Pokriva vrijeme između 161,2 ± 4 [[Megaanum|Ma]] i 155,7 ± 4 Ma (miliona godina). Ime je dobio po gradu [[Oxford]]u u [[Engleska|Engleskoj]]. {{stub}} == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Oxfordian.html GeoWhen Database - Oxfordian] {{Jurassic Footer}} [[Kategorija:Jura]] rg3m7v3vz369w4mlkatqbuvcfvb69c3 Oxfordska faza 0 8957 42712847 1051495 2026-10-23T13:24:00Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Oksfordij]] 42712847 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Oksfordij]] goli6s27e1f7ricpwo9d7d9jsr4ul49 Kimeridžij 0 8958 42712833 4946992 2026-10-23T13:20:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kimeridž]] na [[Kimeridžij]] 4946992 wikitext text/x-wiki '''Kimmeridgij''' je [[faunalna faza|stadij]] [[epoha (geologija)|epohe]] [[Kasna jura|kasne jure]]. Pokriva vrijeme između 155,7 ± 4 [[Megaanum|Ma]] i 150,8 ± 4 Ma (miliona godina). Stadij je ime dobio prema [[Kimmeridge]]u, gradu na obali [[Dorset]]a u [[Engleska|Engleskoj]]. Plaža Kimmeridge Baya je dobro mjesto za traženje [[fosil]]a — postoje primjerci koje izbacuje plima. == Fauna == * ''[[Amphicoelias fragillimus]]?'' * ''[[Aviatyrannis|Aviatyrannis jurassica]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Seismosaurus]]'' * ''[[Stokesosaurus|Stokesosaurus clevelandi]]'' == Lokaliteti == * [[Guimarota]] == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Kimmeridgian.html GeoWhen Database - Kimmeridgian] {{stub}} {{Jurassic Footer}} [[Kategorija:Jura]] 1sj2bgmazngra66w3ixtukblzp7qslb Titonij 0 8959 42712837 4947373 2026-10-23T13:21:04Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Titon]] na [[Titonij]] 4947373 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Eryon cuvieri Solnhofen.jpg|thumb|right|Eryon arctiformis - Tithonij]] '''Tithonij''' je završni [[faunalni stadij|stadij]] [[epoha (geologija)|epohe]] [[gornja jura|kasne jure]]. Pokriva vrijeme između 150,8 ± 4 [[Megaanum|Ma]] i 145,5 ± 4 Ma (miliona godina). Slijedi ga [[berijas|berriasijsko]] doba [[epoha (geologija)|epohe]] [[donja kreda|rane krede]]. Ime je za geologiju pomalo neobično jer dolazi iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. [[Titon]] je bio sin [[Laomedon]]a iz [[Troja|Troje]]. Zaljubio se u [[Eja|Eos]], grčku boginju [[Zora|zore]] te našao svoje mjesto u [[stratigrafija|stratigrafiji]] jer ovaj stadij, tithonij, ide ruku pod ruku sa svitanjem [[Kreda (period)|krede]]. {{stub}} == Literatura == * [http://www.stratigraphy.org/geowhen/stages/Tithonian.html GeoWhen Database - Tithonian] {{Jurassic Footer}} [[Kategorija:Jura]] dvg2n7wq1efdi5qt67abhk5ejohza8q Kenozoik 0 8992 42712941 40961833 2026-10-23T16:51:05Z Edgar Allan Poe 29250 /* Literatura */ 42712941 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} '''Kenozojska era''' ili '''kenozoik''' (od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi ''kainos'' = nov + ''zoe'' = život) je najmlađa od tri klasične [[geološka era|geološke ere]]. Ona je zapoočela prije 65,5 miliona godina s [[Kredsko-tercijarno masovno izumiranja|kredsko-tercijarnim masovnim izumiranjem]] na kraju [[kreda (period)|krede]] koje je označilo smrt posljednjih [[dinosaur]]a na kraju [[mezozoik|mezozojskeere]] te traje i danas. Kenozoik se dijeli u dva perioda - [[paleogen]] i [[neogen]], a oni su podijeljeni u epohe. Paleogen se sastoji od epoha [[paleocen]]a, [[eocen]]a i [[oligocena]], a neogen se sastoji od epoha [[miocen]]a, [[pliocen]]a, [[pleistocen]]a te [[holocen]]a, od kojih posljednja traje i danas. Kroz historiju je kenozoik bio odijeljen u periode (ili pod-ere) zvane [[tercijar]] (od paleocena do pliocena) i [[kvarternar]] (pleistocen i holocen), iako ih mnogi geolozi više ne priznaju. == Život u kenozojskoj eri == Kenozoik je '''doba [[sisavci|sisavaca]]'''. Za vrijeme kenozoika su se sisavci razvili od malih, jednostavnih, općih oblika u razgranatu skupinu kopnenih, morskih i letećih žiivotinja. Kenozoik se isto tako može nazvati i dobom [[savana]], te međusobno ovisnih [[kritosjemenjače|kritosjemenjača]] i insekata. [[Ptice]] su također prilično evoluirale u kenozoiku. [[Geologija|Geološki]] gledano, kenozoik je dobi kada su se [[kontinent]]i pomakli do svojih današnjih pozicija. [[Australija-Nova Gvineja]] se razdvojila od [[Gondwana|Gondwane]] koja je krenula na sjever i konačno postala [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnom Azijom]]; [[Antarktika]] se pomakla na svoju današnju poziciju oko [[Južni pol|Južnog pola]]; [[Atlantski ocean]] se proširio, a pred kraj ere se [[Južna Amerika]] spojila sa [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom KOrce]]. == Povezano == * [[Geološka kronologija]] == Literatura == * ''British Caenozoic Fossils'', 1975, The Natural History Museum, London. {{Cenozoic Footer}} {{Commonscat|Cenozoic}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kenozoik| ]] [[Kategorija:Fanerozoik]] m2o6uyicj9n39gl26i2rr5y3imvz5o0 1926. 0 23789 42712974 42712678 2026-10-23T21:37:01Z Alekol 2231 /* Decembar/Prosinac */ 42712974 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije<ref>"Presuda mađarskim falsifikatorima", Politika, 27. maj 1926, str. 6</ref>). * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode). * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). * ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.<ref>"Publika iza bodljikave žice", Politika, 14. maj 1926, str. 8</ref> [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića. * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu. * [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs</ref> * 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj. * 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15</ref> gde je stradala jedna petočlana porodica. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.). * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare. * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku. * [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom. * [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina. * 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - "Vihor" u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].<ref>"Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi", Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)</ref><ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]</ref> * 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].<ref>"Petak s crnim krugom oko sunca", Politika, 19-21. jun 1926, str. 6</ref> * [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku. * 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS. * ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća "Mira", za cigaret-papir, i "Kandit", za bonbone, jer su oštetili državu za "više desetina miliona dinara".<ref>"Jedna pustolovna trgovačka afera", Politika, 27. jun 1926, str. 6</ref> * [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac<ref>"Odlikovanje Kragujevca", Politika, 3. jun 1926, str. 6</ref>). [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata). * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. * krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno... * [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928). === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca. * 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U [[Bitolj]]u ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO). U istrazi je utvrđeno da se dosta "makedonstvujuščih" uvuklo u državnu službu u "Južnoj Srbiji".<ref>"Rezultati jedne katastrofalne politike", Politika 19. nov. 1926, str. 6</ref> * [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]]. * [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu... * [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.<ref name="Polit19260715">Politika, 15. jul 1926, str. 6-7</ref><ref>Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)</ref> U Štedimu kod Peći je od grada težine "tri do četiri stotine grama" izginula desetočlana porodica.<ref>"Žrtve pećske katastrofe", Politika 16. jul 1926, str. 5</ref> Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.<ref name="Polit19260715" /> * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). * 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog. [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, "Arnauti", pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore<ref>"Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori", Politika, 28. jul 1926, str. 3</ref> (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori). * [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj. * [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.<ref>"Streljanje bez sudske presude", Politika, 6. avg. 1926, str. 1</ref> * [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije. * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.<ref>"Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama", Politika, 5. avg. 1926, str. 4</ref> * [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.). * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * <5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.<ref>Politika, 6. avg. 1926, str. 4</ref> * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu. * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). [[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]] * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, "dobra polovina svih opština" u KSHS<ref>"Značaj opštinskih izbora", Politika, 14. avg. 1926, str. 1</ref>). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.<ref>"Krajnji rezultati opštinskih izbora", Politika, 19. avg. 1926, str. 6</ref> Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.<ref>"Opštinski izbori u Đakovici", Politika, 21. avg. 1926, str. 2</ref> * 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.<ref>"Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici", Politika, 17. avg. 1926, str. 7</ref> * [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).<!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --> * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * < 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.<ref>"Hvatanje morskog čudovišta", Politika, 30. avg. 1926, str. 4</ref> * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. * [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83<ref>"Sukob zagrebačkih studenata sa policijom", Politika, 1. sept. 1926, str. 4</ref> (ubrzo pronađen novi smeštaj za većinu). === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.<ref>"Uništena kačačka banda", Politika, 4. sept. 1926, str. 6</ref> * [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji. [[Datoteka:Križarka Dalmacija.jpg|160px|mini|"Dalmacija"]] * [[3. 9.]] - Laka krstarica "Dalmacija", bivša nemačka ''Niobe'' (→ [[:en:SMS Niobe|en]]), dočekana u Tivtu - prva krstarica [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|JKRM]], koja je do sada imala nekoliko torpiljerki i minonosaca.<ref>"Naša prva krstarica", Politika, 11. sept. 1926 (foto)</ref> * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933). * 8. 9. - Žandarmi u oružanom okršaju ubili sedam kačaka u selu [[Veleža]] kod Prizrena.<ref>"Kako je uništena kačačka četa Koja Gajani", Politika, 11. sept. 1926, str. 5</ref> * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - [[Ljubomir Davidović]] (DS) i [[Mehmed Spaho]] (JMO) potpisali u Sarajevu sporazum o Demokratskoj zajednici, zajedničkom parlamentarnom predstavništvu. * 11. 9. - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Međunarodni kongres [[Slobodno zidarstvo|Slobodnih zidara]] u Beogradu. * 12. 9. - "Plebiscit" u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda Severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[24. 9.]] - U sudaru aviona kod Praga poginuli dvojica jugoslovenskih avijatičara i jedan čehoslovački.<ref>"Pogibija naših avijatičara u Pragu", Politika 25. sept. 1926, str. 3</ref> * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[27. 9.]] - Kralj Aleksandar posetio francuskog predsednika [[Gaston Doumergue|Dumerga]]. * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao [[Litvanija|litavski]], mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * 28. 9. - Puštena u saobraćaj pruga normalnog koloseka [[Štip]] - [[Kočani]]. * [[29. 9.]] - Nesreća u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca i pijaca Kalenić.<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[4. 10.]] - Svečani prijem čehoslovačkih parlamentaraca u Narodnoj skupštini KSHS. * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[8. 10.]] - Iznenada je usvojena ostavka ministra šuma i ruda Nikole Nikića, što je bio zahtev HSS. * 8. 10. - Prvi let domaćeg aviona [[Fizir F1V]] u Novom Sadu, i kružni let preko Skoplja i Zagreba, u dužini od 1410 km. * 8 - 9. 10. - Čehoslovački parlamentarci u poseti Zagrebu. Radić burno negoduje zbog odsustva hrvatske zastave na kolodvoru, upada tokom držanja govora, Čehoslovake zove "Česi i Slovaci". Prilikom obilaska bivše sabornice, poslanik [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]] [[Milovan Žanić]] kaže "Biti će opet Hrvatski Sabor!". * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane. * 11. 10. - [[Grga Anđelinović]] podnosi interpelaciju skupštini: optužuje HSS za promociju "defetističke" literature, povodom izdanja [[Mihovil Pavlek Miškina|Miškinine]] knjige "Za svojom zvijezdom" - doprinos krizi vlade nakon Radićevog incidenta. * [[13. 10.]] - Predsednik vlade [[Nikola Uzunović]] podnosi ostavku, ali povučena je 16-tog nakon novog sporazuma sa HSS. * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - XV partijskа konferencijа [[SKP(b)]]: [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] su izbačeni iz Politbiroa - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[25. 10.]] - Jaka oluja u Hercegovini, srušen minaret Nadžerove džamije u Foči.<ref>"Nepogode u Hercegovini", Politika 28. okt. 1926, str. 3</ref> * [[31. 10.]] - Objavljena Deklaracija Lige za zaštitu prava građanina: protiv samovolje vlasti i zlostavljanja opozicionara u KSHS.<ref>Politika, 31. okt. 1926, str. 6</ref> * 31. 10. - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). U Beogradu je posvećena [[Crkva Krista Kralja u Beogradu|Crkva Krista Kralja]]. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Strossmayer, Josip Juraj.JPG|180px|mini|lijevo|Strossmayerov spomenik u Zagrebu ([[Ivan Meštrović|Meštrović]])]] * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je skoro do smrti 1937). * [[7. 11.]] - U Beogradu su sahranjeni preneti vojvoda [[Radomir Putnik|Putnik]], [[Stojan Novaković]], [[Andra Nikolić]] i još petorica velikana. * 7. 11. - U Zagrebu otkriven spomenik [[Josip Juraj Strossmayer|Josipu Juraju Strossmayeru]] - svečanost ima "čisto hrvatski karakter" s učešćem Hrvatskog sokola; Radić je zabranio učešće svojim organizacijama.<ref>"Otkivanje [sic] spomenika Štrosmajeru", Politika 8. nov. 1926, str. 8</ref> * 7. 11. - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. [[Datoteka:Свјетлопис капеле Радомира Путника на Новом гробљу у Биограду2.jpg|mini|180px|Kapela Radomira Putnika u Beogradu (iz 1929)]] * ca. 9. 11. - Generalni konzulat KSHS u Buenos Airesu podignut na stepen poslanstva, pošto je [[Nikola Mihanović]] poklonio palatu za poslanstvo (Ivo Grizogono je otpravnik poslova).<ref>"Novo poslanstvo u Buenos Airesu", Politika 10. nov. 1926, str. 1</ref> * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. Italijanska štampa uglavnom optužuje KSHS za ovu pobunu.<ref>"U zagrljaju Italije...", Politika 5. dec. 1926, str. 1</ref> * [[21. 11.]] - Radić drugi dan u Mostaru: "Bio je paklenski plan da se ubiju sedmorica Hrvata i kad se to dogodi pod vladom narodnog sporazuma oni su verovali da će se ceo narod rasuti kao lude ovce". Za muslimane kaže da su Hrvati.<ref>"Bosna i Hercegovina - hrvatska rezerva", Politika 22. nov. 1926, str. 2</ref> Zbor u [[Stolac|Stocu]] je prekinut zbog nereda. * 21. 11. - Neredi u [[Crepaja|Crepaji]], radikali su omeli zbor [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]] i samostalnih demokrata. * [[22. 11.]] - Bivši kačački vođa Adem Bulka i trojica njegovih saboraca ubijeni kod Silara blizu Skoplja u pokušaju bekstva.<ref>"Pogibija Adema Bulke i njegova tri druga", Politika 23. nov. 1926, str. 5</ref> * 24/25. 11. - U Crnoj Gori ubijen odmetnik Milivoje Kalezić, ucenjen na 100.000 dinara. * [[25. 11.]] - Objavljen je ukaz o [[Oblasti Kraljevine SHS|oblasnim]] izborima u KSHS, sledećeg januara - HSS se ranije protivio, jer podelu na oblasti smatraju "parcelacijom Hrvatske". * 25. 11. - Prof. dr. Milivoje Kostić izveo u Beogradu prvu operaciju na srcu kod nas.<ref>"Prva operacija srca kod nas", Politika 27. nov. 1926, str. 5 (foto)</ref> * [[27. 11.]] - Prvi Tiranski ugovor: zaključen Pakt prijateljstva i bezbednosti između Italije i Albanije - praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljeno [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. Odmah dobija mandat za sastav nove, razgovara sa [[Ljubomir Davidović|Lj. Davidovićem]] ([[Demokratska stranka (Jugoslavija)|DS]]), ali vraća mandat 9-tog, nakon nedoumica oko toga ima li Pašićevu podršku. * [[8. 12.]] - Presuda crnogorskim odmetnicima na Cetinju: pet večitih robija i deset vremenskih kazni od 4 do 20 godina. * [[9. 12.]] - Nikola Pašić, a zatim Stjepan Radić, na savetovanju su u dvoru rano uveče - Pašić nije dobio mandat, zbog afere sa sinom, kasnije naveče dobija moždani udar. * 9. 12. - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro je [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (veliki sprovod [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''a: Nemci se trebaju ujediniti i naoružati; treba sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku; glavni cilj je životni prostor, ''[[Lebensraum]]'', na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[16. 12.]] - U Zagrebu izabrane tri kandidatkinje "za Holivud", čije će slike biti poslane u Berlin<ref>"Ko će preko okeana u Holivud?...", Politika 17. dec. 1926, str. 5</ref> ([[Štefica Vidačić]] postaje "mis Evrope" u martu; među kandidatkinjama je bila i Ida Kravanja - [[Ita Rina]]<ref>"Pred odsutni četvrtak", Politika 15. dec. 1926, str. 5 (foto)</ref>). * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona. Etničkih Rusa je manje od 78, Ukrajinaca preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS, pošto su [[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali (HSS ostaje u vladi do početka februara a Uzunović, sa četvtom vladom, do aprila). Deo radikala se protivi Uzunovićevoj vladi. * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je regent još od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. * 25. 12. - Mussolinijev cirkular zahteva da se u administraciji pored običnog datiranja koristi i ono od dolaska fašista na vlast - godina I [[Fašistička era|Fašističke ere]] počinje 29. oktobra 1922, sada je godina V itd. === Kroz godinu === * Privredna kriza u KSHS.<ref>"Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas", Politika, 21. avg. 1926, str. 5</ref> * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]]) * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ († [[2026]]) * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * [[17. 5.]] - [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[12. 10.]] - [[Paul Puhallo von Brlog]], austrougarski general (* [[1856]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[24. 11.]] - [[Leonid Krasin]], sovjetski inženjer i diplomata (* [[1870]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] rwx31i8iwmvi299qd3x966wjtpg7eck Pier Paolo Pasolini 0 36573 42713071 42681062 2026-10-24T04:21:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713071 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Pier Paolo Pasolini | slika = PierPaoloPasolini.jpg | opis_slike = | pseudonim = | datum_rođenja = {{birth date|1922|3|5}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|Kraljevina Italija}} [[Bologna]], [[Kraljevina Italija]] | datum_smrti = {{death date and age|1975|11|2|1922|3|5}} | mjesto_smrti = {{flagicon|Italija}} [[Ostia]], [[Rim]], [[Italija]] | zanimanje = {{hlist|[[romanopisac]]|[[pesnik]]|[[intelektualac]]|[[reditelj]]|[[novinar]]|[[lingvista]]|[[filozof]]}} | žanr = | pokret = | znamenita_djela = ''[[Salo ili 120 dana Sodome|Salò o le 120 giornate di Sodoma]]''<br/>''[[Accattone]]''<br/>''Ragazzi di vita''<br/>''Le ceneri di Gramsci'' | uticaj_od = [[Dante Alighieri]], [[Giovanni Boccaccio]], [[Geoffrey Chaucer]], [[William Shakespeare]], [[Novalis]], [[Markiz de Sade]], [[Charles Baudelaire]], [[Arthur Rimbaud]], [[Fjodor Dostojevski]], [[Giovanni Pascoli]], [[Antonio Gramsci]] | uticaj_na = [[Sylvia Plath]], [[Alberto Moravia]], [[Sergei Parajanov]], [[Ermanno Olmi]], [[Nanni Moretti]], [[Kathy Acker]], [[Diamanda Galás]], [[Roberto Saviano]] |potpis=Pier Paolo Pasolini signature.svg|obrazovanje=|alma_mater=Fakultet književnosti [[Univerzitet u Bolonji|Univerziteta u Bologni]]}} '''Pier Paolo Pasolini''' ([[Bologna]], 5. mart 1922 – [[Ostia]], 2. novembar 1975) je bio [[italija]]nski pesnik, [[intelektualac]], filmski reditelj i pisac. Smatra se jednim od najvažnijih italijanskih intelektualaca 20. veka.<ref>{{cite web|title=Il Dissenso di un Intellettuale: Pier Paolo Pasolini, a Cen|url=https://news-art.it/news/il-dissenso-di-un-intellettuale---pier-paolo-pasolini--a-cento-anni-dalla-nascita--.htm|access-date=17 August 2022|website=news-art.it|language=it-IT}}</ref><ref>{{cite web|last=Quarti|first=Matilde|date=18 November 2017|title=La vita e i libri di Pier Paolo Pasolini, intellettuale corsaro|url=https://www.illibraio.it/news/dautore/pier-paolo-pasolini-una-vita-violenta-670175/|access-date=17 August 2022|website=ilLibraio.it|language=it}}</ref><ref>{{cite web|date=15 November 2021|title=Pier Paolo Pasolini, l'uomo, l'artista, l'intellettuale: un volume in digitale dell'Espresso|url=https://www.repubblica.it/cultura/2021/11/15/news/pier_paolo_pasolini_l_uomo_l_artista_l_intellettuale_un_volume_in_digitale_dell_espresso-325751209/|access-date=17 August 2022|website=la Repubblica|language=it}}</ref> Kontroverzna ličnost zbog svog direktnog i napadnog stila, Pasolinijevo nasleđe ostaje sporno. Otvoreno je bio [[Gej|homoseksualac]], u ranoj mladosti je bio zagovornik oživljavanja [[Furlanski jezik|furlanskog jezika]], [[Kulturni konzervativizam|kulturnog konzervativizma]] i [[Hrišćanstvo|hrišćanskih]] vrednosti, a ubrzo nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]<ref name="berlinale 1971">{{cite web|url=http://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/1971/03_preistr_ger_1971/03_Preistraeger_1971.html|title=Berlinale 1972: Prize Winners|access-date=26 June 2011|work=berlinale.de|archive-date=4 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140504155337/http://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/1971/03_preistr_ger_1971/03_Preistraeger_1971.html|url-status=dead}}</ref> postao je [[Marksizam|marksista]] i počeo da izražava izuzetno oštre kritike italijanske [[Sitna buržoazija|sitne buržoazije]] i onoga što je video kao [[Amerikanizacija|amerikanizaciju]] i [[Dekadencija|degeneraciju]] italijanske kulture i [[konzumerizam]] vođen pohlepom.<ref>[https://collegefilmandmediastudies.com/pier-paolo-pasolini-cultural-hegemony-film-analysis-robin-cross/ Pier Paolo Pasolini: Cultural Hegemony. Film Analysis Robin Cross]. College Film & Media Studies. Retrieved 2 November 2021.</ref> Kao filmski stvaralac, Pasolini je često spajao društveno-političke polemike sa slikovitim i kritičkim ispitivanjem [[tabu]] seksualnih tema. Pasolinijevo nerešeno ubistvo u [[Ostia|Ostiji]] u novembru 1975. izazvalo je nemir u Italiji, gde je i dalje predmet žestoke debate. Saznanja italijanskih istražitelja [[Hladni slučaj|hladnog slučaja]] sugerišu da je najverovatniji uzrok [[ubistvo po ugovoru]] naručeno od strane [[Banda della Magliana|Bande della Magliane]], [[Mafija|kriminalne organizacije]] usko povezane sa [[Ekstremna desnica|ekstremno desničarskim]] terorizmom.<ref name=":05">{{cite web|title=Plea to reopen Pasolini murder file presented|url=https://www.ansa.it/english/news/lifestyle/arts/2023/03/03/plea-to-reopen-pasolini-murder-file-presented_823996a4-df79-4d90-be86-434d0010017a.html|date=March 3, 2023|website=ANSA}}</ref> == Biografija == === Rane godine === [[Datoteka:Pier Paolo Pasolini Bologna 1937.jpg|mini|Pasolini sa [[Francesco Leonetti|Francescom Leonettijem]] (levo) i [[Luciano Serra|Lucianom Serrom]] (desno) u [[Bologna|Bologni]], 1937.|lijevo|270x270piksel]]Pasolini je rođen 5. marta 1922. godine u Bologni, tradicionalnom uporištu [[Ljevica|levice]] u Italiji. Otac mu je bio Carlo Alberto Pasolini, poručnik [[Armija Kraljevine Italije|Armije Kraljevine Italije]], a majka Susanna Colussi, učiteljica u osnovnoj školi. Venčali su se 1921. godine. Preselili su se u [[Conegliano]] 1923. godine, zatim u [[Belluno]] 1925. godine, gde im se rodio drugi sin Guidalberto. Godine 1926. Pasolinijev otac je uhapšen zbog kockarskih dugova. Njegova majka se sa decom preselila u kuću svoje porodice u [[Casarsa della Delizia, Pordenone|Casarsi]], u regionu [[Furlanija|Furlanije]]. Carlo Alberto je bio istaknuti [[Fašizam|fašista]],<ref>{{cite book|last=Siciliano|first=Enzo|date=2014|title=Pasolini; Una vida tormentosa|publisher=Torres de Papel|page=37|isbn=978-84-943726-4-3}}</ref> i te iste godine je pritvorio [[Anteo Zamboni|Antea Zambonija]], kog je ispravno identifikovo kao potencijalnog atentatora na [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]]. Pasolini je sa sedam godina počeo da piše pesme, inspirisan lepotom Casarse. Jedan od njegovih ranih uticaja bio je rad [[Arthur Rimbaud|Arthura Rimbauda]]. Njegov otac je prebačen u [[Idrija|Idriju]] u [[Julijska krajina|Julijskoj krajini]] (sada u [[Slovenija|Sloveniji]]) 1931. godine,<ref>[http://www.rtvslo.si/kultura/drugo/ste-vedeli-da-je-pier-paolo-pasolini-v-otrostvu-nekaj-casa-zivel-v-idriji/294028 Ste vedeli, da je Pier Paolo Pasolini v otroštvu nekaj časa živel v Idriji?: Prvi interaktivni multimedijski portal, MMC RTV Slovenija]. Rtvslo.si (20 October 2012). Retrieved 22 May 2014.</ref> a 1933. su se ponovo preselili u [[Cremona|Cremonu]] u [[Lombardija|Lombardiji]], a kasnije u [[Scandiano, Reggio Emilia|Scandiano]] i [[Reggio Emilia|Reggio Emiliju]]. Pasolini se teško prilagođavao selidbama, a utehu je pronalazio u pisanju poezije i čitanju klasičnih autora ([[Fjodor Dostojevski|Dostojevski]], [[Lav Tolstoj|Tolstoj]], [[William Shakespeare|Šekspir]], [[Samuel Taylor Coleridge|Coleridge]], [[Novalis]]). U srednjoj školi u Reggio Emiliji upoznao je svog prvog pravog prijatelja, [[Luciano Serra|Luciana Serru]]. Njih dvojica su se ponovo sreli u Bologni, gde je Pasolini proveo sedam godina završavajući srednju školu. Ovde je razvio nova interesovanja, uključujući i fudbal. Godine 1939. Pasolini je završio srednju školu i upisao književnost na [[Univerzitet u Bologni|Univerzitetu u Bologni]], gde se detaljnije posvetio [[Filologija|filologiji]] i [[Estetika|estetici]] [[Figurativna umetnost|figurativne umetnosti]]. Posećivao je i lokalni [[kino klub]]. U svoje pesme iz ovog perioda, Pasolini je počeo da uključuje fragmente na furlanskom, manjinskom jeziku koji je naučio nakon što je na njemu počeo da piše poeziju: „Naučio sam to kao neku vrstu mističnog ljubavnog čina, neku vrstu [[Félibrige|felibrisma]], poput [[Oksitanski jezik|oksitanskih]] pesnika.“<ref>Stack, O. (1969). ''Pasolini on Pasolini'', pp. 15–17, London: Thames and Hudson.<!-- ISSN/ISBN needed --></ref> Pored Serre, među njegovim prijateljima iz Bologne je bio i [[Roberto Roversi]], kao i [[Francesco Leonetti]] iz [[Cosenza|Cosenze]], kojima je Pasolini često pisao pesme i pisma: „Duhovno jedinstvo i naš jedinstveni način osećanja su izuzetni, odnosno već činimo grupu, i skoro novu poetiku, barem mi se tako čini.“<ref>{{Cite book|edition=1. rist|title=Lettere. 1940: 1940 - 1954: con una cronologia della vitaé delle opere / a cura di Nico Naldini|publisher=Einaudi|date=1940|location=Torino|isbn=978-88-06-59331-5|series=Biblioteca dell'Orsa|first=Pier Paolo|last=Pasolini}}</ref> Godine 1943. osnovao je sa kolegama studentima ''Academiuta della lenga furlana'' (Akademiju furlanskog jezika). Pasolini je kao mladić počeo da se izjašnjava kao [[Ateizam|ateista]].<ref>Guy Flatley, [http://www.moviecrazed.com/outpast/pasolini.html The Atheist who was Obsessed with God] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303172047/http://www.moviecrazed.com/outpast/pasolini.html|date=3 March 2016}}, 1969, located at Moviecrazed.com (accessed 25 April 2008).</ref> === Drugi svetski rat === Godine 1942. Pasolini je o svom trošku objavio zbirku pesama na furlanskom, ''Poesie a Casarsa'', koju je napisao sa osamnaest godina. Delo su primetili i cenili intelektualci i kritičari kao što su [[Gianfranco Contini]], [[Alfonso Gatto]] i [[Antonio Russi]]. Pasolinijeve uljane slike su takođe bile dobro prihvaćene. Godine [[1941]]. je postao glavni urednik časopisa ''Il Setaccio'', ali je dobio otkaz zbog sukoba sa izdavačem, koji je bio povezan sa fašističkim režimom. Putovanje u Nemačku mu je takođe pomoglo da sagleda „pokrajinski“ status italijanske kulture u tom periodu. Ova iskustva su navela Pasolinija da revidira svoje mišljenje o kulturnoj politici fašizma i da se okrene ka marksizmu. Kako bi sakrio svoja marksistička uverenja, takmičio se u sportskim igrama koje su organizovali fašisti. Bio je unovačen kao vojnik i zarobljen u [[Njemačka|Nemačkoj]], ali je pobegao prerušen u seljaka. Pasolinijeva porodica se sklonila u Casarsu, gde su čekali kraj Drugog svetskog rata. Ovde se Pasolini pridružio grupi drugih mladih entuzijasta furlanskog jezika koji su želeli da kazarskom dijalektu furlanskog daju status jednak onome koji je imao furlanski dijalekat [[Udine]], koji je bio zvanični standard. Od maja 1944. izdavali su časopis ''Stroligut di ca da l'aga''. U međuvremenu, Casarsa je pretrpela saveznička bombardovanja i prisilno angažovanje od strane [[Italijanska Socijalna Republika|Italijanske Socijalne Republike]], kao i [[Partizani|partizanske]] operacije. Pasolini je pokušao da se distancira od ratnih događaja. Počevši od oktobra 1943, Pasolini, njegova majka i druge kolege su podučavali učenike koji nisu mogli da stignu do škola u [[Pordenone|Pordenonu]] ili Udinama. Ova obrazovna radionica je smatrana ilegalnom i raskinuta je u februaru 1944.<ref>{{cite book|last=Martellini|first=Luigi|date=2006|title=Pier Paolo Pasolini; Retrato de un intelectual|location=Valencia|publisher=Universidad de Valencia|page=28|isbn=978-84-370-7928-8}}</ref> Tu je Pasolini doživeo svoju prvu homoseksualnu ljubav prema jednom od svojih učenika. Njegov brat Guido, star 19 godina, pridružio se Akcijskoj partiji (''[[Partito d'Azione]])'' i njihovoj brigadi Osoppo, s kojom je otišao do Slovenije. Dana 12. februara 1945. Guido je ubijen u zasedi brigade Garibaldi, koja je služila u redovima [[Jugoslavija|jugoslovenskih]] [[Partizani|partizana]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Guidova smrt je teško pogodila Pasolinija i njegovu majku.<ref>Martelini, L. 2006, p. 29</ref> Šest dana nakon smrti njegovog brata, Pasolini i drugi su osnovali furlansku jezičku akademiju (''Academiuta di lenga furlana''). U međuvremenu, zbog Guidove smrti, Pasolinijev otac se vratio u Italiju iz pritvora u novembru 1945. i nastanio se u Casarsi. Istog meseca, Pasolini je diplomirao na univerzitetu nakon što je završio završnu tezu o delu [[Giovanni Pascoli|Giovannija Pascolija]] (1855–1912), italijanskog pesnika i intelektualca.<ref>Martelini, L. 2006, p. 33</ref> Godine 1946, Pasolini je objavio malu zbirku poezije ''I Diarii'' („Dnevnici“) u sklopu ''Academiute''. U oktobru je otputovao u Rim. Sledećeg maja započeo je takozvani ''Quaderni Rossi'', rukom pisan u starim školskim sveskama sa crvenim koricama. Završio je dramu na italijanskom jeziku ''Il Cappellano''. Njegovu zbirku poezije ''I Pianti'' („Krici“) takođe je objavila ''Academiuta''. === Rim === Pasolini se zaposlio kao nastavnik italijanskog i latinskog jezika. Nastavio je da piše i učlanio se u [[Italijanska komunistička partija|Italijansku komunističku partiju (PCI)]]. Godine 1949. je optužen za korumpiranje mladeži i opscenih činova na javnim mestima nakon što je uhvaćen u seksualnom odnosu sa lokalnim mladićima. Izbačen je iz komunističke partije i izgubio je posao. U januaru 1950. se preselio u Rim sa svojom majkom Susanom da započne novi život. Oslobođen je dve optužbe za opscenost 1950. i 1952. godine.<ref name="Martelini, L. 2006, p. 483">Martelini, L. 2006, p. 48</ref> Nakon što su godinu dana proveli u stanu ujaka po majci pored Piazza Mattei, Pasolini i njegova 59-godišnja majka preselili su se u oronulo predgrađe [[Rebibbia]], pored zatvora. Živeći tamo tri godine, on je svoju furlansku seosku inspiraciju preneo u ovo rimsko predgrađe, jednu od više borgata u kojima su živeli siromašni [[Proletarijat|proleterski]] imigranti, često u užasnim sanitarnim i socijalnim uslovima. Umesto da traži pomoć od drugih pisaca, Pasolini je radije išao svojim putem. Našao je posao u filmskom studiju [[Cinecittà]] i prodavao svoje knjige u bancarelle prodavnicama („prodavnicama na trotoarima“) u Rimu. Godine 1951, uz pomoć pesnika Vittorija Clementija, pesnika iz [[Abruzzo|Abruzza]], našao je posao kao profesor u srednjoj školi u [[Ciampino, Roma|Ciampinu]]. Imao je dug put do posla i zarađivao je oskudnu platu od 27.000 [[Lira (valuta)|lira]]. == Karijera == === Književnost === Godine 1954, Pasolini, koji je sada radio za književni odsek Cinecitte, napustio je svoj profesorski posao i preselio se u kvart Monteverde. U ovom trenutku se uselila njegova rođaka Graziella. Oni su takođe udomili Pasolinijevog oca Carla Alberta, koji je patio od [[Ciroza (patohistologija)|ciroze]] i umro 1958. godine. Pasolini je objavio ''La meglio gioventù'', svoju prvu značajnu zbirku pesama na furlanskom. Njegov prvi roman, ''Ragazzi di vita'' („Iskusni momci“), koji se bavio rimskim [[lumpenproletarijat]]om, objavljen je 1955. Zajedno sa ''Ragazzi di vita'', objavio je i svoju proslavljenu pesmu ''Le ceneri di Gramsci'', gde je izrazio tenzije između razuma i srca, kao i ideološke dijalektike unutar komunizma, debatu o umetničkoj slobodi, [[Socijalistički realizam|socijalističkom realizmu]] i privrženosti.<ref>Martelini, L. 2006, pp. 79–81</ref> Roman je doživeo veliki uspeh, ali je loše prihvaćen od strane Italijanske komunističke partije i italijanske vlade. Pokrenuta je tužba za „opscenost“ protiv Pasolinija i njegovog urednika Garzantija.<ref>Martelini, L. 2006, p. 62</ref> Iako oslobođen krivice, Pasolini je postao meta insinuacija i [[Tabloid (novinski format)|tabloidne štampe]]. Godine 1955, zajedno sa [[Francesco Leonetti|Francescom Leonettijem]], [[Roberto Roversi|Robertom Roversijem]] i drugima, Pasolini je uređivao i izdavao časopis poezije pod nazivom ''Officina''. Časopis je ukinut 1959. godine nakon četrnaest brojeva. Te godine je objavio i svoj drugi roman, ''Una vita violenta'' („Nasilni život“), koji je za razliku od njegovog prvog romana bio prihvaćen od strane komunističke kulturne sfere: kasnije je pisao kolumnu pod naslovom ''Dialoghi con Passolini'' („Pasolini u dijalogu“), za PCI časopis ''Vie Nuove'' od maja 1960. do septembra 1965.<ref>{{cite book|author=Robert Samuel Clive Gordon|title=Pasolini: Forms of Subjectivity|url=https://books.google.com/books?id=mD2SNnKlK5sC&pg=PA47|year=1996|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-815905-6|page=47}}</ref> koja je objavljena u obliku knjige 1977. kao ''Le belle bandiere'' („Lepe zastave“).<ref name="jacobin3">{{cite web|url=https://jacobinmag.com/2018/06/pier-paolo-pasolini-pci-communist-party|title=Remembering Pier Paolo Pasolini|last=Peretti|first=Luca|date=1 June 2018|website=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]]|access-date=7 June 2018}}</ref> Kasnih 1960-ih Pasolini je uređivao kolumnu u nedeljniku ''Tempo''.''<ref>{{cite book|author=Emma Baron|chapter=Dear Intellectual: The Cultural Advice Columns|title=Popular High Culture in Italian Media, 1950–1970|year=2018|publisher=Palgrave Macmillan|location=Cham, Switzerland|isbn=978-3-319-90963-9|page=55|doi=10.1007/978-3-319-90963-9_3|url=https://doi.org/10.1007/978-3-319-90963-9_3}}</ref>'' Godine 1966. Pasolini je napisao scenario za nikad snimljen film o apostolu [[Pavle od Tarsa|Svetom Pavlu]], koji je kasnije revidirao.<ref>{{Cite web|date=15 June 2015|title=Pasolini and St Paul|url=https://blogs.bl.uk/european/2015/06/pasolini-and-st-paul.html|access-date=2023-01-16|website=British Library|language=en|archive-date=2023-02-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20230205144518/https://blogs.bl.uk/european/2015/06/pasolini-and-st-paul.html|url-status=dead}}</ref> Pasolinijev scenario je imao za cilj da prikaže Pavla kao modernog čoveka, ali bez modifikovanja nijedne njegove izjave.<ref>{{Cite book|last=Badiou|first=Alain|url=https://www.worldcat.org/oclc/51093150|title=Saint Paul : the foundation of universalism|date=2003|publisher=[[Stanford University Press]]|isbn=0-8047-4470-X|location=Stanford, Calif.|pages=36–37|oclc=51093150|author-link=Alain Badiou}}</ref> U Pasolinijevoj priči, Pavle je fašistički saradnik u [[Višijevska Francuska|Višijevskoj Francuskoj]] koji postaje prosvetljen dok putuje u Frankovu Španiju i pridružuje se antifašističkom [[Francuski pokret otpora|francuskom otporu]], događaju koji služi kao savremena ekvivalenta za Pavlov preobražaj.<ref>{{Cite book|last=Badiou|first=Alain|url=https://www.worldcat.org/oclc/51093150|title=Saint Paul : the foundation of universalism|date=2003|publisher=[[Stanford University Press]]|isbn=0-8047-4470-X|location=Stanford, Calif.|pages=37–38|oclc=51093150|author-link=Alain Badiou}}</ref> Scenario prati Pavla kako propoveda otpor u Italiji, Španiji, Nemačkoj i Njujorku (gde biva izdan, uhapšen i pogubljen).<ref>{{Cite book|last=Badiou|first=Alain|url=https://www.worldcat.org/oclc/51093150|title=Saint Paul : the foundation of universalism|date=2003|publisher=[[Stanford University Press]]|isbn=0-8047-4470-X|location=Stanford, Calif.|pages=38|oclc=51093150|author-link=Alain Badiou}}</ref> Kao što piše filozof [[Alain Badiou]], „Najviše iznenađuje u svemu tome način na koji su Pavlovi tekstovi nepromenjeni i sa skoro nedokučivom prirodnošću prebačeni u situacije u kojima ih Pasolini primenjuje: rat, fašizam, američki kapitalizam, i beznačajne debate italijanskog intelektualnog društva“.<ref>{{Cite book|last=Badiou|first=Alain|url=https://www.worldcat.org/oclc/51093150|title=Saint Paul : the foundation of universalism|date=2003|publisher=[[Stanford University Press]]|isbn=0-8047-4470-X|location=Stanford, Calif.|pages=39|oclc=51093150|author-link=Alain Badiou}}</ref> Godine 1970. Pasolini je kupio stari zamak u blizini [[Viterbo|Viterba]], severno od Rima, gde je počeo da piše svoj poslednji roman, ''Il Petrolio'', u kojem je osudio tajno poslovanje najviših slojeva vlasti sa korporacijama i kriminalnim organizacijama ([[Eni (naftna kompanija)|Eni]], [[CIA]], [[mafija]] itd.)<ref>Martelini, L. 2006, p. 192</ref> Ovaj roman (sa elementima dokumentarne proze) je ostao nedovršen usred Pasolinijeve iznenadne smrti 1975. godine. Godine 1972, Pasolini je počeo da sarađuje sa [[Ekstremna ljevica|ekstremno levičarskim]] udruženjem [[Lotta Continua]], za koje je režirao i producirao dokumentarni film, [[12 dicembre (dokumentarni film)|''12 decembre'']], o bombardovanju Piazza Fontane. Sebe je ostavio nepotpisanog u filmu. Sledeće godine počeo je da piše za najpoznatije italijanske novine ''[[Corriere della Sera|Il Corriere della Sera]]''. Početkom 1975. Garzanti je objavio zbirku njegovih kritičkih eseja, ''Scritti corsari'' („Korsarski spisi“). {{div col|colwidth=50em}} ==== Proza ==== * ''Ragazzi di vita'' (1955) * ''Una vita violenta'' (1959) * ''Il sogno di una cosa'' (1962) * ''Amado Mio – Atti Impuri'' (1982, napisano 1948) * ''Alì dagli occhi azzurri'' (1965) * ''Teorema'' (1968) * ''Reality'' (''The Poets' Encyclopedia,'' eng, 1979) * ''Petrolio'' (1992, nedovršeno) ==== Poezija ==== * ''La meglio gioventù'' (1954) * ''Le ceneri di Gramsci'' (1957) * ''L'usignolo della chiesa cattolica'' (1958) * ''La religione del mio tempo'' (1961) * ''Poesia in forma di rosa'' (1964) * ''Trasumanar e organizzar'' (1971) * ''La nuova gioventù'' (1975) * ''Roman Poems''. Pocket Poets No. 41 (eng,1986) * ''The Selected Poetry of Pier Paolo Pasolini: A Bilingual Edition''. (eng, 2014) ==== Eseji ==== * ''Passione e ideologia'' (1960) * ''Canzoniere italiano, poesia popolare italiana'' (1960) * ''Empirismo eretico'' (1972) * ''Lettere luterane'' (1976) * ''Le belle bandiere'' (1977) * ''Descrizioni di descrizioni'' (1979) * ''Il caos'' (1979) * ''La pornografia è noiosa'' (1979) * ''Scritti corsari'' (1975) * ''Lettere (1940-1954)'' (1986) ==== Pozorišne drame ==== * ''Orgia'' (1968) * ''Porcile'' (1968) * ''Calderón'' (1973) * ''I Turcs tal Friùl'' (1944, objavljeno 1976) * ''Affabulazione'' (1977) * ''Pilade'' (1977) * ''Bestia da stile'' (1977) {{div col end}} === Film === [[Datoteka:Pasolini e fellini.jpg|mini|270x270piksel|Pasolini i [[Federico Fellini]], kasne 1950-e]] Godine 1957, zajedno sa [[Sergio Citti|Sergiom Cittijem]], Pasolini je sarađivao na filmu [[Federico Fellini|Federica Fellinija]] ''[[Le notti di Cabiria]]'', pišući dijaloge za odeljke koji sadrže rimski dijalekt. Fellini ga je takođe zamolio da radi na dijalogu za neke epizode ​​''[[La dolce vita]]''.<ref>{{cite web|last=Monopoli|first=Leonardo|title=Pasolini e il cinema|url=http://www.homolaicus.com/letteratura/pasolini/7.htm|website=homolaicus.com|access-date=9 September 2018|language=it}}</ref> Takođe je kooscenarista je na filmu ''[[La lunga notte del '43]].'' Pasolini je debitovao kao glumac u filmu [[Carlo Lizzani|Carla Lizzanija]] ''[[Il gobbo (film, 1960)|Il gobbo]]'' iz 1960. godine. Prvi film koji je Pasolini napisao i režirao bio je ''[[Accattone]]'' 1961. godine. Iako je Pasolini pokušao da se distancira od [[Italijanski neorealizam|italijanskog neorealizma]], smatra se da je ''Accattone'' jedna vrsta neorealističnog filma. Nick Barbaro, kritičar koji piše za ''[[Austin Chronicle]]'', izjavio je da je to „možda najmračniji film“ koji je ikada video.<ref>{{cite web|url=https://www.austinchronicle.com/events/film/2001-02-07/140956/|title=Movie Review: Accattone|website=www.austinchronicle.com|access-date=2023-12-20|archive-date=2022-11-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20221106234401/https://www.austinchronicle.com/events/film/2001-02-07/140956/}}</ref> Film je izazvao kontroverze i skandal, a konzervativci su tražili od vlade strožu cenzuru. Godine 1963, Pasolinijeva epizoda ''[[La ricotta]]'', iz [[omnibus film]]a ''[[Ro.Go.Pa.G.]]'', je cenzurisana i Pasoliniju je suđeno za „vređanje italijanske države i vere“.<ref>{{cite news|last=Barbaro|first=Nick|title=Che Bella: Italian Neorealism and the Movies – and the AFS Series – It Inspired|newspaper=[[The Austin Chronicle]]|date=19 January 2001|url=http://www.austinchronicle.com/gyrobase/Issue/story?oid=oid%3A80268|access-date=13 December 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061207055450/http://www.austinchronicle.com/gyrobase/Issue/story?oid=oid:80268|archive-date=7 December 2006|url-status=live}}</ref> Tokom ovog perioda, Pasolini je često putovao u inostranstvo: 1961. sa [[Elsa Morante|Elsom Morante]] i [[Alberto Moravia|Albertom Moravijom]] u [[Indija|Indiju]] (gde je ponovo otišao sedam godina kasnije); 1962. u [[Sudan]] i [[Kenija|Keniju]]; 1963. u [[Gana|Ganu]], [[Nigerija|Nigeriju]], [[Gvineja|Gvineju]], [[Jordan]] i [[Palestina (država)|Palestinu]] (gde je snimio dokumentarac ''[[Sopralluoghi in Palestina per il vangelo secondo Matteo]]''). Napisao je i režirao crno-beli film ''[[Il Vangelo secondo Matteo|Il Vangelo Secondo Matteo]]'' (1964). Zasnovan je na [[Biblija|Svetom pismu]], ali ga je Pasolini prilagodio ekranizaciji, i on je naveden kao pisac. [[Isus|Isusa Hrista]], bosonogog seljaka, igra [[Enrique Irazoqui]]. [[Datoteka:Totò e pasolini.jpg|mini|270x270piksel|Pasolini i [[Totò]], 1966.]] U svom filmu ''[[Uccellacci e uccellini]]'' iz 1966, šaljivoj, a u isto vreme i mističnoj basni, Pasolini je angažovao velikog italijanskog komičara [[Totò]]a da radi sa [[Ninetto Davoli|Ninettom Davolijem]], tadašnjim Pasolinijevim ljubavnikom i jednim od njegovih omiljenih glumaca. To je bila jedinstvena prilika za Totòa da pokaže da je i sjajan dramski glumac, pored svojih isključivo komičnih uloga. Pasolini je bio član žirija na [[16. berlinski filmski festival|16. Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu]] 1966. godine.<ref name="berlinale 1966">{{cite web|url=http://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/1966/04_jury_1966/04_Jury_1966.html|title=Berlinale 1966: Juries|access-date=22 February 2010|work=berlinale.de}}</ref> Godine 1967. u [[Venecija|Veneciji]] je upoznao i intervjuisao američkog pesnika [[Ezra Pound|Ezru Pounda]]. Razgovarali su o italijanskom pokretu ''[[Neoavanguardia]]'', a Pasolini je pročitao neke stihove iz italijanskog prevoda Poundovih ''Pisan Cantos''. Kasne 1960-e i početak 1970-ih godina prošlog veka bile su doba [[Studentske demonstracije 1960-ih|studentskog pokreta]]. Pasolini, iako je priznavao ideološke motive studenata i nazivao sebe „katoličkim marksistom“,<ref>{{cite web|url=http://www.pierpaolopasolini.com/bio.htm|title=Pier Paolo Pasolini – Biography|website=pierpaolopasolini.com}}</ref> smatrao ih je „antropološki srednjom klasom“ i da im je stoga suđeno da propadnu u svojim pokušajima revolucionarnih promena. Povodom protesta kod Valle Giulie, koji se odigrao u Rimu u martu 1968. godine, rekao je da saoseća sa policijom, jer su policajci „deca siromašnih“, dok su mladi militanti bili eksponenti onoga što je nazvao „levičarskim fašizmom“. Njegov film iz iste godine, ''[[Teorema (film)|Teorema]]'', prikazan je na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]], u napetoj političkoj klimi. U ''Teoremi'' je, sa [[Terence Stamp|Terencom Stampom]] u glavnoj ulozi tajanstvenog stranca, prikazao seksualni raspad [[Buržoazija|buržoaske]] porodice. Godine 1970. ponovo je otputovao u Afriku da snimi još jedan dokumentarac, ''[[Appunti per un'Orestiade africana]]''. Kasniji filmovi usredsređeni su na folklor, posebno na priče seksualne prirode, kao što su [[Giovanni Boccaccio|Bokačov]] ''[[Il Decameron (film)|Il Decameron]]'' (1971), [[Geoffrey Chaucer|Čoserove]] ''[[I racconti di Canterbury]]'' (1972) i ''[[Il fiore delle mille e una notte]]'' (1974). Ovi filmovi se obično grupišu kao Trilogija života. Iako ih je bazirao na klasicima, Pasolini je napisao scenarije i preuzeo zasluge za njih. Ova trilogija, podstaknuta uglavnom Pasolinijevim pokušajem da pokaže sekularnu svetost tela protiv društvenih kontrola koje je stvorio čovek, a posebno protiv podmitljivog licemerja verske države (religiozni likovi u ''I racconti di Canterbury'' prikazani su kao pobožne, ali amoralne budale) bili su napor da se predstavi stanje prirodne seksualne nevinosti od suštinskog značaja za pravu prirodu slobodnog čovečanstva. Naizmenično razigrani, razvratni i poetski senzualni, suptilno simbolični i vizuelno privlačni, filmovi su bili veoma popularni u Italiji i ostali su možda njegova najpopularnija dela. Ipak, uprkos činjenici da trilogiju u celini mnogi smatraju remek-delom, Pasolini je kasnije omalovažavao svoje stvaralaštvo zbog mnogih imitacija ova tri filma. Verovao je da se desila degradacija njegove vizije, koja je predstavljala istu eksploataciju tela koju je pokušao da negira u svojoj trilogiji. Na kraju ih se u potpunosti odrekao. Njegovo nezadovoljstvo ovim filmovima smatra se jednim od primarnih razloga za njegov poslednji film, ''[[Salo ili 120 dana Sodome|Salò]]'', u kome se ljudi prikazuju ne samo kao roba pod autoritarnom kontrolom, već kao i robovi autoritarnih hirova, bez slobode i vitalnosti koju su ljudi posedovali u Trilogiji života. Njegovo poslednje delo, ''[[Salo ili 120 dana Sodome|Salò o le 120 giornate di Sodoma]]'' (''Salo ili 120 dana Sodome'', 1975), premašilo je ono što je većina gledalaca u to vreme mogla da prihvati u eksplicitnim scenama seksualne perverznosti i intenzivnog sadističkog nasilja. Zasnovan na romanu ''120 dana Sodome'' [[Markiz de Sade|Markiza de Sada]], smatra se Pasolinijevim najkontroverznijim filmom. U maju 2006. Filmski vodič ''[[Time Out Group|Time Outa]]'' proglasio ga je „najkontroverznijim filmom“ svih vremena. ''Salò'' je bio zamišljen kao prvi film njegove Trilogije smrti, nakon kog bi usledio nedovršeni biografski film o [[Gilles de Rais]]u. == Lični život == Manji skandal izbio je tokom lokalnog festivala u [[San Vito al Tagliamento, Pordenone|Ramuscellu]] u septembru 1949. Cordovado, lokalni narednika [[Karabinjeri|karabinjera]], je anonimno obavešten o seksualnom ponašanju (masturbaciji) od strane Pasolinija sa trojicom mladića od šesnaest i manje godina.<ref name="Siciliano, Enzo. 2014, 1484">Siciliano, Enzo. 2014, 148</ref> Cordovado je pozvao roditelje mladića, koji su odbili da podnesu optužnicu uprkos Cordovadovom nagovaranju. Cordovado je ipak sastavio izveštaj, a doušnik je javno elaborirao svoje optužbe, što je izazvalo negodovanje u javnosti. Sudija u San Vito al Tagliamentu optužio je Pasolinija za „korupciju maloletnika i opscenog ponašanja na javnim mestima“.<ref name="Martelini, L. 2006, p. 483"/><ref name="Siciliano, Enzo. 2014, 1484"/> On i šesnaestogodišnjak su obojica optuženi.<ref name="Siciliano, Enzo. 2014, 1492">Siciliano, Enzo. 2014, 149</ref> Narednog meseca, tokom ispitivanja, Pasolini nije poricao činjenice, već je govorio o „književnom i erotskom nagonu“ i citirao [[André Gide|Andréa Gida]], dobitnika [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1947. godine. Cordovado je obavestio svoje nadređene i regionalna štampa se umešala.<ref name="Siciliano, Enzo. 2014, 1492"/> Prema Pasoliniju, [[Kršćanska demokracija (Italija)|demohrišćani]] su podstakli čitavu aferu kako bi ukaljali njegovo ime („demohrišćani su povukli konce“). Otpušten je sa posla u Valvasoneu,<ref name="Martelini, L. 2006, p. 483"/> a partijska sekcija Udine ga je izbacila iz PCI, što je on smatrao izdajom. On je uputio kritičko pismo šefu, svom prijatelju Ferdinandu Mautinu, i tvrdio da je podvrgnut „taktizmu“ PCI. U stranci se njegovom isključenju protivila Teresa Degan, Pasolinijeva koleginica u prosveti. Napisao joj je i pismo u kome je priznao da se kaje što je bio „tako naivan, čak i nepristojan“.<ref name="Siciliano, Enzo. 2014, 1484"/> Pasolinijevi roditelji su ljutito reagovali i situacija u porodici je takođe postala neizdrživa.<ref>Siciliano, Enzo. 2014, 151</ref> Krajem 1949. odlučio je da se preseli u Rim zajedno sa svojom majkom u želji da započne novi život, nastanivši se u predgrađu Rima. Godine 1963. Pasolini je upoznao „veliku ljubav svog života“, 15-godišnjeg Ninetta Davolija, kome je kasnije dao prvu ulogu u svom filmu ''Uccellacci e uccellini'' iz 1966. Pasolini je postao Davolijev mentor i prijatelj.<ref>{{cite news|first=Doug|last=Ireland|title=Restoring Pasolini|date=4 August 2005|work=LA Weekly|publisher=LA Weekly, LP|url=http://www.laweekly.com/2005-08-04/news/restoring-pasolini/|access-date=29 August 2010|archive-date=27 December 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131227224102/http://www.laweekly.com/2005-08-04/news/restoring-pasolini/|url-status=dead}}</ref> Brojne znamenite žene, među kojima su [[Maria Callas]], [[Anna Magnani]] i [[Laura Betti]], su bile Pasolinijeve bliske prijateljice. [[Dacia Maraini]], poznati italijanski pisac, rekla je o ponašanju Marije Callas prema Pasoliniju: „Pratila ga je svuda, čak i u Afriku. Nadala se da će ga 'preobratiti' u heteroseksualnost i u brak.“<ref>{{cite web|url=http://www.centrostudipierpaolopasolinicasarsa.it/molteniblog/lamore-impossibile-tra-ppp-e-maria-callas-nel-film-lisola-di-medea-di-sergio-naitza/|title=L'Amore impossibile tra PPP e Maria Callas nel film "L'isola di Medea" di Sergio Naitza|date=7 August 2016}}</ref> Pasolini je takođe bio osetljiv na problematiku vezanu za „novu“ ulogu koja se ženama nametala preko italijanskih medija, navodeći u intervjuu iz 1972. godine da „žene nisu automati za kockanje“.<ref>{{cite web|url=http://www.centrostudipierpaolopasolinicasarsa.it/molteniblog/pasolini-e-le-donne-oggetto-del-piccolo-schermo/|title=Pasolini e le donne-oggetto del piccolo schermo|date=2 June 2017}}</ref> Bio je navijač [[FK Bologna|fudbalskog kluba Bologne]].<ref>{{Cite web|last=Twitty|first=Thalia|date=2022-04-18|title=Pasolini's greatest passion: football|url=https://www.wireservice.ca/pasolinis-greatest-passion-football/|access-date=2023-08-11|website=Wire Service Canada|language=en-CA|archive-url=https://web.archive.org/web/20230811014546/https://www.wireservice.ca/pasolinis-greatest-passion-football/|archive-date=2023-08-11|url-status=dead}}</ref> == Politička uverenja == === Veza sa Italijanskom komunističkom partijom === [[Datoteka:Gramsci Pasolini.jpg|mini|278x278px|Pasolini ispred groba [[Antonio Gramsci|Antonija Gramscija]] u Rimu]] U oktobru 1945. politički status [[Furlanija|Furlanije]] postao je predmet spora između različitih političkih grupa. Pasolini se 30. oktobra pridružio pro-nezavisnom udruženju ''Patrie tal Friul'', osnovanom u [[Udine (provincija)|Udinama]]. Pasolini je želeo Furlaniju zasnovanu na furlanskoj tradiciji, vezanu za katoličku crkvu u Italiji, ali i ekonomski i društveni napredak, za razliku od zagovornika regionalne autonomije koji su želeli da sačuvaju svoje privilegije zasnovane na „imobilizmu“.<ref name="Siciliano, Enzo. 2014, 111-1122">Siciliano, Enzo. 2014, 111–112</ref> On je takođe kritikovao PCI zbog njenog zagovaranja [[Unitarna država|centralizacije države]]. Pasolini je osnovao stranku ''Movimento Popolare Friulano'', ali je dao ostavku kada je shvatio da njome prikriveno manipuliše italijanska vladajuća Hrišćansko-demokratska partija kako bi se suprotstavila lokalnim [[Titoizam|titoistima]], koji su pokušavali da [[Aneksija|anektiraju]] delove Furlanije [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]].<ref name="Siciliano, Enzo. 2014, 111-1122"/> Pasolini je 26. januara 1947. napisao deklaraciju koja je objavljena na naslovnoj strani lista ''Libertà'': „Po našem mišljenju, smatramo da je trenutno samo komunizam u stanju da obezbedi novu kulturu.“ To je izazvalo kontroverzu, delom zbog činjenice da on još uvek nije bio član PCI. Pasolini je planirao da proširi rad ''Academiute'' na književnost drugih [[Romanski jezici|romanskih jezika]] i upoznao je [[Egzil|prognanog]] [[Katalonija|katalonskog]] pesnika Carlesa Cardóa. Učestvovao je u nekoliko demonstracija nakon što se pridružio PCI. U maju 1949. prisustvovao je mirovnom kongresu u Parizu. Videvši težak život radnika i seljaka i posmatrajući sukobe demonstranata sa italijanskom policijom, počeo je da osmišljava svoj prvi roman. Tokom ovog perioda, dok je radio kao nastavnik u osnovnoj školi, istakao se u lokalnoj filijali Italijanske komunističke partije kao vešt pisac. Izrazio je neslaganje sa zvaničnim uverenjem partije da je [[Staljinizam]] [[Kristijanofobija|anti-hrišćanski.]] Tokom leta 1949. Pasolinija je rimokatolički [[Svećenik|sveštenik]] upozorio da će izgubiti svoju učiteljsku poziciju ako se ne odrekne [[Marksizam-lenjinizam|marksizam-lenjinizma]]. Slično tome, nakon što su neki plakati postavljeni u Udinama, Giambattista Caron, demohrišćanski poslanik, upozorio je Pasolinijevog rođaka Nica Naldinija da „[Pasolini] treba da napusti komunističku propagandu“ kako bi sprečio „teške posledice“.<ref name="Siciliano, Enzo. 2014, 1484"/> === Antifašizam i studentske demonstracije 1968. godine === Tokom 1968. godine, studenti univerziteta su vodili gerilski obračun s policijom na rimskim ulicama. Njihove pristalice su sukob karakterisale kao građansku borbu proletarijata protiv sistema. Pasolinijeve izjave i komentari vezani za ovaj događaj se mogu protumačiti kao izraz podrške policiji i kao „[[Antiantifašizam|anti-antifašistički]]“.<ref name="Centro Studi Pier Paolo Pasolini 2018">{{Cite web|date=2018-02-25|title=Contro le strumentalizzazioni di Pasolini: il falso dell"anti-antifascismo", di Wu Ming 1|url=http://www.centrostudipierpaolopasolinicasarsa.it/approfondimenti/contro-le-strumentalizzazioni-di-pasolini-il-falso-dellanti-antifascismo-di-wu-ming-1/|access-date=2023-09-25|website=Centro Studi Pier Paolo Pasolini Casarsa della Delizia|language=it-IT}}</ref> Prema ''Centro Studi Pier Paolo Pasolini'', mit o „anti-antifašisti“ Pasoliniju doprineo je ideji o [[Antiglobalizacija|antiglobalističkim]] savezima [[Neofašizam|neofašista]].<ref name="Centro Studi Pier Paolo Pasolini 2018" /> Pasolini nikada nije koristio pojam anti-antifašizam, koji je upotrebčjen tek u kasnijim izdanjima zbirke ''Scritti corsari'' kao naslov.<ref name="Centro Studi Pier Paolo Pasolini 2018" /> Pasolini je koristio koncept da napadne različite institucije i ličnosti, kao što su [[Kršćanska demokracija (Italija)|Hrišćanska demokratija]], tadašnji italijanski predsednik [[Giuseppe Saragat]], [[Radiotelevisione Italiana|RAI]] i zdravstvena komisija Predstavničkog doma, koji su svi, po njegovom mišljenju, krivi što su ignorisali zahteve [[Marco Pannella|Marca Pannelle]], koji je štrajkovao glađu više od dva meseca.<ref name="Centro Studi Pier Paolo Pasolini 2018" /> Oni su, prema Pasoliniju, bili „ne oni koji su se protivili neofašističkom nasilju na trgovima, već „antifašisti“ koji su se ponašali kao fašisti.“<ref name="Centro Studi Pier Paolo Pasolini 2018" /> Glavni izvor u vezi sa Pasolinijevim pogledima na studentski pokret je njegova poema ''Il PCI ai giovani'' („PCI mladima“), napisana posle bitke kod Valle Giulie. U obraćanju studentima, Pasolini izjavljuje da, za razliku od međunarodnih medija koji o njima izveštavaju, on njima neće laskati. Ističe da su oni deca buržoazije (''Avete facce di figli di papà / Vi odio come odio i vostri papà'' – „Imate lica razmaženih tatinih dečaka / mrzim vas kao što mrzim vaše očeve“), a zatim govori ''(Quando ieri a Valle Giulia avete fatto a botte coi poliziotti / io simpatizzavo coi poliziotti'' – „Kada ste se vi i policajci juče koškali kod Valle Giulia / ja sam se saosećao sa policajcima“). Objasnio je da se sa policajcima saoseća jer su oni „figli di poveri” („deca siromašnih”). Pesma ističe aspekt generacijske borbe unutar buržoazije koju predstavlja studentski pokret (''Stampa e Corriere della Sera, News- week e Monde / vi leccano il culo. Siete i loro figli / la loro speranza, il loro futuro... Se mai / si tratta di una lotta intestina'' – „''[[La Stampa (novine)|Stampa]]'' i ''[[Corriere della Sera]]'', ''[[Newsweek (novine)|Newsweek]]'' i ''[[Le Monde (novine)|Le Monde]]'' / ljube vam dupe. Vi ste njihova deca / njihova nada, njihova budućnost... Ako ništa drugo / to je borba između vas samih“).<ref name="pci2">{{cite magazine|last=Pasolini|first=Pier Paolo|date=16 June 1968|title=Il Pci ai giovani|trans-title=The PCI to Young People|url=http://temi.repubblica.it/espresso-il68/1968/06/16/il-pci-ai-giovani/?printpage=undefined|language=it|magazine=[[L'Espresso]]|access-date=8 June 2018}}</ref> Revolt iz 1968. Pasolini je video kao unutrašnju, benignu reformu [[establišment]]a u Italiji, pošto su demonstranti bili deo sitne buržoazije.<ref>Martelini, L. 2006, pp. 141–142</ref> Pesma je implicirala i klasno licemerje establišmenta prema demonstrantima, postavljajući pitanje da li bi mladi radnici bili tretirani slično ako bi se ponašali na isti način (''Occupate le università / ma dite che la stessa idea venga / a dei giovani operai / E allora: Corriere della Sera e Stampa, Newsweek e Monde / avranno tanta sollecitudine / nel cercar di comprendere i loro problemi? / La polizia si limiterà a prendere un po’ di botte / dentro una fabbrica occupata? / Ma, soprattutto, come potrebbe concedersi / un giovane operaio di occupare una fabbrica / senza morire di fame dopo tre giorni?'' – „Okupirajte univerzitete / ali recite da ista ideja dolazi / mladim radnicima / Dakle: ''Corriere della Sera'' i ''Stampa'', ''Newsweek'' i ''Le Monde'' / imaće toliko pažnje / u pokušaju da razumeju njihove probleme? / Hoće li policija osetiti ikakav otpor / u okupiranoj fabrici? / Ali iznad svega, kako bi se moglo / mladom radniku dozvoliti da zauzme fabriku / a da ne umre od gladi posle tri dana?“<ref name="pci2"/> Pasolini je sugerisao da je policija pravi proletarijat, poslat da se bori za slabu platu i iz razloga koje ona ne razume, protiv razmaženih dečaka istih godina, jer nisu imali sreće da mogu da se obrazuju (''poliziotti figli di proletari meridionali picchiati da figli di papà in vena di bravate'' – „policajci, sinovi proleterskih južnjaka, pretučeni od bahatih tatinih momaka“). Utvrdio je da su policajci samo spoljni sloj stvarne moći, tj. pravnog sistema.<ref>Martelini, L. 2006, p. 141</ref> Pasoliniju nisu bili strana suđenja. Za života je bio upleten u do 33 tužbe, uglavnom za „opscenost”, „pornografiju”, „nepoštovanje vere”, „nepoštovanje države“ i druge. Međutim, na kraju svake je bivao oslobođen krivice.<ref>{{Cite web|last=Damato|first=Cosimo Damiano|date=2022-05-22|title=Pier Paolo Pasolini e il libro bianco delle persecuzioni|url=https://rewriters.it/pier-paolo-pasolini-e-il-libro-bianco-delle-persecuzioni/|access-date=2023-09-25|website=ReWriters|language=it-IT}}</ref><ref>{{Cite web|title=Pasolini e i processi|url=https://webtv.loescher.it/externalResources/downloadRes?resId=367205&itemId=366913|access-date=25 September 2023|website=Loescher Editore|language=it}}</ref> Dovedeno je u pitanje konvencionalno tumačenje Pasolinijeve pozicije.<ref name="Centro Studi Pier Paolo Pasolini 2018" /> U članku objavljenom 2015. godine, [[Wu Ming]] su tvrdili da Pasolinijeve izjave treba shvatiti u kontekstu njegove samopriznate mržnje prema buržoaziji koja ga je tako dugo progonila, jer u ''Il PCI ai giovani'' navodi: „Mi (tj. Pasolini i studenti) smo očigledno složni protiv policijske institucije“, te da pesma prikazuje policajce kao sloj koji je dehumanizovan svojim radom. Iako su bitke između studenata i policije bile tuče između bogatih i siromašnih, Pasolini priznaje da su studenti bili „na strani razuma“, dok je policija „u krivu“. [[Wu Ming]] sugerišu da je Pasolinijeva namera bila da izrazi skepticizam u pogledu ideje da su studenti revolucionarna snaga, tvrdeći da samo radnička klasa može da izazove revoluciju i da bi revolucionarni studenti trebalo da se pridruže PCI. Citiraju Pasolinijevu kolumnu koja je kasnije te godine objavljena u časopisu ''Tempo'', u kojoj je on studentski pokret, kao i [[Italijanski pokret otpora|pokret otpora]], opisao kao „jedina dva demokratsko-revolucionarna iskustva italijanskog naroda”. Te godine je takođe podržao predlog PCI da se policija razoruža, tvrdeći da bi to izazvalo promenu u psihologiji policajaca. Rekao je: „To bi dovelo do iznenadnog kolapsa te 'lažne ideje o sebi' koju mu je pripisala Moć, koja ga je programirala kao robota.“ Pasolinijeve polemike su imale za cilj da podstaknu demonstrante da preispitaju svoju pobunu i nisu ga sprečile da doprinese autonomaškom pokretu ''[[Lotta Continua]]'', koje je opisao kao „ekstremiste koji su možda fanatični i drski sa kulturnog stanovišta, ali koji takođe okušavaju svoju sreću i upravo zato [mislim] da zaslužuju podršku. Moramo da želimo previše da bismo dobili malo.“<ref name="Wu Ming 2016">{{cite web|url=http://wumingfoundation.tumblr.com/post/136530231760/pasoliniagainstthecops|title=The Police vs. Pasolini, Pasolini vs. The Police|author=Wu Ming 1|author-link=Wu Ming|last2=Meer|first2=Ayan|date=3 January 2016|website=[[Wu Ming Foundation]]|access-date=8 June 2018|via=Tumblr}}</ref> === Kritike konzumerizma === Pasolini je bio posebno zabrinut za [[lumpenproletarijat]], koji je prikazao u svom prvom filmu ''[[Accattone]]''. Zapazio je da vrsta čistoće koju je primetio u predindustrijskoj popularnoj kulturi brzo nestaje, u procesu koji je nazvao ''la scomparsa delle lucciole'' („nestanak svitaca“). Radost života dečaka je brzo zamenjena buržoaskim ambicijama kao što su kuća i porodica. Bio je kritičan prema levičarima koji su imali „tradicionalnu i nikada priznatu mržnju prema lumpenproletarijatu i siromašnom stanovništvu“. Godine 1958. pozvao je PCI da postane „partija siromašnih: partija, možemo reći, lumpenproletera“.<ref name="jacobin3"/> Koreni Pasolonijeve flozofije su zasnovani na uverenju da se u italijanskom društvu i svetu dešavala „[[Kopernikanski federalizam|kopernikanska]]” promena. Pored toga, bio je i oštar kritičar [[Konzumerizam|konzumerizma]], za koji je smatrao da je od sredine 1960-ih do ranih 1970-ih naglo uništio italijansko društvo. On je opisao scene [[Koprofagija|koprofagije]] u ''[[Salo ili 120 dana Sodome|Salu]]'' kao komentar na industriju [[Brza hrana|prerađene hrane]]. Kako je on to video, društvo konzumerizma („neokapitalizma“) i „novi fašizam“ su na taj način proširili otuđenje/homogenizaciju i centralizaciju koju bivši [[klerofašizam]] nije uspeo da postigne, pa je doveo do antropološke promene.<ref>Martelini, L. 2006, pp. 184–185</ref> Ta promena je povezana sa gubitkom [[Humanizam|humanizma]] i ekspanzijom produktivnosti kao centralnog za ljudsko stanje, koje je on prezirao. Smatrao je da je „nova kultura“ degradirajuća i vulgarna.<ref>Siciliano, Enzo. 2014, p. 389</ref> U jednom intervjuu je rekao: „S posebnom žestinom mrzim trenutnu moć, moć iz 1975. godine, koja je moć koja manipuliše telima na užasan način; manipulacija koja ne mora da zavidi onoj koju su vršili [[Heinrich Himmler|Himmler]] ili [[Adolf Hitler|Hitler]]“. Prema Simoni Bondavalli, Po Pasoliniju, neokapitalizma (koji je on definisao kao „novi fašizam“) je nametnuo uniformni konformizam bez pribegavanja sredstvima prinude: „nijedan fašistički centralizam nije uspeo da uradi ono što je uradio centralizam potrošačke kulture“.<ref>{{cite book|last=Bondavalli|first=Simona|title=Fictions of Youth:Pier Paolo Pasolini, Adolescence, Fascisms|date=2015|publisher=University of Toronto Press|isbn=9781442627079|location=Toronto, ON}}</ref> Filozof [[Davide Tarizzo]] je rezimirao Pasolinijev stav: {{cquote|''Po njegovom mišljenju, i stari i novi fašizam podriva osnove moderne demokratije. Ipak, novi fašizam to ne čini apsolutizujući narodni suverenitet na račun individualnih prava. Novi fašizam slavi naše slobode i apsolutizuje ljudska prava na štetu našeg osećaja pripadnosti društveno-političkoj zajednici. Stoga, stari i novi fašizam nastoje da ostvare demokratiju – što je nemirna ambicija fašizma – suprotnim putevima. U prvom slučaju, rezultat je rađanje političkih ideja, kao što je viša rasa, koje su podržane očiglednom političkom gramatikom. U drugom slučaju, rezultat je rađanje potpuno drugačije ideje, koja više nije politički akter, pravilno govoreći, već pasivni, anonimni entitet: ljudska populacija.''<ref>{{cite book |last=Tarizzo |first=Davide |title=Political grammars: the unconscious foundations of modern democracy |date=2021 |publisher=Stanford University Press |page=163 |isbn=9781503615328 |location=Stanford, CA |series=Square One: First Order Questions in the Humanities}}</ref>}} === Kritika Hrišćanske demokratije === Pasolini je video kontinuitet između fašističke ere i posleratnog političkog sistema koji su vodili demohrišćani, koje je opisao kao „klerofašiste“ zbog njihove upotrebe države kao represivnog instrumenta i zloupotrebe moći. Primer ovoga video je u uslovima u kojima je živeo rimski lumpenproleterijat u borgatama, koji je bio marginalizovan i društveno i geografski [[Segregacija|odvojen]] kao što je to bio i pod fašizmom. Jedan od dokaza ovog fenomena na koji se Pasolini osvrnuo jeste sukob nižih klasa sa policijom.<ref name="Wu Ming 2016" /> Takođe je okrivio demohrišćane za usvajanje vrednosti potrošačkog kapitalizma, doprinoseći onome što je video kao eroziju ljudskih vrednosti.<ref name="od">{{cite web|url=https://www.opendemocracy.net/en/pasolini_2982jsp/|title=The life and death of Pier Paolo Pasolini|last=Andrews|first=Geoff|date=1 November 2005|website=[[OpenDemocracy]]|access-date=7 November 2022}}</ref> Na regionalnim izborima 1975. došlo je do uspona levičarskih partija, i zadržavajući se na svom politički i socijalno grubom stilu ovog perioda, Pasolini je u ''Corriere della Sera'' izjavio da je došlo vreme da se najistaknutije ličnosti demohrišćana izvedu pred sud, gde bi trebalo da ušetaju sa lisicama na rukama i predvođeni [[karabinjeri]]ma. Smatrao je da je to jedini način da budu uklonjeni sa vlasti.<ref name="od" /><ref name="Siciliano, Enzo. 2014, pp. 388-3892">Siciliano, Enzo. 2014, pp. 388–389</ref> Pasolini je optužio rukovodstvo demohrišćana da je „prožeto uticajem mafije“, da prikrilo niz [[Bombaški napad|bombaških napada]] od strane neofašista, [[Operacija Gladio|sarađivalo sa CIA-om]] i [[Oružane snage Italije|italijanskim oružanim snagama]] kako bi sprečilo uspon levice.<ref name="od" /><ref name="guardian3">{{cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2014/aug/24/who-really-killed-pier-paolo-pasolini-venice-film-festival-biennale-abel-ferrara|title=Who really killed Pier Paolo Pasolini?|last=Vulliamy|first=Ed|date=24 August 2014|work=[[The Guardian]]|access-date=12 May 2017}}</ref> === Televizija i kulturno otuđenje === Pasolini je oštro kritikovao [[Ekonomska globalizacija|ekonomsku globalizaciju]] i kulturnu dominaciju [[Sjeverna Italija|severne Italije]] (specifično [[Milano|Milana]]) nad drugim regionima, posebno južnim. Smatrao je da je to postignuto zahvaljujući moći televizije. Debatni TV program snimljen 1971. godine, u kojem je osudio [[Cenzura|cenzuru]], zapravo nije emitovan sve do dana nakon njegovog ubistva u novembru 1975. U planu reforme PCI koji je izradio u septembru i oktobru 1975., među poželjnim merama koje je trebalo sprovesti, naveo je i ukidanje televizije.<ref name="Siciliano, Enzo. 2014, pp. 388-3892"/> === Ostalo === [[Datoteka:Walter Veltroni 01.jpg|mini|255x255piksel|Pasolini između [[Ferdinando Adornato|Ferdinanda Adornata]] i [[Walter Veltroni|Waltera Veltronija]] tokom [[Francisco Franco|antifrankističkih]] demonstracija ispred španske ambasade u [[Rim]]u, 1975.]] Pasolini se protivio postepenom nestanku italijanskih manjinskih jezika tako što je napisao neke od svojih pesama na [[Furlanski jezik|furlanskom]], regionalnom jeziku njegovog detinjstva. Njegovo protivljenje liberalizaciji zakona o [[abortus]]u učinilo ga je nepopularnim unutar levice.<ref>{{cite web|last=Liukkonen|first=Petri|url=http://www.kirjasto.sci.fi/pasolini.htm|title=Pier Paolo Pasolini|website=Books and Writers (kirjasto.sci.fi)|publisher=[[Kuusankoski]] Public Library|location=Finland|archive-url=https://web.archive.org/web/20060307182247/http://www.kirjasto.sci.fi/pasolini.htm|archive-date=7 March 2006|url-status=dead}}</ref> Međutim, uprkos tome što je podržavao održavanje referenduma o dekriminalizaciji abortusa, on se protivio njegovoj stvarnoj dekriminalizaciji,<ref name="rr2">{{cite news|last=Pasolini|first=Pier Paolo|date=1 January 1975|title=L'aborto il coito|trans-title=Abortion, Copulation|url=http://www.radioradicale.it/exagora/abortion-copulation|work=[[Corriere della Sera]]|access-date=8 June 2018|archive-date=12 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612142021/http://www.radioradicale.it/exagora/abortion-copulation|url-status=dead}}</ref> a kritikovao je i partijsko shvatanje demokratskog aktivizma kao pitanja izjednačavanja pristupa kapitalističkim tržištima za radničku klasu i druge podređene grupe.<ref>{{cite book|last=Rumble|first=Patrick|year=1996|title=Allegories of Contamination: Pier Paolo Pasolini's Trilogy of Life|url=https://books.google.com/books?id=8YyhCgAAQBAJ&q=%22pier+paolo+pasolini%22+and+%22radical+party%22&pg=PA136|series=Toronto Italian Studies|publisher=[[University of Toronto Press]]|page=136|isbn=9780802072191|access-date=8 June 2018}}</ref> Od početka 1968. godine i nadalje, Pasolini je sarađivao sa [[Levi libertarijanizam|levo-libertarijanskom]], [[Liberalizam|liberalnom]] i [[Antiklerikalizam|antiklerikalnom]] [[Radikalna partija Italije|Radikalnom partijom]] ''(Partito Radicale''). Uključio se u polemiku sa liderom stranke [[Marco Pannella|Marcom Pannellom]],<ref name="od" /><ref>{{cite web|url=http://www.radioradicale.it/exagora/conversation-with-pier-paolo-pasolini|title=Conversation with Pier Paolo Pasolini|author=<!--Not stated-->|website=[[Radio Radicale]]|access-date=7 June 2018|archive-date=2018-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141319/http://www.radioradicale.it/exagora/conversation-with-pier-paolo-pasolini}}</ref> podržao inicijativu Partije kojom se pozivalo na osam [[referendum]]a o raznim liberalizujućim reformama<ref name="rr2"/> i prihvatio je poziv da govori na partijskom kongresu pre nego što je ubijen. U intervjuu koji je dao neposredno pre svoje smrti, Pasolini je izjavio da se često ne slaže sa partijom.<ref>{{cite news|last1=Colombo|first1=Furio|last2=Battista|first2=Anna|date=8 November 1975|title=Siamo tutti in pericolo|trans-title=We are all in danger|url=http://irenebrination.typepad.com/files/pierpaolopasolini_furiocolombointerview_1975_byabattista.pdf|work=[[La Stampa]]|access-date=8 June 2018|archive-date=2018-03-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20180328215059/http://irenebrination.typepad.com/files/pierpaolopasolini_furiocolombointerview_1975_byabattista.pdf|url-status=dead}}</ref> Nastavio je da podržava PCI<ref name="od" /> - u junu 1975. rekao je da će i dalje glasati za PCI jer smatra da je to „ostrvo gde se kritička svest uvek očajnički brani, i gde je ljudsko ponašanje još uvek u stanju da sačuva staro dostojanstvo“, a u poslednjim mesecima života se zbližio i sa rimskom filijalom [[Italijanska komunistička omladinska federacija|italijanske komunističke omladinske federacije]]. Aktivista federacije, Vincenzo Cerami, održao je govor koji je trebalo da održi Pasolini na kongresu Radikalne partije. U njemu je Pasolini potvrdio svoj marksizam i podršku PCI.<ref name="jacobin3"/> Izvan Italije, Pasolini se posebno zainteresovao za [[Zemlja u razvoju|zemlje u razvoju]], videći paralele između života među italijanskom nižom klasom i života u trećem svetu, toliko da je proglasio [[Bandunška konferencija|Bandung]] za glavni grad tri četvrtine sveta i pola Italije. Podržavao je [[Nova levica|Novu levicu]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], predviđajući da će ona „dovesti do originalnog oblika nemarksističkog socijalizma“ i pišući da ga taj pokret podseća na italijanski pokret otpora. Pasolini je video ove dve oblasti borbe kao međusobno povezane. Posle posete [[Harlem]]u je izjavio da je „jezgro borbe za revoluciju Trećeg sveta zaista Amerika“.<ref name="jacobin3" /> == Smrt == Pasolini je ubijen 2. novembra 1975. na plaži u [[Ostia|Ostiji]].<ref>{{Cite web|url=https://ilglobo.com.au/news/33313/the-violent-death-of-inconvenient-intellect-pier-paolo-pasolini/|title=The violent death of "inconvenient" intellect, Pier Paolo Pasolini — Italianmedia|website=ilglobo.com.au|access-date=October 20, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811183745/https://ilglobo.com/news/the-violent-death-of-inconvenient-intellect-pier-paolo-pasolini-33313/|archive-date=August 11, 2020}}</ref> Gotovo neprepoznatljiv, Pasolini je bio brutalno pretučen i nekoliko puta pregažen sopstvenim automobilom. Više kostiju je slomljeno i njegovi testisi su smrskani, najverovatnije metalnom šipkom.<ref name=":05"/><ref>{{cite book|last=Barber|first=Stephen|author-link=Stephen Barber (writer)|date=July 17, 2020|title=The Massacre Game Pasolini: Terminal Film, Text, Words|publisher=Elektron Ebooks|isbn=9781909923072}}</ref> [[Autopsija]] je pokazala da je njegovo telo delimično spaljeno benzinom nakon smrti. Zločin se dugo smatrao [[Osveta|ubistvom iz osvete]], nalik [[mafija]]škom ubistvu, za koje je bilo skoro nemoguće da ga je izvršila samo jedna osoba. Pasolini je sahranjen u [[Casarsa della Delizia, Pordenone|Casarsi]]. Giuseppe (Pino) Pelosi (1958–2017), tada 17-godišnjak, uhvaćen je kako vozi Pasolinijev automobil i priznao je ubistvo. Osuđen je na 9 godina zatvora 1976. godine,<ref name=":05"/> u početku sa napomenom u presudi da je imao „nepoznate saradnike“, ali je ova fraza kasnije uklonjena.<ref name="guardian3"/><ref name="independent2">{{cite news|last=Gumbell|first=Andrew|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/who-killed-pasolini-1602381.html|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220526/https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/who-killed-pasolini-1602381.html|archive-date=26 May 2022|url-access=subscription|url-status=live|title=Who killed Pasolini?|work=[[The Independent]]|date=23 September 1995|access-date=25 May 2015}}</ref> Dvadeset devet godina kasnije, 7. maja 2005, Pelosi je povukao svoje priznanje, za koje je rekao da je dato pod pretnjom nasilja nad njegovom porodicom. Tvrdio je da su tri čoveka „sa [[Južna Italija|južnjačkim]] akcentima” počinila ubistvo, tokom kog su Pasolinija vređali i nazivali „prljavim komunistom”.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/film/4529877.stm|title=Pasolini death inquiry reopened|last=Cataldi|first=Benedetto|date=5 May 2005|website=[[BBC]]}}</ref> Drugi dokazi otkriveni 2005. godine upućuju na to da je Pasolinija ubio [[Iznuđivanje|iznuđivač]]. Svedočenje njegovog prijatelja [[Sergio Citti|Sergia Cittija]] pokazalo je da su neke od rolni filma za [[Salo ili 120 dana Sodome|''Salò'']] ukradene, i da je Pasolini planirao da se sastane sa lopovima i pregovara o njihovom povratku 2. novembra 1975. godine, po povratku iz [[Stockholm]]a.<ref>{{cite web|title=Asesinato de Pasolini, nueva investigación|url=http://www.razon.com.mx/spip.php?article29280|work=La Razón|access-date=4 July 2012|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702125218/http://www.razon.com.mx/spip.php?article29280|archive-date=2 July 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Pasolini de nuevo|url=http://www.milenio.com/cdb/doc/impreso/8742252|archive-url=https://archive.today/20120629014013/http://www.milenio.com/cdb/doc/impreso/8742252|url-status=dead|archive-date=29 June 2012|work=Sentido contrario|publisher=Grupo Milenio|access-date=4 July 2012|author=Héctor Rivera|language=it|date=28 March 2010}}</ref><ref>{{cite web|title=Pier Paolo Pasolini (1922–1975)|url=http://www.cinematismo.com/biografias/pier-paolo-pasolini-1922-1975/|publisher=Cinematismo|access-date=4 July 2012|language=it|archive-date=12 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812102235/http://www.cinematismo.com/biografias/pier-paolo-pasolini-1922-1975/|url-status=dead}}</ref><ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ouU8zYEgmXMJ:rassegnastampa.mef.gov.it/mefinternazionale/PDF/2010/2010-04-02/2010040215372121.pdf+muerte+de+pasolini-+rollos+robados&hl=es&gl=co&pid=bl&srcid=ADGEESg_Hz3kNu-APpn4-A1D42JjsI01jWmCc2RU0zb8ji3iX5Me-8LlK1uyuIo3mo0-NebUSyoFpa3dPHTIiOtQfs1b07D-_EhM_NYQjqCIObthlxA86VQDWnhZ7wpjQmFbzWDkBQuy&sig=AHIEtbROrSJpidVdGjEyfEHWL7gELlXFTw Google Drive Viewer]. Google, 2 April 2010. Retrieved 22 May 2014.</ref> Cittijeva istraga je otkrila dodatne dokaze, uključujući krvavi štap i očevidca koji je rekao da je video grupu muškaraca kako izvlače Pasolinija iz automobila.<ref name="guardian3"/><ref name="independent2"/> Rimska policija je ponovo otvorila [[Hladni slučaj|hladan slučaj]] nakon Pelosijevog povlačenja priznanja, ali su sudije odgovorne za istragu utvrdile da nova otkrića nisu dovoljna da opravdaju nastavak istrage. Od 2023. godine, molba za ponovno otvaranje slučaja je podneta na osnovu [[DNK analiza|DNK analize]] koja je povezala ubistvo sa [[Banda della Magliana|Bandom della Magliana]], kriminalnom organizacijom usko povezanom sa [[Ekstremna desnica|ekstremno desničarskim]] terorizmom.<ref name=":05"/> == Nasleđe == Kao reditelj, Pasolini je stvorio [[Pikarski roman|pikarski]] [[Italijanski neorealizam|neorealizam]], prikazujući tužnu stranu života proleterijata u Italiji. Mnogi ljudi nisu želeli da vide takve portrete u umetničkom delu u javnoj distribuciji. Njegov drugi film, ''[[Mamma Roma]]'' sa [[Anna Magnani|Annom Magnani]] u glavnoj ulozi, je priča o prostitutki i njenom sinu koja je predstavljala uvredu idealima i moralu tog vremena. Njegovi radovi, poetični i tematski fokusirani na surovu realnost, pokazali su da su takva iskustva manje udaljena od većine svakodnevnih života i doprineli su promenama u italijanskoj psihi.<ref name="JAM82">{{cite book|title=Il Caos (collected articles)|author=Pier Paolo Pasolini|year=1995|publisher=[[Editori Riuniti]]|location=Rome|language=it}}</ref> Pasolinijev rad je često izazivao negodovanje, prvenstveno zbog njegovog čestog fokusa na seksualno ponašanje i kontrasta između onoga što je predstavljao i onoga što je javno prihvatljivo. Dok se Pasolinijeva poezija često bavila njegovim homoseksualnim ljubavnim interesima, oni nisu bila jedina, pa čak ni glavna tema. Posebno se ističe i njegovo interesovanje za i upotrebu italijanskih dijalekata. Veliki deo poezije koju je pisao bio je o njegovoj veoma poštovanoj majci. On je prikazao pojedine kutke savremene stvarnosti kao što je malo koji drugi pesnik mogao da uradi. Njegova poezija nije bila toliko poznata van Italije kao njegovi filmovi. Zbirka Pasolinijeve poezije na engleskom je prvi put objavljena 1996. godine.<ref name="noonday">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=pqzRAIwoq8EC&q=pier+paolo+pasolini+collected+poems|title=Collected Poems|author=Pier Paolo Pasolini|year=1996|publisher=Noonday Press|isbn=9780374524692}}</ref> Pasolini je takođe razvio filozofiju jezika uglavnom vezanu za njegove studije filma.<ref name="JAM72">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=v0-pPQAACAAJ&q=pier+paolo+pasolini|title=Heretical empiricism|last=Pasolini|first=Pier Paolo|date=1988–2005|publisher=New Academia Publishing|isbn=9780976704225}}</ref> Ova teorijska i kritička aktivnost bila je još jedna tema o kojoj se žestoko raspravljalo. Njegovi sabrani članci i komentari različitih događaja dostupni su i danas.<ref name="JAM82"/><ref>{{cite book|title=Dibattiti sui film|author=A. Covi|year=1971|publisher=Gregoriana|location=Padova|language=it}}</ref><ref>{{cite book|title=Scrittori e Popolo – il populismo nella letteratura italiana contemporanea|author=A. Asor Rosa|year=1988|publisher=Gregoriana|location=Torino|language=it}}</ref> Ove studije se mogu smatrati osnovom njegovog umetničkog gledišta. Verovao je da je jezik — poput engleskog, italijanskog, dijalekta ili drugog — krut sistem u kojem je ljudska misao zarobljena. Takođe je smatrao da je bioskop „pisani“ jezik stvarnosti koji, kao i svaki drugi pisani jezik, omogućava čoveku da sagleda stvari iz ugla istine.<ref name="JAM72"/> Njegovi filmovi osvojili su nagrade na [[Berlinale|Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu]], [[Kanski filmski festival|Filmskom festivalu u Kanu]], [[Venecijanski filmski festival|Filmskom festivalu u Veneciji]], Italijanskom nacionalnom sindikatu filmskih novinara, [[Nagrade Jussi|Nagradama Jussi]], [[Kinema Junpo nagradama]], [[Međunarodna katolička filmska kancelarija|Međunarodnoj katoličkoj filmskoj kancelariji]] i [[Njujorški krug filmskih kritičara|Njujorškom krugu filmskih kritičara]]. ''[[Il Vangelo secondo Matteo]]'' nominovan je za nagradu Ujedinjenih nacija [[Filmske nagrade Britanske akademije|Britanske akademije za filmsku i televizijsku umetnost (BAFTA)]] 1968. godine. == Filmografija == === Dugometražni filmovi === {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! width="5%" |Godina ! width="26%" |Originalni naziv ! Nagrade/Napomene |- | 1961 | ''[[Accattone]]'' | prema Pasolinijevom romanu ''Una vita violenta'' |- style="background:#efefef;<br" / > [[Карлове Вари|Награда за најбољег редитеља на Филмском фестивалу у Карловим Варима]] | 1962 | ''[[Mamma Roma]]'' | nominacija — [[Zlatni lav]] za najbolji film na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] |- |1964 | ''[[Il Vangelo secondo Matteo]]'' |Srebrni lav za najbolju režiju na Venecijanskom filmskom festivalu Posebna nagrada žirija na Venecijanskom filmskom festivalu nominacija — nagrada [[Nagrada BAFTA za najbolju režiju|BAFTA za najboljeg reditelja]] nominacija — Zlatni lav za najbolji film na Venecijanskom filmskom festivalu nominacije za tri [[Oscari|Oscara]] (1966) — [[Oscar za najbolju scenografiju|najbolja scenografija]], [[Oscar za najbolju kostimografiju|najbolja kostimografija]], [[Oscar za najbolju originalnu muziku|najbolja originalna muzika]] |- style="background:#efefef;" | 1966 | ''[[Uccellacci e uccellini]]'' | nominacija — [[Zlatna palma]] za najbolji film na [[Kanski filmski festival|Filmskom festivalu u Cannesu]] |- | 1967 | [[Kralj Edip (film)|''Edipo re'']] | nominacija — Zlatni lav za najbolji film na Venecijanskom filmskom festivalu |- style="background:#efefef;" | 1968 | [[Teorema (film)|''Teorema'']] | nominacija — Zlatni lav za najbolji film na Venecijanskom filmskom festivalu Pasolinijev istoimeni roman objavljen je krajem 1968. godine |- | rowspan="2" | 1969 | [[Porcile (film)|''Porcile'']] | |- style="background:#efefef;" | [[Medea (film, 1969)|''Medea'']] | |- | 1971 | [[Il Decameron (film)|''Il Decameron'']] | Srebrni medved za najbolju režiju na [[Berlinale|Berlinskom filmskom festivalu]] Posebna nagrada žirija na Berlinskom filmskom festivalu nominacija — Zlatni medved za najbolji film na Berlinskom filmskom festivalu prema knjizi [[Decameron|''Dekameron'']] [[Giovanni Boccaccio|Giovannija Boccaccia]] |- |1972 | ''[[I racconti di Canterbury]]'' | [[Zlatni medvjed|Zlatni medved]] za najbolji film na Berlinskom filmskom festivalu prema knjizi ''[[The Canterbury Tales]]'' [[Geoffrey Chaucer|Geoffreya Chaucera]] |- | 1974 | ''[[Il fiore delle mille e una notte]]'' | Posebna nagrada žirija na Filmskom festivalu u Cannesu nominacija — Zlatna palma za najbolji film na Filmskom festivalu u Cannesu prema ''[[1001 noć|Knjizi hiljadu i jedne noći]]'' raznih autora |- | 1975 | ''[[Salo ili 120 dana Sodome|Salò o le 120 giornate di Sodoma]]'' | prema knjizi ''[[120 dana sodome|Sto dvadeset dana Sodome]]'' [[Markiz de Sade|Markiza de Sada]] zbog eksplicitnog seksualnog sadržaja, kao i brutalnih scena fizičkog nasilja, zabranjen je u mnogim zemljama |} === Kratkometražni filmovi === {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! width="5%" |Godina ! width="26%" |Originalni naziv ! Nagrade/Napomene |- |1963 |''[[La ricotta]]'' |deo [[Omnibus film|omnibusa]] ''[[Ro.Go.Pa.G.]]'' |- |1967 |''[[La Terra vista dalla Luna]]'' |deo omnibusa ''[[Le streghe]]'' |- |1968 |''[[Che cosa sono le nuvole?]]'' |deo omnibusa ''[[Capriccio all'italiana]]'' |- |1969 |''[[La sequenza del fiore di carta]]'' |deo omnibusa ''[[Amore e rabbia]]'' |} === Dokumentarni filmovi === {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! width="5%" |Godina ! width="26%" |Originalni naziv ! Nagrade/Napomene |- | rowspan="2" |1963 |''[[La rabbia]]'' |komentari Pasolinija i [[Giovannino Guareschi|Giovannina Guareschija]] o svetskim događajima |- |''[[Sopralluoghi in Palestina per il vangelo secondo Matteo]]'' | |- |1964 |''[[Comizi d'amore]]'' | |- |1968 |''[[Appunti per un film sull'India]]'' | |- |1972 |''[[12 dicembre (dokumentarni film)|12 dicembre]]'' <small>(nepotpisan)</small> |dokumentarni film o [[Masakr na Piazzi Fontana|masakru na Piazzi Fontana]] i smrti anarhiste [[Giuseppe Pinelli|Giuseppea Pinellija]] |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pier Paolo Pasolini}} * {{IMDb name|0001596}} * [http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/pasolini/ Sense of cinema.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200507055827/http://sensesofcinema.com/2002/great-directors/pasolini/ |date=2020-05-07 }} * [http://www.cpinternet.com/mbayly/callasasmedea.htm Esej o Pasolinijevoj Medeji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060622020424/http://www.cpinternet.com/mbayly/callasasmedea.htm |date=2006-06-22 }} * [http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/pier_paolo_pasolini.htm Pasolinijeve beleške o Salu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060910105119/http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/pier_paolo_pasolini.htm |date=2006-09-10 }} * [http://madamdestal.blogspot.com/2012/01/pazolinijevo-citanje-medeje.html Gledajući Pasolinijevu Medeju (analiza)] {{Pasolini}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} {{Životni vijek|1922|1975|Pasolini, Pier Paolo}} [[Kategorija:Rođeni 1922.]] [[Kategorija:Umrli 1975.]] [[Kategorija:Italijanski pisci]] [[Kategorija:Italijanski dramski pisci]] [[Kategorija:Italijanski esejisti]] [[Kategorija:Italijanski pjesnici]] [[Kategorija:Italijanski romanopisci]] [[Kategorija:Italijanski lingvisti]] [[Kategorija:Italijanski filmski glumci]] [[Kategorija:Italijanski filmski režiseri]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog medveda]] [[Kategorija:Italijanski filmski scenaristi]] [[Kategorija:Italijanski filmski kritičari]] [[Kategorija:Italijanski slikari]] [[Kategorija:Italijanski novinari]] [[Kategorija:Italijanski ateisti]] [[Kategorija:Ateistički aktivisti]] [[Kategorija:Italijanski filozofi]] [[Kategorija:Italijanski komunisti]] [[Kategorija:Marksisti]] [[Kategorija:Italijanski socijalisti]] [[Kategorija:Žrtve ubistva]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] [[Kategorija:LGBT reditelji i rediteljke]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Italije]] [[Kategorija:LGBT pisci i spisateljice]] [[Kategorija:Gej pisci]] [[Kategorija:Gej muškarci]] [[Kategorija:Gej glumci]] [[Kategorija:Biografije, Bologna]] [[Kategorija:Biografije, Emilija i Romanja]] fo5xi5l7n0f4d36tiw6uto37slrlbs9 Miroslav Krleža 0 39639 42712928 42584059 2026-10-23T16:37:23Z Inokosni organ 160059 /* Djela */ 42712928 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Miroslav Krleža | slika = Miroslav Krleža.jpg | opis = Portret Miroslava Krleže | bgcolour = | datum_rođenja = {{Birth date|1893|7|7|df=y}} | mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]<br /><small>(tada {{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Austro-Ugarska|Austro Ugarska]])</small>}} | datum_smrti = {{nowrap|{{death date and age|1981|12|29|1893|7|7|df=y}}}} | mjesto_smrti = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]<br /><small>(tada {{flagicon|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]])</small> | zanimanje = pisac, enciklopedist | žanr = | supružnik = [[Bela Krleža]] | pokret = [[avangarda]], [[modernizam]] | znamenita_djela = ''[[Povratak Filipa Latinovicza]]''<br />''[[Banket u Blitvi]]''<br />''[[Balade Petrice Kerempuha]]''<br />''[[Gospoda Glembajevi]]''<br />''[[Zastave (Krleža)|Zastave]]'' | uticaj_od = | uticaj_na = | footnotes = }} '''Miroslav Krleža''' ([[Zagreb]], [[7. 7.|7. juli]] [[1893]]. – Zagreb, [[29. 12.|29. decembar]] [[1981]].) je bio [[književnost|književnik]] i enciklopedista, po mnogima najveći jugoslavenski i [[Hrvati|hrvatski]] pisac [[20. vijek]]a. == Biografija == Rođen u Zagrebu u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi "Djetinjstvo u Agramu"), Krleža pohađa vojnu kadetsku školu u [[Pečuh]]u. Još od djetinjstva 1902-1903 je bio prijatelj sa [[Đuro Cvijić|Đurom Cvijićem]].<ref name="Krležijana"/> Krleža od školskih dana pripada omladinskom revolucionarnom pokretu, kao jedan od intelektualnih vođa hrvatske ljevice.<ref name="Krležijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1397 Đuro Cvijić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Pripadao je krugu lijevih intelektualaca, kao Đuro Cvijić, [[August Cesarec]], [[Kamilo Horvatin]], [[Sima Miljuš]]. === Prvi svjetski rat === Neposredno uoči [[prvi svjetski rat|1. svjetskoga rata]], u doba Balkanskih ratova, Krleža pod utjecajem jugoslavenske ideologije bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i vlasti Srbije ga protjeruju. Vraća se u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i u Zemunu biva uhićen na osnovi tjeralice Ludoviceuma. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gdje doživljuje Brusilovljevu ofanzivu. Na bojištu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slaboga zdravstvenoga stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove. === Period Kraljevine === Po stvaranju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] Krleža se, fasciniran [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinom]] i sovjetskom revolucijom, angažira u [[komunizam|komunističkom]] pokretu novonastale države i razvija snažnu spisateljsku djelatnost: u to je doba, gotovo do [[Stjepan Radić|Radićeva]] ubojstva, pisao [[Srpski jezik|srpskom]] ekavicom, kao i niz drugih hrvatskih pisaca ([[Antun Branko Šimić|Šimić]], [[Tin Ujević|Ujević]], [[August Cesarec|Cesarec]], [[Vjekoslav Majer|Majer]], [[Dobriša Cesarić|Cesarić]], [[Ulderiko Donadini|Donadini]], [[Ivo Andrić|Andrić]]..). Već je potkraj [[1920-e|dvadesetih godina]] prošlog stoljeća dominantan lik u književnom životu [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenske]] države, a neka od najsnažnijih ostvarenja na svim poljima ([[poezija]], [[roman]], [[drama]], [[esej]], memoarska proza, polemike i publicistika, novelistika) objavljuje u [[1930-e|tridesetima]], u vrijeme jačanja desnih i lijevih totalitarizama. [[Datoteka:Đuro Cvijić.jpg|minijatura|185px|[[Đuro Cvijić]], jedan od najboljih Krležinih prijatelja iz detinjstva, ubijen u Staljinovim čistkama.]] Krleža postaje izrazito kritičan prema Staljinu u vreme [[Velika čistka|velike čistke]], kada je [[Josif Staljin|Staljin]] iskorijenio većinu stare boljševičke garde, i [[KPJ tokom Velike čistke|pobio jugoslovenske komuniste]], Krležine prijatelje koji su potražili utočište u komunističkoj obećanoj zemlji. [[Rodoljub Čolaković]] je zapisao Krležine stavove o [[Moskovski procesi|staljinskim proce­sima]] 1936. godine, prilikom razgovora u Krležinom stanu: {{izdvojeni citat|Još ljetos, kad smo razgovarali o procesu u Moskvi, Krleža je oštro osuđivao Staljinovu politiku. Pogotovu je bio oštar te večeri govoreći o nečovječnosti i političkoj štetnosti pogubljenja istaknutih ljudi Boljševičke partije i bliskih Lenjinovih suradnika. Upitao me: ’Ajde reci bi li Lenjin tako postupao sa onima koji ise s njim ne slažu, jer valjda ne vjeruješ da ima zrna istine u onome što je Višinski lajao na procesu. Zašto ih Staljin nije prognao u Sibir i učinio ih neškodljivim, nego im skida glave za izmišljene krivice?’<ref>Petar Požar, ''Jugosloveni žrtve staljinskih čistki'' (str. 19), Beograd, 1989.</ref>|[[Rodoljub Čolaković]]}} Zgađen nad svim opcijama koje su bile na političko-ideološkom meniju – od liberalno-imperijalnih sila, preko [[nacionalsocijalizam|nacističkog]] i [[Fašizam|fašističkog]] [[totalitarizam|totalitarizma]] kojeg je dobro procijenio kao slijepu ulicu civilizacije do Staljinove diktature (početni entuzijazam o planiranom društvu socijalne i nacionalne pravde splasnuo je u srazu sa stvarnošću realsocijalizma), Krleža je [[Drugi svjetski rat|2. svjetski rat]] dočekao praktički usamljen i posvađen s prijašnjim sudruzima iz [[KPJ]]. Krleža je nosio bradu, koju je obrijao u rano proleće 1938.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1938/04/20?pageIndex=00007 "Vreme", 20. apr. 1938, str. 7]. digitalna.nb.rs</ref> 1939. je pokrenuo časopis ''[[Pečat (časopis)|Pečat]]'' koji je kratko trajao (1939–1940) ali će znatno utjecati na razvoj poratne književnosti tako u Hrvatskoj kako i općenito na južnoslavenskom prostoru. === Život u NDH === Ubrzo nakon proglašenja NDH Miroslav Krleža biva od gestapa uhapšen, ispitivan i zlostavljan dok će u samom zatvoru biti vređan od uhapšenih komunista koji ga optužuju da je trockist.<ref name="adu.unizg.hr">{{Cite web |title=Bela i Miroslav Krleža u NDH – lojalna angažiranosti i vedri repertoar kao cijena života |url=http://www.adu.unizg.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=966:bela-i-miroslav-krlea-u-ndh-lojalna-angairanosti-i-vedri-repertoar-kao-cijena-ivota&catid=70:clanci&Itemid=54 |access-date=2014-03-01 |archive-date=2014-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140902134715/http://www.adu.unizg.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=966:bela-i-miroslav-krlea-u-ndh-lojalna-angairanosti-i-vedri-repertoar-kao-cijena-ivota&catid=70:clanci&Itemid=54 }}</ref>. Na kraju zahvaljujući utjecajnim prijateljima Krleža neće biti pogubljen nego pušten tako da će po riječima Stanka Lasića on postati trajni NDH talac.<ref name="adu.unizg.hr"/>. Tokom prvog mjeseca NDH biva uhapšena i Krležina žena Bela koja će također biti puštena iz zatvora. Tokom sledeće 4 godine on živi povučeno u strahu za svoj život pod direktnom zaštitom ustaškog ministra Đure Vranešića dok njegova žena postaje jedna od najvećih tadašnjih kazališnih zvijezda. Od početka 1942 godine pa sve do kraja postojanja NDH dijela Miroslave Krleže su zabranjena, a do jedinog njegovog spominjanja u medijima dolazi krajem godine kada se on našao na popisu izbranih hrvatskih pisaca čija dijela će fašistička Italija prevesti na svoj jezik <ref name="adu.unizg.hr"/>. Prema memoarskim izvorima, [[partizani]] su željeli Krležu za potpredsjednika [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-e.<ref name="Čepo">Čepo, Zlatko. ''<u>Zvane Črnja: '''Sukobi oko Krleže''' (1983.)</u>'' (ocjene i prikazi) // [[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], Vol. 16, br. 1 (1984.), str. 123. – [http://books.google.hr/books?id=XJZpAAAAMAAJ&q=brigadu 126.,] {{ISSN|0590-9597}} {{izdvojeni citat|Zbog neprijateljske ofenzive Špoljarić nije otišao u Zagreb, već u 13. primorsko-goransku brigadu i nije obavio taj zadatak. Ne vjerujemo kako je to bila jedina Titova inicijativa da se na oslobođeni teritorij dovede Miroslav Krleža, kojemu je bilo namijenjeno mjesto potpredsjednika AVNOJ-e. (možda bi o tome mogao više reći Ivan Krajačić Stevo.)|Čepo, 1984., 126.}}</ref> Nakon kapitulacije Italije Krleža biva priveden na sastanak s Pavelićem koji mu nudi razne najviše kulturne funkcije u državi što sve će on odbiti <ref name="adu.unizg.hr"/> i vratiti se u svoj de facto pritvor. Nakon propasti NDH i obnove Jugoslavije zahvaljujući svom utjecaju Krležinoj ženi Beli neće biti suđeno na "sudu časti", ali on neće biti u stanju spasiti Đuru Vranječića koji je bio istovremeno NDH ministar i agent gestapa.<ref name="Ruganje ljudskoj gluposti">{{Cite web |title=Ruganje ljudskoj gluposti |url=http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28910-Ruganje-ljudskoj-gluposti.html |access-date=2014-03-01 |archivedate=2014-01-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140111022347/http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28910-Ruganje-ljudskoj-gluposti.html |deadurl=yes }}</ref> === Period SFRJ === Te 1945. godine u komunizam razočarani Krleža odmah ima prvi poratni susret s Titom koji mu kaže:"S tobom polemika neće biti, a partijski staž ti se priznaje od početka". U tadašnjoj Jugoslaviji samo su ministri vanjskih poslova, policije i vojske i Krleža mogli doći Titu bez ikakve najave ili razloga kada god požele. Sve u svemu on je imao zamerke na novi jugoslovenski sistem, ali ga je bez obzira na to aktivno i iskreno podržavao.<ref name="Ruganje ljudskoj gluposti"/> Već 1946. godine Krleža je jedan od obnovitelja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti čiji postaje podpredsednik, ali njegova dela se ne objavljuju zbog protivljenja dela partije na čelu s Đilasom. [[Datoteka:Ivo-Andrić-i-Miroslav-Krleža.jpg|thumb|right|Odnos [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] i Miroslava Krleže bio je izrazito turbulentan, što se pogoršalo nakon što je Andriću uručena Nobelova nagrada. Iako su javno iskazivali poštovanje, Krleža se nerijetko kritički osvrtao na Andrića i njegov rad.]] Sve se menja ubrzo nakon rezolucije [[informbiro]]a kada zbog svojih predratnih književnih svesci njegov ugled u komunističkoj partiji naglo raste. U klimi liberalizacije on pokreće [[1950]]. Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], čiji postaje predsednika, već 1952. godine nakon ljubljanskog referata kojim žestoko osuđuje književni smjer socijalističkog realizma on postaje nedodirljiva književna veličina. Ono što je u jugoslovenskoj politici bio Tito to je u književnosti od tada Krleža <ref name="Ruganje ljudskoj gluposti"/>. Godine [[1967]]. potpisuje "[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika]]" (vidi [[Hrvatski jezik]]), što je dovelo do njegove ostavke u Centralnom komitetu [[Savez komunista Hrvatske|SKH]] nakon hajke na "nacionalizam" izražen, navodno, u tom dokumentu. U doba [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]] simpatizirao je zahtjeve proljećara, no povukao se kad je postalo očito da je Tito odlučio slomiti hrvatski nacionalni pokret (jedina Krležina uspješna intervencija smanjivanje zatvorske kazne [[Franjo Tuđman|Tuđmanu]]). Do kraja života djeluje u Leksikografskom zavodu, a zadnje godine provodi narušenoga zdravlja i poluparaliziran. To je razdoblje Krležina života iscrpno prikazano u nekonvencionalnim višesveščanim [[monografija]]ma njegova [[Johann Peter Eckermann|Eckermanna]], Enesa Čengića. == Djela == [[Datoteka:Miroslav Krleža (Zagreb).jpg|minijatura|Spomenik Miroslavu Krleži u Zagrebu]] === Poezija i proza === * “Pjesme” I i II, (1918.) * “Pjesme” III, (1919.) * “[[Hrvatski bog Mars]]” (1922.; potpuna i konačna varijanta 1933.) * “Pjesme u tmini” (1937.) * “Novele” (1924.) * “Hiljadu i jedna smrt” (1932.) * “[[Povratak Filipa Latinovicza]]” (1932.) * “Novele” (1937.) * “Balade Petrice Kerempuha” (1936.) * “Na rubu pameti” (1938.) * “[[Banket u Blitvi]]” (1938.), (1939.), (1962.) * “[[Zastave (roman)|Zastave]]” (1969.) === Drame === * “[[Kraljevo (drama)|Kraljevo]]” (1915.) * “Kristofor Kolumbo” (1917.) * “Michelangelo Buonarroti” (1918.) * “U logoru” (1920.) * "Adam i Eva" (1922.) * "Galicija" (1922.) * "Golgota" (1922.) * “[[Vučjak (Krleža)|Vučjak]]” (1924.) * "[[Gospoda Glembajevi]]" (1929.) * "[[U agoniji]]", (1928.) * “Leda”, (1930.) * “[[Aretej (drama)|Aretej]]”, (1959.) * "Deset krvavih godina", (1937.) == Analiza djela == Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi, ....). Rani utjecaji obuhvaćaju skandinavske dramatike kao [[Henrik Ibsen|Ibsena]] i [[August Strindberg|Strindberga]] i filozofa [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], kojima su se kasnije pridružili prozni i pjesnički uradci [[Karl Kraus|Krausa]], [[Rainer Maria Rilke|Rilkea]] i romaneskno djelo [[Marcel Proust|Prousta]]. Iako je često iskazivao averziju i prijezir prema [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskom]], u grozničavim dijalozima Krležinih romana i drama vidljiv je trag [[Rusi|ruskoga]] pisca, kao i [[impresionizam|impresionizma]] i [[ekspresionizam|ekspresionizma]] koji su dominirali [[nemački jezik|njemačkim]] govornim područjem prva dva desetljeća 20. stoljeća. Iako je pokrenuto čak nekoliko edicija, još ne postoji niti jedna koja bi obuhvaćala cijeli Krležin opus. Dodatno takav eventualni pokušaj otežava i činjenica da je sam autor neprekidno intervenirao u svoja već objavljena djela. === Poezija === Krležin je pjesnički opus bjelodan izuzetak od vlastite izreke: "Tko je propao na svim životnim poljima, preostaje mu još bavljenje poezijom i [[Politika|politikom]]". Istina, počeo je glagoljivim, [[Walt Whitman|whitmanovskim]] i verhaerenovskim panteističko-egzaltiranim "simfonijama" ("Pan", [[1917]]., "Tri simfonije", 1917.), nabujaloga verbalnoga vatrometa koji je trebao ostaviti dojam ekstatične životne radosti u kojoj se pojedinac gubi u, za njega oslobađajućim, ritmovima kozmosa. No, rezulatat je bio daleko od očekivanoga (kao što su ustanovili i drugi vitalistički panteisti koji su u to doba harali literarnom Europom): razlomljena sintaksa, mnoštvo bizarnih asocijacija i šepava ritmika naveli su srpskog pjesnika i kritika [[Simo Pandurović|Simu Pandurovića]] na ironičan komentar o jednom Krležinom stihu u kojem ovaj, u karakteristično groteskno-hiperboličnoj maniri najavljuje razaranje vlastitoga mozga: "Ne sumnjamo da će g. Krleža uspeti u svojim namerama!" Nakon te faze uslijedila su zrelija ostvarenja, objavljena u četvorim zbirkama [[1918]]., 1918., te u lirskim djelima početka 30.-ih. Za te se ostvaraje može konstatirati da pokazuju utjecaj srednjoeuropske proturatne lirike i ekspresionističke poetike. Dominantni senzibilitet je paradoksalna mješavina otupjele otuđenosti i sućuti; najbolje pjesme su nabijene pregnantnim slikama društvene bijede i u njima teku asocijativne struje koje vrtlože više disparatnih mislenih i osjećajnih uzlova u uvirno središte pjesničke slike. Opći je dojam toga dijela Krležina pjesničkog djela zrelost u kojoj je hipernadraženi senzibilitet mladca s kompleksom nacionalnoliterarnoga profeta iz rane faze pretočen u snažni i dojmljivi lirski korpus modernističkog uklona – korpus u kojemu su asimilirani i integrirani utjecaji raznih "izama" – poglavito francuske i njemačke provenijencije ([[dadaizam]], [[nadrealizam]], formalizam, ekspresionizam,..). No, nedvojbeno najveći Krležin poetski ostvaraj vizionarni je pjesnički kompendij "Balade Petrice Kerempuha", [[1936]]. Za taj se rad autor dobro pripremao: glavnom mu lektirom bijaše [[Ivan Belostenec|Belostenčev]] monumentalni "Gazofilacij", kao i niz hrvatskih spisatelja koji su pisali na [[Kajkavsko narječje|kajkavštini]], uključujući Vramca, Pergošića, Habdelića i Brezovačkog. Krleža je u "Baladama" stvorio vlastiti jezik, jezik kojim se nikad i nigdje nije govorilo ni pisalo; savršeni hibridni instrument temeljno [[kajkavsko narječje|kajkavskoga]] idioma u koji su utkani, virtuozno i funkcionalno, [[latinski jezik|latinski]], [[mađarski jezik|madžarski]], [[nemački jezik|njemački]], hrvatski [[štokavski]], [[italijanski jezik|talijanski]] i ini leksemi i stilemi. Sva se kompozicija ne može okarakterizirati ni kao spjev, ni pjesnička drama, ni bilo na koji konvencionalan način. U tom djelu dominira, najvećim brojem pjesama, glas i vizura hrvatskoga plebejskoga "proroka" [[Petrica Kerempuh|Petrice Kerempuha]], u autorovoj svijesti utjelovljenja socijalno i nacionalno gaženoga pučkoga hrvatstva; tematika je raznovrsna, no prevladavaju slike krvi, mučenja, razaranja..., kao i motivi izdaje, prodaje, veleizdaje, odnarođenja.., dok je summa djela "Planetarijom", odulja pjesma u kojoj su sažeti svi glavni hrvatski mitovi i likovi posljednjih 500 godina, od bitaka s [[Turci]]ma do [[Ante Starčević|Starčevića]] i [[Fran Supilo|Supila]], od [[Juraj Križanić|Križanića]] i [[Ivan Gundulić|Gundulića]] do [[Josip Juraj Štrosmajer|Strossmayera]]. Pri pozornijem čitanju vidljiva je izočnost suvremenijih pojava (npr. [[Stjepan Radić|Radića]]), kao i nepostojanje zahvata u predtursku prošlost. No, to je možda objašnjivo i time što "Balade" nisu kanile obuhvatiti svehrvatsko povijesno iskustvo, nego su se uglavnom ograničile (što je i logično, uzme li se idiom kojim su pisane) na duboko proživljen i emocijama prezasićen prikaz sjevernohrvatskoga kompleksa i njegovu socijalnonacionalnu golgotu. Neprevodive na hrvatski standardni jezik, a teško pretakane u strane jezike, "Balade" su istodobno korjenito nacionalna i univerzalna knjiga: mitografija tragičnoga ljudskoga kozmosa, inkarniranoga ovog puta ne u dogodovštinama kraljeva i velmoža, nego u višestoljetnome iskustvu gaženoga hrvatskoga pučkog kolektiva. === Drame === Miroslav Krleža je izuzetnu tvoračku energiju posvetio dramskomu žanru – činjenica koja ne začuđuje uzme li se u obzir njegova adolescentska fascinacija dramskom literaturom (poglavito skandinavskom), kao i angažman (društveni život, brak, poznanstva) u [[teatar|kazališnome]] miljeu koji ga je neprestance privlačio. Iako postoje različite periodizacije Krležina dramskoga spisateljstva, vidljivo je da u ranijoj fazi ("Kraljevo", 1918, "Kristofor Kolumbo", 1918, "Michelangelo Buonarrotti", 1919.) prevladava prometejsko-titanski svjetonazor izražen u likovima herojskih vitalista, ali i groteskne karnevalske sotije u masovkama. Sam je scenski rukopis na tragu prvih ekspresionista, njemačkih, čak im i prethodi. "Kraljevo" je možda prva ekspresionistička drama u Europi. U tim je dramama dakle pod jasnim utjecajem [[ekspresionizam|ekspresionizma]] i eksperimentalnih kazališnih strujanja (poigravanje sa zvucima, rasvjetom, jurnjava i tučnjava po pozornici, retorika likova koja je više nalik na deklamatorske političke proglase); ukratko, to su eksperimentalni komadi koji, iako prikazuju povijesne ličnosti iz renesansnoga miljea, jasno izražavaju piščevu vjeru u budućnost koju je pobudila komunistička revolucija u [[Rusija|Rusiji]] (uostalom, prilično čestom pojavom u [[Evropa|Europi]] neposredno poslije 1. svjetskoga rata bijaše kombinacija kazališnoga eksperimentiranja i lijeve radikalne ideologije). U drugom dijelu stvaralaštva Krleža piše radnjom i energijom nabijene dramske komade u kojima se koriste neki ekspresionistički postupci, no u funkciji realističkoga prikaza socijalnih i nacionalnih previranja posljednjih dana [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i nastanka nove države ("Galicija", 1922., "Golgota", 1922., "Vučjak", 1923.). Treći dio piščeva dramskoga opusa ujedno je i najpoznatiji: u ciklusu o Glembajevima, autor se vratio skandinavskim naturalističko-simbolističkim uzorima svoje adolescencije. U prikazu pada i rasapa magnatske obitelji Glemabajevih, te drugih osobnosti iz staleža visokoga građanstva, Krleža je, uzme li se u obzir energija i sustavnost koje je uložio u tu trilogiju ("U agoniji", 1928., "Gospoda Glembajevi", 1928., "Leda", 1932.), stvorio pomalo neobičan korpus. Posve sigurno snažni ostvaraj psihološkoga naturalizma, piščev najpoznatiji dramski ciklus je stilski anakron: u doba radikalne eksperimentalne poetike, koja se proteže od [[Luigi Pirandello|Pirandella]] preko [[Bertolt Brecht|Brechta]] do poslijeratnih [[Eugène Ionesco|Ionesca]] i [[Samuel Beckett|Becketta]], Krleža je ignorirao kazališno inovatorstvo i vratio se predčehovljevskim uzorima. Motivi za to ostaju nejasni, no vjerojatno su u vezi s piščevim približavanjem građanskim slojevima, kojima je lakše bilo apsorbirati konvencionalniju dramaturšku poetiku. Ili, jasnije, Krleža se, vjerojatno zbog pritiska okoline, nakon mladenačkog uzleta vratio u provincijske razmjere. Bitno je i naglasiti da je to jedini dio Krležina stvaralaštva u kojem on, nakon dojmljivog početnog uzleta, tematski i stilski zaostaje za glavnim strujanjima svoga vremena (što se nikako ne bi moglo reći za poeziju, novelistiku, roman, esej i memoarsku publicistiku). Poslijeratni autorov opus tvori nekoliko drama od kojih su najpoznatije "Aretej", [[1959]]. i "Saloma", [[1963]]., dramske fantazije izvan realističkoga miljea (miješaju se prostorni i vremenski planovi, situacije i likovi) koje problematiziraju politiku, rat i povijest – pokušavajući u ponavljanju obrazaca ljudskog ponašanja kroz povijest otkriti smisao ljudskog života. Iako zahtjevni za izvođenje "Aretej" je u režiji Georgija Para jedna od najznačajnijih predstava Dubrovačkih ljetnih igara. === Novele i pripovijesti === Krležin novelistički korpus ostaje, uz [[Ranko Marinković|Marinkovićev]] i [[Ivo Andrić|Andrićev]], dominantnim u hrvatskoj književnosti, a po snazi i univerzalnosti ostvaraja ravnim poznatijim novelističkim ciklusima [[Thomas Mann|Thomasa Manna]] ili [[Albert Camus|Alberta Camusa]]. Piščev se novelistički opus dijeli, uglavnom, u tri tematska ciklusa. Prvi čini jedna od ponajboljih proturatnih proza, zbirka pripovijesti "Hrvatski bog Mars", kompletirana [[1947]]. (iako je većina izašla još u ranim dvadesetima). Tema je besmisleno stradanje hrvatskih domobrana poslanih na klaonicu istočnoga bojišta (Galicija), a stil je karakterističan Krležin – spoj impresionizma i ekspresionizma, povišene retorike i melankoličnih meditacija. Dominiraju naturalistički opisi vojničkoga života i smrti, a sve je uronjeno u ozračje implicitnoga komentara koji bismo mogli označiti gnjevnim i nepomirljivim. Već je tu vidljiva Krležina lijeva orijentacija i nada da će komunistička revolucija jednom zasvagda riješiti probleme tlačenja i imperijalnih osvajanja što je jedna od glavnih razlučnica spram ratne i poratne proze npr. francuskih ili američkih autora, koju karakteriziraju beznađe i besmisao- npr. kod [[Ernest Hemingway|Hemingwaya]]. Kuriozum je i da je u "Hrvatskom bogu Marsu" sačuvano hrvatsko vojno nazivlje koje je ponovo ušlo u uporabu s ostvarenjem suverene hrvatske države. Drugi ciklus tvore novele malograđanskoga kruga, među kojima se ističu "In extremis", "Veliki meštar sviju hulja" i "Smrt bludnice Marije". Taj je ciklus od 11 ili 12 novela kompletiran [[1948]]., a napisan je većim dijelom također u 1920-im. Središtene su najčešće oko sukoba neurotičnoga hrvatskoga intelektualca, idealističko-prevratničke ideologije, i malograđanske buržoaske okoline (tako se može reći da u minijaturi predstavljaju neke od opsesivnih tema kasnijih romana). Treći dio Krležinoga novelističkoga opusa obuhvaća 11 novela, i tematizira «glembajevštinu» ili financijski uspon i moralni pad i slom pripadnika visoke buržoazije. Srodne sa sličnim pripovijestima europskih naturalista na prijelazu stoljeća (no, stilski modernistički usmjerene i samosvojne), te novele pripadaju ponajboljoj europskoj novelistici toga doba, a suvremenomu su čitatelju jamačno najintrigantniji i najzanimljiviji dio Krležina novelističkoga opusa. === Romani === Krležini su romani pisani bujnim, "[[barok]]nim" stilom i jezikom koji vrvi novotvorenicama i složenicama, bogati esejističkim odlomcima u tradiciji srednjoeuropskoga intelektualističkoga romana ([[Robert Musil]], [[Rainer Maria Rilke]]), no i ruskoga romana ideja karakterističnog za [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskoga]], nabijeni su radnjom i dramskim scenama koje se isprepliću s kontemplativnim pasažima o naravi ljudskoga postojanja, umjetnosti, politici i povijesti. Dominira egzistencijalistička vizija ljudske sudbine, izrečena povišenom retorikom, često prenepregnutim i isprekidanim dijalozima, te bujicom slika, zvukova i asocijacija u kojima se miješaju glasovi likova i autorov implicitni komentar. Kao esejistički romani ideja, Krležina su djela bliska romanesknoj struji modernizma prevladavajućoj u književnosti njemačkoga jezika ([[Thomas Mann]], [[Robert Musil]]), no odvajaju se od njih dramatičnošću radnje i silovitim vrtlogom političkih zbivanja koji ne dopušta detaširano intelektualiziranje, po čemu je Krleža sličniji Arthuru Koestleru ili Malrauxu. Uz ponešto zanemarene romane "Tri kavalira frajle Melanije" i "Vražji otok", za Krležinu romanesknu umjetnost reprezentativna su četiri djela: "[[Povratak Filipa Latinovicza]]", "Na rubu pameti", "[[Banket u Blitvi]]" i "Zastave". ''[[Povratak Filipa Latinovicza]]'' roman je o umjetniku, često dovođen u vezu s proustovskim ciklusom (Krleža je [[Marcel Proust|Prousta]] izuzetno cijenio), no bliži je istini sud da je posrijedi protoegzstencijalističko djelo senzibiliteta stranoga francuskom romanopiscu: dominiraju otuđenje i mučnina, incestuozni seksualni porivi i frustracije, ideološko-politički dijalozi vođeni na rubu histerije, rastakanje svijesti izraženo u gongoristički iskrivljenim rečenicama koje nerijetko krše pravila konvencionalne sintakse. To je još vidljivije u satiričko-političkim romanima. "Na rubu pameti" još je dinamičniji spoj dramske radnje izražene u groteskno hipertrofiranim scenama i dijaloškim dvobojima, lirsko-metafizičkim solilokvijima i naglom upadu [[Kajkavsko narječje|kajkavskog]] vernakulara kao moralnoga suca sve te [[Franz Kafka|kafkijanske]] more kojoj je tema najotpornija ljudska osobina: glupost. Sljedeći je u nizu velikih romana nastalih uoči 2. svjetskoga rata (iako mu je posljednja knjiga dovršena poslije rata) ''[[Banket u Blitvi]]'', smješten u imaginarnoj baltičkoj državi i usredotočen na temu totalitarizma i borbe protiv njega. Ta, kako su ju neki nazvali, "poema o politici", nije samo izuzetan politički roman, nego i sadrži bitne autorove uvide i nazore o determinizmu i slobodi u tkanju ljudskoga života i sudbine, prikazanim u nezaboravnoj sceni marioneta lutkarskoga kazališta, još jedan dug piščev srednjovjekovnoj i renesansnoj plebejskoj kulturi. Četvrti, najopsežniji od istaknutih Krležinih romana, "Zastave", istodobno je i najhrvatskiji i najteži za prevođenje, te najteže uspostavlja komunikaciju s potencijalnim inozemnim čitateljem. Taj hrvatski "Rat i mir" ili "summa krležiana" (kako su ga kritičari nazvali), panorama je hrvatskoga društva uoči i poslije [[prvi svjetski rat|1. svjetskoga rata]], te daje konačnu autorovu presudu o zanosima i zabludama mladosti: ponajviše o raspadu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], hrvatskom nacionalnom pitanju, stvaranju i održivosti [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], a sadrži i Krležinu filozofiju povijesti. Dok prethodni romani ne zahtijevaju od čitatelja uranjanje u ideološko-povijesni okvir iz kojega je nastala jugoslavenska država, a po svom su ostvaraju univerzalniji i svjesno inovativne modernističke strukture, "Zastave" su pisane kao golem solilokvij u kojemu pisac više uopće ne haje za žanrovske konvencije ni za efekte privlačnosti čitateljstvu. Taj posljednji veliki roman je Krležin obračun, ali sa samim sobom. Kao bujica teče radnja koja počinje arhetipskim sukobom oca i sina Emeričkih, i koja u svom toku guta konvencije, žanrove i stilove - sve s ciljem što plastičnijega prikaza jugoslavenske ideologije i hrvatske sudbine u presudnim momentima prva dva desetljeća 20. stoljeća. Krležu su često (naravno, dok je imao status državnoga pisca u SFRJ, potajice) prozivali što se nije javno distancirao od komunističkoga totalitarizma i što se stalno vraća na "austro-ugarske teme". Ta je ocjena nepravedna i površna. Autor se obračunao s totalitarizmom, bilo koje boje, u političkim romanima. Njegov uvid da je za hrvatsku nacionalnu sudbinu važnija Jugoslavija (kao ideja) od komunizma (kao ideje) nedavna je prošlost više nego dostatno potvrdila. U "Zastavama" je bilo kakva ideja jugoslavenstva temeljito razorena, pa su nagrade koje je taj roman dobio u doba SFRJ samo znak piščeva statusa nedodirljive veličine, a i, valja reći, mješavine plitkosti i nezainteresiranosti ondašnje političke i kulturne elite, koja vjerojatno nije ni primijetila svu subverzivnu snagu "Zastava". Nabijene političkom poviješću, nezaboravnim likovima i situacijama, problematiziranjem hrvatske, srpske, makedonske i albanske nacionalne sudbine, "Zastave" su istovremeno i nadgrobni spomenik jugoslavenstvu i promišljanje usuda naroda koji su tvorili tu zajednicu. === Eseji === Krležin esejistički opus golem je (obuhvaća možda između 30% i 50% njegova djela), izuzetno raznovrstan i bogat, te središnji po značaju za autora. Nasljednik i protagonist srednjoeuropske tradicije intelektualiziranoga esejizma (kakvu nalazimo, npr., kod [[Karl Kraus|Krausa]] i [[Rainer Maria Rilke|Rilkea]], pisaca koji su snažno utjecali na Krležu), pisac je u esejiziranju cijeloga svoga proznoga spisateljstva nerijetko izbrisao granice među žanrovima: tako se misaono-esejistički pasaži pojavljuju u romanima i novelama, a posebno u dnevnicima i putopisima. Osoba izuzetno širokih interesa, Krleža je u svom esejističkom spisateljstvu obuhvatio politiku, glazbu, književnost, likovnu umjetnost, društvene pojave i velike ličnosti europske kulture, povijest, medicinu, filozofiju i druga područja humanistike i društvenih znanosti. Neka izdanja piščevih djela u esejistiku ubrajaju golem korpus Krležinih zabilježaka o leksikografskim pitanjima (dok je bio ravnateljem Leksikografskog zavoda), izašao pod nazivom "Marginalia lexicographica", te niz opservacija o svemu i svačemu, tiskanom kao višesvezačna "Panorama pogleda, pojava i pojmova". Eseji su izdavani bilo kao posebne knjige ("Evropa danas", 1935, "Deset krvavih godina", 1937, "Eppur si muove", 1938, "Knjiga studija i putopisa", 1939, te polemički "Dijalektički antibarbarus" i "Moj obračun s njima", 1939, 1940), a nemali dio ostalih tekstova izašao je u izdanjima naslovljenima samo kao "Eseji". U tako bogatu, upravo golemu opusu, razvidne su sljedeće značajke: stil je karakterističan Krležin, bujan i gongoristički, često pretovaren neologizmima i bljeskovitim asocijacijama; enciklopedijska inteligencija piščeva suvereno barata nizom disparatnih pojmova i dovodi ih u asocijativne sveze; nemali broj eseja pripada miješanom žanru jer se u njima pojavljuju dramski i poetski fragmenti. U tekstovima posvećenim glazbenicima, piscima, slikarima, povijesnim ličnostima ([[Frédéric Chopin|Chopin]], [[Petar Dobrović]], [[Marcel Proust|Proust]], [[Erazmo Roterdamski|Erazmo Rotterdamski]], [[Paracelsus]],..), Krleža je dao sjajne portrete osobnosti smještene u kontekst vremena i dominantne kulture. Tekstovi su prezasićeni estetskim senzibilitetom, čak i kad se piše o relativno prozaičnim pojavama. Autorovi eseji o politici i povijesti su problematičniji: studije o hrvatskom nacionalnom usudu, o ličnostima [[Frano Supilo|Supila]] i [[Stjepan Radić|Radića]] maestralni su, i po vrijednosti rasvjetljavaju mnoga čvorišta nacionalne prošlosti i problematike bolje nego stručna historiografska djela. Tekstovi pak o svjetskoj politici, skandalima (afera Stavisky) i ideologijama (Brest-Litovsk, Lenjin, polemike o socijalno angažiranoj umjetnosti) osciliraju: nerijetko protkani briljantnim uvidima, bitno su oslabljeni Krležinom fiksacijom na lenjinizam i komunističku ideologiju. Pisac nije nigdje problematizirao marksističku ideologiju niti sovjetsku totalitarnu praksu, pa se stoga za taj dio njegova opusa može reći da je uvelike zastario, a u mnogim vidovima upravo smiješan kao primjer političke kratkovidnosti, pristranosti i dogmatizma. Istina je da je Krleža napadao domatizam komunističke partije u umjetničkim pitanjima, no nikada nije ozbiljnije doveo u pitanje totalitarizam komunističkoga svjetonazora. Krležini eseji pripadaju vrhunskim djelima toga žanra u svjetskoj književnosti. Najbolji su u onim dijelovima u kojima autor daje oduška svomu estetskomu senzibilitetu i stvara dojmljive, nekad kvazidramske, nekad pak impresionističke studije iz područja hrvatske nacionalne problematike, umjetnosti i europske kulture. Vidljivo slabija su djela filozofskih, ekonomskih i analitičkih pretenzija u kojima autor pokušava secirati razne idejne probleme (psihoanaliza, razni metafizički sustavi). Iako veoma načitan i informiran, Krleža je bio poglavito umjetnički, a ne filozofsko-analitički intelekt, pa su ti radovi bitno inferiorniji u usporedbi sa studijama njegova uzora [[Karl Kraus|Krausa]]. Glede piščeve političke esejistike posvećene svjetskoj politici, još je vidljivija dihotomija između sjajnih uvida u političke makinacije međuraća i apologetike komunističke ideologije. Krležin esejistički opus sadrži istodobno izuzetne vrjednote, poglavito o umjetničkim, kulturološkim i nacionalnim temama, kao i dobar dio drugorazrednoga spisateljstva, ponajviše o političko-ideološkoj i religijsko-metafizičkoj problematici. === Dnevnici, zapisi i memoarska proza === [[Datoteka:Miroslav i Bela Krleža.JPG|thumb|200px|thumb|Grob Bele i Miroslava Krleže na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]] [[Datoteka:Leksikografski Zavod Miroslav Krleža.jpg|mini|Leksikografski zavod u Zagrebu koji je Krleža pokrenuo, a koji danas nosi njegovo ime.]] Krležini memoarski zapisi i dnevnici idu u red najvrjednije svjetske literature toga žanra. Hrvatski je pisac ostavio impresivan korpus u ovom, za književnost pomalo marginaliziranom i slabije vrjednovanom žanru: Krleža je dnevnik vodio od 1914. do [[1977]]., a tekstovi su objavljeni 1977. u pet knjiga. Godine [[1988]]. tiskani su "Zapisi s Tržiča", dnevničko-memoarski zapisi u nekoliko knjiga. U taj korpus spadaju i jasno izdvojeni tekstovi poput "Djetinjstva 1902.-1903." (u kojem Krleža opisuje proces odrastanja i dozrijevanja – tekst je tiskan [[1952]].). Posebna, i vjerojatno najbolja Krležina intimna knjiga, jedan od vrhova moderne europske misaone i ispovjedne književnosti su "Davni dani", spoj dnevnika, memoaristike i kasnijih autorovih redaktura (velik dio proznoga uratka potječe iz razdoblja 1. svjetskoga rata, no pisac ga je pedesetih godina dosta radikalno revidirao). Tematski veoma raznorodna, Krležina memoarska esejistika i dnevnički zapisi su sklop piščevih zapažanja o svakodnevnosti življenja, asocijacija i reminiscenicija na prijatelje (i neprijatelje), razmišljanja o filozofskim, etičkim, političkim, umjetničkim, književnim i inim problemima, zabilješke snova, promišljanje prošlosti i djetinjstva, razrađivanje enciklopedijskih natuknica koje su pobudile autorovu znatiželju. Po kakvoći ostvaraja, dnevnici i memoarska proza pripadaju vrhunskim djelima zapadne književnosti te vrste. == Literatura == * [[Viktor Žmegač]]: Krležini europski obzori * [[Stanko Lasić]]: Krležologija, I.-VI. * Krležijana: Enciklopedija o Miroslavu Krleži, I.-III. * Darko Gašparović: Dramatica Krležiana == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Miroslav Krleža}} * {{NSK ime|000439756}} * [http://www.borut.com/library/a_krlezm.htm Miroslav Krleza in South Slavic Literature Library] * [http://www.lzmk.hr/ Leksikografski zavod Miroslav Krleža] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210329151043/http://www.lzmk.hr/ |date=2021-03-29 }} * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GSsr=41&GSvcid=3150&GRid=7196578& Informacija o njegovom grobu] * [http://www.noviplamen.org Novi Plamen - list koji tvrdi da zastupa nasljedje Miroslava Krleze] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110803193549/http://www.noviplamen.org/ |date=2011-08-03 }} * {{Imdb ime|id=0471831|ime=Miroslav Krleža}} {{Miroslav Krleža}} {{Austrijska državna nagrada za evropsku književnost}} {{Dobitnici NIN-ove nagrade}} {{Dobitnici Zlatnog venca}} {{Authority control}} {{Lifetime|1893|1981|Krleža, Miroslav}} {{DEFAULTSORT:Krleža, Miroslav}} [[Kategorija:Miroslav Krleža| *]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici 20. stoljeća]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski dramski pisci]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Jugoslavenski ateisti]] [[Kategorija:Hrvatski ateisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] [[Kategorija:Afera Diamantstein]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] f3gdzq30q3oweoyjmep3xpng0pmnztq 42712935 42712928 2026-10-23T16:42:13Z Inokosni organ 160059 /* Djela */ 42712935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Miroslav Krleža | slika = Miroslav Krleža.jpg | opis = Portret Miroslava Krleže | bgcolour = | datum_rođenja = {{Birth date|1893|7|7|df=y}} | mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]<br /><small>(tada {{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Austro-Ugarska|Austro Ugarska]])</small>}} | datum_smrti = {{nowrap|{{death date and age|1981|12|29|1893|7|7|df=y}}}} | mjesto_smrti = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]<br /><small>(tada {{flagicon|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]])</small> | zanimanje = pisac, enciklopedist | žanr = | supružnik = [[Bela Krleža]] | pokret = [[avangarda]], [[modernizam]] | znamenita_djela = ''[[Povratak Filipa Latinovicza]]''<br />''[[Banket u Blitvi]]''<br />''[[Balade Petrice Kerempuha]]''<br />''[[Gospoda Glembajevi]]''<br />''[[Zastave (Krleža)|Zastave]]'' | uticaj_od = | uticaj_na = | footnotes = }} '''Miroslav Krleža''' ([[Zagreb]], [[7. 7.|7. juli]] [[1893]]. – Zagreb, [[29. 12.|29. decembar]] [[1981]].) je bio [[književnost|književnik]] i enciklopedista, po mnogima najveći jugoslavenski i [[Hrvati|hrvatski]] pisac [[20. vijek]]a. == Biografija == Rođen u Zagrebu u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi "Djetinjstvo u Agramu"), Krleža pohađa vojnu kadetsku školu u [[Pečuh]]u. Još od djetinjstva 1902-1903 je bio prijatelj sa [[Đuro Cvijić|Đurom Cvijićem]].<ref name="Krležijana"/> Krleža od školskih dana pripada omladinskom revolucionarnom pokretu, kao jedan od intelektualnih vođa hrvatske ljevice.<ref name="Krležijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1397 Đuro Cvijić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Pripadao je krugu lijevih intelektualaca, kao Đuro Cvijić, [[August Cesarec]], [[Kamilo Horvatin]], [[Sima Miljuš]]. === Prvi svjetski rat === Neposredno uoči [[prvi svjetski rat|1. svjetskoga rata]], u doba Balkanskih ratova, Krleža pod utjecajem jugoslavenske ideologije bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i vlasti Srbije ga protjeruju. Vraća se u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i u Zemunu biva uhićen na osnovi tjeralice Ludoviceuma. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gdje doživljuje Brusilovljevu ofanzivu. Na bojištu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slaboga zdravstvenoga stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove. === Period Kraljevine === Po stvaranju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] Krleža se, fasciniran [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinom]] i sovjetskom revolucijom, angažira u [[komunizam|komunističkom]] pokretu novonastale države i razvija snažnu spisateljsku djelatnost: u to je doba, gotovo do [[Stjepan Radić|Radićeva]] ubojstva, pisao [[Srpski jezik|srpskom]] ekavicom, kao i niz drugih hrvatskih pisaca ([[Antun Branko Šimić|Šimić]], [[Tin Ujević|Ujević]], [[August Cesarec|Cesarec]], [[Vjekoslav Majer|Majer]], [[Dobriša Cesarić|Cesarić]], [[Ulderiko Donadini|Donadini]], [[Ivo Andrić|Andrić]]..). Već je potkraj [[1920-e|dvadesetih godina]] prošlog stoljeća dominantan lik u književnom životu [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenske]] države, a neka od najsnažnijih ostvarenja na svim poljima ([[poezija]], [[roman]], [[drama]], [[esej]], memoarska proza, polemike i publicistika, novelistika) objavljuje u [[1930-e|tridesetima]], u vrijeme jačanja desnih i lijevih totalitarizama. [[Datoteka:Đuro Cvijić.jpg|minijatura|185px|[[Đuro Cvijić]], jedan od najboljih Krležinih prijatelja iz detinjstva, ubijen u Staljinovim čistkama.]] Krleža postaje izrazito kritičan prema Staljinu u vreme [[Velika čistka|velike čistke]], kada je [[Josif Staljin|Staljin]] iskorijenio većinu stare boljševičke garde, i [[KPJ tokom Velike čistke|pobio jugoslovenske komuniste]], Krležine prijatelje koji su potražili utočište u komunističkoj obećanoj zemlji. [[Rodoljub Čolaković]] je zapisao Krležine stavove o [[Moskovski procesi|staljinskim proce­sima]] 1936. godine, prilikom razgovora u Krležinom stanu: {{izdvojeni citat|Još ljetos, kad smo razgovarali o procesu u Moskvi, Krleža je oštro osuđivao Staljinovu politiku. Pogotovu je bio oštar te večeri govoreći o nečovječnosti i političkoj štetnosti pogubljenja istaknutih ljudi Boljševičke partije i bliskih Lenjinovih suradnika. Upitao me: ’Ajde reci bi li Lenjin tako postupao sa onima koji ise s njim ne slažu, jer valjda ne vjeruješ da ima zrna istine u onome što je Višinski lajao na procesu. Zašto ih Staljin nije prognao u Sibir i učinio ih neškodljivim, nego im skida glave za izmišljene krivice?’<ref>Petar Požar, ''Jugosloveni žrtve staljinskih čistki'' (str. 19), Beograd, 1989.</ref>|[[Rodoljub Čolaković]]}} Zgađen nad svim opcijama koje su bile na političko-ideološkom meniju – od liberalno-imperijalnih sila, preko [[nacionalsocijalizam|nacističkog]] i [[Fašizam|fašističkog]] [[totalitarizam|totalitarizma]] kojeg je dobro procijenio kao slijepu ulicu civilizacije do Staljinove diktature (početni entuzijazam o planiranom društvu socijalne i nacionalne pravde splasnuo je u srazu sa stvarnošću realsocijalizma), Krleža je [[Drugi svjetski rat|2. svjetski rat]] dočekao praktički usamljen i posvađen s prijašnjim sudruzima iz [[KPJ]]. Krleža je nosio bradu, koju je obrijao u rano proleće 1938.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1938/04/20?pageIndex=00007 "Vreme", 20. apr. 1938, str. 7]. digitalna.nb.rs</ref> 1939. je pokrenuo časopis ''[[Pečat (časopis)|Pečat]]'' koji je kratko trajao (1939–1940) ali će znatno utjecati na razvoj poratne književnosti tako u Hrvatskoj kako i općenito na južnoslavenskom prostoru. === Život u NDH === Ubrzo nakon proglašenja NDH Miroslav Krleža biva od gestapa uhapšen, ispitivan i zlostavljan dok će u samom zatvoru biti vređan od uhapšenih komunista koji ga optužuju da je trockist.<ref name="adu.unizg.hr">{{Cite web |title=Bela i Miroslav Krleža u NDH – lojalna angažiranosti i vedri repertoar kao cijena života |url=http://www.adu.unizg.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=966:bela-i-miroslav-krlea-u-ndh-lojalna-angairanosti-i-vedri-repertoar-kao-cijena-ivota&catid=70:clanci&Itemid=54 |access-date=2014-03-01 |archive-date=2014-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140902134715/http://www.adu.unizg.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=966:bela-i-miroslav-krlea-u-ndh-lojalna-angairanosti-i-vedri-repertoar-kao-cijena-ivota&catid=70:clanci&Itemid=54 }}</ref>. Na kraju zahvaljujući utjecajnim prijateljima Krleža neće biti pogubljen nego pušten tako da će po riječima Stanka Lasića on postati trajni NDH talac.<ref name="adu.unizg.hr"/>. Tokom prvog mjeseca NDH biva uhapšena i Krležina žena Bela koja će također biti puštena iz zatvora. Tokom sledeće 4 godine on živi povučeno u strahu za svoj život pod direktnom zaštitom ustaškog ministra Đure Vranešića dok njegova žena postaje jedna od najvećih tadašnjih kazališnih zvijezda. Od početka 1942 godine pa sve do kraja postojanja NDH dijela Miroslave Krleže su zabranjena, a do jedinog njegovog spominjanja u medijima dolazi krajem godine kada se on našao na popisu izbranih hrvatskih pisaca čija dijela će fašistička Italija prevesti na svoj jezik <ref name="adu.unizg.hr"/>. Prema memoarskim izvorima, [[partizani]] su željeli Krležu za potpredsjednika [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-e.<ref name="Čepo">Čepo, Zlatko. ''<u>Zvane Črnja: '''Sukobi oko Krleže''' (1983.)</u>'' (ocjene i prikazi) // [[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], Vol. 16, br. 1 (1984.), str. 123. – [http://books.google.hr/books?id=XJZpAAAAMAAJ&q=brigadu 126.,] {{ISSN|0590-9597}} {{izdvojeni citat|Zbog neprijateljske ofenzive Špoljarić nije otišao u Zagreb, već u 13. primorsko-goransku brigadu i nije obavio taj zadatak. Ne vjerujemo kako je to bila jedina Titova inicijativa da se na oslobođeni teritorij dovede Miroslav Krleža, kojemu je bilo namijenjeno mjesto potpredsjednika AVNOJ-e. (možda bi o tome mogao više reći Ivan Krajačić Stevo.)|Čepo, 1984., 126.}}</ref> Nakon kapitulacije Italije Krleža biva priveden na sastanak s Pavelićem koji mu nudi razne najviše kulturne funkcije u državi što sve će on odbiti <ref name="adu.unizg.hr"/> i vratiti se u svoj de facto pritvor. Nakon propasti NDH i obnove Jugoslavije zahvaljujući svom utjecaju Krležinoj ženi Beli neće biti suđeno na "sudu časti", ali on neće biti u stanju spasiti Đuru Vranječića koji je bio istovremeno NDH ministar i agent gestapa.<ref name="Ruganje ljudskoj gluposti">{{Cite web |title=Ruganje ljudskoj gluposti |url=http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28910-Ruganje-ljudskoj-gluposti.html |access-date=2014-03-01 |archivedate=2014-01-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140111022347/http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28910-Ruganje-ljudskoj-gluposti.html |deadurl=yes }}</ref> === Period SFRJ === Te 1945. godine u komunizam razočarani Krleža odmah ima prvi poratni susret s Titom koji mu kaže:"S tobom polemika neće biti, a partijski staž ti se priznaje od početka". U tadašnjoj Jugoslaviji samo su ministri vanjskih poslova, policije i vojske i Krleža mogli doći Titu bez ikakve najave ili razloga kada god požele. Sve u svemu on je imao zamerke na novi jugoslovenski sistem, ali ga je bez obzira na to aktivno i iskreno podržavao.<ref name="Ruganje ljudskoj gluposti"/> Već 1946. godine Krleža je jedan od obnovitelja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti čiji postaje podpredsednik, ali njegova dela se ne objavljuju zbog protivljenja dela partije na čelu s Đilasom. [[Datoteka:Ivo-Andrić-i-Miroslav-Krleža.jpg|thumb|right|Odnos [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] i Miroslava Krleže bio je izrazito turbulentan, što se pogoršalo nakon što je Andriću uručena Nobelova nagrada. Iako su javno iskazivali poštovanje, Krleža se nerijetko kritički osvrtao na Andrića i njegov rad.]] Sve se menja ubrzo nakon rezolucije [[informbiro]]a kada zbog svojih predratnih književnih svesci njegov ugled u komunističkoj partiji naglo raste. U klimi liberalizacije on pokreće [[1950]]. Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], čiji postaje predsednika, već 1952. godine nakon ljubljanskog referata kojim žestoko osuđuje književni smjer socijalističkog realizma on postaje nedodirljiva književna veličina. Ono što je u jugoslovenskoj politici bio Tito to je u književnosti od tada Krleža <ref name="Ruganje ljudskoj gluposti"/>. Godine [[1967]]. potpisuje "[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika]]" (vidi [[Hrvatski jezik]]), što je dovelo do njegove ostavke u Centralnom komitetu [[Savez komunista Hrvatske|SKH]] nakon hajke na "nacionalizam" izražen, navodno, u tom dokumentu. U doba [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]] simpatizirao je zahtjeve proljećara, no povukao se kad je postalo očito da je Tito odlučio slomiti hrvatski nacionalni pokret (jedina Krležina uspješna intervencija smanjivanje zatvorske kazne [[Franjo Tuđman|Tuđmanu]]). Do kraja života djeluje u Leksikografskom zavodu, a zadnje godine provodi narušenoga zdravlja i poluparaliziran. To je razdoblje Krležina života iscrpno prikazano u nekonvencionalnim višesveščanim [[monografija]]ma njegova [[Johann Peter Eckermann|Eckermanna]], Enesa Čengića. == Djela == [[Datoteka:Miroslav Krleža (Zagreb).jpg|minijatura|Spomenik Miroslavu Krleži u Zagrebu]] === Poezija i proza === * “Pjesme” I i II, (1918.) * “Pjesme” III, (1919.) * “Pjesme u tmini” (1937.) * “[[Balade Petrice Kerempuha]]” (1936.) == Proza == * “[[Hrvatski bog Mars]]” (1922.; potpuna i konačna varijanta 1933.) * “Novele” (1924.) * “Hiljadu i jedna smrt” (1932.) * “[[Povratak Filipa Latinovicza]]” (1932.) * “Novele” (1937.) * “[[Na rubu pameti]]” (1938.) * “[[Banket u Blitvi]]” (1938.), (1939.), (1962.) * “[[Zastave (roman)|Zastave]]” (1969.) === Drame === * [[Maskerata (Krleža)|Maskerata]] (1914.) * “[[Kraljevo (drama)|Kraljevo]]” (1915.) * “Kristofor Kolumbo” (1917.) * “[[Michelangelo Buonarroti (drama)|Michelangelo Buonarroti]]” (1918.) * “[[Galicija (drama)|U logoru]]” (1920.) * "Adam i Eva" (1922.) * "Galicija" (1922.) * "[[Golgota (drama)|Golgota]]" (1922.) * “[[Vučjak (Krleža)|Vučjak]]” (1924.) * "[[Gospoda Glembajevi]]" (1929.) * "[[U agoniji]]", (1928.) * “[[Leda (drama)|Leda]]”, (1930.) * “[[Aretej (drama)|Aretej]]”, (1959.) * "Deset krvavih godina", (1937.) == Analiza djela == Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi, ....). Rani utjecaji obuhvaćaju skandinavske dramatike kao [[Henrik Ibsen|Ibsena]] i [[August Strindberg|Strindberga]] i filozofa [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], kojima su se kasnije pridružili prozni i pjesnički uradci [[Karl Kraus|Krausa]], [[Rainer Maria Rilke|Rilkea]] i romaneskno djelo [[Marcel Proust|Prousta]]. Iako je često iskazivao averziju i prijezir prema [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskom]], u grozničavim dijalozima Krležinih romana i drama vidljiv je trag [[Rusi|ruskoga]] pisca, kao i [[impresionizam|impresionizma]] i [[ekspresionizam|ekspresionizma]] koji su dominirali [[nemački jezik|njemačkim]] govornim područjem prva dva desetljeća 20. stoljeća. Iako je pokrenuto čak nekoliko edicija, još ne postoji niti jedna koja bi obuhvaćala cijeli Krležin opus. Dodatno takav eventualni pokušaj otežava i činjenica da je sam autor neprekidno intervenirao u svoja već objavljena djela. === Poezija === Krležin je pjesnički opus bjelodan izuzetak od vlastite izreke: "Tko je propao na svim životnim poljima, preostaje mu još bavljenje poezijom i [[Politika|politikom]]". Istina, počeo je glagoljivim, [[Walt Whitman|whitmanovskim]] i verhaerenovskim panteističko-egzaltiranim "simfonijama" ("Pan", [[1917]]., "Tri simfonije", 1917.), nabujaloga verbalnoga vatrometa koji je trebao ostaviti dojam ekstatične životne radosti u kojoj se pojedinac gubi u, za njega oslobađajućim, ritmovima kozmosa. No, rezulatat je bio daleko od očekivanoga (kao što su ustanovili i drugi vitalistički panteisti koji su u to doba harali literarnom Europom): razlomljena sintaksa, mnoštvo bizarnih asocijacija i šepava ritmika naveli su srpskog pjesnika i kritika [[Simo Pandurović|Simu Pandurovića]] na ironičan komentar o jednom Krležinom stihu u kojem ovaj, u karakteristično groteskno-hiperboličnoj maniri najavljuje razaranje vlastitoga mozga: "Ne sumnjamo da će g. Krleža uspeti u svojim namerama!" Nakon te faze uslijedila su zrelija ostvarenja, objavljena u četvorim zbirkama [[1918]]., 1918., te u lirskim djelima početka 30.-ih. Za te se ostvaraje može konstatirati da pokazuju utjecaj srednjoeuropske proturatne lirike i ekspresionističke poetike. Dominantni senzibilitet je paradoksalna mješavina otupjele otuđenosti i sućuti; najbolje pjesme su nabijene pregnantnim slikama društvene bijede i u njima teku asocijativne struje koje vrtlože više disparatnih mislenih i osjećajnih uzlova u uvirno središte pjesničke slike. Opći je dojam toga dijela Krležina pjesničkog djela zrelost u kojoj je hipernadraženi senzibilitet mladca s kompleksom nacionalnoliterarnoga profeta iz rane faze pretočen u snažni i dojmljivi lirski korpus modernističkog uklona – korpus u kojemu su asimilirani i integrirani utjecaji raznih "izama" – poglavito francuske i njemačke provenijencije ([[dadaizam]], [[nadrealizam]], formalizam, ekspresionizam,..). No, nedvojbeno najveći Krležin poetski ostvaraj vizionarni je pjesnički kompendij "Balade Petrice Kerempuha", [[1936]]. Za taj se rad autor dobro pripremao: glavnom mu lektirom bijaše [[Ivan Belostenec|Belostenčev]] monumentalni "Gazofilacij", kao i niz hrvatskih spisatelja koji su pisali na [[Kajkavsko narječje|kajkavštini]], uključujući Vramca, Pergošića, Habdelića i Brezovačkog. Krleža je u "Baladama" stvorio vlastiti jezik, jezik kojim se nikad i nigdje nije govorilo ni pisalo; savršeni hibridni instrument temeljno [[kajkavsko narječje|kajkavskoga]] idioma u koji su utkani, virtuozno i funkcionalno, [[latinski jezik|latinski]], [[mađarski jezik|madžarski]], [[nemački jezik|njemački]], hrvatski [[štokavski]], [[italijanski jezik|talijanski]] i ini leksemi i stilemi. Sva se kompozicija ne može okarakterizirati ni kao spjev, ni pjesnička drama, ni bilo na koji konvencionalan način. U tom djelu dominira, najvećim brojem pjesama, glas i vizura hrvatskoga plebejskoga "proroka" [[Petrica Kerempuh|Petrice Kerempuha]], u autorovoj svijesti utjelovljenja socijalno i nacionalno gaženoga pučkoga hrvatstva; tematika je raznovrsna, no prevladavaju slike krvi, mučenja, razaranja..., kao i motivi izdaje, prodaje, veleizdaje, odnarođenja.., dok je summa djela "Planetarijom", odulja pjesma u kojoj su sažeti svi glavni hrvatski mitovi i likovi posljednjih 500 godina, od bitaka s [[Turci]]ma do [[Ante Starčević|Starčevića]] i [[Fran Supilo|Supila]], od [[Juraj Križanić|Križanića]] i [[Ivan Gundulić|Gundulića]] do [[Josip Juraj Štrosmajer|Strossmayera]]. Pri pozornijem čitanju vidljiva je izočnost suvremenijih pojava (npr. [[Stjepan Radić|Radića]]), kao i nepostojanje zahvata u predtursku prošlost. No, to je možda objašnjivo i time što "Balade" nisu kanile obuhvatiti svehrvatsko povijesno iskustvo, nego su se uglavnom ograničile (što je i logično, uzme li se idiom kojim su pisane) na duboko proživljen i emocijama prezasićen prikaz sjevernohrvatskoga kompleksa i njegovu socijalnonacionalnu golgotu. Neprevodive na hrvatski standardni jezik, a teško pretakane u strane jezike, "Balade" su istodobno korjenito nacionalna i univerzalna knjiga: mitografija tragičnoga ljudskoga kozmosa, inkarniranoga ovog puta ne u dogodovštinama kraljeva i velmoža, nego u višestoljetnome iskustvu gaženoga hrvatskoga pučkog kolektiva. === Drame === Miroslav Krleža je izuzetnu tvoračku energiju posvetio dramskomu žanru – činjenica koja ne začuđuje uzme li se u obzir njegova adolescentska fascinacija dramskom literaturom (poglavito skandinavskom), kao i angažman (društveni život, brak, poznanstva) u [[teatar|kazališnome]] miljeu koji ga je neprestance privlačio. Iako postoje različite periodizacije Krležina dramskoga spisateljstva, vidljivo je da u ranijoj fazi ("Kraljevo", 1918, "Kristofor Kolumbo", 1918, "Michelangelo Buonarrotti", 1919.) prevladava prometejsko-titanski svjetonazor izražen u likovima herojskih vitalista, ali i groteskne karnevalske sotije u masovkama. Sam je scenski rukopis na tragu prvih ekspresionista, njemačkih, čak im i prethodi. "Kraljevo" je možda prva ekspresionistička drama u Europi. U tim je dramama dakle pod jasnim utjecajem [[ekspresionizam|ekspresionizma]] i eksperimentalnih kazališnih strujanja (poigravanje sa zvucima, rasvjetom, jurnjava i tučnjava po pozornici, retorika likova koja je više nalik na deklamatorske političke proglase); ukratko, to su eksperimentalni komadi koji, iako prikazuju povijesne ličnosti iz renesansnoga miljea, jasno izražavaju piščevu vjeru u budućnost koju je pobudila komunistička revolucija u [[Rusija|Rusiji]] (uostalom, prilično čestom pojavom u [[Evropa|Europi]] neposredno poslije 1. svjetskoga rata bijaše kombinacija kazališnoga eksperimentiranja i lijeve radikalne ideologije). U drugom dijelu stvaralaštva Krleža piše radnjom i energijom nabijene dramske komade u kojima se koriste neki ekspresionistički postupci, no u funkciji realističkoga prikaza socijalnih i nacionalnih previranja posljednjih dana [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i nastanka nove države ("Galicija", 1922., "Golgota", 1922., "Vučjak", 1923.). Treći dio piščeva dramskoga opusa ujedno je i najpoznatiji: u ciklusu o Glembajevima, autor se vratio skandinavskim naturalističko-simbolističkim uzorima svoje adolescencije. U prikazu pada i rasapa magnatske obitelji Glemabajevih, te drugih osobnosti iz staleža visokoga građanstva, Krleža je, uzme li se u obzir energija i sustavnost koje je uložio u tu trilogiju ("U agoniji", 1928., "Gospoda Glembajevi", 1928., "Leda", 1932.), stvorio pomalo neobičan korpus. Posve sigurno snažni ostvaraj psihološkoga naturalizma, piščev najpoznatiji dramski ciklus je stilski anakron: u doba radikalne eksperimentalne poetike, koja se proteže od [[Luigi Pirandello|Pirandella]] preko [[Bertolt Brecht|Brechta]] do poslijeratnih [[Eugène Ionesco|Ionesca]] i [[Samuel Beckett|Becketta]], Krleža je ignorirao kazališno inovatorstvo i vratio se predčehovljevskim uzorima. Motivi za to ostaju nejasni, no vjerojatno su u vezi s piščevim približavanjem građanskim slojevima, kojima je lakše bilo apsorbirati konvencionalniju dramaturšku poetiku. Ili, jasnije, Krleža se, vjerojatno zbog pritiska okoline, nakon mladenačkog uzleta vratio u provincijske razmjere. Bitno je i naglasiti da je to jedini dio Krležina stvaralaštva u kojem on, nakon dojmljivog početnog uzleta, tematski i stilski zaostaje za glavnim strujanjima svoga vremena (što se nikako ne bi moglo reći za poeziju, novelistiku, roman, esej i memoarsku publicistiku). Poslijeratni autorov opus tvori nekoliko drama od kojih su najpoznatije "Aretej", [[1959]]. i "Saloma", [[1963]]., dramske fantazije izvan realističkoga miljea (miješaju se prostorni i vremenski planovi, situacije i likovi) koje problematiziraju politiku, rat i povijest – pokušavajući u ponavljanju obrazaca ljudskog ponašanja kroz povijest otkriti smisao ljudskog života. Iako zahtjevni za izvođenje "Aretej" je u režiji Georgija Para jedna od najznačajnijih predstava Dubrovačkih ljetnih igara. === Novele i pripovijesti === Krležin novelistički korpus ostaje, uz [[Ranko Marinković|Marinkovićev]] i [[Ivo Andrić|Andrićev]], dominantnim u hrvatskoj književnosti, a po snazi i univerzalnosti ostvaraja ravnim poznatijim novelističkim ciklusima [[Thomas Mann|Thomasa Manna]] ili [[Albert Camus|Alberta Camusa]]. Piščev se novelistički opus dijeli, uglavnom, u tri tematska ciklusa. Prvi čini jedna od ponajboljih proturatnih proza, zbirka pripovijesti "Hrvatski bog Mars", kompletirana [[1947]]. (iako je većina izašla još u ranim dvadesetima). Tema je besmisleno stradanje hrvatskih domobrana poslanih na klaonicu istočnoga bojišta (Galicija), a stil je karakterističan Krležin – spoj impresionizma i ekspresionizma, povišene retorike i melankoličnih meditacija. Dominiraju naturalistički opisi vojničkoga života i smrti, a sve je uronjeno u ozračje implicitnoga komentara koji bismo mogli označiti gnjevnim i nepomirljivim. Već je tu vidljiva Krležina lijeva orijentacija i nada da će komunistička revolucija jednom zasvagda riješiti probleme tlačenja i imperijalnih osvajanja što je jedna od glavnih razlučnica spram ratne i poratne proze npr. francuskih ili američkih autora, koju karakteriziraju beznađe i besmisao- npr. kod [[Ernest Hemingway|Hemingwaya]]. Kuriozum je i da je u "Hrvatskom bogu Marsu" sačuvano hrvatsko vojno nazivlje koje je ponovo ušlo u uporabu s ostvarenjem suverene hrvatske države. Drugi ciklus tvore novele malograđanskoga kruga, među kojima se ističu "In extremis", "Veliki meštar sviju hulja" i "Smrt bludnice Marije". Taj je ciklus od 11 ili 12 novela kompletiran [[1948]]., a napisan je većim dijelom također u 1920-im. Središtene su najčešće oko sukoba neurotičnoga hrvatskoga intelektualca, idealističko-prevratničke ideologije, i malograđanske buržoaske okoline (tako se može reći da u minijaturi predstavljaju neke od opsesivnih tema kasnijih romana). Treći dio Krležinoga novelističkoga opusa obuhvaća 11 novela, i tematizira «glembajevštinu» ili financijski uspon i moralni pad i slom pripadnika visoke buržoazije. Srodne sa sličnim pripovijestima europskih naturalista na prijelazu stoljeća (no, stilski modernistički usmjerene i samosvojne), te novele pripadaju ponajboljoj europskoj novelistici toga doba, a suvremenomu su čitatelju jamačno najintrigantniji i najzanimljiviji dio Krležina novelističkoga opusa. === Romani === Krležini su romani pisani bujnim, "[[barok]]nim" stilom i jezikom koji vrvi novotvorenicama i složenicama, bogati esejističkim odlomcima u tradiciji srednjoeuropskoga intelektualističkoga romana ([[Robert Musil]], [[Rainer Maria Rilke]]), no i ruskoga romana ideja karakterističnog za [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskoga]], nabijeni su radnjom i dramskim scenama koje se isprepliću s kontemplativnim pasažima o naravi ljudskoga postojanja, umjetnosti, politici i povijesti. Dominira egzistencijalistička vizija ljudske sudbine, izrečena povišenom retorikom, često prenepregnutim i isprekidanim dijalozima, te bujicom slika, zvukova i asocijacija u kojima se miješaju glasovi likova i autorov implicitni komentar. Kao esejistički romani ideja, Krležina su djela bliska romanesknoj struji modernizma prevladavajućoj u književnosti njemačkoga jezika ([[Thomas Mann]], [[Robert Musil]]), no odvajaju se od njih dramatičnošću radnje i silovitim vrtlogom političkih zbivanja koji ne dopušta detaširano intelektualiziranje, po čemu je Krleža sličniji Arthuru Koestleru ili Malrauxu. Uz ponešto zanemarene romane "Tri kavalira frajle Melanije" i "Vražji otok", za Krležinu romanesknu umjetnost reprezentativna su četiri djela: "[[Povratak Filipa Latinovicza]]", "Na rubu pameti", "[[Banket u Blitvi]]" i "Zastave". ''[[Povratak Filipa Latinovicza]]'' roman je o umjetniku, često dovođen u vezu s proustovskim ciklusom (Krleža je [[Marcel Proust|Prousta]] izuzetno cijenio), no bliži je istini sud da je posrijedi protoegzstencijalističko djelo senzibiliteta stranoga francuskom romanopiscu: dominiraju otuđenje i mučnina, incestuozni seksualni porivi i frustracije, ideološko-politički dijalozi vođeni na rubu histerije, rastakanje svijesti izraženo u gongoristički iskrivljenim rečenicama koje nerijetko krše pravila konvencionalne sintakse. To je još vidljivije u satiričko-političkim romanima. "Na rubu pameti" još je dinamičniji spoj dramske radnje izražene u groteskno hipertrofiranim scenama i dijaloškim dvobojima, lirsko-metafizičkim solilokvijima i naglom upadu [[Kajkavsko narječje|kajkavskog]] vernakulara kao moralnoga suca sve te [[Franz Kafka|kafkijanske]] more kojoj je tema najotpornija ljudska osobina: glupost. Sljedeći je u nizu velikih romana nastalih uoči 2. svjetskoga rata (iako mu je posljednja knjiga dovršena poslije rata) ''[[Banket u Blitvi]]'', smješten u imaginarnoj baltičkoj državi i usredotočen na temu totalitarizma i borbe protiv njega. Ta, kako su ju neki nazvali, "poema o politici", nije samo izuzetan politički roman, nego i sadrži bitne autorove uvide i nazore o determinizmu i slobodi u tkanju ljudskoga života i sudbine, prikazanim u nezaboravnoj sceni marioneta lutkarskoga kazališta, još jedan dug piščev srednjovjekovnoj i renesansnoj plebejskoj kulturi. Četvrti, najopsežniji od istaknutih Krležinih romana, "Zastave", istodobno je i najhrvatskiji i najteži za prevođenje, te najteže uspostavlja komunikaciju s potencijalnim inozemnim čitateljem. Taj hrvatski "Rat i mir" ili "summa krležiana" (kako su ga kritičari nazvali), panorama je hrvatskoga društva uoči i poslije [[prvi svjetski rat|1. svjetskoga rata]], te daje konačnu autorovu presudu o zanosima i zabludama mladosti: ponajviše o raspadu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], hrvatskom nacionalnom pitanju, stvaranju i održivosti [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], a sadrži i Krležinu filozofiju povijesti. Dok prethodni romani ne zahtijevaju od čitatelja uranjanje u ideološko-povijesni okvir iz kojega je nastala jugoslavenska država, a po svom su ostvaraju univerzalniji i svjesno inovativne modernističke strukture, "Zastave" su pisane kao golem solilokvij u kojemu pisac više uopće ne haje za žanrovske konvencije ni za efekte privlačnosti čitateljstvu. Taj posljednji veliki roman je Krležin obračun, ali sa samim sobom. Kao bujica teče radnja koja počinje arhetipskim sukobom oca i sina Emeričkih, i koja u svom toku guta konvencije, žanrove i stilove - sve s ciljem što plastičnijega prikaza jugoslavenske ideologije i hrvatske sudbine u presudnim momentima prva dva desetljeća 20. stoljeća. Krležu su često (naravno, dok je imao status državnoga pisca u SFRJ, potajice) prozivali što se nije javno distancirao od komunističkoga totalitarizma i što se stalno vraća na "austro-ugarske teme". Ta je ocjena nepravedna i površna. Autor se obračunao s totalitarizmom, bilo koje boje, u političkim romanima. Njegov uvid da je za hrvatsku nacionalnu sudbinu važnija Jugoslavija (kao ideja) od komunizma (kao ideje) nedavna je prošlost više nego dostatno potvrdila. U "Zastavama" je bilo kakva ideja jugoslavenstva temeljito razorena, pa su nagrade koje je taj roman dobio u doba SFRJ samo znak piščeva statusa nedodirljive veličine, a i, valja reći, mješavine plitkosti i nezainteresiranosti ondašnje političke i kulturne elite, koja vjerojatno nije ni primijetila svu subverzivnu snagu "Zastava". Nabijene političkom poviješću, nezaboravnim likovima i situacijama, problematiziranjem hrvatske, srpske, makedonske i albanske nacionalne sudbine, "Zastave" su istovremeno i nadgrobni spomenik jugoslavenstvu i promišljanje usuda naroda koji su tvorili tu zajednicu. === Eseji === Krležin esejistički opus golem je (obuhvaća možda između 30% i 50% njegova djela), izuzetno raznovrstan i bogat, te središnji po značaju za autora. Nasljednik i protagonist srednjoeuropske tradicije intelektualiziranoga esejizma (kakvu nalazimo, npr., kod [[Karl Kraus|Krausa]] i [[Rainer Maria Rilke|Rilkea]], pisaca koji su snažno utjecali na Krležu), pisac je u esejiziranju cijeloga svoga proznoga spisateljstva nerijetko izbrisao granice među žanrovima: tako se misaono-esejistički pasaži pojavljuju u romanima i novelama, a posebno u dnevnicima i putopisima. Osoba izuzetno širokih interesa, Krleža je u svom esejističkom spisateljstvu obuhvatio politiku, glazbu, književnost, likovnu umjetnost, društvene pojave i velike ličnosti europske kulture, povijest, medicinu, filozofiju i druga područja humanistike i društvenih znanosti. Neka izdanja piščevih djela u esejistiku ubrajaju golem korpus Krležinih zabilježaka o leksikografskim pitanjima (dok je bio ravnateljem Leksikografskog zavoda), izašao pod nazivom "Marginalia lexicographica", te niz opservacija o svemu i svačemu, tiskanom kao višesvezačna "Panorama pogleda, pojava i pojmova". Eseji su izdavani bilo kao posebne knjige ("Evropa danas", 1935, "Deset krvavih godina", 1937, "Eppur si muove", 1938, "Knjiga studija i putopisa", 1939, te polemički "Dijalektički antibarbarus" i "Moj obračun s njima", 1939, 1940), a nemali dio ostalih tekstova izašao je u izdanjima naslovljenima samo kao "Eseji". U tako bogatu, upravo golemu opusu, razvidne su sljedeće značajke: stil je karakterističan Krležin, bujan i gongoristički, često pretovaren neologizmima i bljeskovitim asocijacijama; enciklopedijska inteligencija piščeva suvereno barata nizom disparatnih pojmova i dovodi ih u asocijativne sveze; nemali broj eseja pripada miješanom žanru jer se u njima pojavljuju dramski i poetski fragmenti. U tekstovima posvećenim glazbenicima, piscima, slikarima, povijesnim ličnostima ([[Frédéric Chopin|Chopin]], [[Petar Dobrović]], [[Marcel Proust|Proust]], [[Erazmo Roterdamski|Erazmo Rotterdamski]], [[Paracelsus]],..), Krleža je dao sjajne portrete osobnosti smještene u kontekst vremena i dominantne kulture. Tekstovi su prezasićeni estetskim senzibilitetom, čak i kad se piše o relativno prozaičnim pojavama. Autorovi eseji o politici i povijesti su problematičniji: studije o hrvatskom nacionalnom usudu, o ličnostima [[Frano Supilo|Supila]] i [[Stjepan Radić|Radića]] maestralni su, i po vrijednosti rasvjetljavaju mnoga čvorišta nacionalne prošlosti i problematike bolje nego stručna historiografska djela. Tekstovi pak o svjetskoj politici, skandalima (afera Stavisky) i ideologijama (Brest-Litovsk, Lenjin, polemike o socijalno angažiranoj umjetnosti) osciliraju: nerijetko protkani briljantnim uvidima, bitno su oslabljeni Krležinom fiksacijom na lenjinizam i komunističku ideologiju. Pisac nije nigdje problematizirao marksističku ideologiju niti sovjetsku totalitarnu praksu, pa se stoga za taj dio njegova opusa može reći da je uvelike zastario, a u mnogim vidovima upravo smiješan kao primjer političke kratkovidnosti, pristranosti i dogmatizma. Istina je da je Krleža napadao domatizam komunističke partije u umjetničkim pitanjima, no nikada nije ozbiljnije doveo u pitanje totalitarizam komunističkoga svjetonazora. Krležini eseji pripadaju vrhunskim djelima toga žanra u svjetskoj književnosti. Najbolji su u onim dijelovima u kojima autor daje oduška svomu estetskomu senzibilitetu i stvara dojmljive, nekad kvazidramske, nekad pak impresionističke studije iz područja hrvatske nacionalne problematike, umjetnosti i europske kulture. Vidljivo slabija su djela filozofskih, ekonomskih i analitičkih pretenzija u kojima autor pokušava secirati razne idejne probleme (psihoanaliza, razni metafizički sustavi). Iako veoma načitan i informiran, Krleža je bio poglavito umjetnički, a ne filozofsko-analitički intelekt, pa su ti radovi bitno inferiorniji u usporedbi sa studijama njegova uzora [[Karl Kraus|Krausa]]. Glede piščeve političke esejistike posvećene svjetskoj politici, još je vidljivija dihotomija između sjajnih uvida u političke makinacije međuraća i apologetike komunističke ideologije. Krležin esejistički opus sadrži istodobno izuzetne vrjednote, poglavito o umjetničkim, kulturološkim i nacionalnim temama, kao i dobar dio drugorazrednoga spisateljstva, ponajviše o političko-ideološkoj i religijsko-metafizičkoj problematici. === Dnevnici, zapisi i memoarska proza === [[Datoteka:Miroslav i Bela Krleža.JPG|thumb|200px|thumb|Grob Bele i Miroslava Krleže na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]] [[Datoteka:Leksikografski Zavod Miroslav Krleža.jpg|mini|Leksikografski zavod u Zagrebu koji je Krleža pokrenuo, a koji danas nosi njegovo ime.]] Krležini memoarski zapisi i dnevnici idu u red najvrjednije svjetske literature toga žanra. Hrvatski je pisac ostavio impresivan korpus u ovom, za književnost pomalo marginaliziranom i slabije vrjednovanom žanru: Krleža je dnevnik vodio od 1914. do [[1977]]., a tekstovi su objavljeni 1977. u pet knjiga. Godine [[1988]]. tiskani su "Zapisi s Tržiča", dnevničko-memoarski zapisi u nekoliko knjiga. U taj korpus spadaju i jasno izdvojeni tekstovi poput "Djetinjstva 1902.-1903." (u kojem Krleža opisuje proces odrastanja i dozrijevanja – tekst je tiskan [[1952]].). Posebna, i vjerojatno najbolja Krležina intimna knjiga, jedan od vrhova moderne europske misaone i ispovjedne književnosti su "Davni dani", spoj dnevnika, memoaristike i kasnijih autorovih redaktura (velik dio proznoga uratka potječe iz razdoblja 1. svjetskoga rata, no pisac ga je pedesetih godina dosta radikalno revidirao). Tematski veoma raznorodna, Krležina memoarska esejistika i dnevnički zapisi su sklop piščevih zapažanja o svakodnevnosti življenja, asocijacija i reminiscenicija na prijatelje (i neprijatelje), razmišljanja o filozofskim, etičkim, političkim, umjetničkim, književnim i inim problemima, zabilješke snova, promišljanje prošlosti i djetinjstva, razrađivanje enciklopedijskih natuknica koje su pobudile autorovu znatiželju. Po kakvoći ostvaraja, dnevnici i memoarska proza pripadaju vrhunskim djelima zapadne književnosti te vrste. == Literatura == * [[Viktor Žmegač]]: Krležini europski obzori * [[Stanko Lasić]]: Krležologija, I.-VI. * Krležijana: Enciklopedija o Miroslavu Krleži, I.-III. * Darko Gašparović: Dramatica Krležiana == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Miroslav Krleža}} * {{NSK ime|000439756}} * [http://www.borut.com/library/a_krlezm.htm Miroslav Krleza in South Slavic Literature Library] * [http://www.lzmk.hr/ Leksikografski zavod Miroslav Krleža] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210329151043/http://www.lzmk.hr/ |date=2021-03-29 }} * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GSsr=41&GSvcid=3150&GRid=7196578& Informacija o njegovom grobu] * [http://www.noviplamen.org Novi Plamen - list koji tvrdi da zastupa nasljedje Miroslava Krleze] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110803193549/http://www.noviplamen.org/ |date=2011-08-03 }} * {{Imdb ime|id=0471831|ime=Miroslav Krleža}} {{Miroslav Krleža}} {{Austrijska državna nagrada za evropsku književnost}} {{Dobitnici NIN-ove nagrade}} {{Dobitnici Zlatnog venca}} {{Authority control}} {{Lifetime|1893|1981|Krleža, Miroslav}} {{DEFAULTSORT:Krleža, Miroslav}} [[Kategorija:Miroslav Krleža| *]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici 20. stoljeća]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski dramski pisci]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Jugoslavenski ateisti]] [[Kategorija:Hrvatski ateisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] [[Kategorija:Afera Diamantstein]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] lb09b9m4ajm4mqr5symko53s8bcswyo Peter Falk 0 43239 42713054 42246169 2026-10-24T02:52:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713054 wikitext text/x-wiki {{slično||američkog historičara umjetnosti (rođ. 1950)|Peter H. Falk}} {{Infokutija02 glumac | ime = Peter Falk | slika = Columbo Peter Falk 1973.JPG | opis = kao Columbo, o. 1973. godine | ime_po_rođenju = Peter Michael Falk | datum_rođenja = {{birth date |1927|9|16|df=y}} | mjesto_rođenja = [[New York]], [[SAD]] | datum_smrti {{dda|2011|6|23|df=y}} | mjesto_smrti = [[Beverly Hills]], SAD | period = 1956–2008 | supružnik = Alyce Mayo (1960–76)<br />[[Shera Danese]] (1977–2011) | djeca = 2 kćeri | website = http://www.peterfalk.com/ | nagrade = {{awd|award=[[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u dramskoj seriji|Emmy za glavnog glumca u dramskoj seriji]]|year=1972|title=[[The NBC Mystery Movie]]|year2=1976, 1990|title2=[[Columbo (TV serija)|Columbo]]}}<br />{{awd|award=[[Zlatni globus za najbolju mušku ulogu u dramskoj seriji|Zlatni globus za glunca u dramskoj seriji]]|year=1973|title=[[Columbo (TV serija)|Columbo]]}} }} '''Peter Michael Falk''' ([[16.9.]] [[1927]].- 23.6.2011.) je bio [[Emmy Award|Emmyjem]] i [[Zlatni globus|Zlatnim globusom]] nagrađeni [[SAD|američki]] [[glumac]], najpoznatiji po ulozi [[Poručnik Columbo|poručnika Columba]] u [[Columbo (TV serija)|istoimenoj TV seriji]]. == Izabrana filmografija == {{col-begin}} {{col-break}} * ''Wind Across the Everglades'' (1958) * ''The Bloody Brood'' (1959) * ''[[Pretty Boy Floyd (film)|Pretty Boy Floyd]]'' (1960) * ''[[Murder, Inc. (1960 film)|Murder, Inc.]]'' (1960) * ''The Secret of the Purple Reef'' (1960) * ''[[Pocketful of Miracles]]'' (1961) * ''Pressure Point'' (1962) * ''The Balcony'' (1963) * ''[[It's a Mad, Mad, Mad, Mad World]]'' (1963) * ''[[Robin and the 7 Hoods]]'' (1964) * ''Attack and Retreat'' (1965) * ''[[The Great Race]]'' (1965) * ''Too Many Thieves'' (1966) * ''[[Penelope (1966 film)|Penelope]]'' (1966) * ''[[Luv (drama)|Luv]]'' (1967) * ''[[Anzio (film)|Anzio]]'' (1968) * ''Machine Gun McCain'' (1968) * ''Castle Keep'' (1969) * ''Operation Snafu'' (1970) * ''[[Husbands (film)|Husbands]]'' (1970) {{col-break}} * ''[[A Woman Under the Influence]]'' (1974) * ''[[Murder by Death]]'' (1976) * ''[[Mikey and Nicky]]'' (1976) * ''[[The Cheap Detective]]'' (1978) * ''[[The Brink's Job]]'' (1978) * ''[[The In-Laws (1979 film)|The In-Laws]]'' (1979) * ''[[…All the Marbles]]'' (1981) * ''[[The Great Muppet Caper]]'' (1982) (uncredited) * ''[[The Princess Bride (film)|The Princess Bride]]'' (1987) * ''[[Wings of Desire]]'' (1987) * ''[[Vibes]]'' (1988) * ''[[Cookie (film)|Cookie]]'' (1989) * ''[[Tune in Tomorrow]]'' (1990) * ''[[Roommates (film)|Roommates]]'' (1995) * ''[[Made (2001 film)|Made]]'' (2001) * ''[[Corky Romano]]'' (2001) * ''[[The Lost World (2001 film)|The Lost World]]'' (2001) * ''[[Undisputed]]'' (2002) * ''[[Shark Tale]]'' (2004) * ''[[The Thing About My Folks]]'' (2005) * ''[[Next (film)|Next]]'' (2007) * ''[[American Cowslip]]'' (2008) {{col-end}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20160930100632/http://www.peterfalk.com/ Peter Falk Official Site] * [http://www.columbo-site.freeuk.com/ The Ultimate Lieutenant Columbo Site] * {{IMDb ime|0000393}} * {{ibdb|40121}} {{Zlatni globus za glumca u TV drami}} {{Emmy za glumca u miniseriji}} {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1927|2011|Falk, Peter}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca u dramskoj seriji]] 9gdxbjp4sz2gshbr9i55emzrp3iwayp Eintracht Frankfurt 0 45245 42713107 42655573 2026-10-24T10:22:22Z -Lemmy- 74464 42713107 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | bg = | tekst = | ime kluba = Eintracht Frankfurt | puno ime = Eintracht Frankfurt eingetragener Verein | slika = | boje = {{color box|#000000}} {{color box|#FF0000}} | mjesto = [[Frankfurt na Majni]] | savez = [[Fudbalski savez Njemačke|DFB]] | liga = [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]] | godina osnivanja = {{Birth date and age|1899|03|8|df=y}} | godina raspuštanja = | nadimak = „SGE” ili „Adler” | igralište = [[Deutsche Bank Park]]<br />(prije: ''Waldstadion'') | kapacitet stadiona = 60.100 | direktor = {{flagicon|Nemačka}} [[Mathias Beck]] | trener = {{flagicon|AUT}} [[Adi Hütter]] | nastupi = | golovi = | kapetan = {{flagicon|Nemačka}} [[Robin Koch]] | sezona = 2024/25. | plasman = 3. | trenutačna sezona = 2025./26. | liga1 = | liga1N = | liga2 = | liga2N = | liga3 = | liga3N = | nacionalni kup1 = | nacionalni kup1N = | nacionalni kup2 = | nacionalni kup2N = | nacionalni kup3 = | nacionalni kup3N = | nacionalni kup4 = | nacionalni kup4N = | nacionalni kup5 = | nacionalni kup5N = | LP = | EL = | IT = | KPK = | SK = | IK = | ALP = | AK = | CALP = | KK = | ASK = | CLP = | CL = | CS = | RCS = | OCL = | SKP = | pattern_la1 = _frankfurt2627h | pattern_b1 = _frankfurt2627h | pattern_ra1 = _frankfurt2627h | pattern_sh1 = _frankfurt2627h | pattern_so1 = _frankfurt2627hl | leftarm1 = 000000 | body1 = 000000 | rightarm1 = 000000 | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _frankfurt2627a | pattern_b2 = _frankfurt2627a | pattern_ra2 = _frankfurt2627a | pattern_sh2 = _arg26A | pattern_so2 = _adidasblackl | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = 000000 | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _frankfurt2627t | pattern_b3 = _frankfurt2627t | pattern_ra3 = _frankfurt2627t | pattern_sh3 = _frankfurt2627t | pattern_so3 = _frankfurt2627tl | leftarm3 = | body3 = | rightarm3 = | shorts3 = | socks3 = }} '''Eintracht Frankfurt''' je profesionalni [[fudbal]]ski klub iz [[Frankfurt na Majni]] u [[Hessen]]u u [[Nemačka]]. Jedan su od najstarijih klubova u Njemačkoj. Riječ „Eintracht”<ref>[https://www.duden.de/rechtschreibung/Eintracht Eintracht], dudenonline, prist. 23. 7. 2024.]</ref> na [[njemački|njemačkom]] znači sloga. == Historija == [[Datoteka:Spielszene Karlsruher FV gegen Eintracht Frankfurt in der Oberliga Sued.jpg|left|thumb|300px|Utakmica između [[Karlsruher FV]]a i Eintracht Frankfurta iz [[1946]].]] U razdoblju od [[1899.]] do [[1927.]] godine u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] je nastalo nekoliko klubova, koji su spajani i razdvajani. Za prvog među njima smatra se ''Frankfurter Fußball-Club Viktoria von 1899'', osnovan [[8. 3.|8. marta]] [[1899]]. U [[maj]]u [[1911.]] klubu je pridružen ''Frankfurter Fußball-Club Kickers von 1899'' te je promjenjeno ime u ''Frankfurter FV (Kickers-Viktoria)''. Svoje današnje ime ''Eintracht'' je dobio [[1920]], kada je spojen s ''Frankfurter Turngemeinde von 1861'', stvorivši tako ''TuS Eintracht Frankfurt von 1861''. U konačnom obliku fudbalski klub Eintrach Frankfurt je bio formiran tek [[1967.]] godine. Daleko najjači u [[Hesen]]u, Eintracht nikada nije imao previše uspeha na državnoj razini, ne ostvarivši nikakav značajniji uspeh prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U poslijeratnoj Njemačkoj „Orlovi” su osvojili dva prvenstva južne zone - [[1953.]] i [[1959.]] godine. Poslije drugog od njih odigrali su dobro i u play-off grupi, pa su za titulu igrali sa lokalnim rivalom [[Kickers Offenbach|Kickersom]] iz [[Offenbach]]a. Uzbudljivi finalni okršaj [[28. jun]]a u [[Berlin]]u završen je pobedom Eintrachta poslije produžetka od 5{{nbsp}}:{{nbsp}}3 i jedinom titulom u povijesti kluba. U povijesti europskog fudbala, Eintracht je se upisao sljedeće godine, kao učesnik najatraktivnijeg finala u historiji [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. [[Alfredo di Stefano]] i [[Ferenc Puškaš]] dali su njemačkom prvaku sve golove u pobedi 7{{nbsp}}:{{nbsp}}3 na [[Hampden Park]]u. [[Datoteka:Europacup III FC Utrecht tegen Eintracht Frankfurt 2-1, Bestanddeelnr 931-1009.jpg|thumb|left|285px|Utrecht protiv Eintrachta 2:1, 1980.]] Kada je [[1963.]] osnovana [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]], Eintracht je bio jedan od šesnaest njenih članova i to će ostati neprekidno u prva 33 šampionata. Za to vrijeme klub je osvojio niz trofeja u [[DFB-Pokal|Kupu Nemačke]] - [[1974]], [[1975]], [[1981]], [[1988]], i [[2018.]] godine. Najveći uspeh je ostvaren [[1980.]] godine, kada je Eintracht osvojio [[UEFA Europska liga|Kup UEFA]]. Te sezone u polufinalu su igrale četiri njemačke ekipe, a Eintracht je pobedio [[FC Bayern München|Bayern]] i [[Borussia Mönchengladbach|Borussiju iz Mönchengladbacha]]. Najbliže novoj tituli Eintracht je bio [[1992.]] godine, kada je za [[VfB Stuttgart|Stuttgartom]] zaostao dva boda na kraju sezone, ali nikada u Bundesligi nije završio na prve dvije pozicije. Od tada je Eintracht konstantni putnik iz prve u drugu ligu i nazad. Fudbalski klub je postao akcionarsko društvo [[1. jul]]a [[2000]]. godine. Vode ga tri člana poslovodnog odbora, na čelu sa predsjednikom Heribertom Bruchhagenom, bivšim igračem [[FC Gütersloh|Gütersloha]] (1969—1982). Poslovodni odbor nadzire osmočlani nadzorni odbor na čelu sa Herbertom Beckerom, predstavnikom glavnog Eintrachtovog sponzora ''Fraporta'' ([[aerodrom Frankfurt]]). == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === [[Njemačka nogometna prvenstva|Prvenstvo Zapadne Njemačke]]: * Prvak (1): 1959. [[Njemačka nogometna prvenstva|Prvenstvo Njemačke]]: * Drugi (1): 1932. [[2. njemačka nogometna Bundesliga|2. Bundesliga]]: * Prvak (1): 1998. * Drugi (1): 2012. [[DFB-Pokal|Njemački kup (DFB-Pokal)]]: * Prvak (5): 1974., 1975., 1981., 1988., 2018. * Finalist (4): 1964., 2006., 2017., 2023. === Regionalna natjecanja === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Oberliga Süd]] ** prvak: 1953., 1959. ** drugoplasirani: 1954., 1961., 1962. * [[Prvenstvo Južne Njemačke]] ** prvak: 1930., 1932. ** doprvak: 1913., 1914., 1931. * [[Nordkreis Liga]] ** prvak: 1912., 1913., 1914. * [[Kreisliga Nordmain]] ** prvak: 1920., 1921. ** doprvak: 1922. * [[Bezirksliga Main-Hessen]] ** prvak: 1928., 1929., 1930., 1931., 1932. ** doprvak: 1933. * [[Gauliga Südwest/Mainhessen]] ** prvak: 1938. ** doprvak: 1937. * [[Kup Hessena]] ** pobjednik: 1946., 1969. {{Div col end}} === Europski uspjesi === [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]] * Finalist (1): [[Kup prvaka 1959/60.|1959/60.]] ([[Finale Kupa prvaka 1960.|finale]]) [[Kup UEFA]]/[[UEFA Europska liga]]: * Prvak (2): [[Kup UEFA 1979/80.|1979/80.]], [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]] [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]: * Prvak (1): [[Intertoto kup 1966/67.|1966/67.]] [[Kup Alpa]]: * Prvak (1): [[Kup Alpa 1967.|1967.]] == Trenutni sastav == Ažurirano: 29. travanj/april 2026.<ref>{{cite web |url=https://profis.eintracht.de/2025-2026/kader/ |title=Eintracht Frankfurt |website=eintracht.de |publisher=Eintracht Frankfurt |accessdate=29. 04. 2025. }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> {{Fs start}} {{Fs player|no=2|nat=GER|pos=DF|name=[[Elias Baum]]}} {{Fs player|no=3|nat=BEL|pos=DF|name=[[Arthur Theate]]}} {{Fs player|no=4|nat=GER|pos=DF|name=[[Robin Koch]]}} {{Fs player|no=5|nat=SUI|pos=MF|name=[[Aurèle Amenda]]}} {{Fs player|no=6|nat=DEN|pos=MF|name=[[Oscar Højlund]]}} {{Fs player|no=7|nat=GER|pos=MF|name=[[Ansgar Knauff]]}} {{Fs player|no=8|nat=ALG|pos=MF|name=[[Farès Chaïbi]]}} {{Fs player|no=9|nat=GER|pos=FW|name=[[Jonathan Burkardt]]}} {{Fs player|no=11|nat=GER|pos=FW|name=[[Younes Ebnoutalib]]}} {{Fs player|no=13|nat=DEN|pos=DF|name=[[Rasmus Kristensen]]}} {{Fs player|no=15|nat=TUN|pos=MF|name=[[Ellyes Skhiri]]}} {{Fs player|no=16|nat=SWE|pos=MF|name=[[Hugo Larsson]]}} {{Fs player|no=18|nat=GER|pos=MF|name=[[Mahmoud Dahoud]]}} {{Fs player|no=19|nat=FRA|pos=MF|name=[[Jean-Mattéo Bahoya]]}} {{Fs player|no=20|nat=JPN|pos=MF|name=[[Ritsu Doan]]}} {{Fs player|no=21|nat=GER|pos=DF|name=[[Nathaniel Brown]]}} {{Fs player|no=22|nat=USA|pos=DF|name=[[Timothy Chandler]]}} {{Fs player|no=23|nat=GER|pos=GK|name=[[Michael Zetterer]]}} {{Fs player|no=25|nat=FRA|pos=FW|name=[[Arnaud Kalimuendo]]}} {{Fs player|no=26|nat=JPN|pos=MF|name=[[Keita Kosugi]]}} {{fs mid}} {{Fs player|no=27|nat=GER|pos=MF|name=[[Mario Götze]]}} {{Fs player|no=29|nat=MAR|pos=FW|name=[[Ayoube Amaimouni]]}} {{Fs player|no=30|nat=BEL|pos=MF|name=[[Michy Batshuayi]]}} {{Fs player|no=31|nat=SWE|pos=MF|name=[[Love Arrhov]]}} {{Fs player|no=33|nat=GER|pos=GK|name=[[Jens Grahl]]}} {{Fs player|no=34|nat=GER|pos=DF|name=[[Nnamdi Collins]]}} {{Fs player|no=37|nat=GER|pos=MF|name=Jeremiaha Maluze}} {{Fs player|no=38|nat=GER|pos=MF|name=[[Ebu Bekir Is]]}} {{Fs player|no=39|nat=GER|pos=GK|name=[[Amil Šiljević]]}} {{Fs player|no=40|nat=Brazil|pos=GK|name=[[Kauã Santos]]}} {{Fs player|no=41|nat=MLI|pos=DF|name=Fousseny Doumbia}} {{Fs player|no=42|nat=TUR|pos=MF|name=[[Can Uzun]]}} {{Fs player|no=44|nat=ECU|pos=DF|name=Davis Bautista}} {{Fs player|no=45|nat=USA|pos=MF|name=Marvin Dills}} {{Fs player|no=48|nat=ESP|pos=FW|name=Junior Awusi}} {{Fs player|no=49|nat=ESP|pos=DF|name=Derek Boakye Osei}} {{Fs player|no=50|nat=GER|pos=FW|name=Alessandro Gaul Souza}} {{Fs player|no=53|nat=GER|pos=FW|name=[[Alexander Staff]]}} <!-- {{Fs player|no=|nat=FRA|pos=MF|name=[[Éric Junior Dina Ebimbe]]}} {{Fs player|no=|nat=HUN|pos=MF|name=[[Noah Fenyő]]}} {{Fs player|no=|nat=GER|pos=MF|name=[[Noel Futkeu]]}} {{Fs player|no=|nat=HUN|pos=MF|name=[[Krisztián Lisztes]]}} {{Fs player|no=|nat=GER|pos=FW|name=[[Jessic Ngankam]]}} {{Fs player|no=|nat=FRA|pos=DF|name=[[Niels Nkounkou]]}} {{Fs player|no=|nat=CRO|pos=DF|name=[[Hrvoje Smolčić]]}} {{Fs player|no=|nat=ALB|pos=GK|name=[[Simon Simoni]]}} {{Fs player|no=|nat=CIV|pos=MF|name=[[Elye Wahi]]}} On loan until July 2026 --> {{Fs end}} == Treneri == {{Div col|colwidth=24em}} * 1963/64 – [[Paul Oßwald|Oßwald]], [[Ivica Horvat|Horvat]] * 1964/65 – [[Ivica Horvat|Horvat]] * 1965/66 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1966/67 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1967/68 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1968/69 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1969/70 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1970/71 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1971/72 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1972/73 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1973/74 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1974/75 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1975/76 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1976/77 – [[Hans-Dieter Roos|Roos]], [[Gyula Lóránt|Lóránt]] * 1977/78 – [[Gyula Lóránt|Lóránt]], [[Dettmar Cramer|Cramer]] * 1978/79 – [[Otto Knefler|Knefler]], [[Friedel Rausch|Rausch]] * 1979/80 – [[Friedel Rausch|Rausch]] * 1980/81 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]] * 1981/82 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]] * 1982/83 – [[Helmut Senekowitsch|Senekowitsch]], [[Branko Zebec|Zebec]] * 1983/84 – [[Branko Zebec|Zebec]], [[Dietrich Weise|Weise]] * 1984/85 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1985/86 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1986/87 – [[Dietrich Weise|Weise]], [[Timo Zahnleiter|Zahnleiter]] * 1987/88 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]] * 1988/89 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]], [[Pál Csernai|Csernai]], [[Jörg Berger|Berger]] * 1989/90 – [[Jörg Berger|Berger]] * 1990/91 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1991/92 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1992/93 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Heese|Heese]] * 1993/94 – [[Klaus Toppmöller|Toppmöller]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]] * 1994/95 – [[Jupp Heynckes|Heynckes]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]] * 1995/96 – [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1996/97 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]] * 1997/98 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]] * 1998/99 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]], [[Bernhard Lippert|Lippert]], [[Reinhold Fanz|Fanz]], [[Jörg Berger|Berger]] * 1999/00 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Felix Magath|Magath]] * 2000/01 – [[Felix Magath|Magath]], [[Rolf Dohmen|Dohmen]], [[Friedel Rausch|Rausch]] * 2001/02 – [[Martin Andermatt|Andermatt]], [[Armin Kraaz|Kraaz]] * 2002/03 – [[Willi Reimann|Reimann]] * 2003/04 – [[Willi Reimann|Reimann]] * 2004/05 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2005/06 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2006/07 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2007/08 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2008/09 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2009/10 – [[Michael Skibbe|Skibbe]] * 2010/11 – [[Michael Skibbe|Skibbe]], [[Christoph Daum|Daum]] * 2011/12 – [[Armin Veh|Veh]] * 2012/13 – [[Armin Veh|Veh]] * 2013/14 – [[Armin Veh|Veh]] * 2014/15 – [[Thomas Schaaf|Schaaf]] * 2015/16 – [[Armin Veh|Veh]], [[Niko Kovač|Kovač]] * 2016/17 – [[Niko Kovač|Kovač]] * 2017/18 – [[Niko Kovač|Kovač]] * 2018/19 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2019/20 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2020/21 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2021/22 – [[Oliver Glasner|Glasner]] * 2022/23 – [[Oliver Glasner|Glasner]] * 2023/24 – [[Dino Toppmöller|Toppmöller]] * 2024/25 – [[Dino Toppmöller|Toppmöller]] * 2025/26 – [[Dino Toppmöller|Toppmöller]], [[Dennis Schmitt|Schmitt]] & [[Alexander Meier|Meier]], [[Albert Riera|Riera]] * 2026/27 – [[Adi Hütter]] {{Div col end}} == Najpoznatiji igrači == {{Div col|colwidth=24em}} * {{flagicon|Turska}} [[Halil Altıntop]] * {{flagicon|Norveška}} [[Jørn Andersen‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Michael Aničić]] * {{flagicon|Brazil}} [[Anderson Bamba]] * {{flagicon|Njemačka}} {{flagicon|Gana}} [[Kevin-Prince Boateng]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Ronny Borchers]] * {{flagicon|Brazil}} [[Caio (fudbaler, 1986)|Kaio]] * {{flagicon|KOR}} [[Cha Bum-kun]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Hans-Walter Eigenbrodt]] * {{flagicon|Francuska}} [[Hugo Ekitike]] * {{flagicon|Švicarska}} [[Gelson Fernandes]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Michael Fink (fudbaler)|Michael Fink]] * {{flagicon|Norveška}} [[Jan Åge Fjørtoft]] * {{flagicon|Srbija}} [[Mijat Gaćinović‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Maurizio Gaudino‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Jürgen Grabowski]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Mario Götze‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Hermann Höfer]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Bernd Hölzenbein]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Harald Karger]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Andreas Köpke‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Charly Körbel]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Richard Kress]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Dieter Lindner (fudbaler)|Dieter Lindner]] * {{flagicon|Grčka}} [[Nikos Liberopoulos]] * {{flagicon|Danska}} [[Jesper Lindstrøm]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Werner Lorant]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Joachim Löw‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Egon Loy]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Friedel Lutz]] * {{flagicon|Iran}} [[Mehdi Mahdavikia‎]] * {{flagicon|Egipat}} [[Omar Marmoush]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Erich Meier]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Andreas Möller]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Norbert Nachtweih]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Willi Neuberger]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Bernd Nickel]] * {{flagicon|Nigerija}} [[Jay-Jay Okocha‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Jürgen Pahl]] * {{flagicon|Austrija}} [[Bruno Pezzey]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Alfred Pfaff]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Uwe Rahn]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Ante Rebić‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Erwin Stein (fudbaler)|Erwin Stein]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Dieter Stinka]] * {{flagicon|Japan}} [[Naohiro Takahara‎]] * {{flagicon|Izrael}} [[Taleb Tawatha]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Dino Toppmöller]]‎ * {{flagicon|Njemačka}} [[Wolfgang Trapp]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Hans Weilbächer]] {{Div col end}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Eintracht Frankfurt}} * [https://www.eintracht.de/ Zvanična stranica kluba] * [http://www.sge4ever.de/ Fanklub sge4ever.de] * [http://www.eintracht-stats.de/ eintracht-stats.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615015515/http://www.eintracht-stats.de/ |date=2008-06-15 }} * [http://www.eintracht-archiv.de/ eintracht-archiv.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100329201943/http://www.eintracht-archiv.de/ |date=2010-03-29 }} {{Fußball-Bundesliga}} {{Pobjednici UEFA Europske lige}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Sport u Njemačkoj]] 11a2zwopweqverm4idsl3dmfaivkcit Patrioti (Američka revolucija) 0 50286 42712977 42178006 2026-10-24T00:11:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42712977 wikitext text/x-wiki '''Patrioti''' su bili britanski kolonijalisti u Sj. Americi koji su se pobunili protiv britanske vlasti tijekom [[Američki rat za neovisnost|Američkog rata za neovisnost]] i napravili samostalnu i nezavisnu državu [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] ili na engleskom United States of America. Pobuna se zasnivala na idelogiji republikanizma koji su pogotovo isticali [[Thomas Jefferson]], [[Alexandar Hamilton]] i [[Thomas Paine]]. Patrioti kao skupina su obuhvaćali muškarce i žene iz svih socijalnih skupina. Naprimjer studente na fakultetu kao [[Alexandar Hamilton]], zapovijednike Plantaža kao npr. [[Thomas Jefferson]], i farmere kao [[Daniel Shays]]. Njihovi suparnici su bili [[Lojalisti (Američka revolucija)|Lojalisti]] amerikanci koji su ostali vjerni britanskoj kruni. Djelovanje patriota prije 1775 bilo je očitovano u skupini kao što je Sons of Liberty ili u prijevodu sinovi slobode. Najistaknutiji vojni zapovijednici patriota su bili [[George Washington]], [[Nathanael Green]], [[Francis Marion]]. == Reference (en.wiki) == * Joseph J. Ellis. ''Founding Brothers: The Revolutionary Generation'' (2002), Pulitzer Prize * Mark E. Kann; ''The Gendering of American Politics: Founding Mothers, Founding Fathers, and Political Patriarchy'' Praeger, 1999 [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=23605288 online version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121022508/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=23605288 |date=2010-11-21 }} * Robert Middlekauff; ''The Glorious Cause: The American Revolution, 1763-1789'' (2005) [https://web.archive.org/web/20120524155047/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=84633736 online version] * John C. Miller; ''Origins of the American Revolution.'' (1943) [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=493014 online version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120525054921/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=493014 |date=2012-05-25 }} * John C. Miller; ''Triumph of Freedom, 1775-1783,'' (1948) [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=14559136 online version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524224341/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=14559136 |date=2012-05-24 }} * Robert Previdi; "Vindicating the Founders: Race, Sex, Class, and Justice in the Origins of America," ''Presidential Studies Quarterly,'' Vol. 29, 1999 * Ray Raphael. ''A People's History of the American Revolution: How Common People Shaped the Fight for Independence'' (2002) * Cokie Roberts. ''Founding Mothers: The Women Who Raised Our Nation'' (2005) == Povezano == * [[Američki rat za neovisnost]] * [[Lojalisti (Američka revolucija)]] [[Kategorija:Američka revolucija]] kkx9idsiwt6kx68vdofgcv14ioqohay Razgovor:Roudij 1 54664 42713179 1711854 2026-10-24T11:53:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Roadij]] na [[Razgovor:Roudij]] 1711854 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} i am ravi plz. invite me ITS MY REAL - I CAN DO ANYTHING FOR REALITY AND TRUE i -I CAN DO ANYTHING FOR REALITY AND TRUE. . -I LIKE GIRL BECAUSE VIEW OF MY THINKING THE GIRL BECAUSE VEIW OF MY THINKING THE GIRLSDON'T SAY HIS INTERNAL PROBLEMS WITH EACH OTHER SO I WANT AND TO SOLVE IT. -I LIKE GIRL BUT DON'T KNOW WHAT DOES GIRLLIKE ????????? -I LIKE GIRL BECAUSE GIRL HAVE DIFFERENT THINKING IF WE COMPARE TO BOYS . - I LIKE ORPAN AND HELP TO IT . -I WANT TO HELP THE POOR . -I WANT TO HELP ALWAYS EACH OTHER -I AM WORRY AND UNDERSTAND ANY BODY NOT SAME LIKE ME . -I FORWARD TO LIE WITH ANY GIRLS. -I LIKE ONLY INDIAN CULTURE'S GIRL. 4ebu7wpvtbv4x657j2v514o9jmz6vmg Prefektura Solun 0 55567 42713153 42351627 2026-10-24T11:49:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713153 wikitext text/x-wiki {{Pref GR| ime = Solun | grčko ime = Νομός Θεσσαλονίκης | slika = GreeceThessalonika.png| perif = [[Periferija Središnja Makedonija|Središnja Makedonija]] | grad = [[Solun]]| stan = 1.099.598 | god = 2005.| stan_br = 2| gust_nas = 298,6| gust_br = 3| površ = 3.683 | površ_br = 9| pošta = 54x xx - 57x xx| oblasna = 2310, 239x0| auto = Ν| prov = 2| opština = 43| naselja = 2| ISO = GR-54| veb = [http://www.nath.gr/ www.nath.gr]| }} '''Prefektura Solun''' ({{Grčki1|Νομός Θεσσαλονίκης}} - ''Nomos Thessalonikis'') je po broju stanovnika najveća i privredno najvažnija oblast u [[Periferija Središnja Makedonija|Središnjoj Makedoniji]], u [[Makedonija (Grčka)|Egejskoj Makedoniji]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Sediše prefekture je grad [[Solun]], po kome je prefektura dobila ime. == Prirodni uslovi == Prefektura Solun nalazi se na severu [[Grčka|Grčke]] i izlazi dva puta na more - na jugu na [[Solunski zaliv]], a na istoku na [[Orfanski zaliv]], oba u sastavu [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Na jugoistoku se ova prefektura graniči sa [[Prefektura Halkidiki|prefekturom Halkidiki]], na severoistoku sa [[Prefektura Ser|prefekturom Ser]], na severu[[Prefektura Kilkis|prefekturom Kilkis]], na severozapadu sa [[Prefektura Pela|prefekturom Pela]] i na zapadu sa [[Prefektura Imatija|prefekturom Imatija]]. Područje Solunske prefekture obuhvata donji deo doline reke [[Vardar]] (tzv. [[Solunsko polje]]), veoma plodno i gusto naseljeno. U istočnoj polovini nalazi se planinski predeo [[Vertikos]]. U istočnom delu prefekture nalaze se [[jezero|jezera]] [[Koronija]] i [[Volvi]]. Klima je u primorskom delu prefekture [[sredozemna klima|sredozemna]]. Dalje od obale klima je nešto oštrija, jer se uticaji sa [[Sredozemlje|Sredozemlja]] mešaju sa uticajima iz unutrašnjosti [[Balkan]]a (toplija leta i hladnije zime). == Historija == Prefetura Solun je obrazovana po pripajanju ovog dela [[Balkan]]a [[Grčka|Grčkoj]] [[1913.]] g., kada je ova prefektura bila najveća u državi (7% državne površine). Kasnije je ona smanjena izdvajanjem njenih delova kao posebnih jedinica. Bez obzira na to prefektura Solun je ostala najvažnija u ovom delu [[Grčka|Grčke]]. == Saobraćaj == Oblast [[Solun]]a spada u prometno najvažnija ne samo u [[Grčka|Grčkoj]], već i na [[Balkan]]u. Ovde se sustiču mnogi putevi iz poluostrvske [[Grčka|Grčke]] i unutrašnjosti [[Balkan]]a, a grad [[Solun]] je oduvek bio najbliži grad [[Egej]]a unutrašnjosti poluostrva. == Povezano == * [[Solun]] * [[Egejska Makedonija]] == Vanjske veze == * [http://www.nath.gr/ Prefektura Solun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200429180647/http://www.nath.gr/ |date=2020-04-29 }} * [https://web.archive.org/web/20191201130256/http://www.thessalonikicity.gr/ Grad Solun] * [http://www.saloniki.org www.saloniki.org Solun] {{Grčke prefekture}} {{Grčka ostrva}} {{DEFAULTSORT:Solun}} [[Kategorija:Egejska Makedonija]] [[Kategorija:Prefekture Grčke]] drvc119ig5q7p3biw0j2wi012dhnhvx Šablon:Navbox with columns 10 65584 42712917 1754815 2026-10-23T16:25:55Z Edgar Allan Poe 29250 test 42712917 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Navbox|with columns}}<noinclude> {{documentation}} <!---Please add metadata to the <includeonly> section at the bottom of the /doc subpage---> </noinclude> anzhsxs1564jffpwk18im0qyq9l0icw FK Sarajevo 0 67273 42712888 42695878 2026-10-23T15:40:01Z Semso98 47593 42712888 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub (BS) | Boja1 = white | Boja2 = maroon | Ime kluba = FK Sarajevo | Puno ime = Fudbalski klub<br>Sarajevo | Grb = | Nadimak = ''Bordo-bijeli''<br>''Divovi'' | Osnovan = [[24. oktobar]] [[1946]]<ref>{{cite web|title=Lična karta - FK Sarajevo|url=https://fksarajevo.ba/klub/licna-karta|website=fkzeljeznicar.ba|accessdate=9. 7. 2023|website=fksarajevo.ba}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Asim Ferhatović Hase]] | Kapacitet = 30.121 | Vlasnik kluba = [[Ismir Mirvić]] (98,26%)<br />Ostali (1.74%) | Predsjednik kluba = Ismir Mirvić | Menadžer = [[Zoran Zekić]] |Uspjesi = 16 trofeja |Nacionalni kupovi = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X8'''<br>[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X5'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X2'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X1''' |Evropski kupovi = | Adresa = Maršala Tita 38b<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]) | Webstranica = [https://fksarajevo.ba/ fksarajevo.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Sarajevo - sezona 2024/2025.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _sarajevo2627h | uzorak_t1 = _sarajevo2627h | uzorak_dr1 = _sarajevo2627h | uzorak_š1 = _sarajevo2627h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 600020 | tijelo1 = 600020 | desna ruka1 = 600020 | šorc1 = 600020 | čarape1 = 600020 | uzorak_lr2 = _sarajevo2627a | uzorak_t2 = _sarajevo2627a | uzorak_dr2 = _sarajevo2627a | uzorak_š2 = _sarajevo2627a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF }} '''Fudbalski klub Sarajevo''' osnovan je 24. oktobra 1946. u [[Sarajevo|Sarajevu]], glavnom gradu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. FK Sarajevo je bio najuspješniji klub iz [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u ligi bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], osvojivši dvije titule prvaka u sezonama 1966/1967. i 1984/1985. Jedan je od istaknutih članova [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] uz osvojenih osam [[Kup Bosne i Hercegovine u fudbalu|kupova Bosne i Hercegovine]] (1997, 1998, 2002, 2005, 2014, 2019, 2021. i 2025), pet prvenstva Bosne i Hercegovine (1998/1999, 2006/2007, 2014/2015, 2018/2019, 2019/2020) i jedan [[Superkup Bosne i Hercegovine u fudbalu|Superkup Bosne i Hercegovine]]. Klub je sedam puta bio državni viceprvak. FK Sarajevo se nalazi na drugom mjestu tabele Premijer lige Bosne i Hercegovine i jedan je od istaknutih predstavnika Bosne i Hercegovine u evropskim takmičenjima. Jedan je i od najpopularnijih klubova u Bosni i Hercegovini, uz gradskog rivala [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Rivalstvo dvaju klubova ogleda se kroz sarajevski derbi. Klub svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Stadionu ''Asim Ferhatović Hase'']], koji ima kapacitet od 30.121 mjesta.<ref name="stadion">{{cite web |last1=Zilić |first1=Semir |title=Da li znate koliko iznosi kapacitet stadiona Koševo? |url=https://www.bordovremeplov.ba/vijest/details?id=386 |website=www.bordovremeplov.ba |access-date=13 June 2025 |language=bs |date=17 April 2025}}</ref> == Historija == === Prvi dani === [[Datoteka:FK Sarajevo.jpg|thumb|250px|Prostorije FK Sarajevo]] 24. oktobra 1946. godine spajanjem FK "Udarnik" i OFK "Sloboda" osnovano je sportsko društvo "Torpedo" koje godinu dana kasnije mijenja ime u SDM "Sarajevo". Prema planu koji je iznesen na sastanku u velikoj dvorani fiskulturnog doma novo Sportsko društvo trebalo je okupiti ono najbolje iz grada Sarajeva i BiH. Kao samostalan fudbalski klub "Sarajevo" egzistira od 20. maja 1949. godine, a dan kasnije je registrovano u Fudbalskom savezu područja Sarajevo. Znatno ojačano igračima iz ostalih klubova kojima je naređeno da pređu u novoosnovani klub Torpedo uspjeva u drugoj sezoni Jugoslovenske lige ući u društvo najboljih, ali nakon samo jedne sezone ispadaju da bi se odmah slijedeće sezone opet vratili. 1950. Sarajevo zauzima peto mjesto, a dvije godine nakon toga klub se sa uspjehom bori za opstanak. Nakon toga sve do sezone 1956/57 Sarajevo se može svrstati u red stabilnih prvoligaša. U sezoni 1956/57 na jednu godinu ispada u drugu ligu, a već sljedeće se vraćaju i nekoliko godina opet osvajaju mjesta u sredini tabele. === U društvu prvaka === U takmičarskoj sezoni 1964/65. Sarajevo je osvojilo titulu vicešampiona, a u sezoni 1966/67. i šampionsku titulu kao prvi klub iz Bosne i Hercegovine. Značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u [[Kup Jugoslavije|kupu Jugoslavije]]. 1947. Sarajevo plasirali su se u polufinale a korak dalje su napravili u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to najuspješnija sezona u historiji Sarajeva. U sezoni 1984/85. Sarajevo daruje svojim navijačima po drugi put titulu šampiona. Tokom cijele sezone Sarajevo je vodilo "bitku" sa [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] za prvo mjesto, da bi u zadnjem kolu pobjedom nad [[FK Crvena zvezda|Crvenom Zvezdom]] (40.000 gledalaca, 2:1) obezbijedili plasman u kup evropskih šampiona. === Međunarodne utakmice === Klub je od 07. marta 1948. do decembra 1982. godine odigrao 226 međunarodnih utakmica na četiri kontinenta i veoma uspješno reprezentovao sport tadašnje države. Bilans je rezultatski povoljan i izgleda ovako: 107 pobjeda, 58 neriješeno, 61 izgubljenih sa gol-razlikom 570:383. Gotovo na svim gostovanjima u inostranstvu Sarajevo je dobivalo laskave ocjene i priznanja. Tako je [[Kolumbija|kolumbijski]] list "La Perensa" pisao februara 1972. godine da je Sarajevo zasjenilo sve inostrane ekipe koje su posljednih godina gostovale u Kolumbiji, pa čak i [[brazil]]ski [[Santos]], sa slavnim [[Pelé|Peleom]]. "Gosti iz Jugoslavije njeguju maštovitu i tehnički dotjeranu igru, koja oduševljava i plijeni" – pisao je tada kolumbijski list. Avgusta 1972. godine poslije međunarodnog turnira u Malagi (Španija), list "Sol de Espanja" ovako je komentarisao finalni susret u kojem je praška [[Dukla]], tek poslije izvođenja jedanesteraca savladala "Sarajevo" sa 4:3 – "Pravda nije zadovoljena. Umjesto u Sarajevo, trofej ide u [[Prag]]. Tim sa Koševa je moralni pobijednik turnira. Pružio je najdopadljiviju igru i osvoijo simpatije 25,000 gledalaca". Inače, pred najviše gledalaca Sarajevo je igralo 31. augusta 1957. godine u Katovicama ([[Poljska]]), protiv selekcije "Katovica". Rezultat je bio 2:2, a meč je posmatralo 120,000 gledalaca. === Kroz lige BiH === Sarajevo je nakon početka rata u BiH i povlačenja bh. ekipa iz [[Prva Savezna liga|prve lige]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] postalo član novoosnovane [[Prva liga NS BiH|Prve Lige BiH]]. Ekipa je učestvovala na svim prvenstvima Bosne i Hercegovine koje je organizovao [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]], od 1994. godine. Prvoj sezoni je prethodila utakmica protiv selekcije [[UNPROFOR]]-a u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], na [[Stadion "Koševo"|stadionu Koševo]], u kojoj je Sarajevo pobijedilo rezultatom 4-1. U prvenstvu je nakon prvog mjesta u grupi "Jablanica" na finalnom turniru Sarajevo osvojilo drugo mjesto. 2005. godine Sarajevo osvaja Kup BiH i osigurava učešće u [[UEFA Europska Liga|Kupu UEFA]]. Ali do utakmica [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]] ne dolazi, jer [[UEFA]] ne izdaje klubu [[UEFA program licenciranja|licencu]] potrebnu za evropske utakmice. === Mlade snage === Sarajevo je i dalje "izbacivalo" nove igrače. Naslijednici [[Safet Sušić|Sušića]], [[Faruk Hadžibegić|Hadžibegića]], [[Husref Musemić|Musemića]], [[Predrag Pašić|Pašića]], [[Asim Ferhatović|Ferhatovića]] se zovu [[Džemal Berberović|Berberović]], [[Albin Pelak|Pelak]], [[Alen Škoro|Škoro]], [[Emir Obuća|Obuća]], [[Veldin Muharemović|Muharemović]]... U sklopu FK Sarajevo djeluje škola fudbala "Asim Ferhatović - Hase" iz koje su ponikli veliki igrači. U periodu od konstituisanja BiH kao nezavisne države Škola fudbala Fudbalskog kluba Sarajevo je najuspješnija u našoj državi. "Bordo" klub je u ovom periodu dao rekordan broj igrača u svim reprezentativnim selekcijama BiH, a brojni su trofeji na domaćoj i međunarodnoj sceni, osvojena prvenstva i kupovi u omladinskoj kategoriji. == Domaća takmičenja == Uz dvije titule prvaka Jugoslavije, 1967. i 1984. značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u Kupu Jugoslavije. Već 1947. dospijelo je do polufinala i samo igrom žrijeba nije postalo finalista, što će ligašu sa Koševa uspjeti u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to inače najuspješnija sezona u historiji Sarajeva. FK Sarajevo u poslijeratnom periodu osvaja prvo mjesto u takmičenju pod organizacijom NS BiH u sezoni 1998./99. međutim zbog sukoba Zrinjskog i Veleža oko korištenja stadiona Bijali Brijeg play off sa klubovima iz Herceg-Bosne nije odigran tako da je Sarajevo proglašeno prvakom od strane NS BiH. Sezone 1997/98 i 1998/99 završavali su na drugom mjestu, a u sezoni 2006/07. Sarajevo je prvi put osvojilo Premijer ligu BiH. FK Sarajevo je u sezonama 1997., 1998., 2002. i 2005. osvojio [[Kup BiH]], a 1999. i 2000. je bio finalista kupa. 1997 godine osvaja [[Super kup NS BiH|Super kup]]. == Sarajevo u Evropi == Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je igralo protiv Kiparskog [[Olympiakos Nicosia|Olympiakosa]]. Nakon ukupne pobjede od 5-3 na [[Stadion "Koševo"|Koševo]] je došao poznati [[Manchester United F.C.|Manchester United]], predvođen [[George Best|Georgom Bestom]]. Nakon 0-0 u Sarajevu, igrači bordo tima su u uzvratu izgubili sa 2-1 i tako završili svoj prvi izlet u Evropu. Svoj drugi pokušaj u Ligi prvaka Sarajevo je imalo protiv finskog prvaka Kuusysi Lahti 1986. godine. U dvije utakmice Sarajevo gubi sa ukupnim rezultatom od 4-2. Što se tiče evropskog nogometa Sarajevo je imalo dosta uspjeha u poslijeratnom periodu. Najveća utakmica FK Sarajeva od 1992. god. je igrana protiv [[Bešiktaš Istanbul|Bešiktaša]] iz [[Istanbul]]a. Naime bordo momčad je u Istanbulu iznenadila cijelu bh. javnost odigravši 2:2. Nažalost, na Koševu su u revanšu izgubili 5:0. Osvajanjem drugog mjesta u sezoni 2005/06. Sarajevo je izborilo takmičenje u [[UEFA Europska Liga|Kupu UEFA]], ali su porazom od [[Rapid Bukurešt|Rapida]] iz [[Bukurešt]]a svoj put završili u 2. pretkolu. == Stadion == [[Datoteka:Asim Ferhatovic Hase.jpg|thumb|300px|Fudbalski Klub Sarajevo sve svoje domaće utakmice igra na najvećem stadionu u Bosni i Hercegovini, Olimpijskom stadionu Asim Ferhatović - Hase.]] {{glavni|Stadion Asim Ferhatović Hase}} Domaći teren FK Sarajevo je stadion Asim Ferhatović Hase, nekada poznat kao stadion Koševo, koji se nalazi u sarajevskom naselju Koševo. Stadion je otvoren 1947. godine. 1984. godine, rekonstruisan je za Zimske Olimpijske igre 1984. godine, te se zbog toga često naziva i Olimpijski stadion. Od jula 2004. godine nosi naziv "Asim Ferhatović - Hase", po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]], legendarnom nogometašu FK Sarajeva, koji se karijueru završio 1967. godine. Danas, stadion Asim Ferhatović Hase ima kapacitet od 30.121 sjedećih mjesta<ref name="stadion"/>, te je ponakad domaćin [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|fudbalskoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine]], kada se utakice ne igraju na [[Stadion Bilino polje|stadionu Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]]. == Navijači == === Horde Zla === {{glavni|Horde zla}} {{vidi|Nogometni izgredi Široki Brijeg-Sarajevo}} Navijači kluba poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Navijačke grupe postoje širom Evrope, kao što su Horde Zla Stuttgart, koji se nalaze u Njemačkoj. Također, navijačka grupa Horde Zla ima odjeljak i u Sjedinjenim Američkim Državama, a najpoznatiji od njih su Horde Zla Reapers iz Los Angelesa, Kalifornija. == Poznati bivši igrači == {{div col|cols = 4}} * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Boško Antić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Zijad Arslanagić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Boro Beatović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ibrahim Biogradlić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Milenko Bajić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Bernard Barnjak]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Radoslav "Raša" Bebić|Raša Bebić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miroslav Blažević]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Stjepan Blažević]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Branko Bošnjak]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Tomislav Bošnjak]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Boban Božović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dragan Božović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Vojin Božović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miroslav Brozović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Stojan Crnogorac]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nusret Čerkić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Salih Delalić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Sreten Dilberović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Zlatko Dupovac]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Kemal Džemidžić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Mile Đokić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miloš Đurković]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Mirsad Fazlagić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Asim Ferhatović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nijaz Ferhatović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Sead Gruda]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Faruk Hadžibegić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Esad Hadžijusufović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Haris Jaganjac]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Anto Jakovljević]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dragan Jakovljević]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Mehmed Janjoš]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Slobodan Janjuš]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Sead Jesenković]] * {{flagicon|Jugoslavija}} Dušan Jovanović * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Davor Jozić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Goran Jurišić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Predrag Jušić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Mirza Kapetanović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dane Kuprešanin]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Vahid Kurtović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Đuro Lovrić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Franjo Lovrić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Zoran Lukić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Zoran Ljubičić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Osman Maglajlija]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miodrag "Milan" Makić|Milan Makić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Anton Mandić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Srboljub Markušević]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nijaz Merdanović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Senad Merdanović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nihad Milak]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ivica Mioč]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Refik Muftić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Fuad Mulasmajić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Husref Musemić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Vahidin Musemić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Džemaludin Mušović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Fuad Muzurović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nihad Nalbantić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Predrag Pašić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ivica Petković]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Vladimir Petković]] * {{flagicon|Crna Gora}} {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vukašin Petranović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Fahrudin Prljača]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Boško Prodanović]] * {{flagicon|USSR}} [[Aleksei Prudnikov]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Željko Pustivuk]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ferid Radeljaš]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miladin Radičević]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dejan Raičković]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ante Rajković]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Alojz Renić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Srebrenko Repčić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Radomir Savić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Salko Selimović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dragan Simić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ibrahim Sirćo]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Uzeir Srna]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Mladen Stipić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Memnun Suljagić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Safet Sušić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Murat Šaran]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Salih Šehović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Kemal Šestić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Sreten Šiljkut]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Anton Škaro]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Edhem Šljivo]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Suad Švraka]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Zijad Švrakić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Muhidin Teskeredžić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Anđelko Tešan]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina|1992}} [[Emir Tufek]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Hidajet Tulumović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Jasminko Velić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nenad Vidaković]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Risto Vidaković]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Želimir Vidović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dragoslav "Dragan" Vujanović|Dragan Vujanović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ivica Vujičević]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Svetozar Vujović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Slaviša Vukičević]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Fahrudin Zejnilović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Marcel Žigante]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dobrivoje Živkov]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adi Adilović]] * {{flagicon|Gana}} [[Joachim Adukor]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Aganspahić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mersudin Ahmetović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Muhamed Alaim]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ismet Alić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mehmed Alispahić]] * {{flagicon|Makedonija}} [[Marjan Altiparmakovski]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nemanja Anđušić]] *{{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Marin Aničić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ensar Arifović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Alen Avdić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Arben Avdija]] * {{flagicon|Makedonija}} [[Daniel Avramovski]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Miloš Babić]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Dražen Bagarić]] * {{flagicon|Crna Gora}} [[Srđan Bajić]] * {{flagicon|Crna Gora}} [[Saša Balić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Elvir Baljić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dejan Bandović]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Tomislav Barbarić]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Mario Barić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Alen Bašić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Senad Begić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Bekić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Amer Bekić]] * {{flagicon|Srbija}} [[Zoran Belošević]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Leon Benko]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Džemal Berberović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nemanja Bilbija]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Zoran Blagojević]] *{{flagicon|Austrija}} [[Darko Bodul]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Abdulah Bogilović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Spomenko Bošnjak]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Sead Bučan]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Rusmir Burek]] * {{flagicon|Brazil}} [[César Augusto Hermenegildo|César Augusto]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Gojko Cimirot]] *{{flagicon|Crna Gora}} [[Boris Cmiljanić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ljuban Crepulja]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nermin Crnkić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Rusmir Cviko]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vahidin Čahtarević]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Hamza Čataković]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Aldin Čenan]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Frane Čirjak]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Midhat Čorbo]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Denis Čomor]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Samir Čupina]] * {{flagicon|Crna Gora}} [[Marko Ćetković]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Ćupina]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirsad Dedić]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Matej Delač]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Belmin Dizdarević]] * {{flagicon|Srbija}} [[Vojislav Dragović]] * {{flagicon|Makedonija}} [[Vlatko Drobarov]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edin Dudo]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Duljević]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Amer Dupovac]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Samir Duro]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Džafić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Muhamed Džakmić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mensur Džaviti]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Jasmin Đidić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Andrej Đokanović]] * {{flagicon|Brazil}} [[Emerson Reis Luiz|Emerson Luiz]] * {{flagicon|Engleska}} [[Matthias Fanimo]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Amar Ferhatović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nidal Ferhatović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adi-Amar Fočić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dejan Gavrić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vedad Gljiva]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nermin Gogalić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Emir Granov]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vladan Grujić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Boris Gujić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ismet Hadžiahmetović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ahmed Hadžispahić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Damir Hadžić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Emir Hadžić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Emir Halilović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dino Hamzić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Faris Handžić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Handžić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Kenan Handžić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Harba]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Admir Hasančić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Haskić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nermin Haskić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Anes Haurdić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Anel Hebibović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Reuf Herco]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Elvedin Herić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nedim Hiroš]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dušan Hodžić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dženan Hošić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Armin Hrvat]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Hurtić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Said Husejinović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edin Husić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ferid Idrizović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Faruk Ihtijarević]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Ivan Ikić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Perica Ivetić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adis Jahović]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Mato Jajalo]] * {{flagicon|Srbija}} [[Bojan Jović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ivan Jukić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nedim Jusufbegović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Rusmir Kadrić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Advan Kadušić]] * {{flagicon|Sirija}} [[Ahmad Kalasi]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Kanurić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Rifet Kapić]] * {{flagicon|Srbija}} [[Žarko Karamatić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Karamehmedović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Elvis Karić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mahir Karić]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Vladimir "Vlado" Kasalo|Vlado Kasalo]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Rijad Kobiljar]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Damir Kojašević]] * {{flagicon|Srbija}} [[Nikola Komazec]] * {{flagicon|Srbija}} [[Miroljub Kostić]] * {{flagicon|CIV}} [[Germain Kouadio]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Kovačević]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vladan Kovačević]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Damjan Krajišnik]] * {{flagicon|Slovenija}} [[Denis Kramar]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Sulejman Krpić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirzet Krupinac]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Numan Kurdić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mićo Kuzmanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Kenan Lamadžema]] * {{flagicon|Srbija}} [[Darko Lazić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Sanjin Lelić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Enver Lugušić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Marinko Mačkić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Smajo Mahmutović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Marko Maksimović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ajdin Maksumić]] * {{flagicon|Brazil}} [[Marciano José do Nascimento|Marciano]] * {{flagicon|Srbija}} [[Alen Melunović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Jasmin Memišević]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Enes Mešanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirza Mešić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Marko Mihojević]] * {{flagicon|Crna Gora}} [[Nemanja Mijušković]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Slobodan Milanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ninoslav Milenković]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Hrvoje Miličević]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Semjon Milošević]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Damir Mirvić]] * {{flagicon|Makedonija}} [[Risto Mitrevski]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Muharemović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Veldin Muharemović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nihad Mujakić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirsad Mujkić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nardin Mulahusejnović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ismet Mulavdić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Milan Muminović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Avdo Murga]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Alen Mustafić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Zinedin Mustedanagić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Safet Nadarević]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Dalibor Nedić]] * {{flagicon|Srbija}} [[Vladimir Nikitović]] * {{flagicon|Kamerun}} [[Jean-Louis Nouken]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Saša Novaković]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Samir Nuhanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Emir Obuća]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ševko Okić]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Mirko Oremuš]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Amer Osmanagić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Osmanhodžić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Osmanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Kerim Palić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dalibor Pandža]] * {{flagicon|Srbija}} [[Đorđe Pantić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Irfan Paučinac]] * {{flagicon|Srbija}} [[Bojan Pavlović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edin Pehlić]] * {{flagicon|Srbija}} [[Aleksandar Pejović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Albin Pelak]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Pervan]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Selmir Pidro]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Alem Plakalo]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Emir Plakalo]] * {{flagicon|Srbija}} [[Radoš Protić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dario Purić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Bojan Puzigaća]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Darko Raca]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Samir Radovac]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Amar Rahmanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Tarik Ramić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edvin Rastoder]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Admir Raščić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Senad Repuh]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ševkija Resić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirza Rizvanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edin Rustemović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Đani Salčin]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mufid Salčinović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Fuad Salihović]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Elvis Sarić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirza Selimović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ivan Sesar]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Deni Simeunović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ervin Smailagić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Džemal Smječanin|Džemo Smječanin]] * {{flagicon|Srbija}} [[Miloš Stanojević]] * {{flagicon|Srbija}} [[Milan Stepanov]] * {{flagicon|Srbija}} [[Miloš Stojčev]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Memnun Suljagić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Asmir Suljić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Halid Šabanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Zdravko Šaraba]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edin Šaranović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Fuad Šašivarević]] * {{flagicon|Srbija}} [[Vučina Šćepanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Šećerović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Alen Škoro]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Šmigalović]] * {{flagicon|Crna Gora}} [[Aleksandar Šofranac]] * {{flagicon|Srbija}} [[Radan Šunjevarić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Benjamin Tatar]] * {{flagicon|Srbija}} [[Ivan Tatomirović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ognjen Todorović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Tolja]] * {{flagicon|Srbija}} [[Nemanja Tomašević]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Sedin Torlak]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Muharem Trako]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Anid Travančić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ivan Trifković]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vule Trivunović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Turković]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Ušanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ervin Uščuplić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dženan Uščuplić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Azrudin Valentić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dal Varešanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirza Varešanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Anes Vazda]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nermin Vazda]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Demirel Veladžić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dinko Vrabac]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Duško Vranešević]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Sretko Vuksanović]] * {{flagicon|Makedonija}} [[Krste Velkoski]] * {{flagicon|Srbija}} [[Irfan Vusljanin]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ševal Zahirović]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Zoran Zekić]] * {{flagicon|Srbija}} [[Nemanja Zlatković]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dilaver Zrnanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Muhidin Zukić]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Boris Živković]] {{div col end}} == Poznati treneri == {| |valign="top"| * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miroslav Brozović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Svetozar Vujović]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Aleksandar Atanacković]] * {{flagicon|Jugoslavija}} {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirsad Fazlagić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Franco Lovrić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Boško Antić]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Munib Saračević]] * {{flagicon|Jugoslavija}} [[Srboljub Markušević]] * {{flagicon|Jugoslavija}} {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Fuad Muzurović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Husref Musemić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Agim Nikolić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Denijal Pirić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Kemal Alispahić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Šener Bajramović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirza Varešanović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mehmed Janjoš]] * {{flagicon|Češka}} [[Jiří Plišek]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dragan Jović]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Husref Musemić]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Robert Jarni]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dženan Uščuplić]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Meho Kodro]] * {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dženan Uščuplić]] * {{flagicon|Srbija}} [[Miodrag Ješić]] |} == Uspjesi == * '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Šampioni Premijer lige BiH]]: 4''' ::2006/2007, 2014/2015, 2018/2019, 2019/2020 * '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači kupa BiH]]: 8''' ::1996/1997, 1997/1998, 2001/2002, 2004/2005, 2013/2014, 2018/2019, 2020/2021, 2024/2025 * '''[[Super kup NS Bosne i Hercegovine|Osvajači Super Kupa BiH]]: 1''' ::1996/1997 * '''[[Prva nogometna liga NS Bosne i Hercegovine|Šampioni Prve Lige BiH]]: 1''' ::1998/1999 <sup>1</sup> * '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Šampion Jugoslavije]]: 2''' ::1966/1967, 1984/1985 <sup>1</sup> <small>''Zbog sukoba NS BiH i NS HB oko igranja Veleža na stadionu Bijeli Brijeg play off 1999. nije odigran. Sarajevu je dodijeljena titula za sezonu 1998/1999.''</small> === Evropski uspjesi === ==== Sažetak ==== {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="150"|Competition ! width="30"|Igr ! width="30"|Pob ! width="30"|Ner ! width="30"|Por ! width="30"|GZ ! width="30"|GP ! width="150"|Posljednja sezona |- | [[UEFA Liga prvaka|Evropski kup / UEFA Liga prvaka]] | 12 | 4 | 2 | 6 | 19 | 16 | [[UEFA Liga prvaka 2007/08.|2007/08]] |- | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / UEFA Evropska liga]] | 30 | 9 | 8 | 13 | 42 | 58 | [[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10]] |- |'''Ukupno''' |'''42''' |'''13''' |'''10''' |'''19''' |'''61''' |'''74''' |} <small>Izvor: [https://web.archive.org/web/20090926192002/http://www.uefa.com/footballeurope/club=64378/domestic.html], Posljednje ažuriranje na dan 31. august 2009. godine<br />'''Igr''' = odigrano utakmica; '''Pob''' = pobjeda; '''Ner''' = nerješeno; '''Por''' = poraz; '''GZ''' = golovi za; '''GP''' = golovi protiv. Ukinuta takmičenja nazačena su ''italik'' slovima.</small> ==== UEFA Liga prvaka ==== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Rezultat |- |[[UEFA Liga prvaka 1967/68.|1967/68]] |[[UEFA Liga prvaka]] |Prva runda |{{flagicon|Kipar}} |[[Olympiakos Nicosia]] |2-2, 3-1 |- | | |Druga runda |{{flagicon|Engleska}} |[[Manchester United F.C.|Manchester United]] |0-0, 1-2 |- |[[UEFA Liga prvaka 1985/86.|1985/86]] |[[UEFA Liga prvaka]] |Prva runda |{{flagicon|Finska}} |[[FC Kuusysi]] |1-2, 1-2 |- |[[UEFA Liga prvaka 2007/08.|2007/08]] |[[UEFA Liga prvaka]] |Prva kvalifikaciona runda |{{flagicon|Malta}} |[[Marsaxlokk]] |3-1, 6-0 |- | | |Druga kvalifikaciona runda |{{flagicon|Belgija}} |[[KRC Genk|Genk]] |0-1, 2-1 |- | | |Treća kvalifikaciona runda |{{flagicon|Ukrajina}} |[[FC Dinamo Kijev]] |0-1, 0-3 |- |} ==== UEFA Evropska liga ==== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Rezultat |- |[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10]] |[[UEFA Evropska liga]] |Druga kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Slovačka}} |[[FC Spartak Trnava]] |1-0, 1-1 |- | | |Treća kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Švedska}} |[[Helsingborgs IF]] |2-1 ([[Jedanaesterac|p: 5-4]]), 1-2 |- | | |Razigravanje |<center>{{flagicon|Rumunija}} |[[CFR 1907 Cluj]] |1-1, 1-2 |- |[[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12]] |[[UEFA Evropska liga]] |Druga kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Švedska}} |[[Örebro]] |2-0, 0-0 |- | | |Treća kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Češka}} |[[Sparta Prague]] |0-5, 0-2 |- |[[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13]] |[[UEFA Evropska liga]] |Prva kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Malta}} |[[Hibernians]] |5-2, 4-4 |- | | |Druga kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Bugarska}} |[[Levski Sofia]] |0-1, 3-1 |- | | |Treća kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Crna Gora}} |[[FK Zeta]] |2-1, 0-1 |- |[[UEFA Evropska liga 2013/14.|2013/14]] |[[UEFA Evropska liga]] |Prva kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|San Marino}} |[[Libertas]] |1-0, 2-1 |- | | |Druga kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Albanija}} |[[Kukësi]] |2-3, 0-0 |- |[[UEFA Evropska liga 2014/15.|2014/15.]] |[[UEFA Evropska liga]] |Druga kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Norveška}} |[[Haugesund]] |0-1, 3-1 |- | | |Treća kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Grčka}} |[[Atromitos]] |1-2, 2-1 ([[Produžetak|p: 3-1]]) |- | | |Četvrta kvalifikaciona runda |<center>{{flagicon|Njemačka}} |[[Borussia Mönchengladbach]] | |} ==== UEFA rangiranje ==== '''UEFA ekipno rangiranje 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html |title=UEFA ekipno rangiranje 2014 |access-date=2014-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170706081532/http://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html |archive-date=2017-07-06 |url-status=dead}}</ref>''' (UEFA klupski koeficijenti u zagradama) * 290 {{flagicon|Island}} [[Breidablik]] (4,025) * 291 {{flagicon|Kipar}} [[Ermis Aradippou FC]] (4,000) * 292 {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[HŠK Zrinjski Mostar]] (3,950) * {{flagicon|Farski otoci}} [[HB Tórshavn]] (3,950) * {{flagicon|Bjelorusija}} [[FC Neman Grodno]] (3,950) * '''295''' {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} '''FK Sarajevo (3,950)''' * 296 {{flagicon|Bjelorusija}} [[FC Naftan Novopolotsk]] (3,950) * 297 {{flagicon|Bugarska}} [[PFC Lokomotiv Sofia]] (3,950) * 298 {{flagicon|Bjelorusija}} [[FC Torpedo Zhodino]] (3,950) * 299 {{flagicon|Litvanija}} [[VMFD Žalgiris]] (3,950) * 300 {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Xäzär Länkäran FK]] (3,900) '''UEFA državno rangiranje 2011<ref>{{Cite web |title=UEFA državno rangiranje 2011 |url=http://kassiesa.com/uefabackup/data/method4/crank2010.html |access-date=2009-10-24 |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716215556/http://kassiesa.com/uefabackup/data/method4/crank2010.html |dead-url=yes }}</ref>''' (UEFA koeficijenti u zagradama) * 34 {{flagicon|FIN}} [[Veikkausliiga|Finska liga]] (9,375) * 35 {{flagicon|LIT}} [[A Lyga|Litvanska liga]] (7,625) * '''36''' {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] (7,250)''' * 37 {{flagicon|LAT}} [[Latvijska viša liga|Latvijska liga]] (7,100) * 38 {{flagicon|SLO}} [[Slovenska PrvaLiga|Slovenska liga]] (6,000) * 39 {{flagicon|Moldavija}} [[Moldavijska nacionalna divizija|Moldavijska liga]] (5,875) === Takmičenja od 1994. godine u [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu BiH]] === {| width="930" class="prettytable" style="text-align:center" !Width = 100 | Sezona !width = 25 | Mj. !width = 25 | U. !width = 25 | Pob. !width = 25 | Ner. !width = 25 | Por. !width = 25 | DG !width = 25 | PG !width = 25 | + - !width = 30 | Bod !class="unsortable" width = 80 | Kup BiH !class="unsortable" width = 80 | Kup Intertoto !class="unsortable" width = 100 | Evropska liga <br /> Kup UEFA !class="unsortable" width = 80 | Liga prvaka !width = 25 | U. !width = 25 | Pob. !width = 25 | Ner. !width = 25 | Por. !width = 25 | DG !width = 25 | PG !width = 25 | + - !width = 25 | Bod |- |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14|2013/14]][[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]] || '''3''' || 30 || 16 || 10 || 4 || 45 || 21 || +24 || '''58''' || - || - || - || 2.kolo || '''4'''|| 2 || 1 || 1 || 5 || 4 || +1 || '''4''' |- |- |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13|2012/13]] || '''2''' || 30 || 17 || 9 || 4 || 52 || 19 || +33 || '''60''' || - || - || - || 3.kolo || '''6'''|| 3 || 1 || 2 || 14 || 10 || +4 || '''6''' |- |- |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12|2011/12]] || '''4''' || 30 || 16 || 6 || 8 || 48 || 31 || +17 || '''54''' || - || - || - || 3.kolo || '''4'''|| 1 || 1 || 2 || 2 || 7 || -5 || '''4''' |- |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10|2009/10]] || '''5''' || 30 || 14 || 8 || 8 || 43 || 25 || +18 || '''50''' || - || - || - || Razigravanje || '''6'''|| 2 || 2 || 2 || 7 || 7 || +0 || '''6''' |- |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09|2008/09]] || '''4''' || 30 || 14 || 7 || 9 || 43 || 30 || +13 || '''49''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - | - |- style="background:#dedede;" |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08|2007/08]]|| '''5''' || 30 || 14 || 6 || 10 || 40 || 30 || +10 || '''48''' || - || -||-|| 3.kolo || '''6''' || 3 || 0 || 3 || 11 || 7 || +4 || '''6''' |- |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07|2006/07]] [[Datoteka:Star*.svg|20px|Prvak PL BiH]] || '''1''' || 30 || 17 || 6 || 7 || 44 || 26 || +18 ||'''57''' || - || - ||1.kolo|| - || '''4''' || 3 || 0 || 1 || 6 || 2 || +4 || '''6''' |- style="background:#dedede;" |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]] || '''2''' || 30 || 18 || 6 || 6 || 57|| 26 || +29 || '''60''' || - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - |- |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]] [[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]] || '''4''' || 30 || 13 || 6 || 11 || 39 || 37 || +2 ||'''45''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - |- |- style="background:#dedede;" |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]] || '''3'''|| 30 || 17 || 5 || 8 || 58 || 25 || +32 || '''56''' || - || - || kvalifikacije || -|| '''2'''|| 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || -3 || '''1''' |- |style="text-align:left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002-03]] || '''3'''|| 38 || 19 || 2 || 7 || 83 || 39 || +45 || '''69''' || - || - || 1.kolo || -|| '''4''' || 1 || 1 || 2 || 5 || 10 || -3 ||'''4''' |- style="background:#dedede;" |style="text-align:left"| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02|2001-02]] [[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]] || '''4'''|| 30 || 13 || 8 || 9 || 50 || 34 || +16 || '''47''' || - || -|| kvalifikacije || -|| '''2''' || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || -2 || '''0''' |- |style="text-align:left"| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01|2000-01]] || '''3''' || 42 || 24 || 9|| 9 || 81 || 35 || +46 || '''81''' || - || - || - || - || '''-''' || - || - || - || - || - || - || '''-''' |- |- style="background:#dedede;" |style="text-align:left" |[[Prva liga NS BiH (1999-2000)|1999-2000]] || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - |- |style="text-align:left" |[[Prva liga NS BiH (1998-99)|1998-99]] [[Datoteka:Star full.svg|20px|Prvak Lige NS BiH]] || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || '''-''' || - || - || 1.kolo || -|| '''2''' || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || -3 || '''2''' |- |- style="background:#dedede;" |style="text-align:left" |[[Prva liga NS BiH (1997-98)|1997-98]] [[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]] || || || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - |- |style="text-align:left" |[[Prva liga NS BiH (1996-97)|1996-97]] [[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]] || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - |- style="background:#dedede;" |style="text-align:left" |[[Prva liga NS BiH (1995-96)|1995-96]] || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - |- |style="text-align:left" |[[Prva liga NS BiH (1994-95)|1994-95]] || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - |- |} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|FK Sarajevo}} * [http://www.fksarajevo.ba/ Službena stranica FK Sarajevo]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.fksinfo.com/index.php Neslužbena prezentacija FK Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621000156/http://www.fksinfo.com/index.php |date=2007-06-21 }} {{1.Jugoslavenska nogometna liga}} [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Bosni i Hercegovini]] 7ik11nezgn6uruz7aj0mbkpokppcqkc Potpisani 0 81483 42713104 42309802 2026-10-24T10:09:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713104 wikitext text/x-wiki '''„Potpisani“''' je [[Srbija|srpska]] andergraund [[televizijska serija]], snimljena u samostalnoj i nezavisnoj produkciji [[MK Art Studio|MK Art Studija]] [[2007]].,[[2008]]. i [[2010]]. godine. Premijerno je emitovana na [[beograd]]skoj [[ART]] televiziji početkom [[2009]]. godine. Serija predstavlja parodiju na kultnu jugoslovensku seriju „[[Otpisani]]“ i kao takva prati komične avanture mladih ilegalaca u okupiranom Beogradu za vreme [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Serija je [[2010]]. godine dobila i nastavak - „[[Podbradak potpisanih]]“. Scenario i režiju serije potpisuje [[Marko Kovač]]. == Spisak epizoda == Serija ima 10 epizoda od kojih su samo prve tri snimljene i emitovane, dok se za snimanje ostalih epizoda čekaju malo povoljniji uslovi. Spisak epizoda i datum premijernog emitovanja: # '''Telefonska centrala''' - 25. januar 2009. # '''Šifra''' - 1. februar 2009. # '''Voz''' - 3. januar 2011. # '''Paja Šiškebab''' - # '''Mobilizacija''' - # '''Logor''' - # '''Garaža, osveta i još ponešto''' - # '''Treger''' - == Uloge == {| class="wikitable" |- ! width="150" style="background:#ccccff"|Glumac/Glumica ! width="150" style="background:#ccccff"|Uloga u seriji ! width="150" style="background:#ccccff"|Originalni lik |- | [[Marko Kovač]] | Prele | Prle |- | [[Nikola Dakić]] | Gluhi | Tihi |- | [[Nemanja Predojević]] | Gluhi i [[Adolf Hitler|Ado Majka]] | Tihi |- | [[Goran Simić]] | Gluhi | Tihi |- | [[Milan Đukić]] | Treger, šef [[Gestapo|Gestapa]] | Kriger |- | [[Dejan Spasojević]] | Suri, Čobi | Mrki, Čibi |- | [[Bojan Aleksić]] | Zrikavac | Zriki |- | [[Saša Bajević]] | Boca i Paja Šiškebab | Joca i Paja Bakšiš |- | [[Nikola Terić]] | Cane Pedala | Cane Kurbla |- | [[Boško Babović]] | Gojko Cinkar | Gojko i Limar |- | [[Bude Budisavljević]] | Čedo Čednik | |- | [[Ljubomir Štulović]] | Briškula | Mikula |- | [[Vladeta Aksentijević]] | Vlada Čečen | Vlada Rus |- | [[Vuk Kovač]] | Mali Prele | |- | [[Dejan Dubajić]] | Prosjak | |- | [[Jelena Kovač]] | Partizanka 1 | |- | [[Ana Spasojević]] | Partizanka 2 | |} == Vanjske veze == * {{imdb title|2347132}} * [http://www.youtube.com/watch?v=gW1Xo41hhcI Trejler prve epizode (YouTube)] * [https://web.archive.org/web/20110718021557/http://potpisani.weebly.com/ Zvanični sajt serije] {{TVSvijek|2009|2009}} {{Authority control}} [[Kategorija:Srpske TV-serije]] 59qmcpr0r0m6x4ki50t6efavi68w848 Pipin Mali 0 84950 42712969 40685938 2026-10-23T20:56:38Z ~2026-56734-00 404651 Ispravila sam neke pravopisne greške kod pisanja imena. 42712969 wikitext text/x-wiki 42712970 42712969 2026-10-23T20:58:22Z ~2026-56734-00 404651 ispravak naziva slike 42712970 wikitext text/x-wiki 42713074 42712970 2026-10-24T05:15:34Z Vipz 151311 uklonjene 2 izmjene od [[Special:Diff/42712969|42712969]] do [[Special:Diff/42712970|42712970]] vandalizam 42713074 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Amiel - Pepin the Short.jpg|thumb|thumb|Pipin Mali]] {{Karolinzi}} '''Pipin Mali''' je bio poslednji [[Franci|franački]] [[majordom]] koji je [[751|751. godine]] zbacio poslednjeg kralja dinastije [[Merovinzi|Merovinga]] [[Hilderik III.|Hilderika III]], čime je otpočela vladavina dinastije [[Karolinzi|Karolinga]]. == Dolazak na vlast == Rodio se [[715]]. godine kao sin franačkog majordoma [[Karlo Martel|Karla Martela]]. [[741]]. po očevoj smrti on preuzima vlast zajedno sa bratom Karlomanom. Da bi obezbedili legitimitet doveli su na presto Hidelrika III Merovinga [[743.]] godine, koga su pronašli u manastiru. [[747.]] [[Karloman]] se povlači u manastir Monte Kasino i vlast prepušta Pipinu Malom koji [[751.]] na saboru u Soasonu, uz podršku tadašnjeg pape Zaharija zbacuje Hidelrika III i dobija kraljevsku krunu i . Hidelrik III je poslednji vladar merovinške dinastije dugokosih kraljeva, koji je pri svom zbacivanju ponižavajuće ošišan i vraćen u manastir. Papa je smenu dinastija pravdao time da je bolje da bude kralj onaj koji stvarno vlada nego onaj koji je kralj samo po imenu. Tim izborom Pipina Malom zvanično započinje [[Karolinzi|Karolinšku dinastiju]]. == Odnosi sa crkvom == Dolazak na vlast Pipina Malog i Karlomana obeležen je i sređivanjem odnosa sa crkvom koji su zaoštreni za vreme [[Karlo Martel|Karla Martela]] zbog sekularizacije crkvenih zemljoposeda. Poboljšanje odosa je trebalo još jače da ih učvrsti na prestolu. Tokom njihove vladavine sazvaju se sabori koji zavode strogu crkvenu organizaciju i hijerarhiju. Stvaraju se stepenice crkvenih položaja. Propisuje se strogo pridržavanje benediktinskog statuta po manastirima. Sva oduzeta crkvena zemlja se smatrala još uvek crkvenom, ali je ostajala u rukama obrađivača koji plaćaju crkvi desetak, pored onog koji plaćaju državi -'dvojni desetak'. Reforma je imala jaku opoziciju, ali je ostvarena učvrstivši [[majordom]]e na vlasti i donevši kasnije i kraljevsku krunu. Kraljevska kruna je posledica krize sa [[Langobardi]]ma i zajedničkih interesa sa papom. == Osvajanja i ratovi == Tokom svoje vladavine (što kao [[majordom]], što kao [[kralj]]) osvojio je od [[Langobardi|Langobarda]] [[Ravenski egzarhat]], u savezu sa papom Stefanom II. Pored toga osvojio je [[Bavarska|Bavarsku]] i [[759|759. godine]] od [[Arapi|Arapa]] [[Narbona|Narbonu]] i čitavu [[Septimanija|Septimaniju]], a vodio je borbe sa [[Saksonci]]ma. [[Papa|Papi]] [[756|756. godine]] predaje na ''večita vremena'' zemlje [[Rimska oblast|Rimske oblasti]] i [[Ravenski egzarhat|Ravenskog egzarhata]], bez obzira na protivljenje [[Bizant|Vizantije]] čime su udareni temelji [[Papska država|Papskoj državi]]. Pri kraju svoje vladavine je, prema [[Franačka|franačkom]] običaju, podelio kraljevstvo svojim [[sin]]ovima [[Karlo Veliki|Karlu]] i [[Karloman]]u. Umro je [[768|768. godine]]. {{Redoslijed| |prethodnik = [[Hilderik III.]] |gl_članak_funkcija = [[Popis franačkih kraljeva|Kralj Franačke]] |nasljednik=[[Karlo Veliki]] }} {{Commonscat|Pepin le Bref}} [[Kategorija:Franački vladari]] [[Kategorija:Karlo Veliki]] 7hvtj7p4f2uzs882gkaxj5toytt69vn Pikti 0 94210 42713073 42246173 2026-10-24T04:49:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713073 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Serpent stone.JPG|thumb|right|250px|Gujin kamen u [[Aberlemno]]u, čija se izrada pripisuje drevnim Piktima]] '''Pikti''' ({{lang-la|Picti}}) je naziv kojim se opisuju pripadnici [[plemenski savez|plemenskog saveza]], odnosno domoroci na krajnjem sjeveru [[Britanija (otok)|Britanije]] u 1. milenijumu. Živjeli su u istočnom i sjevernom dijelu današnje [[Škotska|Škotske]]. Većina historičara smatra kako su bili [[Kelti|keltskog]] porijekla, odnosno da je njihov, danas izumrli i gotovo potpuno nepoznat [[piktski jezik]], pripadao [[britonski jezici|britonskoj]] porodici [[keltski jezici|keltskih jezika]]. Odnos sa [[Briti]]ma, odnosno domorocima južnijih područja Britanije je također predmet špekulacija. Pikte su prvi opisali [[Rimsko Carstvo|rimski]] pisci kao narod koji živi s druge strane njihovih sjevernih granica. Dio historičara smatra da su bili povezani sa [[Kaledonci]]ma. U svakom slučaju se u ranom srednjem vijeku njihovo područje zvano ''Pictavia'' ili ''Pictland'' s vremenom spojilo s [[Geli|gelskim]] kraljevstvom [[Dál Riata]] i tako stvorilo Kraljevstvo Alba, preteču prve škotske države. Nakon što je isto područje absorbiralo britska kraljevstva Strathclyde i bernički Lothian, do 11. vijeka je zasebni piktski identitet u potpunosti utopljen u novu [[Škoti|škotsku]] naciju. == Vanjske veze == {{Commonscat|Picts}} * Glasgow University [http://eprints.gla.ac.uk/ ePrints] server, including Katherine Forsyth's ** [http://eprints.gla.ac.uk/archive/00002081/01/languagepictland.pdf ''Language in Pictland'' (pdf)] and ** [http://eprints.gla.ac.uk/2461/01/PictLit.pdf ''Literacy in Pictland'' (pdf)] * [http://celt.ucc.ie/index.html CELT: Corpus of Electronic Texts] at [http://www.ucc.ie/ University College Cork] ** The '''Corpus of Electronic Texts''' includes the ''Annals of Ulster'', ''Tigernach'', ''the Four Masters'' and ''Innisfallen'', the ''Chronicon Scotorum'', the ''Lebor Bretnach'', Genealogies, and various Saints' Lives. Most are translated into English, or translations are in progress * [http://www.scotlandroyalty.org Scotland Royalty] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200327103148/http://www.scotlandroyalty.org/ |date=2020-03-27 }} * [http://www.arts.ed.ac.uk/scothist/booklets/sh1/documents-alba.html ''The Chronicle of the Kings of Alba''] * [https://web.archive.org/web/20060212062745/http://historical.library.cornell.edu/cgi-bin/cul.cdl/docviewer?did=cdl360 ''Annals of Clonmacnoise''] at [http://historical.library.cornell.edu/cdl/index.html Cornell] * [http://www.ccel.org/ccel/bede/history.pdf Bede's ''Ecclesiastical History'' and its Continuation (pdf)], at [http://www.ccel.org CCEL], translated by A.M. Sellar. * [http://www.fordham.edu/halsall/source/annalescambriae.html ''Annales Cambriae'' (translated)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101204110611/http://www.fordham.edu/halsall/source/annalescambriae.html |date=2010-12-04 }} at the [http://www.fordham.edu/halsall/sbook.html Internet Medieval Sourcebook]. <!--*No online versions of the ''Historia Regum Anglorum et Danicorum'' or ''De Situ Albanie'' are known.--> * [http://ads.ahds.ac.uk/catalogue/library/psas/ Proceedings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080602084101/http://www.ads.ahds.ac.uk/ |date=2008-06-02 }} of the [[Society of Antiquaries of Scotland]] (PSAS) through 1999 (pdf). * [http://www.york.ac.uk/depts/arch/staff/sites/tarbat/ Tarbat Discovery Programme] with reports on excavations at Portmahomack. * [http://www.st-andrews.ac.uk/institutes/sassi/spns/ SPNS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080322101715/http://www.st-andrews.ac.uk/institutes/sassi/spns/ |date=2008-03-22 }} the [[Scottish Place-Name Society]] (Comann Ainmean-Áite na h-Alba), including commentary on and extracts from Watson's ''The History of the Celtic Place-names of Scotland''. [[Kategorija:Pikti| ]] [[Kategorija:Drevni narodi]] [[Kategorija:Kelti]] [[Kategorija:Historija Škotske]] t9eezmckg9br1w223zmc3ktxx2p2s6w Lista godina na televiziji 0 110950 42712805 42711809 2026-10-23T12:09:34Z ~2026-56656-78 404510 42712805 wikitext text/x-wiki Ova stranica predstavlja indeks pojedinačnih članaka posvećenih '''godinama na [[televizija|televiziji]]'''. __NOTOC__ [[#1900-e|1900-e]] – [[#1920-e|1920-e]] – [[#1930-e|1930-e]] – [[#1940-e|1940-e]] – [[#1950-e|1950-e]] – [[#1960-e|1960-e]] – [[#1970-e|1970-e]] – [[#1980-e|1980-e]] – [[#1990-e|1990-e]] – [[#2000-e|2000-e]] – [[#2010-e|2010-e]] == 1900-e == * '''[[Prije 1925 na televiziji|1900 na televiziji]]'''–Riječ "televizija" prvi koristi [[Konstantin Perskij]] Prvom međunarodnom kongresu elektrike u [[Pariz]]u. * '''[[Prije 1925 na televiziji|1907 na televiziji]]''' – [[Boris Rosing]] emitira [[silueta|siluete]] [[geometrija|geometrijskih]] oblika, koristeći [[Nipkowljev disk]], ogledalo-bubanj i prijemnik sa [[katodna cijev|katodnom cijevi]] * '''[[Prije 1925 na televiziji|1908 na televiziji]]'''–U pismu časopisu ''[[Nature (journal)|Nature]]'', [[Alan Archibald Campbell-Swinton|A.A. Campbell-Swinton]] opisuje modernu elektronsku kameru i sisteme za prikazivanje koji će se razviti 1920-ij. == [[1920-e na televiziji|1920-e]] == * '''[[Prije 1925 na televiziji|1923 na televiziji]]'''–[[Vladimir Zworykin]] patentira "iconoscope", preteču televizijskih kamera za električno kaniranje. * '''[[1925 na televiziji]]''' – 2. oktobra [[John Logie Baird]] uspješno emitira i prikazuje na daljinu prve televizijske slike u svojoj laboratoriji. * '''[[1926 na televiziji]]''' – 26. januara Baird prvi put javno demonstrira mehaničku televiziju članovima [[Royal Institution|Kraljevske institucije]]. * '''[[1927 na televiziji]]''' – Baird demonstrira prvi sistem za snimanje televizije. Njegov sistem [[Phonovision]] snima sliku i zvuk na konvencionalnim [[gramofonska ploča|gramofonskim pločama]] od [[78rpm]]. 1. januara [[British Broadcasting Corporation]] dobiva kraljevsku povelju. Osnovan [[NBC]]. * '''[[1928 na televiziji]]''' – Baird demonstira sistem mehaničke televizije u boji. 28. maja W2XB (preteča [[WRGB]]) u [[Schenectady (New York)|Schenctadyju]], prva televizijska stanica u historiji, počinje emitirati program [[mehanička televizija|mehaničke televizije]]. Osnovan [[Columbia Broadcasting System]] (CBS). * '''[[1929 na televiziji]]''' – U septembru Baird Television Development Company počinje eksperimentalno emitiranje u suradnji sa BBC.om. == [[1930-e na televiziji|1930-e]] == * '''[[1930 na televiziji]]''' – Baird instalira televiziju u [[london]]skom [[10 Downing Street]]u, rezidenciji [[britanski premijer|britanskog premijera]]. 14. jula premijer [[Ramsay MacDonald]] i njegova porodica je koriste kako bi gledali ''[[The Man With the Flower in His Mouth]]'', prvu [[TV-drama|TV-dramu]] u historiji. * '''[[1931 na televiziji]]''' – [[Allen B. DuMont]] usavršava dugovječne i pouzdanje [[katodna cijev|katodne cijevi]] koje se kasnije koriste za prijem signala. Televizija se počinje koristiti u [[SSSR]]-u i [[Francuska treća republika|Francuskoj]]. * '''[[1932 na televiziji]]''' – [[BBC]] počinje s redovnim televizijskim programom u Ujedinjenom Kraljevstvu. * '''[[1933 na televiziji]]''' – Na BBC prikazana prva televizijska "revija" ''[[Looking In (TV serija)|Looking In]]''. * '''[[1934 na televiziji]]''' – [[Philo Farnsworth]] demonstrira ne-mehanički televizijski sistem. Okončan sporazum o zajedničkom eksperimentalnom programu BBC-a i Johna Logieja Bairda. U aprilu u [[Brisbane]]u u Australiji [[Thomas Elliott]] i dr. [[Val McDowall]] započinju prvo eksperimentalno emitiranje mehaničke televizije na 30 linija. * '''[[1935 na televiziji]]''' – Prvo emitiranje TV-programa u [[Njemačka|Njemačkoj]]. BBC posljednji put emitira program preko [[John Logie Baird|Bairdovog]] sistema od 30 linija. 13. februara u Francuskoj počinje s programom TV-stanica [[Paris PTT Vision]]. * '''[[1936 na televiziji]]''' – [[Olimpijada 1936]] u [[Berlin]]u postaje prvi međunarodni sportski događaj koji je prenesen na televiziji. * '''[[1937 na televiziji]]''' – [[BBC One|BBC Television Service]] prvi put emitira televizijsku adaptaciju [[William Shakespeare|Shakespeareove]] drame ''[[Twelfth Night]]'' kao i prvi [[fudbal]]sku utakmicu - između tima [[Arsenal F.C.]] i Arsenalovih rezervi. * '''[[1938 na televiziji]]''' – DuMont proizvodi i prodaje prve elektronske TV-aparate. Baird prvi put javno demonstira televiziju u boji. BBC emitira prvu [[Science fiction na televiziji|science fiction]] TV-dramu (''[[R.U.R. (Rossum's Universal Robots)|R.U.R.]]'') i kriminalističku TV-seriju (''[[Telecrime]]''). * '''[[1939 na televiziji]]''' – BBC obustavlja televizijski program zbog izbijanja [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Emitiran televizijski program [[1939 New York World's Fair|Svjetske izložbe u New Yorku 1939]]. [[Japansko Carstvo|Japan]] postaje prva azijska zemlja koja emitira TV-program. == 1940-e == * '''[[1940 na televiziji|1940]]''' - Američka [[Federal Communications Commission|Federalna komisija za komunikacije]] (FCC) održava javnu debatu o televiziji * '''[[1941 na televiziji|1941]]''' - FCC odobrava rad [[komercijalna televizija|komercijalne televizije]] u SAD * '''[[1942 na televiziji|1942]]''' - FCC obustavlja televizijski program u SAD zbog rata; DuMont se žali na tu odluku i dobija dozvolu za emitiranje programa * '''[[1943 na televiziji|1943]]''' - ''[[Hänsel und Gretel (opera)|Ivica i Marica]]'' postaje prva [[opera]] u potpunosti emitirana na televiziji * '''[[1944 na televiziji|1944]]''' - Osnovan [[American Broadcasting Company]] (ABC) * '''[[1945 na televiziji|1945]]''' - [[National Broadcasting Company]] (NBC) postaje prva TV-mreža s redovnim programom u SAD * '''[[1946 na televiziji|1946]]''' - [[RCA]] demonstira prvi sistem potpuno elektronske [[televizija u boji|televizije u boji]] * '''[[1947 na televiziji|1947]]''' - Prvo emitiranje ''[[Howdy Doody]]'' i ''[[Meet the Press]]''; prvi put javno prenošena [[World Series]] * '''[[1948 na televiziji|1948]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Ed Sullivan Show]]'' * '''[[1949 na televiziji|1949]]''' - Prvo emitiranje ''[[Come Dancing]]'' i ''[[Mama (TV serija)|Mama]]'' == 1950-e == * '''[[1950 na televiziji|1950]]''' - Prvo emitiranje ''[[Your Show of Shows]]'', ''[[Sua vida me pertence]]'' i ''[[What's My Line?]]''; [[Kuba]] postaje prva karipska zemlja u kojoj se gleda TV- program; [[Meksiko]] postaje prva centralnoamerička zemlja u kojoj se gleda TV-program * '''[[1951 na televiziji|1951]]''' - Prvo emitiranje ''[[I Love Lucy]]'' * '''[[1952 na televiziji|1952]]''' - Prvo emitiranje ''[[Astro Boy]]'' i ''[[Flower Pot Men]]''; ''[[Hockey Night in Canada]]'' i ''[[Guiding Light|The Guiding Light]]'' sa radija dolaze na TV * '''[[1953 na televiziji|1953]]''' - Prvo emitiranje ''[[Panorama (TV serija)|Panorama]]''; [[Krundiba britanskog monarha|Krunidba]] [[Elizabeta II od Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabeta II]] je prvi monarh krunisan na televiziji * '''[[1954 na televiziji|1954]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Tonight Show]]''; uveden [[NTSC]] kao video standard [[televizija u boji|televizije u boji]] * '''[[1955 na televiziji|1955]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Honeymooners]]'', ''[[Alfred Hitchcock Presents]]'' i ''[[Gunsmoke]]''; [[ITV]] počinje s raodm UK * '''[[1956 na televiziji|1956]]''' - Prvo emitiranje ''[[Playhouse 90]]'', the [[Eurovision Song Contest]] and ''[[Hancock's Half Hour]]''; prvi put održano [[Eurosong|natjecanje za Pjesmu Eurovizije]]; [[Radiotelevizija Zagreb]] postaje prva TV-stanica na području [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] * '''[[1957 na televiziji|1957]]''' - Prvo emitiranje ''[[Cinderella (TV)|Cinderella]]'', ''[[Leave It to Beaver]]'', ''[[Senda prohibida]]'' i ''[[Carosello]]''; [[Brazil]] je prva [[Južna Amerika|južnoamerička]] zemlja u kojoj se emitira TV-program * '''[[1958 na televiziji|1958]]''' - Prvo emitiranje ''[[Blue Peter]]'', ''[[Quatermass and the Pit]]'' i ''[[Moonlight Mask]]''; U SAD [[skandali kviz-emisija]] dovode do prestanka emitiranja ''[[The $64,000 Question]]'' i ''[[Twenty One (kviz)|Twenty One]]'' * '''[[1959 na televiziji|1959]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Twilight Zone]]'', ''[[Rocky and His Friends]]'' i ''[[Bonanza]]''; [[1. dodjela nagrada Primetime Emmy|prvi]] put dodijeljena [[Emmy Award|nagrade Emmy]] == 1960-e == * '''[[1960 na televiziji|1960]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Andy Griffith Show]]'', ''[[The Dick Van Dyke Show]]'' i ''[[Coronation Street]]''; [[John F. Kennedy]] i [[Richard M. Nixon]] su prvi [[predsjednik SAD|američki predsjednički]] kandidati koji vode [[Debate predsjedničkih kandidata u SAD|debatu]] uživo na televiziji * '''[[1961 na televiziji|1961]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Defenders (TV serija)|The Defenders]]'' i ''[[Morecambe and Wise|The Morecambe and Wise Show]]'' * '''[[1962 na televiziji|1962]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Tonight Show Starring Johnny Carson]]'', ''[[Steptoe and Son]]'', ''[[University Challenge]]'', ''[[Elgar (film)|Elgar]]'', ''[[That Was The Week That Was]]'', ''[[The Late Late Show]]'' (Ireland) i ''[[Sábado Gigante]]''; [[Telstar]] prvi put emitira [[satelitska televizija|preko satelita]] * '''[[1963 na televiziji|1963]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Fugitive (TV serija)|The Fugitive]]'' i ''[[Doctor Who]]'' * '''[[1964 na televiziji|1964]]''' - Prvo emitiranje ''[[Gilligan's Island]]'', ''[[Bewitched]]'', ''[[Top of the Pops]]'', ''[[Match of the Day]]'' i [[Up Series|serije ''Up'']] * '''[[1965 na televiziji|1965]]''' - Prvo emitiranje ''[[Till Death Us Do Part (britanska TV serija)|Till Death Us Do Part]]'', ''[[Des chiffres et des lettres]]'', ''[[Tomorrow's World]]'', ''[[Top of the Pops]]'', ''[[The Magic Roundabout]]'' i ''[[The War Game]]''; [[Nigerija]] je prva afrička zemlja u kojoj se emitira TV-program * '''[[1966 na televiziji|1966]]''' - Prvo emitiranje ''[[Star Trek: The Original Series|Star Trek]]'', ''[[Batman (TV serija)|Batman]]'', [[Ultra Series]] i ''[[Cathy Come Home]]'' * '''[[1967 na televiziji|1967]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Carol Burnett Show]]'', ''[[The Prisoner]]'', ''[[The Phil Donahue Show]]'', ''[[Ambassador Magma]]'' i ''[[Today (NBC program)|Today]]'' (NBC); [[PBS]] počinje s radom [[PAL]] i [[SECAM]] uvedeni kao standardi televizije u boji za Evropu, a [[BBC Two|BBC2]] prvi put emitira program u boji * '''[[1968 na televiziji|1968]]''' - Prvo emitiranje ''[[60 Minutes]]'', ''[[Dad's Army]]'', ''[[Elvis (1968 TV emisija)|Elvis]]'' i ''[[Rowan & Martin's Laugh-In]]'' * '''[[1969 na televiziji|1969]]''' - Prvo emitiranje ''[[On the Buses]]'', ''[[Nu, pogodi!]]'' i ''[[Monty Python's Flying Circus]]''; širom svijeta uživo prenošeno spuštanje [[Apollo 11|Apolla]] na mjesec; dovršen [[Fernsehturm Berlin]] == 1970-e == * '''[[1970 na televiziji|1970]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Mary Tyler Moore Show]]'', ''[[Monday Night Football]]'' * '''[[1971 na televiziji|1971]]''' - Prvo emitiranje ''[[All in the Family]]'', ''[[Kamen Rider]]'', ''[[The Old Grey Whistle Test]]'', ''[[Chespirito]]'' i ''[[Parkinson (TV serija)|Parkinson]]'' * '''[[1972 na televiziji|1972]]''' - Prvo emitiranje ''[[M*A*S*H (TV serija)|M*A*S*H]]'', ''[[Mastermind (TV serija)|Mastermind]]'', ''[[El Chavo]]'' i ''[[The Bob Newhart Show]]'' * '''[[1973 na televiziji|1973]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Ascent of Man]]'', ''[[Moonbase 3]]'', ''[[An American Family]]'', ''[[Ein Herz und eine Seele]]'', ''[[Sedamnaest trenutaka proljeća]]'', ''[[Last of the Summer Wine]]'' i ''[[The World at War]]''; u SAD se prvi put prodaju televizijski projektori sa velikim ekranom * '''[[1974 na televiziji|1974]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Rockford Files]]'', ''[[Porridge (TV serija)|Porridge]]'', ''[[Tiswas]]'' i ''[[Derrick (TV serija)|Derrick]]'' * '''[[1975 na televiziji|1975]]''' - Prvo emitiranje ''[[Fawlty Towers]]'',''[[Saturday Night Live]]'', ''[[Super Sentai]]'', ''[[The Naked Civil Servant (film)|The Naked Civil Servant]]'', ''[[Space: 1999]]'', ''[[Good Morning America]]'', ''[[Gruntovčani]]'', ''[[Wheel of Fortune (1975 američka TV-igra)|Wheel of Fortune]]''; [[Sony]] na tržište izbacuje kućni [[videorekorder]] sistema [[Betamax]] * '''[[1976 na televiziji|1976]]''' - Prvo emitiranje ''[[I, Claudius (TV serija)|I, Claudius]]'', ''[[O Casarão]]'', ''[[Vicco von Bülow|Loriot]]'' i ''[[Nuts in May]]''; prvi put na tržište dolazi [[videorekorder]] sistema [[VHS]]; dovršen [[CN Tower]] * '''[[1977 na televiziji|1977]]''' - Prvo emitiranje ''[[Abigail's Party]]'', ''[[¿Qué Pasa, USA?]]'' i ''[[Top Gear (1977 TV serija)|Top Gear]]'' * '''[[1978 na televiziji|1978]]''' - Prvo emitiranje ''[[Taxi (TV serija)|Taxi]]'', ''[[Matador (TV serija)|Matador]]'', ''[[An Ordinary Miracle (1978 film)|An Ordinary Miracle]]'', ''[[Abarembo Shogun]]'', ''[[Grange Hill]]'' i ''[[Pennies from Heaven (TV serija)|Pennies from Heaven]]'' * '''[[1979 na televiziji|1979]]''' - Prvo emitiranje ''[[Life on Earth (TV serija)|Life on Earth]]'', ''[[The Meeting Place Cannot Be Changed]]'', ''[[The Very Same Munchhausen]]'', ''[[Los Ricos También Lloran]]'', ''[[Tinker, Tailor, Soldier, Spy#Television|Tinker, Tailor, Soldier, Spy]]'' i ''[[Blue Remembered Hills]]''; s radom počinje sportski kanal [[ESPN]] == 1980-e == * '''[[1980 na televiziji|1980]]''' - Prvo emitiranje ''[[Berlin Alexanderplatz (televizija)|Berlin Alexanderplatz]]'', ''[[Nightline]]'', ''[[Strumpet City (TV miniserija)|Strumpet City]]'' and ''[[Yes Minister]]''; s radom počinje [[Cable News Network]] (CNN) * '''[[1981 na televiziji|1981]]''' - Prvo emitiranje ''[[Štrumfovi (1981 TV serija)|Štrumfovi]]'', ''[[Hill Street Blues]]'', ''[[Dynasty (TV serija)|Dynasty]]'', ''[[Only Fools and Horses]]'' i ''[[Brideshead Revisited (TV serial)|Brideshead Revisited]]''; s radom počinje [[MTV]] * '''[[1982 na televiziji|1982]]''' - Prvo emitiranje ''[[Cheers]]'', ''[[The Mysterious Cities of Gold]]'', ''[[Chiquilladas]]'', ''[[Boys from the Blackstuff]]'' i ''[[St. Elsewhere]]'' * '''[[1983 na televiziji|1983]]''' - Prvo emitiranje ''[[Oshin]]'', ''[[Auf Wiedersehen, Pet]]'', ''[[An Englishman Abroad]]'' i ''[[Blackadder]]'' * '''[[1984 na televiziji|1984]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Cosby Show]]'', ''[[Thomas the Tank Engine and Friends]]'', ''[[La piovra]]'', ''[[Heimat (film)|Heimat]]'' i ''[[The Jewel in the Crown (TV serija)|The Jewel in the Crown]]'' * '''[[1985 na televiziji|1985]]''' - Prvo emitiranje ''[[Edge of Darkness]]'', ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', ''[[Eastenders]]'' i ''[[The Golden Girls]]''; osnovan [[Discovery Channel]] * '''[[1986 na televiziji|1986]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', ''[[Mormarevi Brothers|Vasko de Gama from Rupcha Village]]'', ''[[Casualty (television)|Casualty]]'', ''[[Saint Seiya#Anime|Saint Seiya]]'', ''[[The Singing Detective]]'' i ''[[Pingu]]''; s radom počinje [[Fox Network|Fox]] Broadcasting Company * '''[[1987 na televiziji|1987]]''' - Prvo emitiranje ''[[Thirtysomething]]''. ''[[Ramayan (TV serija)|Ramayan]]'', ''[[Inspector Morse (TV serija)|Inspector Morse]]'' i ''[[Star Trek: The Next Generation]]'' * '''[[1988 na televiziji|1988]]''' - Prvo emitiranje ''[[Roseanne (TV serija)|Roseanne]]'' i ''[[Mahabharat (TV serija)|Mahabharat]]'' * '''[[1989 na televiziji|1989]]''' - Prvo emitiranje ''[[Seinfeld]]'', ''[[Dekalog (TV serija)|Dekalog]]'', ''[[Quantum Leap (TV serija)|Quantum Leap]]'', ''[[Saved by the Bell]]'' i ''[[The Simpsons]]''; s emitiranjem počinje [[Eurosport]] == 1990-e == * '''[[1990 na televiziji|1990]]''' - Prvo emitiranje ''[[Law & Order]]'' i ''[[Twin Peaks]]'' * '''[[1991 na televiziji|1991]]''' - Prvo emitiranje ''[[Nummer 28]]'', ''[[The Julekalender]]'', ''[[Doug]]'', ''[[Rugrats]]'' i ''[[Ren and Stimpy]]'' * '''[[1992 na televiziji|1992]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Larry Sanders Show]]'', ''[[Cha Cha Cha (TV serija)|Cha Cha Cha]]'', ''[[Melrose Place (1992 TV serija)|Melrose Place]]'' i ''[[Absolutely Fabulous]]'' * '''[[1993 na televiziji|1993]]''' - Prvo emitiranje ''[[Late Show with David Letterman]]'', ''[[Cracker (UK TV serija)|Cracker]]'', ''[[The X-Files]]'' i ''[[Frasier]]'' * '''[[1994 na televiziji|1994]]''' - Prvo emitiranje ''[[Friends]]'', ''[[Kraljevstvo (TV miniserija)|Kraljevstvo]]'' i ''[[ER (TV serija)|ER]]'' * '''[[1995 na televiziji|1995]]''' - Prvo emitiranje ''[[Father Ted]]'', ''[[NileCity 105,6]]'' and ''[[Neon Genesis Evangelion (anime)|Neon Genesis Evangelion]]''; [[suđenje za ubistvo O. J. Simpsonu]] prenošeno na televiziji; s emitiranjem počeo [[History (TV kanall)|The History Channel]] * '''[[1996 na televiziji|1996]]''' - Prvo emitiranje ''[[Jamais deux sans toi...t]]'', ''[[Percy tårar]]'', ''[[Case Closed#Anime|Detective Conan]]'', ''[[The Daily Show]]'' i ''[[Our Friends in the North]]''; prvi put emitirana [[high-definition television|televizija visoke definicije]]; s emitiranjem počinje ; na tržište izlaze prvi [[DVD]]-ovi i DVD-plejeri * '''[[1997 na televiziji|1997]]''' - Prvo emitiranje ''[[Fóstbræður]]'', ''[[Buffy the Vampire Slayer]]'', ''[[Un gars, une fille]]'', ''[[South Park]]'', ''[[Alles Kan Beter]]'' i ''[[I'm Alan Partridge]]'' * '''[[1998 na televiziji|1998]]''' - Prvo emitiranje ''[[Who Wants to Be a Millionaire? (UK game show)|Who Wants to Be a Millionaire?]]'', ''[[Studio Julmahuvi]]'', ''[[Cowboy Bebop]]'', ''[[That 70's show]]'', ''[[Sex and the City]]'' i ''[[The Royle Family]]'' * '''[[1999 na televiziji|1999]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Sopranos]]'', ''[[Futurama]]'', ''[[The West Wing]]'', ''[[Big Brother (Nizozemska)|Big Brother]]'' (Nizozemska), ''[[Yo soy Betty, la fea]]'', ''[[Freaks and Geeks]]'', ''[[One Piece#Anime series|One Piece]]'' i ''[[Trick (TV serija)|Trick]]''; [[Butan (država)|Butan]] je posljednja država na Zemlji u kojoj se počeo redovno emitirati TV-program; [[TiVo]] na tržište izbacuje prvi [[digitalni video rekorder]] == 2000-e == * '''[[2000 na televiziji|2000]]''' - Prvo emitiranje ''[[Inuyasha#Anime televizijska serija|InuYasha]]'', ''[[Summer Snow]]'', ''[[Curb Your Enthusiasm]]'', ''[[Survivor (američka TV serija)|Survivor]]'', ''[[Jackass (TV serija)|Jackass]]'' i ''[[A Town Called Panic]]'' * '''[[2001 na televiziji|2001]]''' - Prvo emitiranje ''[[Band of Brothers (TV miniserija)|Band of Brothers]]'', ''[[O Clone]]'', ''[[The Secret Life of Us]]'', ''[[The Legend of Condor Hero]]'', ''[[The Office (UK TV serija)|The Office]]'' (UK) i ''[[Six Feet Under]]'' * '''[[2002 na televiziji|2002]]''' - Prvo emitiranje ''[[City of Men]]'', ''[[Madventures]]'', ''[[Firefly (TV serija)|Firefly]]'', ''[[100 Greatest Britons]]'', ''[[Winter Sonata]]'', ''[[Ghost in the Shell: Stand Alone Complex]]'' i ''[[The Wire]]'' * '''[[2003 na televiziji|2003]]''' - Prvo emitiranje ''[[Death Note]]'', ''[[Fullmetal Alchemist#Anime serija|Fullmetal Alchemist]]'', ''[[Dae Jang Geum]]'', ''[[All In (TV serija)|All In]]'', ''[[Peep Show (TV serija)|Peep Show]], ''[[Arrested Development]]'', ''[[Gospodari Na Efira]]'' i ''[[Naruto]]'' * '''[[2004 na televiziji|2004]]''' - Prvo emitiranje ''[[Bleach (manga)#Anime|Bleach]]'', ''[[Desperate Housewives]]'', ''[[¡Anita, no te rajes!]]'', ''[[Battlestar Galactica (2004 TV serija)|Battlestar Galactica]]'', ''[[Hassan and Habibah]]'', ''[[Full House (2004 TV serija)|Full House]]'', ''[[Lost (TV serija)|Lost]]'' i ''[[The X Factor (TV serija)|The X Factor]]''; [[Euro1080]] prvi emitira regularni program u [[high-definition television|visokoj definiciji]] * '''[[2005 na televiziji|2005]]''' - Prvo emitiranje ''[[Spiral (TV serija)|Spiral]]'', ''[[Noghtechin]]'', ''[[My Lovely Sam Soon]]'', ''[[Jayezeye Bozorg]]'', ''[[Sto Para Pente]]'' i ''[[Pleasant Goat and Big Big Wolf]]'' * '''[[2006 na televiziji|2006]]''' - Prvo emitiranje ''[[Türkisch für Anfänger]]'', ''[[Planet Earth (TV serija)|Planet Earth]]'', ''[[Jumong (TV serija)|Jumong]]'', ''[[Heroes (TV serija)|Heroes]]'', ''[[Princess Hours]]'', ''[[Code Geass]]'' i ''[[30 Rock]]''; [[Nizozemska]] je prva zemlja koja se u potpunosti prebacila na [[digitalna televizija|digitalnu televiziju]]; s emitiranjem počinje [[France 24]]; na tržište izbačeni [[HD DVD]] i [[Blu-ray Disc]] * '''[[2007 na televiziji|2007]]''' - Prvo emitiranje ''[[Gurren Lagann]]'', ''[[The 1st Shop of Coffee Prince]]'', ''[[Golden Bride]]'' i ''[[Mad Men]]''; [[štrajk Writers Guild of America 2007-2008|štrajk scenarista]] dovodi do poremećaja redovnog TV-programa u SAD * '''[[2008 na televiziji|2008]]''' - Prvo emitiranje ''[[Vampire Knight#Anime|Vampire Knight]]'', ''[[Generation Kill]]'' i ''[[El Cartel (TV serija)|El Cartel]]''; prvo emitranje programa [[3D TV]] * '''[[2009 na televiziji|2009]]''' - Prvo emitiranje ''[[Modern Family]]'' i ''[[Misfits (TV serija)|Misfits]]'' == 2010-e == * '''[[2010 na televiziji|2010]]''' - Prvo emitiranje ''[[Blossoming Flowers]]'', ''[[Glass Home]]'', ''[[Sherlock (TV serija)|Sherlock]]'', ''[[Solsidan (TV serija)|Solsidan]]'' i ''[[Boardwalk Empire]]'' * '''[[2011 na televiziji|2011]]''' - Prvo emitiranje ''[[Spartacus: Gods of the Arena]]'' == Reference == <references/> {{Godine na televiziji}} {{Popisi godina}} [[Kategorija:Godine na televiziji| ]] [[Kategorija:Historija televizije|Godine]] [[Kategorija:Kronološke tablice vezane uz kulturu|Televizija]] 94h09a36d11efeuxxyrz4q6nhsud4wc 42713075 42712805 2026-10-24T05:17:29Z Vipz 151311 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-56656-78|~2026-56656-78]] ([[User talk:~2026-56656-78|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:Aca|Aca]] 42422971 wikitext text/x-wiki Ova stranica predstavlja indeks pojedinačnih članaka posvećenih '''godinama na [[televizija|televiziji]]'''. __NOTOC__ [[#1900-e|1900-e]] – [[#1920-e|1920-e]] – [[#1930-e|1930-e]] – [[#1940-e|1940-e]] – [[#1950-e|1950-e]] – [[#1960-e|1960-e]] – [[#1970-e|1970-e]] – [[#1980-e|1980-e]] – [[#1990-e|1990-e]] – [[#2000-e|2000-e]] – [[#2010-e|2010-e]] == 1900-e == * '''[[Prije 1925 na televiziji|1900 na televiziji]]'''–Riječ "televizija" prvi koristi [[Konstantin Perskij]] Prvom međunarodnom kongresu elektrike u [[Pariz]]u. * '''[[Prije 1925 na televiziji|1907 na televiziji]]''' – [[Boris Rosing]] emitira [[silueta|siluete]] [[geometrija|geometrijskih]] oblika, koristeći [[Nipkowljev disk]], ogledalo-bubanj i prijemnik sa [[katodna cijev|katodnom cijevi]] * '''[[Prije 1925 na televiziji|1908 na televiziji]]'''–U pismu časopisu ''[[Nature (journal)|Nature]]'', [[Alan Archibald Campbell-Swinton|A.A. Campbell-Swinton]] opisuje modernu elektronsku kameru i sisteme za prikazivanje koji će se razviti 1920-ij. == [[1920-e na televiziji|1920-e]] == * '''[[Prije 1925 na televiziji|1923 na televiziji]]'''–[[Vladimir Zworykin]] patentira "iconoscope", preteču televizijskih kamera za električno kaniranje. * '''[[1925 na televiziji]]''' – 2. oktobra [[John Logie Baird]] uspješno emitira i prikazuje na daljinu prve televizijske slike u svojoj laboratoriji. * '''[[1926 na televiziji]]''' – 26. januara Baird prvi put javno demonstrira mehaničku televiziju članovima [[Royal Institution|Kraljevske institucije]]. * '''[[1927 na televiziji]]''' – Baird demonstrira prvi sistem za snimanje televizije. Njegov sistem [[Phonovision]] snima sliku i zvuk na konvencionalnim [[gramofonska ploča|gramofonskim pločama]] od [[78rpm]]. 1. januara [[British Broadcasting Corporation]] dobiva kraljevsku povelju. Osnovan [[NBC]]. * '''[[1928 na televiziji]]''' – Baird demonstira sistem mehaničke televizije u boji. 28. maja W2XB (preteča [[WRGB]]) u [[Schenectady (New York)|Schenctadyju]], prva televizijska stanica u historiji, počinje emitirati program [[mehanička televizija|mehaničke televizije]]. Osnovan [[Columbia Broadcasting System]] (CBS). * '''[[1929 na televiziji]]''' – U septembru Baird Television Development Company počinje eksperimentalno emitiranje u suradnji sa BBC.om. == [[1930-e na televiziji|1930-e]] == * '''[[1930 na televiziji]]''' – Baird instalira televiziju u [[london]]skom [[10 Downing Street]]u, rezidenciji [[britanski premijer|britanskog premijera]]. 14. jula premijer [[Ramsay MacDonald]] i njegova porodica je koriste kako bi gledali ''[[The Man With the Flower in His Mouth]]'', prvu [[TV-drama|TV-dramu]] u historiji. * '''[[1931 na televiziji]]''' – [[Allen B. DuMont]] usavršava dugovječne i pouzdanje [[katodna cijev|katodne cijevi]] koje se kasnije koriste za prijem signala. Televizija se počinje koristiti u [[SSSR]]-u i [[Francuska treća republika|Francuskoj]]. * '''[[1932 na televiziji]]''' – [[BBC]] počinje s redovnim televizijskim programom u Ujedinjenom Kraljevstvu. * '''[[1933 na televiziji]]''' – Na BBC prikazana prva televizijska "revija" ''[[Looking In (TV serija)|Looking In]]''. * '''[[1934 na televiziji]]''' – [[Philo Farnsworth]] demonstrira ne-mehanički televizijski sistem. Okončan sporazum o zajedničkom eksperimentalnom programu BBC-a i Johna Logieja Bairda. U aprilu u [[Brisbane]]u u Australiji [[Thomas Elliott]] i dr. [[Val McDowall]] započinju prvo eksperimentalno emitiranje mehaničke televizije na 30 linija. * '''[[1935 na televiziji]]''' – Prvo emitiranje TV-programa u [[Njemačka|Njemačkoj]]. BBC posljednji put emitira program preko [[John Logie Baird|Bairdovog]] sistema od 30 linija. 13. februara u Francuskoj počinje s programom TV-stanica [[Paris PTT Vision]]. * '''[[1936 na televiziji]]''' – [[Olimpijada 1936]] u [[Berlin]]u postaje prvi međunarodni sportski događaj koji je prenesen na televiziji. * '''[[1937 na televiziji]]''' – [[BBC One|BBC Television Service]] prvi put emitira televizijsku adaptaciju [[William Shakespeare|Shakespeareove]] drame ''[[Twelfth Night]]'' kao i prvi [[fudbal]]sku utakmicu - između tima [[Arsenal F.C.]] i Arsenalovih rezervi. * '''[[1938 na televiziji]]''' – DuMont proizvodi i prodaje prve elektronske TV-aparate. Baird prvi put javno demonstira televiziju u boji. BBC emitira prvu [[Science fiction na televiziji|science fiction]] TV-dramu (''[[R.U.R. (Rossum's Universal Robots)|R.U.R.]]'') i kriminalističku TV-seriju (''[[Telecrime]]''). * '''[[1939 na televiziji]]''' – BBC obustavlja televizijski program zbog izbijanja [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Emitiran televizijski program [[1939 New York World's Fair|Svjetske izložbe u New Yorku 1939]]. [[Japansko Carstvo|Japan]] postaje prva azijska zemlja koja emitira TV-program. == 1940-e == * '''[[1940 na televiziji|1940]]''' - Američka [[Federal Communications Commission|Federalna komisija za komunikacije]] (FCC) održava javnu debatu o televiziji * '''[[1941 na televiziji|1941]]''' - FCC odobrava rad [[komercijalna televizija|komercijalne televizije]] u SAD * '''[[1942 na televiziji|1942]]''' - FCC obustavlja televizijski program u SAD zbog rata; DuMont se žali na tu odluku i dobija dozvolu za emitiranje programa * '''[[1943 na televiziji|1943]]''' - ''[[Hänsel und Gretel (opera)|Ivica i Marica]]'' postaje prva [[opera]] u potpunosti emitirana na televiziji * '''[[1944 na televiziji|1944]]''' - Osnovan [[American Broadcasting Company]] (ABC) * '''[[1945 na televiziji|1945]]''' - [[National Broadcasting Company]] (NBC) postaje prva TV-mreža s redovnim programom u SAD * '''[[1946 na televiziji|1946]]''' - [[RCA]] demonstira prvi sistem potpuno elektronske [[televizija u boji|televizije u boji]] * '''[[1947 na televiziji|1947]]''' - Prvo emitiranje ''[[Howdy Doody]]'' i ''[[Meet the Press]]''; prvi put javno prenošena [[World Series]] * '''[[1948 na televiziji|1948]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Ed Sullivan Show]]'' * '''[[1949 na televiziji|1949]]''' - Prvo emitiranje ''[[Come Dancing]]'' i ''[[Mama (TV serija)|Mama]]'' == 1950-e == * '''[[1950 na televiziji|1950]]''' - Prvo emitiranje ''[[Your Show of Shows]]'', ''[[Sua vida me pertence]]'' i ''[[What's My Line?]]''; [[Kuba]] postaje prva karipska zemlja u kojoj se gleda TV- program; [[Meksiko]] postaje prva centralnoamerička zemlja u kojoj se gleda TV-program * '''[[1951 na televiziji|1951]]''' - Prvo emitiranje ''[[I Love Lucy]]'' * '''[[1952 na televiziji|1952]]''' - Prvo emitiranje ''[[Astro Boy]]'' i ''[[Flower Pot Men]]''; ''[[Hockey Night in Canada]]'' i ''[[Guiding Light|The Guiding Light]]'' sa radija dolaze na TV * '''[[1953 na televiziji|1953]]''' - Prvo emitiranje ''[[Panorama (TV serija)|Panorama]]''; [[Krundiba britanskog monarha|Krunidba]] [[Elizabeta II od Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabeta II]] je prvi monarh krunisan na televiziji * '''[[1954 na televiziji|1954]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Tonight Show]]''; uveden [[NTSC]] kao video standard [[televizija u boji|televizije u boji]] * '''[[1955 na televiziji|1955]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Honeymooners]]'', ''[[Alfred Hitchcock Presents]]'' i ''[[Gunsmoke]]''; [[ITV]] počinje s raodm UK * '''[[1956 na televiziji|1956]]''' - Prvo emitiranje ''[[Playhouse 90]]'', the [[Eurovision Song Contest]] and ''[[Hancock's Half Hour]]''; prvi put održano [[Eurosong|natjecanje za Pjesmu Eurovizije]]; [[Radiotelevizija Zagreb]] postaje prva TV-stanica na području [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] * '''[[1957 na televiziji|1957]]''' - Prvo emitiranje ''[[Cinderella (TV)|Cinderella]]'', ''[[Leave It to Beaver]]'', ''[[Senda prohibida]]'' i ''[[Carosello]]''; [[Brazil]] je prva [[Južna Amerika|južnoamerička]] zemlja u kojoj se emitira TV-program * '''[[1958 na televiziji|1958]]''' - Prvo emitiranje ''[[Blue Peter]]'', ''[[Quatermass and the Pit]]'' i ''[[Moonlight Mask]]''; U SAD [[skandali kviz-emisija]] dovode do prestanka emitiranja ''[[The $64,000 Question]]'' i ''[[Twenty One (kviz)|Twenty One]]'' * '''[[1959 na televiziji|1959]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Twilight Zone]]'', ''[[Rocky and His Friends]]'' i ''[[Bonanza]]''; [[1. dodjela nagrada Primetime Emmy|prvi]] put dodijeljena [[Emmy Award|nagrade Emmy]] == 1960-e == * '''[[1960 na televiziji|1960]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Andy Griffith Show]]'', ''[[The Flintstones]]'', ''[[The Dick Van Dyke Show]]'' i ''[[Coronation Street]]''; [[John F. Kennedy]] i [[Richard M. Nixon]] su prvi [[predsjednik SAD|američki predsjednički]] kandidati koji vode [[Debate predsjedničkih kandidata u SAD|debatu]] uživo na televiziji * '''[[1961 na televiziji|1961]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Defenders (TV serija)|The Defenders]]'' i ''[[Morecambe and Wise|The Morecambe and Wise Show]]'' * '''[[1962 na televiziji|1962]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Tonight Show Starring Johnny Carson]]'', ''[[Steptoe and Son]]'', ''[[University Challenge]]'', ''[[Elgar (film)|Elgar]]'', ''[[That Was The Week That Was]]'', ''[[The Late Late Show]]'' (Ireland) i ''[[Sábado Gigante]]''; [[Telstar]] prvi put emitira [[satelitska televizija|preko satelita]] * '''[[1963 na televiziji|1963]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Fugitive (TV serija)|The Fugitive]]'' i ''[[Doctor Who]]'' * '''[[1964 na televiziji|1964]]''' - Prvo emitiranje ''[[Gilligan's Island]]'', ''[[Bewitched]]'', ''[[Top of the Pops]]'', ''[[Match of the Day]]'' i [[Up Series|serije ''Up'']] * '''[[1965 na televiziji|1965]]''' - Prvo emitiranje ''[[Till Death Us Do Part (britanska TV serija)|Till Death Us Do Part]]'', ''[[Des chiffres et des lettres]]'', ''[[Tomorrow's World]]'', ''[[Top of the Pops]]'', ''[[The Magic Roundabout]]'' i ''[[The War Game]]''; [[Nigerija]] je prva afrička zemlja u kojoj se emitira TV-program * '''[[1966 na televiziji|1966]]''' - Prvo emitiranje ''[[Star Trek: The Original Series|Star Trek]]'', ''[[Batman (TV serija)|Batman]]'', [[Ultra Series]] i ''[[Cathy Come Home]]'' * '''[[1967 na televiziji|1967]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Carol Burnett Show]]'', ''[[The Prisoner]]'', ''[[The Phil Donahue Show]]'', ''[[Ambassador Magma]]'' i ''[[Today (NBC program)|Today]]'' (NBC); [[PBS]] počinje s radom [[PAL]] i [[SECAM]] uvedeni kao standardi televizije u boji za Evropu, a [[BBC Two|BBC2]] prvi put emitira program u boji * '''[[1968 na televiziji|1968]]''' - Prvo emitiranje ''[[60 Minutes]]'', ''[[Dad's Army]]'', ''[[Elvis (1968 TV emisija)|Elvis]]'' i ''[[Rowan & Martin's Laugh-In]]'' * '''[[1969 na televiziji|1969]]''' - Prvo emitiranje ''[[Sesame Street]]'', ''[[On the Buses]]'', ''[[Nu, pogodi!]]'' i ''[[Monty Python's Flying Circus]]''; širom svijeta uživo prenošeno spuštanje [[Apollo 11|Apolla]] na mjesec; dovršen [[Fernsehturm Berlin]] == 1970-e == * '''[[1970 na televiziji|1970]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Mary Tyler Moore Show]]'', ''[[Monday Night Football]]'' * '''[[1971 na televiziji|1971]]''' - Prvo emitiranje ''[[All in the Family]]'', ''[[Kamen Rider]]'', ''[[The Old Grey Whistle Test]]'', ''[[Chespirito]]'' i ''[[Parkinson (TV serija)|Parkinson]]'' * '''[[1972 na televiziji|1972]]''' - Prvo emitiranje ''[[M*A*S*H (TV serija)|M*A*S*H]]'', ''[[Mastermind (TV serija)|Mastermind]]'', ''[[El Chavo]]'' i ''[[The Bob Newhart Show]]'' * '''[[1973 na televiziji|1973]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Ascent of Man]]'', ''[[Moonbase 3]]'', ''[[An American Family]]'', ''[[Ein Herz und eine Seele]]'', ''[[Sedamnaest trenutaka proljeća]]'', ''[[Last of the Summer Wine]]'' i ''[[The World at War]]''; u SAD se prvi put prodaju televizijski projektori sa velikim ekranom * '''[[1974 na televiziji|1974]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Rockford Files]]'', ''[[Porridge (TV serija)|Porridge]]'', ''[[Tiswas]]'' i ''[[Derrick (TV serija)|Derrick]]'' * '''[[1975 na televiziji|1975]]''' - Prvo emitiranje ''[[Fawlty Towers]]'',''[[Saturday Night Live]]'', ''[[Super Sentai]]'', ''[[The Naked Civil Servant (film)|The Naked Civil Servant]]'', ''[[Space: 1999]]'', ''[[Good Morning America]]'', ''[[Gruntovčani]]'', ''[[Wheel of Fortune (1975 američka TV-igra)|Wheel of Fortune]]''; [[Sony]] na tržište izbacuje kućni [[videorekorder]] sistema [[Betamax]] * '''[[1976 na televiziji|1976]]''' - Prvo emitiranje ''[[I, Claudius (TV serija)|I, Claudius]]'', ''[[O Casarão]]'', ''[[Vicco von Bülow|Loriot]]'' i ''[[Nuts in May]]''; prvi put na tržište dolazi [[videorekorder]] sistema [[VHS]]; dovršen [[CN Tower]] * '''[[1977 na televiziji|1977]]''' - Prvo emitiranje ''[[Abigail's Party]]'', ''[[¿Qué Pasa, USA?]]'' i ''[[Top Gear (1977 TV serija)|Top Gear]]'' * '''[[1978 na televiziji|1978]]''' - Prvo emitiranje ''[[Taxi (TV serija)|Taxi]]'', ''[[Matador (TV serija)|Matador]]'', ''[[An Ordinary Miracle (1978 film)|An Ordinary Miracle]]'', ''[[Abarembo Shogun]]'', ''[[Grange Hill]]'' i ''[[Pennies from Heaven (TV serija)|Pennies from Heaven]]'' * '''[[1979 na televiziji|1979]]''' - Prvo emitiranje ''[[Life on Earth (TV serija)|Life on Earth]]'', ''[[The Meeting Place Cannot Be Changed]]'', ''[[The Very Same Munchhausen]]'', ''[[Los Ricos También Lloran]]'', ''[[Tinker, Tailor, Soldier, Spy#Television|Tinker, Tailor, Soldier, Spy]]'' i ''[[Blue Remembered Hills]]''; s radom počinje sportski kanal [[ESPN]] == 1980-e == * '''[[1980 na televiziji|1980]]''' - Prvo emitiranje ''[[Berlin Alexanderplatz (televizija)|Berlin Alexanderplatz]]'', ''[[Nightline]]'', ''[[Strumpet City (TV miniserija)|Strumpet City]]'' and ''[[Yes Minister]]''; s radom počinje [[Cable News Network]] (CNN) * '''[[1981 na televiziji|1981]]''' - Prvo emitiranje ''[[Štrumfovi (1981 TV serija)|Štrumfovi]]'', ''[[Hill Street Blues]]'', ''[[Dynasty (TV serija)|Dynasty]]'', ''[[Only Fools and Horses]]'' i ''[[Brideshead Revisited (TV serial)|Brideshead Revisited]]''; s radom počinje [[MTV]] * '''[[1982 na televiziji|1982]]''' - Prvo emitiranje ''[[Cheers]]'', ''[[The Mysterious Cities of Gold]]'', ''[[Chiquilladas]]'', ''[[Boys from the Blackstuff]]'' i ''[[St. Elsewhere]]'' * '''[[1983 na televiziji|1983]]''' - Prvo emitiranje ''[[Oshin]]'', ''[[Auf Wiedersehen, Pet]]'', ''[[An Englishman Abroad]]'' i ''[[Blackadder]]'' * '''[[1984 na televiziji|1984]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Cosby Show]]'', ''[[Thomas the Tank Engine and Friends]]'', ''[[La piovra]]'', ''[[Heimat (film)|Heimat]]'' i ''[[The Jewel in the Crown (TV serija)|The Jewel in the Crown]]'' * '''[[1985 na televiziji|1985]]''' - Prvo emitiranje ''[[Edge of Darkness]]'', ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', ''[[Eastenders]]'' i ''[[The Golden Girls]]''; osnovan [[Discovery Channel]] * '''[[1986 na televiziji|1986]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', ''[[Dragonball#Anime series|Dragon Ball]]'', ''[[Mormarevi Brothers|Vasko de Gama from Rupcha Village]]'', ''[[Casualty (television)|Casualty]]'', ''[[Saint Seiya#Anime|Saint Seiya]]'', ''[[The Singing Detective]]'' i ''[[Pingu]]''; s radom počinje [[Fox Network|Fox]] Broadcasting Company * '''[[1987 na televiziji|1987]]''' - Prvo emitiranje ''[[Thirtysomething]]'', ''[[Teenage Mutant Ninja Turtles (1987 TV serija)|Teenage Mutant Ninja Turtles]]''. ''[[Ramayan (TV serija)|Ramayan]]'', ''[[Inspector Morse (TV serija)|Inspector Morse]]'' i ''[[Star Trek: The Next Generation]]'' * '''[[1988 na televiziji|1988]]''' - Prvo emitiranje ''[[Roseanne (TV serija)|Roseanne]]'' i ''[[Mahabharat (TV serija)|Mahabharat]]'' * '''[[1989 na televiziji|1989]]''' - Prvo emitiranje ''[[Seinfeld]]'', ''[[Dekalog (TV serija)|Dekalog]]'', ''[[Wallace and Gromit]]'', ''[[Quantum Leap (TV serija)|Quantum Leap]]'', ''[[Saved by the Bell]]'' i ''[[The Simpsons]]''; s emitiranjem počinje [[Eurosport]] == 1990-e == * '''[[1990 na televiziji|1990]]''' - Prvo emitiranje ''[[Law & Order]]'' i ''[[Twin Peaks]]'' * '''[[1991 na televiziji|1991]]''' - Prvo emitiranje ''[[Nummer 28]]'', ''[[The Julekalender]]'', ''[[Doug]]'', ''[[Rugrats]]'' i ''[[Ren and Stimpy]]'' * '''[[1992 na televiziji|1992]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Larry Sanders Show]]'', ''[[Cha Cha Cha (TV serija)|Cha Cha Cha]]'', ''[[Melrose Place (1992 TV serija)|Melrose Place]]'' i ''[[Absolutely Fabulous]]'' * '''[[1993 na televiziji|1993]]''' - Prvo emitiranje ''[[Late Show with David Letterman]]'', ''[[Cracker (UK TV serija)|Cracker]]'', ''[[The X-Files]]'' i ''[[Frasier]]'' * '''[[1994 na televiziji|1994]]''' - Prvo emitiranje ''[[Friends]]'', ''[[Kraljevstvo (TV miniserija)|Kraljevstvo]]'' i ''[[ER (TV serija)|ER]]'' * '''[[1995 na televiziji|1995]]''' - Prvo emitiranje ''[[Father Ted]]'', ''[[NileCity 105,6]]'' and ''[[Neon Genesis Evangelion (anime)|Neon Genesis Evangelion]]''; [[suđenje za ubistvo O. J. Simpsonu]] prenošeno na televiziji; s emitiranjem počeo [[History (TV kanall)|The History Channel]] * '''[[1996 na televiziji|1996]]''' - Prvo emitiranje ''[[Jamais deux sans toi...t]]'', ''[[Percy tårar]]'', ''[[Case Closed#Anime|Detective Conan]]'', ''[[The Daily Show]]'' i ''[[Our Friends in the North]]''; prvi put emitirana [[high-definition television|televizija visoke definicije]]; s emitiranjem počinje [[Al Jazeera]]; na tržište izlaze prvi [[DVD]]-ovi i DVD-plejeri * '''[[1997 na televiziji|1997]]''' - Prvo emitiranje ''[[Fóstbræður]]'', ''[[Buffy the Vampire Slayer]]'', ''[[Un gars, une fille]]'', ''[[South Park]]'', ''[[Alles Kan Beter]]'' i ''[[I'm Alan Partridge]]'' * '''[[1998 na televiziji|1998]]''' - Prvo emitiranje ''[[Who Wants to Be a Millionaire? (UK game show)|Who Wants to Be a Millionaire?]]'', ''[[Studio Julmahuvi]]'', ''[[Cowboy Bebop]]'', ''[[That 70's show]]'', ''[[Sex and the City]]'' i ''[[The Royle Family]]'' * '''[[1999 na televiziji|1999]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Sopranos]]'', ''[[SpongeBob SquarePants]]'', ''[[Futurama]]'', ''[[The West Wing]]'', ''[[Big Brother (Nizozemska)|Big Brother]]'' (Nizozemska), ''[[Yo soy Betty, la fea]]'', ''[[Freaks and Geeks]]'', ''[[One Piece#Anime series|One Piece]]'' i ''[[Trick (TV serija)|Trick]]''; [[Butan (država)|Butan]] je posljednja država na Zemlji u kojoj se počeo redovno emitirati TV-program; [[TiVo]] na tržište izbacuje prvi [[digitalni video rekorder]] == 2000-e == * '''[[2000 na televiziji|2000]]''' - Prvo emitiranje ''[[Inuyasha#Anime televizijska serija|InuYasha]]'', ''[[Summer Snow]]'', ''[[Curb Your Enthusiasm]]'', ''[[Survivor (američka TV serija)|Survivor]]'', ''[[Jackass (TV serija)|Jackass]]'' i ''[[A Town Called Panic]]'' * '''[[2001 na televiziji|2001]]''' - Prvo emitiranje ''[[Band of Brothers (TV miniserija)|Band of Brothers]]'', ''[[O Clone]]'', ''[[The Secret Life of Us]]'', ''[[The Legend of Condor Hero]]'', ''[[The Office (UK TV serija)|The Office]]'' (UK) i ''[[Six Feet Under]]'' * '''[[2002 na televiziji|2002]]''' - Prvo emitiranje ''[[City of Men]]'', ''[[Madventures]]'', ''[[Firefly (TV serija)|Firefly]]'', ''[[100 Greatest Britons]]'', ''[[Winter Sonata]]'', ''[[Ghost in the Shell: Stand Alone Complex]]'' i ''[[The Wire]]'' * '''[[2003 na televiziji|2003]]''' - Prvo emitiranje ''[[Death Note]]'', ''[[Fullmetal Alchemist#Anime serija|Fullmetal Alchemist]]'', ''[[Dae Jang Geum]]'', ''[[All In (TV serija)|All In]]'', ''[[Peep Show (TV serija)|Peep Show]], ''[[Arrested Development]]'', ''[[Gospodari Na Efira]]'' i ''[[Naruto]]'' * '''[[2004 na televiziji|2004]]''' - Prvo emitiranje ''[[Bleach (manga)#Anime|Bleach]]'', ''[[Desperate Housewives]]'', ''[[¡Anita, no te rajes!]]'', ''[[Battlestar Galactica (2004 TV serija)|Battlestar Galactica]]'', ''[[Hassan and Habibah]]'', ''[[Full House (2004 TV serija)|Full House]]'', ''[[Lost (TV serija)|Lost]]'' i ''[[The X Factor (TV serija)|The X Factor]]''; [[Euro1080]] prvi emitira regularni program u [[high-definition television|visokoj definiciji]] * '''[[2005 na televiziji|2005]]''' - Prvo emitiranje ''[[Spiral (TV serija)|Spiral]]'', ''[[Noghtechin]]'', ''[[My Lovely Sam Soon]]'', ''[[Jayezeye Bozorg]]'', ''[[Sto Para Pente]]'' i ''[[Pleasant Goat and Big Big Wolf]]'' * '''[[2006 na televiziji|2006]]''' - Prvo emitiranje ''[[Türkisch für Anfänger]]'', ''[[Planet Earth (TV serija)|Planet Earth]]'', ''[[Jumong (TV serija)|Jumong]]'', ''[[Heroes (TV serija)|Heroes]]'', ''[[Princess Hours]]'', ''[[Code Geass]]'' i ''[[30 Rock]]''; [[Nizozemska]] je prva zemlja koja se u potpunosti prebacila na [[digitalna televizija|digitalnu televiziju]]; s emitiranjem počinje [[France 24]]; na tržište izbačeni [[HD DVD]] i [[Blu-ray Disc]] * '''[[2007 na televiziji|2007]]''' - Prvo emitiranje ''[[Gurren Lagann]]'', ''[[The 1st Shop of Coffee Prince]]'', ''[[Golden Bride]]'' i ''[[Mad Men]]''; [[štrajk Writers Guild of America 2007-2008|štrajk scenarista]] dovodi do poremećaja redovnog TV-programa u SAD * '''[[2008 na televiziji|2008]]''' - Prvo emitiranje ''[[Vampire Knight#Anime|Vampire Knight]]'', ''[[Generation Kill]]'' i ''[[El Cartel (TV serija)|El Cartel]]''; prvo emitranje programa [[3D TV]] * '''[[2009 na televiziji|2009]]''' - Prvo emitiranje ''[[Modern Family]]'' i ''[[Misfits (TV serija)|Misfits]]'' == 2010-e == * '''[[2010 na televiziji|2010]]''' - Prvo emitiranje ''[[Blossoming Flowers]]'', ''[[Glass Home]]'', ''[[Sherlock (TV serija)|Sherlock]]'', ''[[Solsidan (TV serija)|Solsidan]]'' i ''[[Boardwalk Empire]]'' * '''[[2011 na televiziji|2011]]''' - Prvo emitiranje ''[[Spartacus: Gods of the Arena]]'' == Reference == <references/> {{Godine na televiziji}} {{Popisi godina}} [[Kategorija:Godine na televiziji| ]] [[Kategorija:Historija televizije|Godine]] [[Kategorija:Kronološke tablice vezane uz kulturu|Televizija]] ouonlm9hqbyxvykp226m1x0n6tepr26 42713076 42713075 2026-10-24T05:18:00Z Vipz 151311 Zaštićena stranica [[Lista godina na televiziji]]: Učestao [[WP:VAND|vandalizam]] ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 24. januara 2027. u 06:18 (UTC)) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 24. januara 2027. u 06:18 (UTC))) 42422971 wikitext text/x-wiki Ova stranica predstavlja indeks pojedinačnih članaka posvećenih '''godinama na [[televizija|televiziji]]'''. __NOTOC__ [[#1900-e|1900-e]] – [[#1920-e|1920-e]] – [[#1930-e|1930-e]] – [[#1940-e|1940-e]] – [[#1950-e|1950-e]] – [[#1960-e|1960-e]] – [[#1970-e|1970-e]] – [[#1980-e|1980-e]] – [[#1990-e|1990-e]] – [[#2000-e|2000-e]] – [[#2010-e|2010-e]] == 1900-e == * '''[[Prije 1925 na televiziji|1900 na televiziji]]'''–Riječ "televizija" prvi koristi [[Konstantin Perskij]] Prvom međunarodnom kongresu elektrike u [[Pariz]]u. * '''[[Prije 1925 na televiziji|1907 na televiziji]]''' – [[Boris Rosing]] emitira [[silueta|siluete]] [[geometrija|geometrijskih]] oblika, koristeći [[Nipkowljev disk]], ogledalo-bubanj i prijemnik sa [[katodna cijev|katodnom cijevi]] * '''[[Prije 1925 na televiziji|1908 na televiziji]]'''–U pismu časopisu ''[[Nature (journal)|Nature]]'', [[Alan Archibald Campbell-Swinton|A.A. Campbell-Swinton]] opisuje modernu elektronsku kameru i sisteme za prikazivanje koji će se razviti 1920-ij. == [[1920-e na televiziji|1920-e]] == * '''[[Prije 1925 na televiziji|1923 na televiziji]]'''–[[Vladimir Zworykin]] patentira "iconoscope", preteču televizijskih kamera za električno kaniranje. * '''[[1925 na televiziji]]''' – 2. oktobra [[John Logie Baird]] uspješno emitira i prikazuje na daljinu prve televizijske slike u svojoj laboratoriji. * '''[[1926 na televiziji]]''' – 26. januara Baird prvi put javno demonstrira mehaničku televiziju članovima [[Royal Institution|Kraljevske institucije]]. * '''[[1927 na televiziji]]''' – Baird demonstrira prvi sistem za snimanje televizije. Njegov sistem [[Phonovision]] snima sliku i zvuk na konvencionalnim [[gramofonska ploča|gramofonskim pločama]] od [[78rpm]]. 1. januara [[British Broadcasting Corporation]] dobiva kraljevsku povelju. Osnovan [[NBC]]. * '''[[1928 na televiziji]]''' – Baird demonstira sistem mehaničke televizije u boji. 28. maja W2XB (preteča [[WRGB]]) u [[Schenectady (New York)|Schenctadyju]], prva televizijska stanica u historiji, počinje emitirati program [[mehanička televizija|mehaničke televizije]]. Osnovan [[Columbia Broadcasting System]] (CBS). * '''[[1929 na televiziji]]''' – U septembru Baird Television Development Company počinje eksperimentalno emitiranje u suradnji sa BBC.om. == [[1930-e na televiziji|1930-e]] == * '''[[1930 na televiziji]]''' – Baird instalira televiziju u [[london]]skom [[10 Downing Street]]u, rezidenciji [[britanski premijer|britanskog premijera]]. 14. jula premijer [[Ramsay MacDonald]] i njegova porodica je koriste kako bi gledali ''[[The Man With the Flower in His Mouth]]'', prvu [[TV-drama|TV-dramu]] u historiji. * '''[[1931 na televiziji]]''' – [[Allen B. DuMont]] usavršava dugovječne i pouzdanje [[katodna cijev|katodne cijevi]] koje se kasnije koriste za prijem signala. Televizija se počinje koristiti u [[SSSR]]-u i [[Francuska treća republika|Francuskoj]]. * '''[[1932 na televiziji]]''' – [[BBC]] počinje s redovnim televizijskim programom u Ujedinjenom Kraljevstvu. * '''[[1933 na televiziji]]''' – Na BBC prikazana prva televizijska "revija" ''[[Looking In (TV serija)|Looking In]]''. * '''[[1934 na televiziji]]''' – [[Philo Farnsworth]] demonstrira ne-mehanički televizijski sistem. Okončan sporazum o zajedničkom eksperimentalnom programu BBC-a i Johna Logieja Bairda. U aprilu u [[Brisbane]]u u Australiji [[Thomas Elliott]] i dr. [[Val McDowall]] započinju prvo eksperimentalno emitiranje mehaničke televizije na 30 linija. * '''[[1935 na televiziji]]''' – Prvo emitiranje TV-programa u [[Njemačka|Njemačkoj]]. BBC posljednji put emitira program preko [[John Logie Baird|Bairdovog]] sistema od 30 linija. 13. februara u Francuskoj počinje s programom TV-stanica [[Paris PTT Vision]]. * '''[[1936 na televiziji]]''' – [[Olimpijada 1936]] u [[Berlin]]u postaje prvi međunarodni sportski događaj koji je prenesen na televiziji. * '''[[1937 na televiziji]]''' – [[BBC One|BBC Television Service]] prvi put emitira televizijsku adaptaciju [[William Shakespeare|Shakespeareove]] drame ''[[Twelfth Night]]'' kao i prvi [[fudbal]]sku utakmicu - između tima [[Arsenal F.C.]] i Arsenalovih rezervi. * '''[[1938 na televiziji]]''' – DuMont proizvodi i prodaje prve elektronske TV-aparate. Baird prvi put javno demonstira televiziju u boji. BBC emitira prvu [[Science fiction na televiziji|science fiction]] TV-dramu (''[[R.U.R. (Rossum's Universal Robots)|R.U.R.]]'') i kriminalističku TV-seriju (''[[Telecrime]]''). * '''[[1939 na televiziji]]''' – BBC obustavlja televizijski program zbog izbijanja [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Emitiran televizijski program [[1939 New York World's Fair|Svjetske izložbe u New Yorku 1939]]. [[Japansko Carstvo|Japan]] postaje prva azijska zemlja koja emitira TV-program. == 1940-e == * '''[[1940 na televiziji|1940]]''' - Američka [[Federal Communications Commission|Federalna komisija za komunikacije]] (FCC) održava javnu debatu o televiziji * '''[[1941 na televiziji|1941]]''' - FCC odobrava rad [[komercijalna televizija|komercijalne televizije]] u SAD * '''[[1942 na televiziji|1942]]''' - FCC obustavlja televizijski program u SAD zbog rata; DuMont se žali na tu odluku i dobija dozvolu za emitiranje programa * '''[[1943 na televiziji|1943]]''' - ''[[Hänsel und Gretel (opera)|Ivica i Marica]]'' postaje prva [[opera]] u potpunosti emitirana na televiziji * '''[[1944 na televiziji|1944]]''' - Osnovan [[American Broadcasting Company]] (ABC) * '''[[1945 na televiziji|1945]]''' - [[National Broadcasting Company]] (NBC) postaje prva TV-mreža s redovnim programom u SAD * '''[[1946 na televiziji|1946]]''' - [[RCA]] demonstira prvi sistem potpuno elektronske [[televizija u boji|televizije u boji]] * '''[[1947 na televiziji|1947]]''' - Prvo emitiranje ''[[Howdy Doody]]'' i ''[[Meet the Press]]''; prvi put javno prenošena [[World Series]] * '''[[1948 na televiziji|1948]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Ed Sullivan Show]]'' * '''[[1949 na televiziji|1949]]''' - Prvo emitiranje ''[[Come Dancing]]'' i ''[[Mama (TV serija)|Mama]]'' == 1950-e == * '''[[1950 na televiziji|1950]]''' - Prvo emitiranje ''[[Your Show of Shows]]'', ''[[Sua vida me pertence]]'' i ''[[What's My Line?]]''; [[Kuba]] postaje prva karipska zemlja u kojoj se gleda TV- program; [[Meksiko]] postaje prva centralnoamerička zemlja u kojoj se gleda TV-program * '''[[1951 na televiziji|1951]]''' - Prvo emitiranje ''[[I Love Lucy]]'' * '''[[1952 na televiziji|1952]]''' - Prvo emitiranje ''[[Astro Boy]]'' i ''[[Flower Pot Men]]''; ''[[Hockey Night in Canada]]'' i ''[[Guiding Light|The Guiding Light]]'' sa radija dolaze na TV * '''[[1953 na televiziji|1953]]''' - Prvo emitiranje ''[[Panorama (TV serija)|Panorama]]''; [[Krundiba britanskog monarha|Krunidba]] [[Elizabeta II od Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabeta II]] je prvi monarh krunisan na televiziji * '''[[1954 na televiziji|1954]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Tonight Show]]''; uveden [[NTSC]] kao video standard [[televizija u boji|televizije u boji]] * '''[[1955 na televiziji|1955]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Honeymooners]]'', ''[[Alfred Hitchcock Presents]]'' i ''[[Gunsmoke]]''; [[ITV]] počinje s raodm UK * '''[[1956 na televiziji|1956]]''' - Prvo emitiranje ''[[Playhouse 90]]'', the [[Eurovision Song Contest]] and ''[[Hancock's Half Hour]]''; prvi put održano [[Eurosong|natjecanje za Pjesmu Eurovizije]]; [[Radiotelevizija Zagreb]] postaje prva TV-stanica na području [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] * '''[[1957 na televiziji|1957]]''' - Prvo emitiranje ''[[Cinderella (TV)|Cinderella]]'', ''[[Leave It to Beaver]]'', ''[[Senda prohibida]]'' i ''[[Carosello]]''; [[Brazil]] je prva [[Južna Amerika|južnoamerička]] zemlja u kojoj se emitira TV-program * '''[[1958 na televiziji|1958]]''' - Prvo emitiranje ''[[Blue Peter]]'', ''[[Quatermass and the Pit]]'' i ''[[Moonlight Mask]]''; U SAD [[skandali kviz-emisija]] dovode do prestanka emitiranja ''[[The $64,000 Question]]'' i ''[[Twenty One (kviz)|Twenty One]]'' * '''[[1959 na televiziji|1959]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Twilight Zone]]'', ''[[Rocky and His Friends]]'' i ''[[Bonanza]]''; [[1. dodjela nagrada Primetime Emmy|prvi]] put dodijeljena [[Emmy Award|nagrade Emmy]] == 1960-e == * '''[[1960 na televiziji|1960]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Andy Griffith Show]]'', ''[[The Flintstones]]'', ''[[The Dick Van Dyke Show]]'' i ''[[Coronation Street]]''; [[John F. Kennedy]] i [[Richard M. Nixon]] su prvi [[predsjednik SAD|američki predsjednički]] kandidati koji vode [[Debate predsjedničkih kandidata u SAD|debatu]] uživo na televiziji * '''[[1961 na televiziji|1961]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Defenders (TV serija)|The Defenders]]'' i ''[[Morecambe and Wise|The Morecambe and Wise Show]]'' * '''[[1962 na televiziji|1962]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Tonight Show Starring Johnny Carson]]'', ''[[Steptoe and Son]]'', ''[[University Challenge]]'', ''[[Elgar (film)|Elgar]]'', ''[[That Was The Week That Was]]'', ''[[The Late Late Show]]'' (Ireland) i ''[[Sábado Gigante]]''; [[Telstar]] prvi put emitira [[satelitska televizija|preko satelita]] * '''[[1963 na televiziji|1963]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Fugitive (TV serija)|The Fugitive]]'' i ''[[Doctor Who]]'' * '''[[1964 na televiziji|1964]]''' - Prvo emitiranje ''[[Gilligan's Island]]'', ''[[Bewitched]]'', ''[[Top of the Pops]]'', ''[[Match of the Day]]'' i [[Up Series|serije ''Up'']] * '''[[1965 na televiziji|1965]]''' - Prvo emitiranje ''[[Till Death Us Do Part (britanska TV serija)|Till Death Us Do Part]]'', ''[[Des chiffres et des lettres]]'', ''[[Tomorrow's World]]'', ''[[Top of the Pops]]'', ''[[The Magic Roundabout]]'' i ''[[The War Game]]''; [[Nigerija]] je prva afrička zemlja u kojoj se emitira TV-program * '''[[1966 na televiziji|1966]]''' - Prvo emitiranje ''[[Star Trek: The Original Series|Star Trek]]'', ''[[Batman (TV serija)|Batman]]'', [[Ultra Series]] i ''[[Cathy Come Home]]'' * '''[[1967 na televiziji|1967]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Carol Burnett Show]]'', ''[[The Prisoner]]'', ''[[The Phil Donahue Show]]'', ''[[Ambassador Magma]]'' i ''[[Today (NBC program)|Today]]'' (NBC); [[PBS]] počinje s radom [[PAL]] i [[SECAM]] uvedeni kao standardi televizije u boji za Evropu, a [[BBC Two|BBC2]] prvi put emitira program u boji * '''[[1968 na televiziji|1968]]''' - Prvo emitiranje ''[[60 Minutes]]'', ''[[Dad's Army]]'', ''[[Elvis (1968 TV emisija)|Elvis]]'' i ''[[Rowan & Martin's Laugh-In]]'' * '''[[1969 na televiziji|1969]]''' - Prvo emitiranje ''[[Sesame Street]]'', ''[[On the Buses]]'', ''[[Nu, pogodi!]]'' i ''[[Monty Python's Flying Circus]]''; širom svijeta uživo prenošeno spuštanje [[Apollo 11|Apolla]] na mjesec; dovršen [[Fernsehturm Berlin]] == 1970-e == * '''[[1970 na televiziji|1970]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Mary Tyler Moore Show]]'', ''[[Monday Night Football]]'' * '''[[1971 na televiziji|1971]]''' - Prvo emitiranje ''[[All in the Family]]'', ''[[Kamen Rider]]'', ''[[The Old Grey Whistle Test]]'', ''[[Chespirito]]'' i ''[[Parkinson (TV serija)|Parkinson]]'' * '''[[1972 na televiziji|1972]]''' - Prvo emitiranje ''[[M*A*S*H (TV serija)|M*A*S*H]]'', ''[[Mastermind (TV serija)|Mastermind]]'', ''[[El Chavo]]'' i ''[[The Bob Newhart Show]]'' * '''[[1973 na televiziji|1973]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Ascent of Man]]'', ''[[Moonbase 3]]'', ''[[An American Family]]'', ''[[Ein Herz und eine Seele]]'', ''[[Sedamnaest trenutaka proljeća]]'', ''[[Last of the Summer Wine]]'' i ''[[The World at War]]''; u SAD se prvi put prodaju televizijski projektori sa velikim ekranom * '''[[1974 na televiziji|1974]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Rockford Files]]'', ''[[Porridge (TV serija)|Porridge]]'', ''[[Tiswas]]'' i ''[[Derrick (TV serija)|Derrick]]'' * '''[[1975 na televiziji|1975]]''' - Prvo emitiranje ''[[Fawlty Towers]]'',''[[Saturday Night Live]]'', ''[[Super Sentai]]'', ''[[The Naked Civil Servant (film)|The Naked Civil Servant]]'', ''[[Space: 1999]]'', ''[[Good Morning America]]'', ''[[Gruntovčani]]'', ''[[Wheel of Fortune (1975 američka TV-igra)|Wheel of Fortune]]''; [[Sony]] na tržište izbacuje kućni [[videorekorder]] sistema [[Betamax]] * '''[[1976 na televiziji|1976]]''' - Prvo emitiranje ''[[I, Claudius (TV serija)|I, Claudius]]'', ''[[O Casarão]]'', ''[[Vicco von Bülow|Loriot]]'' i ''[[Nuts in May]]''; prvi put na tržište dolazi [[videorekorder]] sistema [[VHS]]; dovršen [[CN Tower]] * '''[[1977 na televiziji|1977]]''' - Prvo emitiranje ''[[Abigail's Party]]'', ''[[¿Qué Pasa, USA?]]'' i ''[[Top Gear (1977 TV serija)|Top Gear]]'' * '''[[1978 na televiziji|1978]]''' - Prvo emitiranje ''[[Taxi (TV serija)|Taxi]]'', ''[[Matador (TV serija)|Matador]]'', ''[[An Ordinary Miracle (1978 film)|An Ordinary Miracle]]'', ''[[Abarembo Shogun]]'', ''[[Grange Hill]]'' i ''[[Pennies from Heaven (TV serija)|Pennies from Heaven]]'' * '''[[1979 na televiziji|1979]]''' - Prvo emitiranje ''[[Life on Earth (TV serija)|Life on Earth]]'', ''[[The Meeting Place Cannot Be Changed]]'', ''[[The Very Same Munchhausen]]'', ''[[Los Ricos También Lloran]]'', ''[[Tinker, Tailor, Soldier, Spy#Television|Tinker, Tailor, Soldier, Spy]]'' i ''[[Blue Remembered Hills]]''; s radom počinje sportski kanal [[ESPN]] == 1980-e == * '''[[1980 na televiziji|1980]]''' - Prvo emitiranje ''[[Berlin Alexanderplatz (televizija)|Berlin Alexanderplatz]]'', ''[[Nightline]]'', ''[[Strumpet City (TV miniserija)|Strumpet City]]'' and ''[[Yes Minister]]''; s radom počinje [[Cable News Network]] (CNN) * '''[[1981 na televiziji|1981]]''' - Prvo emitiranje ''[[Štrumfovi (1981 TV serija)|Štrumfovi]]'', ''[[Hill Street Blues]]'', ''[[Dynasty (TV serija)|Dynasty]]'', ''[[Only Fools and Horses]]'' i ''[[Brideshead Revisited (TV serial)|Brideshead Revisited]]''; s radom počinje [[MTV]] * '''[[1982 na televiziji|1982]]''' - Prvo emitiranje ''[[Cheers]]'', ''[[The Mysterious Cities of Gold]]'', ''[[Chiquilladas]]'', ''[[Boys from the Blackstuff]]'' i ''[[St. Elsewhere]]'' * '''[[1983 na televiziji|1983]]''' - Prvo emitiranje ''[[Oshin]]'', ''[[Auf Wiedersehen, Pet]]'', ''[[An Englishman Abroad]]'' i ''[[Blackadder]]'' * '''[[1984 na televiziji|1984]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Cosby Show]]'', ''[[Thomas the Tank Engine and Friends]]'', ''[[La piovra]]'', ''[[Heimat (film)|Heimat]]'' i ''[[The Jewel in the Crown (TV serija)|The Jewel in the Crown]]'' * '''[[1985 na televiziji|1985]]''' - Prvo emitiranje ''[[Edge of Darkness]]'', ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', ''[[Eastenders]]'' i ''[[The Golden Girls]]''; osnovan [[Discovery Channel]] * '''[[1986 na televiziji|1986]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', ''[[Dragonball#Anime series|Dragon Ball]]'', ''[[Mormarevi Brothers|Vasko de Gama from Rupcha Village]]'', ''[[Casualty (television)|Casualty]]'', ''[[Saint Seiya#Anime|Saint Seiya]]'', ''[[The Singing Detective]]'' i ''[[Pingu]]''; s radom počinje [[Fox Network|Fox]] Broadcasting Company * '''[[1987 na televiziji|1987]]''' - Prvo emitiranje ''[[Thirtysomething]]'', ''[[Teenage Mutant Ninja Turtles (1987 TV serija)|Teenage Mutant Ninja Turtles]]''. ''[[Ramayan (TV serija)|Ramayan]]'', ''[[Inspector Morse (TV serija)|Inspector Morse]]'' i ''[[Star Trek: The Next Generation]]'' * '''[[1988 na televiziji|1988]]''' - Prvo emitiranje ''[[Roseanne (TV serija)|Roseanne]]'' i ''[[Mahabharat (TV serija)|Mahabharat]]'' * '''[[1989 na televiziji|1989]]''' - Prvo emitiranje ''[[Seinfeld]]'', ''[[Dekalog (TV serija)|Dekalog]]'', ''[[Wallace and Gromit]]'', ''[[Quantum Leap (TV serija)|Quantum Leap]]'', ''[[Saved by the Bell]]'' i ''[[The Simpsons]]''; s emitiranjem počinje [[Eurosport]] == 1990-e == * '''[[1990 na televiziji|1990]]''' - Prvo emitiranje ''[[Law & Order]]'' i ''[[Twin Peaks]]'' * '''[[1991 na televiziji|1991]]''' - Prvo emitiranje ''[[Nummer 28]]'', ''[[The Julekalender]]'', ''[[Doug]]'', ''[[Rugrats]]'' i ''[[Ren and Stimpy]]'' * '''[[1992 na televiziji|1992]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Larry Sanders Show]]'', ''[[Cha Cha Cha (TV serija)|Cha Cha Cha]]'', ''[[Melrose Place (1992 TV serija)|Melrose Place]]'' i ''[[Absolutely Fabulous]]'' * '''[[1993 na televiziji|1993]]''' - Prvo emitiranje ''[[Late Show with David Letterman]]'', ''[[Cracker (UK TV serija)|Cracker]]'', ''[[The X-Files]]'' i ''[[Frasier]]'' * '''[[1994 na televiziji|1994]]''' - Prvo emitiranje ''[[Friends]]'', ''[[Kraljevstvo (TV miniserija)|Kraljevstvo]]'' i ''[[ER (TV serija)|ER]]'' * '''[[1995 na televiziji|1995]]''' - Prvo emitiranje ''[[Father Ted]]'', ''[[NileCity 105,6]]'' and ''[[Neon Genesis Evangelion (anime)|Neon Genesis Evangelion]]''; [[suđenje za ubistvo O. J. Simpsonu]] prenošeno na televiziji; s emitiranjem počeo [[History (TV kanall)|The History Channel]] * '''[[1996 na televiziji|1996]]''' - Prvo emitiranje ''[[Jamais deux sans toi...t]]'', ''[[Percy tårar]]'', ''[[Case Closed#Anime|Detective Conan]]'', ''[[The Daily Show]]'' i ''[[Our Friends in the North]]''; prvi put emitirana [[high-definition television|televizija visoke definicije]]; s emitiranjem počinje [[Al Jazeera]]; na tržište izlaze prvi [[DVD]]-ovi i DVD-plejeri * '''[[1997 na televiziji|1997]]''' - Prvo emitiranje ''[[Fóstbræður]]'', ''[[Buffy the Vampire Slayer]]'', ''[[Un gars, une fille]]'', ''[[South Park]]'', ''[[Alles Kan Beter]]'' i ''[[I'm Alan Partridge]]'' * '''[[1998 na televiziji|1998]]''' - Prvo emitiranje ''[[Who Wants to Be a Millionaire? (UK game show)|Who Wants to Be a Millionaire?]]'', ''[[Studio Julmahuvi]]'', ''[[Cowboy Bebop]]'', ''[[That 70's show]]'', ''[[Sex and the City]]'' i ''[[The Royle Family]]'' * '''[[1999 na televiziji|1999]]''' - Prvo emitiranje ''[[The Sopranos]]'', ''[[SpongeBob SquarePants]]'', ''[[Futurama]]'', ''[[The West Wing]]'', ''[[Big Brother (Nizozemska)|Big Brother]]'' (Nizozemska), ''[[Yo soy Betty, la fea]]'', ''[[Freaks and Geeks]]'', ''[[One Piece#Anime series|One Piece]]'' i ''[[Trick (TV serija)|Trick]]''; [[Butan (država)|Butan]] je posljednja država na Zemlji u kojoj se počeo redovno emitirati TV-program; [[TiVo]] na tržište izbacuje prvi [[digitalni video rekorder]] == 2000-e == * '''[[2000 na televiziji|2000]]''' - Prvo emitiranje ''[[Inuyasha#Anime televizijska serija|InuYasha]]'', ''[[Summer Snow]]'', ''[[Curb Your Enthusiasm]]'', ''[[Survivor (američka TV serija)|Survivor]]'', ''[[Jackass (TV serija)|Jackass]]'' i ''[[A Town Called Panic]]'' * '''[[2001 na televiziji|2001]]''' - Prvo emitiranje ''[[Band of Brothers (TV miniserija)|Band of Brothers]]'', ''[[O Clone]]'', ''[[The Secret Life of Us]]'', ''[[The Legend of Condor Hero]]'', ''[[The Office (UK TV serija)|The Office]]'' (UK) i ''[[Six Feet Under]]'' * '''[[2002 na televiziji|2002]]''' - Prvo emitiranje ''[[City of Men]]'', ''[[Madventures]]'', ''[[Firefly (TV serija)|Firefly]]'', ''[[100 Greatest Britons]]'', ''[[Winter Sonata]]'', ''[[Ghost in the Shell: Stand Alone Complex]]'' i ''[[The Wire]]'' * '''[[2003 na televiziji|2003]]''' - Prvo emitiranje ''[[Death Note]]'', ''[[Fullmetal Alchemist#Anime serija|Fullmetal Alchemist]]'', ''[[Dae Jang Geum]]'', ''[[All In (TV serija)|All In]]'', ''[[Peep Show (TV serija)|Peep Show]], ''[[Arrested Development]]'', ''[[Gospodari Na Efira]]'' i ''[[Naruto]]'' * '''[[2004 na televiziji|2004]]''' - Prvo emitiranje ''[[Bleach (manga)#Anime|Bleach]]'', ''[[Desperate Housewives]]'', ''[[¡Anita, no te rajes!]]'', ''[[Battlestar Galactica (2004 TV serija)|Battlestar Galactica]]'', ''[[Hassan and Habibah]]'', ''[[Full House (2004 TV serija)|Full House]]'', ''[[Lost (TV serija)|Lost]]'' i ''[[The X Factor (TV serija)|The X Factor]]''; [[Euro1080]] prvi emitira regularni program u [[high-definition television|visokoj definiciji]] * '''[[2005 na televiziji|2005]]''' - Prvo emitiranje ''[[Spiral (TV serija)|Spiral]]'', ''[[Noghtechin]]'', ''[[My Lovely Sam Soon]]'', ''[[Jayezeye Bozorg]]'', ''[[Sto Para Pente]]'' i ''[[Pleasant Goat and Big Big Wolf]]'' * '''[[2006 na televiziji|2006]]''' - Prvo emitiranje ''[[Türkisch für Anfänger]]'', ''[[Planet Earth (TV serija)|Planet Earth]]'', ''[[Jumong (TV serija)|Jumong]]'', ''[[Heroes (TV serija)|Heroes]]'', ''[[Princess Hours]]'', ''[[Code Geass]]'' i ''[[30 Rock]]''; [[Nizozemska]] je prva zemlja koja se u potpunosti prebacila na [[digitalna televizija|digitalnu televiziju]]; s emitiranjem počinje [[France 24]]; na tržište izbačeni [[HD DVD]] i [[Blu-ray Disc]] * '''[[2007 na televiziji|2007]]''' - Prvo emitiranje ''[[Gurren Lagann]]'', ''[[The 1st Shop of Coffee Prince]]'', ''[[Golden Bride]]'' i ''[[Mad Men]]''; [[štrajk Writers Guild of America 2007-2008|štrajk scenarista]] dovodi do poremećaja redovnog TV-programa u SAD * '''[[2008 na televiziji|2008]]''' - Prvo emitiranje ''[[Vampire Knight#Anime|Vampire Knight]]'', ''[[Generation Kill]]'' i ''[[El Cartel (TV serija)|El Cartel]]''; prvo emitranje programa [[3D TV]] * '''[[2009 na televiziji|2009]]''' - Prvo emitiranje ''[[Modern Family]]'' i ''[[Misfits (TV serija)|Misfits]]'' == 2010-e == * '''[[2010 na televiziji|2010]]''' - Prvo emitiranje ''[[Blossoming Flowers]]'', ''[[Glass Home]]'', ''[[Sherlock (TV serija)|Sherlock]]'', ''[[Solsidan (TV serija)|Solsidan]]'' i ''[[Boardwalk Empire]]'' * '''[[2011 na televiziji|2011]]''' - Prvo emitiranje ''[[Spartacus: Gods of the Arena]]'' == Reference == <references/> {{Godine na televiziji}} {{Popisi godina}} [[Kategorija:Godine na televiziji| ]] [[Kategorija:Historija televizije|Godine]] [[Kategorija:Kronološke tablice vezane uz kulturu|Televizija]] ouonlm9hqbyxvykp226m1x0n6tepr26 Poljupci i zagrljaji 0 116538 42713099 15150242 2026-10-24T08:18:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713099 wikitext text/x-wiki '''Poljupci i zagrljaji''' ili '''xoxo''' je pojam koji se koristi označavanje bliskosti ili prijateljstva a stavljase obično na kraj [[Поштанско писмо|pisma]], [[imejl]]a ili [[SMS]] tekstualne poruke. Neki izvori navode mogućnost da "x" označava [[zagrljaj]]e a "o" poljupce.<ref name = "Finder">{{cite web | title = XOXO | publisher = Acronym Finder | url = http://www.acronymfinder.com/af-query.asp?acronym=XOXO}} {{en}}</ref><ref name = "Urban">{{cite web | title = xoxo | publisher = Urban Dictionary | url=http://www.urbandictionary.com/define.php?term=xoxo}} {{en}}</ref> Međutim najveći broj pouzdanih izvora naznačava da se "x" koristi da obeleži poljubac a "o" da obeleži zagrljaj.<ref name = "OED">{{cite web | work = Oxford English Dictionary | title = X | publisher =Oxford University press |date=2011 |url= http://www.oed.com/view/Entry/230945 | accessdate = 5. jul 2011.}} {{en}}</ref><ref name = "Hug">{{cite web | title = xoxo | publisher = Hugkiss | work = Valentine | url = http://www.hugkiss.com/valentine/xoxo.shtml}} {{en}}</ref><ref name = "Yahoo!">{{cite web |title = Ask | publisher = Yahoo! | url = http://ask.yahoo.com/20050415.html}} {{en}}</ref><ref name="Adviceinators">{{cite web | work = Advicenators | title = I know xoxo stands for hugs and kisses… | url = http://www.advicenators.com/qview.php?q=471581 | access-date = 2011-07-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110707090701/http://www.advicenators.com/qview.php?q=471581 | archive-date = 2011-07-07 | url-status = dead}} {{en}}</ref> Upotreba znaka "x" da označi poljubac datira navodno još iz 1765. godine.<ref name = "OED"/><ref name = "Etymology">{{cite web | title = x | publisher = Online Etymology Dictionary | url = http://www.etymonline.com/index.php?term=X}} {{en}}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{klica-jezik}} [[Kategorija:Međuljudski odnosi]] [[Kategorija:Internet]] d8j2z2kf1qewsi5f3oj34mju87fzbez Compsognathus 0 121496 42712813 42712752 2026-10-23T13:08:40Z Edgar Allan Poe 29250 42712813 wikitext text/x-wiki {{Automatic taxobox | fossil_range = [[kasna jura]], {{fossil range|150.8|145}}{{period fossil range|jura|150.8|145}} | image = Compy.jpg | image_upright = 1.15 | image_caption = Rekonstruirani kostur u [[Muzej prahistorijskog života|Muzeju prahistorijskog života]] | status = EX | status_sistem = IUCN3.1 | parent_authority = [[Edward Drinker Cope|Cope]], 1875. | taxon = Compsognathus | authority = [[Johann Andreas Wagner|Wagner]], 1859. | type_species = {{extinct}}'''''Compsognathus longipes''''' | type_species_authority = Wagner, 1859. | synonyms = * ''Compsognathus corallestris''<br/><small>Bidar et al., 1972</small> }} '''''Compsognathus''''' ([[Grčki jezik|Grčki]] ''kompsos/κομψος''; "elegantan", "prefinjen" ili "osjetljiv" i ''gnatos/γναθος''; "čeljust")<ref>{{cite book|author=Liddell & Scott|year=1980|title=Greek-English Lexicon, Abridged Edition |url=https://archive.org/details/lexicon00lidd|publisher=Oxford University Press, Oxford, UK|isbn=0-19-910207-4}}</ref> bio je maleni dvonožni [[teropodi|teropod]] [[mesožder]]. Bio je veličine [[puran]]a i živio je prije oko 150 milijuna godina u periodu kasne jure u današnjoj [[europa|Europi]]. Paleontolozi su pronašli dva dobro očuvana fosila, jedan u [[Njemačka|Njemačkoj]] 1850-ih, a drugi u [[Francuska|Francuskoj]] više od jednog stoljeća kasnije. Danas je jedina priznata vrsta ''C. longipes'', mada su se nekada veći primjerci iz Francuske smatrali kao ostaci druge vrste ''C. corallestris''. Mnoge prezentacije još uvijek opisuju ''Compsognathusa'' kao dinosaura veličine [[kokoš]]i zbog malene veličine njemačkog primjerka, za kojeg se sada smatra da je bio mlađi oblik primjerka iz Francuske. ''Compsognathus'' je jedan od rijetkih dinosaura za koje se sigurno zna čime su se hranili: ostaci malenih okretnih [[gušteri|guštera]] očuvani su u stomacima oba primjerka. Zubi pronađeni u [[Portugal]]u možda su daljnji fosilni ostaci ovog roda. Mada kao takav nije priznat u vrijeme kada je otkriven, ''Compsognathus'' je bio prvi teropodni dinosaur poznat iz dovoljno potpunog skeleta. Do 1980-ih i 1990-ih, ''Compsognathus'' je bio najmanji poznati dinosaur i najbliži srodnik ''[[Archaeopteryx]]a''. Prema tome, ovaj rod je jedan od rijetkih koji su vrlo poznati izvan paleontoloških krugova. == Opis == [[Datoteka:Compysizes1.png|thumb|left|Usporedba veličine [[francuska|francuskog]] (narančasti) i [[Njemačka|njemačkog]] (zeleni) primjerka i čovjeka]] Desetljećima se ''Compsognathus'' prikazivao kao najmanji poznati dinosaur; pronađeni primjerci bili su dužine oko 1 metra. Međutim, dinosauri otkriveni poslije, ka što su ''[[Caenagnathasia]]'', ''[[Microraptor]]'' i ''[[Parvicursor]]'' bili su još i manji. Za najveći primjerak procijenjeno je da je težio između 0,83 i 3,5&nbsp;kg.<ref name=TH07>{{cite journal |last=Therrien |first=F. |coauthors= and Henderson, D.M. |year=2007 |title=My theropod is bigger than yours...or not: estimating body size from skull length in theropods |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=27 |issue=1 |pages=108–115 |doi=10.1671/0272-4634(2007)27[108:MTIBTY]2.0.CO;2}}</ref><ref name="seebacher2001">{{cite journal | doi = 10.1671/0272-4634(2001)021[0051:ANMTCA]2.0.CO;2 | last1 = Seebacher | first1 = F. | year = 2001 | title = A new method to calculate allometric length-mass relationships of dinosaurs | url = | journal = Journal of Vertebrate Paleontology | volume = 21 | issue = 1| pages = 51–60 }}</ref> [[Datoteka:Compsognathus longipes head.jpg|thumb|Na ovom modelu se vide uska lubanja i duga i kupasta njuška]] ''Compsognathus'' je bio malena, dvonožna životinja sa dugim zadnjim nogama i još dužim [[rep]]om koji je koristio za održavanje ravnoteže tijekom pokretanja. Prednji udovi bili su manji nego zadnji sa tri prsta opremljena solidnim pandžama za hvatanje plijena. Njegova delikatna [[lubanja]] bila je duga i uska, sa kupastom njuškom. Postojalo je pet parova otvora u lubanji, od kojih je najveći bio očna šupljina.<ref name="Lambert">{{cite book| last = Lambert| first = David| authorlink =| title = The Ultimate Dinosaur Book| publisher = Dorling Kindersley| year = 1993| location = New York| pages = [https://archive.org/details/ultimatedinosaur00lamb/page/38 38]–81| url =https://archive.org/details/ultimatedinosaur00lamb| doi =| id =| isbn = 978-1-56458-304-8 }}</ref> [[Oko|Oči]] su bile velike u poređenju sa ostatkom lubanje. [[Donja čeljust]] bila je tanka i nije imala otvore koji su uobičajeni kad [[arhosauri|arhosaura]]. Zubi su bili maleni ali oštri, pogodni za ishranu malenim [[kralješnjaci]]ma i moguće drugim malenim životinjama, kao što su [[kukci]]. [[Zub]]i smješteni potpuno sprijeda nisu bili nazubljeni, za razliku od onih dalje nazad u čeljusti. Znanstvenici su koristili te zubne osobine za identificiranje ''Compsognathusa'' i njegovih najbližih srodnika.<ref name="Chen">{{cite journal| last = Chen| first = P.| coauthors = Dong, Z. and Zhen, S.| title = An exceptionally well-preserved theropod dinosaur from the Yixian Formation of China| url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-01-08_391_6663/page/146| journal = Nature| volume = 391| issue =6663| pages = 147–152| publisher =| year = 1998| doi = 10.1038/34356}}</ref> == Otkriće i vrste == [[Datoteka:Compsognathus longipes cast2.jpg|left|thumb|Joseph Oberndorfer je 1850-ih otkrio ovaj fosil u Bavarskoj (Njemačka). Na slici je prikazan odljev.]] ''Compsognathus'' je poznat od dva gotovo potpuna skeleta, jednog iz [[Njemačka|Njemačke]] (dužine 89&nbsp;cm) i jednog iz [[Francuska|Francuske]] (125&nbsp;cm).<ref name=GSP88>{{cite book |last=Paul |first=G.S. |title=Predatory Dinosaurs of the World |url=https://archive.org/details/predatorydinosau00paul |year=1988 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |isbn=0-671-61946-2 |chapter=Early Avetheropods |pages=[https://archive.org/details/predatorydinosau00paul/page/297 297]–300 }}</ref> Ljekar i skupljač fosila Joseph Oberndorfer otkrio je njemački primjerak (BSP AS I 563) u Solnhofenskom vapnencu u regiji Riedenburg-Kelheim u [[Bavarska|Bavarskoj]] tijekom 1850-ih. U vapnencu područja Solnhofen također su pronađeni dobro očuvani fosili ''[[Archaeopteryx]]a'' sa otiscima perja i neki pterosauri sa otiscima krilnih membrana. [[Johann Andreas Wagner|Johann A. Wagner]] je nakratko diskutirao taj primjerak 1859. godine, kada je i smislio naziv ''Compsognathus longipes'',<ref name=wagner1859>{{cite journal | last1 = Wagner | first1 = J. A. | year = 1859 | title = Über einige im lithographischen Schiefer neu aufgefundene Schildkröten und Saurier | url = | journal = Gelehrte Anzeigen der Bayerischen Akademie der Wissenschaften | volume = 49 | issue = | page = 553 }}</ref> a detaljno ga je opisao [[1861]]. godine.<ref>{{cite journal |last= Wagner|first= A. |year=1861|title= Neue Beiträge zur Kenntnis der urweltlichen Fauna des lithographischen Schiefers; V. ''Compsognathus longipes'' Wagner |journal=Abhandlungen der Bayerischen Akademie der Wissenschaften |volume=9 |pages=30–38 }}</ref> U ranoj 1868. godini [[Thomas Huxley]] je usporedio te dvije vrste i zaključio je da je, osim po rukama i perju, skelet ''Archaeopteryxa'' bio vrlo sličan onome ''Compsognathusa'', a da je praptica bila u srodstvu sa dinosaurima.<ref>{{cite journal |last= Huxley|first= T.H. |year=1868|title= On the animals which are most nearly intermediate between birds and reptiles |journal=Annals and Magazine of Natural History, London |volume=2 |pages=66–75}}</ref><ref>Foster, Michael; Lankester, E. Ray 1898&ndash;1903. ''The scientific memoirs of Thomas Henry Huxley''. 4 vols and supplement, London: Macmillan.</ref> [[Othniel Charles Marsh|Othniel Marsh]] je 1896. godine priznao fosil kao pravog pripadnika Dinosauria.<ref>{{cite journal |last= Marsh|first= O.C. |year=1896|title= Classification of dinosaurs |url= https://archive.org/details/sim_geological-magazine_the-geological-magazine_1896-09_33_9/page/388|journal=Geological Magazine |volume=3 |pages=388–400 |doi= 10.1017/S0016756800131826}}</ref> [[John Ostrom]] je ovu vrstu temeljito opisao 1978. godine, što ga je učinilo jednim od najpoznatijih malenih teropoda tog vremena.<ref name="Ostrom78"/> [[Datoteka:Canjuers fossiles03.jpg|thumb|Odljev fosila iz Canjuersa, Francuska]] Veći francuski primjerak (MNHN CNJ 79) je otkriven 1971. godine u vapnencu [[Canjuers]]a blizu [[Nica|Nice]] na jugoistoku [[Francuska|Francuske]].<ref name="Peyer06"/> Mada je ovaj primjerak Bidar isprva opisao kao drugu vrstu (''Compsognathus corallestris''),<ref name="Bidar72">{{cite journal |last= Bidar|first= A.|coauthors = Demay L., Thomel G. |year=1972|title= ''Compsognathus corallestris'', une nouvelle espèce de dinosaurien théropode du Portlandien de Canjuers (Sud-Est de la France) |journal=Annales du Muséum d’Histoire Naturelle de Nice|volume=1 |pages=9–40}}</ref> Michard i drugi ga od tada označavaju kao drugi primjer vrste ''Compsognathus longipes''.<ref name="Peyer06">{{cite journal |last= Peyer|first= K. |year=2006|title= A Reconsideration Of ''Compsognathus'' From The Upper Tithonian Of Canjuers, Southeastern France |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=26 |issue=4 |pages=879–896|doi=10.1671/0272-4634(2006)26[879:AROCFT]2.0.CO;2|url = http://www.bioone.org/perlserv/?request=get-abstract&doi=10.1671%2F0272-4634(2006)26%5B879%3AAROCFT%5D2.0.CO%3B2}}</ref><ref name="Michard91">{{cite journal|last=Michard|first=J. G.|year=1991|title=Description du Compsognathus (Saurischia, Theropoda) de Canjuers (Jurassique supérieur du Sud-est de la France), position phylogénétique, relation avec Archaeopteryx et implications sur l’origine théropodienne des oiseaux,|journal= Ph.D. dissertation, Muséum National d’Histoire Naturelle, Paris}}</ref> Quimby je identificirao manji njemački primjerak kao mladunca iste vrste.<ref name="CallisonQuimby1984">{{cite journal|last=Callison|first=G.|coauthors=H. M. Quimby|year=1984|title= Tiny dinosaurs: Are they fully grown? |journal=Journal of Vertebrate Paleontology|volume=3 |pages=200–209|doi=10.1080/02724634.1984.10011975|url=}}</ref> Muséum national d'histoire naturelle u Parizu je 1983. godine uzeo francuski fosil ''Compsognathusa''; Michard ga je tamo detaljno istražio.<ref name="Michard91"/> Znanstvenici su prije toga identificirali nepotpuno stopalo (također iz Solnhofena) kao fosil ''Compsognathusa'', ali je jedno istraživanje poslije to pobilo. Zinke je pripisao zube iz formacije Guimarota ([[Portugal]]) ovom rodu.<ref>{{cite journal |last=Zinke |first=J. |year=1998 |title=Small theropod teeth from the Upper Jurassic coal mine of Guimarota (Portugal) |journal=Palaontologische Zeitschrift |volume=72 |issue= |pages=179–189 |doi= |url=http://www.schweizerbart.de/pubs/journals/0031-0220/paper/72/179 |access-date=2011-08-18 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927224025/http://www.schweizerbart.de/pubs/journals/0031-0220/paper/72/179 |dead-url=yes }}</ref> == Klasifikacija == [[Datoteka:Compsognathus longipes.jpg|thumb|Povijesna restauracija skeleta, [[O.C. Marsh]]]] Po ''Compsognathusu'' je nazvana i porodica [[Compsognathidae]], koja se većinom sastoji od malenih dinosaura iz perioda kasne jure i rane krede, iz Kine, Europe i Južne Amerike.<ref name="Peyer06"/> Dugo vremena je bio jedini poznati primjerak; međutim, u nekoliko prošlih desetljeća pronađeno je nekoliko srodnika. U kladus spadaju i ''[[Aristosuchus]]'',<ref>{{cite journal |last= Seeley|first= H.G.|year=1887|title= On ''Aristosuchus pusillus'' (Owen), being further notes on the fossils described by Sir. R. Owen as ''Poikilopleuron pusillus'', Owen|journal=Quarterly Journal of the Geological Society of London|volume= 43|issue=|pages=221–228|doi=10.1144/GSL.JGS.1887.043.01-04.22|url=}}</ref> ''[[Huaxiagnathus]]'',<ref>{{cite journal |last= Hwang|first= S.H. |coauthors = M. A. Norell, J. Qiang and G. Keqin |year=2004|title= A large compsognathid from the Early Cretaceous Yixian Formation of China |journal=Journal of Systematic Paleontology |volume= 2|issue=|pages=13–39 |doi=10.1017/S1477201903001081}}</ref> ''[[Mirischia]]'',<ref>{{cite journal |last= Naish|first= D.|coauthors = Martill, D. M. and Frey, E. |year=2004|title= Ecology, systematics and biogeographical relationships of dinosaurs, including a new theropod, from the Santana Formation (?Albian, Early Cretaceous) of Brazil|journal=Historical Biology|volume=|issue=|pages=1–14|doi=|url=}}</ref> ''[[Sinosauropteryx]]''<ref name="Currie2001">{{cite journal |last= Currie|first= P.J.|coauthors = P. Chen |year=2001|title= Anatomy of Sinosauropteryx prima from Liaoning, northeastern China|url= https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-earth-sciences_2001-12_38_12/page/1705|journal=Canadian Journal of Earth Sciences |volume= 38|issue= 12|pages=1705–1727 |doi=10.1139/cjes-38-12-1705}}</ref><ref name="Ji1996">{{cite journal |last= Ji|first= Q. |coauthors = Ji S.A. |year=1996|title= On discovery of the earliest bird fossil in China and the origin of birds (in Chinese)|journal=Chinese Geology |volume= 233|issue=|pages=30–33|doi=|url=}}</ref> i možda ''[[Juravenator]]''<ref>{{cite journal |last= Göhlich|first= U.|coauthors = L. M Chiappe|year=2006|title= A new carnivorous dinosaur from the Late Jurassic Solnhofen archipelago|url= https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-03-16_440_7082/page/328|journal=Nature|volume=440|issue=7082|pages=329–332 |doi=10.1038/nature04579 |pmid= 16541071 }}</ref> i ''[[Scipionyx]]''.<ref>{{cite journal |last= Dal Sasso|first= C.|coauthors = M. Signore|year=1998|title= Exceptional soft-tissue preservation in a theropod dinosaur from Italy|url= https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-03-26_392_6674/page/382|journal=Nature|volume=392|issue=6674|pages=383–387 |doi=10.1038/32884|bibcode=1998Natur.392..383D}}</ref> Jedno vrijeme je i ''[[Mononykus]]'' bio predložen za pripadnika porodice, ali su to Chen i koautori odbili u svom članku iz 1998. godine; smatrali su sličnosti između ''Mononykusa'' i drugih kompsognatida primjerom [[Konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]].<ref name="Chen"/> Pozicija roda ''Compsognathus'' i njegovih srodnika unutar [[Coelurosauria]] nije poznata. Neki, poput eksperta za teropode [[Thomas R. Holtz Jr.|Thomasa Holtza mlađeg]] i koautora [[Ralph Molnar|Ralpha Molnara]] i [[Phil Currie|Phila Curriea]] u tekstu ''Dinosauria'', smatraju tu porodicu kao najbazalniju među celurosaurima,<ref name="dinosauria04">{{cite book|title=The Dinosauria (2nd Edition)|url=https://archive.org/details/dinosauria0000unse_n9z8|year=2004|chapter=Basal Tetanurae|editor=Weishampel DB, Osmólska H, Dodson P|author=Holtz TR, Molnar RE, Currie PJ|pages=[https://archive.org/details/dinosauria0000unse_n9z8/page/105 105]|publisher=University of California Press|isbn=0-520-24209-2}}</ref> dok je drugi smatraju dijelom [[Maniraptora]].<ref>{{cite journal |last= Gauthier|first= J.A.|year=1986|title= Saurischian monophyly and the origin of birds|journal=In Padian, K. (ed.) the Origin of Birds and the Evolution of Flight, Memoirs of the California Academy of Sciences |volume=8|issue=|pages=1–55|doi=|url=}}</ref><ref>{{cite journal |last= Forster|first= C.A.|coauthors = Sampson, S.D., Chiappe, L.M. & Krause, D.W. |year=1998|title= The theropod ancestry of birds: new evidence from the Late Cretaceous of Madagascar|url= https://archive.org/details/sim_science_1998-03-20_279_5358/page/1914|journal=Science|volume=279|issue=5358|pages=1915–1919 |doi=10.1126/science.279.5358.1915|pmid= 9506938 }}</ref> == Paleoekologija == [[Datoteka:Canjuers Comboutaire.jpg|thumb|left|Kamenolom u kojem je pronađen francuski primjerak.]] Tijekom kasne jure [[Europa]] je bila suh, tropski arhipelag na rubu [[Tetis more|Tetis mora]]. Fini krečnjak u kojem su pronađeni skeleti ''Compsognathusa'' potiče od kalcita iz školjaka morskih organizama. I područja Solnhofen i Canjuers gdje su ''Compsognathusi'' očuvani bili su lagune između plaža i koraljnih grebena tadašnjih otoka koji su sačinjavali Europu, i Tetis mora.<ref>{{cite book |last= Viohl|first= G.|year=1985|chapter= Geology of the Solnhofen lithographic limestone and the habitat of ''Archaeopteryx'' |editor= Hecht MK, Ostrom JH, Viohl G, Wellnhofer P, (eds.)|title=The Beginnings of Birds: Proceedings of the International ''Archaeopteryx'' Conference. |location=Eichstätt| publisher=Freunde des Jura-Museums |pages=31–44|id={{oclc|13213820}}}}</ref> U isto vrijeme su živjeli i ''[[Archaeopteryx]]'' i [[pterosauri]] ''[[Rhamphorhynchus]]'' i ''[[Pterodactylus]]''. Isti sedimenti u kojima je očuvan ''Compsognathus'' sadrže i fosile velikog broja morskih životinja poput [[ribe|riba]], [[ljuskari|ljuskara]], [[bodljikaši|bodljikaša]] i morskih školjaka, što potvrđuje da je on živio u obalnom staništu. Nije pronađen niti jedan veći dinosaur od ''Compsognathusa'' koji je živio na tom prostoru u to vrijeme, što možda znači da je on bio glavni kopneni grabežljivac na tim otocima. == Paleobiologija == U istraživanju koje su 2001. godine proveli Bruce Rothschild i drugi paleontolozi, pregledano je 9 kostiju stopala ''Compsognathusa'', ali ni na jednom nisu pronađeni tragovi loma.<ref name="rothschild-dino">Rothschild, B., Tanke, D. H., and Ford, T. L., 2001, Theropod stress fractures and tendon avulsions as a clue to activity: In: Mesozoic Vertebrate Life, edited by Tanke, D. H., and Carpenter, K., Indiana University Press, p. 331-336.</ref> === Ruka === Primjerak otkriven u Njemačkoj u 19 stoljeću imao je samo dva prsta na rukama, što je navelo znanstvenike da zaključe da je tako i izgledao.<ref name="Ostrom78">{{cite journal |last= Ostrom|first= J.H. |year=1978|title= The osteology of ''Compsognathus longipes'' |journal=Zitteliana |volume=4 |issue=|pages=73–118|doi=|url=}}</ref> Međutim, fosil otkriven poslije u Francuskoj imao je tri prsta na ruci,<ref>{{cite journal |last= Gauthier|first= J.|coauthors = Gishlick A.D. |year=2000|title= Re-examination of the manus of ''Compsognathus'' and its relevance to the original morphology of the Coelurosaur manus |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=20 |issue=3, Supplement|pages=43A|doi=|url=}}</ref> slično drugim pripadnicima porodice kompsognatida. U fosilizaciji njemačkog primjerka jedan prst se jednostavno nije uspio očuvati. Bidar je pretpostavio da je francuski primjerak imao prednja stopala povezana kožicom, koja bi mu služila kao peraja.<ref name="Bidar72"/> L. B. Halstead u svojoj knjizi ''The Evolution and Ecology of the Dinosaurs'' (1975.) prikazuje ga kao vodozemnu životinju koja se hrani vodenim životinjama i može otplivati od većeg grabežljivca.<ref>{{cite book|author=Halstead L.B.|year=1975|title=The evolution and ecology of the dinosaurs|url=https://archive.org/details/evolutionecology0000hals|publisher=Eurobook|id=|isbn =0-85654-018-8}}</ref> Ostrom je pobio ovu hipotezu<ref name="Ostrom78"/> konkluzivno pokazujući da je francuski primjerak bio gotovo potpuno isti francuskom osim po veličini. Peyer je potvrdio taj zaključak.<ref name="Peyer06"/> === Ishrana === [[Datoteka:Compsognathus_by_Nopcsa,_1903.jpg|thumb|Ova ilustracija koju je 1903. godine napravio [[Franz Nopcsa von Felső-Szilvás]] pokazuje gastričnu sadržinu njemačkog primjerka.]] Ostaci guštera u grudnoj šupljini njemačkog primjerka pokazuju da se ''Compsognathus'' hranio maleni kralješnjacima.<ref name="Chen"/> Marsh, koji je pregledao taj primjerak 1881. godine, smatrao je da je maleni skelet unutar stomaka ''Compsognathusa'' bio embrij, ali je 1903. godine [[Franz Nopcsa von Felső-Szilvás|Franz Nopcsa]] zaključio da je u pitanju gušter.<ref>{{cite journal |last= Nopcsa|first= Baron F.|year=1903|title= Neues ueber ''Compsognathus'' |journal=Neues Jahrbuch fur Mineralogie, Geologie und Palaeontologie (Stuttgart) |volume=16 |issue=|pages=476–494|doi=|url=}}</ref> Ostrom je identificirao skelet kao ostatke guštera iz roda ''[[Bavarisaurus]]'',<ref>{{cite journal |last= Evans|first= S.E.|year=1994|title= The Solnhofen (Jurassic: Tithonian) lizard genus Bavarisaurus: new skull material and a reinterpretation |journal=Neues Jahrbuch für Paläontologie und Geologie, Abhandlungen |volume=192 |issue=|pages=37–52|doi=|url=}}</ref> za kojeg je zaključio da je bio brz i okretan trkač s obzirom na proporcije nogu i repa. To je, opet, navelo na zaključak da je ''Compsognathus'' imao odličan vid i bio sposoban za veliko ubrzanje kako bi sustigao guštera.<ref name="Ostrom78"/> Fosil ''Bavarisaurusa'' je u jednom komadu, što znači da ga je ''Compsognathus'' progutao cijelog. U stomaku francuskog primjerka nalaze se skeleti neidentificiranih guštera ili sfenodontida.<ref name="Peyer06"/> === Moguća jaja === Znanstvenici su iskopali jaja blizu njemačkog primjerka ''Compsognathusa'', veličine 10&nbsp;mm u dijametru. [[Friedrich von Huene]] ih je [[1901]]. godine proglasio dermalnim okoštanjima.<ref name="Huene01">{{cite journal |last= von Huene|first= F.|year=1901|title= Der vermuthliche Hautpanzer des "Compsognathus longipes" Wagner |journal=Neues Jahrbuch für Mineralogie, Geologie and Palaeontologie |volume= 1|issue=|pages=157–160|doi=|url=}}</ref> Griffiths ih je [[1993]]. godine opisao kao jaja u ranom stadiju razvoja.<ref>{{cite journal |last= Griffiths|first= P.|year=1993|title= The question of ''Compsognathus'' eggs |journal=Revue de Paleobiologie Spec. |volume= 7|issue=|pages=85–94|doi=|url=}}</ref> Međutim, istraživači su poslije sumnjali u to da pripadaju ''Compsognathusu'' zato što su bila pronađena izvan stomačne šupljine primjerka. Jedan dobro očuvan fosil ''[[Sinosauropteryx]]a'', roda u bliskom srodstvu sa ''Compsognathusom'', pokazuje dva jajovoda u kojima su se nalazila dva nesnesena jaja. Ta proporcionalno veća i manje brojna jaja ''Sinosauropteryxa'' bacila su još sumnje na originalnu identifikaciju jaja ''Compsognathusa''.<ref name="Chen"/> === Otisci kože i veza sa pticama === [[Datoteka:Compsognathus BW.jpg|thumb|Dokazi ukazuju na to da je bio pokriven strukturama nalik perju.]] Gotovo cijelo jedno stoljeće ''Compsognathus'' je bio jedini poznati maleni teropod. To je dovelo do poređenja sa ''[[Archaeopteryx]]om'' i sugestija da je u srodstvu sa pticama. Zapravo je ''Compsognathus'', a ne ''Archaeopteryx'', izazvao interes u porijeklo ptica kod Huxleya.<ref name = "FasWeis04">{{cite book|title=The Evolution and Extinction of the Dinosaurs (2nd Edition)|year=2005|chapter=Theropoda I:Nature red in tooth and claw|editor=Fastovsky DE, Weishampel DB|author=Fastovsky DE, Weishampel DB|pages=265&ndash;299|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-81172-4}}</ref> Te dvije životinje imaju mnoge sličnosti u obliku, veličini i proporcijama tijela; toliko je mnogo sličnosti da je jedan skelet ''Archaeopteryxa'' (kojem perje nije bilo očuvano) mnogo godina smatran fosilom ''Compsognathusa''.<ref name="Lambert"/> Mnogi drugi dinosauri kao što su ''[[Deinonychus]]'', ''[[Oviraptor]]'' i ''[[Segnosaurus]]'' se sada također smatraju bliskim srodnicima ptica. Neki srodnici ''Compsognathusa'', naime ''[[Sinosauropteryx]]'' i ''[[Sinocalliopteryx]]'', očuvani su sa otiscima jednostavnog perja koje ih je pokrivalo kao perje,<ref name="Currie2001"/> što je neke znanstvenike potaklo da predlože da je i ''Compsognathus'' bio pokriven perjem na sličan način.<ref name="jietal2007">{{cite journal | last1 = Ji | first1 = S. | last2 = Ji | first2 = Q. | last3 = Lu | first3 = J. | last4 = Yuan | first4 = C. | year = 2007 | title = A new giant compsognathid dinosaur with long filamentous integuments from Lower Cretaceous of Northeastern China | url = | journal = Acta Geologica Sinica | volume = 81 | issue = 1| pages = 8–15 }}</ref> Kao posljedicu toga, mnogi ga na crtežima prikazuju sa primitivnim protoperjem. Međutim, nikada nije pronađen fosil ''Compsognathusa'' sa perjem, za razliku od ''Archaeopteryxa'', koji je pronađen u istim sedimentima. Karin Peyer je 2006. godine prijavila otiske kože očuvane sa strane repa, počevši od 13. repnog kralješka. Otisci su pokazivali malene kvrgave tuberkule, slično krljuštima pronađenim na repu i nogama ''[[Juravenator]]a''.<ref name=peyer2006>{{cite journal | doi = 10.1671/0272-4634(2006)26[879:AROCFT]2.0.CO;2 | last1 = Peyer | first1 = K. | year = 2006 | title = A reconsideration of ''Compsognathus'' from the Upper Tithonian of Canjuers, southeastern France | url = | journal = Journal of Vertebrate Paleontology | volume = 26 | issue = 4| pages = 879–896 }}</ref> Von Huene je i prije prijavio krljušti u abdominalnoj regiji njemačkog primjerka, ali je Ostrom poslije pobio tu interpretaciju.<ref name="Ostrom78"/><ref name="Huene01"/> Kao ''Compsognathus'', a za razliku od ''Sinosauropteryxa'', jedno mjesto fosilizirane kože sa repa i zadnjih udova kod ''[[Juravenator]]a'' pokazuje uglavnom krljušti, mada postoje neke indikacije da je i jednostavno perje također bilo prisutno na tom području.<ref name=Goehlich2006>{{cite journal | last1 = Goehlich | first1 = U.B. | last2 = Tischlinger | first2 = H. | last3 = Chiappe | first3 = L.M. | year = 2006 | title = ''Juraventaor starki'' (Reptilia, Theropoda) ein nuer Raubdinosaurier aus dem Oberjura der Suedlichen Frankenalb (Sueddeutschland): Skelettanatomie und Wiechteilbefunde | url = | journal = Archaeopteryx | volume = 24 | issue = | pages = 1–26 }}</ref> To možda znači da pokrivenost perjem nije bila sveprisutna kod ove grupe dinosaura.<ref>{{cite journal |last= Xu|first= Xing |year=2006|title= Palaeontology: Scales, feathers and dinosaurs |url= https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-03-16_440_7082/page/286|journal=Nature |volume= 440|issue=7082|pages=287–8 |doi=10.1038/440287a |pmid= 16541058 }}</ref> == U popularnoj kulturi == ''Compsognathus'' se često prikazuje u dječjim knjigama o dinosaurima. Dugo je vremena bio jedinstven po svojoj malenoj veličini, budući da je većina drugih dinosaura manjih od njega otkrivena tek nakon jednog stoljeća ili više.<ref name=RW86>{{cite book |last=Wilson |first=Ron |title=100 Dinosaurs from A to Z |url=https://archive.org/details/100dinosaursfrom0000wils |year=1986 |publisher=Grosset & Dunlap |location=New York |isbn=0-448-18992-5 |pages=[https://archive.org/details/100dinosaursfrom0000wils/page/18 18]}}</ref><ref name=SA88>{{cite book |last=Attmore |first=Stephen |title=Dinosaurs |url=https://archive.org/details/dinosaurs0000attm |year=1988 |publisher=Brimax Books |location=Newmarket, England |isbn=0-86112-460-X |pages=[https://archive.org/details/dinosaurs0000attm/page/18 18] }}</ref> Pojavio se u filmovima ''[[Jurski park: Izgubljeni svijet]]'' i ''[[Jurski park 3]]''. U prvom, jedan od likova u filmu ga netočno identificira kao "''Compsognathus triassicus''", kombinirajući naziv roda ''Compsognathus'' sa drugim dijelom naziva vrste ''[[Procompsognathus]] triassicus'', s kojom je bio u dalekom srodstvu i koja je također prikazana u romanima ''Jurski park''. ''Compsognathusi'' su prikazani kao društvene životinje koje love u čoporima, što ih čini sposobnima za ubijanje plijena veličine čovjeka. Takvo ponašanje izmislili su stvaraoci ''Jurskog parka'' jer ne postoje dokazi takvog ponašanja u fosilnim nalazima kod ''Compsognathusa'' (niti ''Procompsognathusa''). == Izvori == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == {{Wikispecies|Compsognathidae}} {{Commonscat|Compsognathus}} * [http://www.dinodata.org/index.php?option=com_content&task=view&id=6193&Itemid=67 ''Compsognathus'' na DinoData] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221095613/http://www.dinodata.org/index.php?option=com_content&task=view&id=6193&Itemid=67 |date=2009-02-21 }} * [http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/340Theropoda/340.500.html#Compsognathidae Compsognathidae na Palaeos.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101011112158/http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/340Theropoda/340.500.html#Compsognathidae |date=2010-10-11 }} {{Taxonbar}}{{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Celurosauri]] 04km743j5tzbku02kl2fiq2tjgaxmwd Šablon:Geološki raspon 10 132346 42712860 42712592 2026-10-23T14:02:08Z Edgar Allan Poe 29250 42712860 wikitext text/x-wiki <includeonly><span class="noprint"><span style="display:inline-block;">{{{prefix|{{{prefiks|}}}}}}</span><span style="display:inline-block;">{{{3|{{{text|{{{tekst|{{{1}}}{{#if:{{{2|}}}|–{{{2|}}}}}{{#iferror:{{#expr:{{{1}}}}}||&nbsp;[[Megaanum|Ma]]}}}}}}}}}}}</span>{{{ref|{{{reference|{{{refs|{{{references|}}}}}}}}}}}} <span style="display:inline-block;">{{{PS|{{{ps|}}}}}}</span>{{Fanerozoik 250px}}<!-- Marker --><div name=Range style="margin:0 auto; line-height:0; clear:both; width:250px; padding:0px; height:8px; overflow:visible; color:inherit; background-color:transparent; position:relative; top:-4px; z-index:100;">{{Geološki raspon/marker|{{#if:{{{earliest|{{{najraniji|}}}}}}|{{#iferror:{{#expr:{{{earliest|{{{najraniji}}}}}}}}|{{period start|{{{earliest|{{{najraniji}}}}}}}}|{{{earliest|{{{najraniji}}}}}}}}|{{#iferror:{{#expr:{{{1}}}}}|{{period start|{{{1}}}}}|{{{1}}}}}}}|{{#if:{{{latest|{{{najmlađi|}}}}}}|{{#iferror:{{#expr:{{{latest|{{{najmlađi}}}}}}}}|{{period end|{{{latest|{{{najmlađi}}}}}}}}|{{{latest|{{{najmlađi}}}}}}}}|{{#iferror:{{#expr:{{{2|{{{1}}}}}}}}|{{period end|{{{2|{{{1}}}}}}}}|{{{2|{{{1}}}}}}}}}}|42<!-- This determines the opacity of the bar-->}} {{Geološki raspon/marker|{{#iferror:{{#expr:{{{1}}}}}|{{period start|{{{1}}}}}|{{{1}}}}}|{{#iferror:{{#expr:{{{2|{{{1}}}}}}}}|{{period end|{{{2|{{{1}}}}}}}}|{{{2|{{{1}}}}}}}}}} </div> </div></span></includeonly><noinclude>{{documentation}}</noinclude> 0g98qf8akcm1ks1vz4e5zqfpmhpnxk9 Šablon:Period start 10 132360 42712816 42712803 2026-10-23T13:17:13Z Edgar Allan Poe 29250 42712816 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#expr:{{#switch: {{Period id|{{{1|{{PAGENAME}}}}}}} <!-- Some other notable dates --> |burgess shale|middle middle cambrian|srednji srednji kambrij<!--Middle middle is approximate; cf. Burgess Shale-->=505 |chengjiang=518 |sirius passet=518 |doushantou=570 <!-- Data from ICS chart | Supereon | Eon | Era | Period | Epoch/Series | Age/Stage | other division (other sources - not in ICS chart) The names from the ICS chart are always first on the line. --> | precambrian | prekambrij | pretkambrij | hadean | hadij = 4567.30 | archean | arhaik | eoarchean | isuan | eoarhaik | ranoarhaik = 4031 | paleoarchean | paleoarhaik = 3600 | mesoarchean | mezoarhaik | srednji arhaik = 3200 | neoarchean | neoarhaik | kasni arhaik = 2800 | proterozoic | proterozoik | paleoproterozoic | paleoproterozoik | siderian | siderij = 2500 | rhyacian | rijakij = 2300 | orosirian | orosirij | orozirij = 2050 | statherian | staterij = 1800 | mesoproterozoic | mezoproterozoik | calymmian | kalimij = 1600 | ectasian | riphean | ek tazij | rif ej = 1400 | stenian | stenij = 1200 | mayanian | majanij = 1100 | sinian | sturtian | sinij | sturtij = 1050 | neoproterozoic | neoproterozoik | tonian | tonij = 1000 | baikalian | bajkalij = 850 | cryogenian | kriogenij = 720 | ediacaran | vendian | ediakarij | vendij = 635 <!-- end of precambrian --> | phanerozoic | fanerozoik | paleozoic | paleozoik | cambrian | kambrij | lower cambrian | rani kambrij <!-- group of two epochs, not in ICS chart --> | terreneuvian | lowest cambrian | earliest cambrian | terenivij | najraniji kambrij | fortunian | fortunij | manykaian | nemakit daldynian | manjkaij | nemakit-daldinij = 538.8 | caerfai | tommotian | kerfaj | tomotij = 530 | cambrian stage 2 | kambrijski kat 2 = 529 | cambrian series 2 | kambrijska serija 2 | cambrian stage 3 | middle lower cambrian | kambrijski kat 3 | rani srednji kambrij | atdabanian | atdabanij = 521 | botomian | botomij = 522 | toyonian | upper lower cambrian | tojonij | kasni rani kambrij = 516 | cambrian stage 4 | kambrijski kat 4 = 514.5 <!-- end of lower cambrian --> | cambrian series 3 | middle cambrian | miaolingian | kambrijska serija 3 | srednji kambrij | miaolingij | cambrian stage 5 | lower middle cambrian | st davids | wuliuan | kambrijski kat 5 | rani srednji kambrij | sveti davids | vulij = 506.5 | drumian | drumij = 504.5 | guzhangian | nganasanian | mindyallan | gužangij | nganazanij | mindjalan = 500.5 | furongian | upper cambrian | merioneth | furongij | kasni kambrij | merionet | paibian | franconian<!--unofficial and approximate!--> | pajbij | frankonij = 497 | jiangshanian | đangšanij = 494.2 | upper upper cambrian | mansian | kasni kasni kambrij | mansij = 489.5 | cambrian stage 10 | kambrijski kat 10 = 491.0 | ordovician | ordovicij | lower ordovician | rani ordovicij | tremadocian | tremadocij = 486.85 | upper lower ordovician | kasni rani ordovicij = 479 | floian | arenig | floij | arenigij = 477.1 | middle ordovician | srednji ordovicij | dapingian | ordovician iii | lower middle ordovician | dapingij | ordovicij 3 | rani srednji ordovicij = 471.3 | darriwilian | darivilij = 469.4 | upper ordovician | kasni ordovicij | sandbian | ordovician v | lower upper ordovician | sandbij | ordovicij 5 | rani kasni ordovicij = 458.2 | middle upper ordovician | srednji kasni ordovicij = 455 | katian | ordovician vi | katij | ordovicij 6 = 452.8 | hirnantian | hirnantij = 445.2 | silurian | silur | silurij | llandovery | lower silurian | landverij | landoveri | rani silur | rhuddanian | rudanij = 443.1 | aeronian | aeronij = 440.5 | telychian | telihij = 438.6 | wenlock | venlok | sheinwoodian | šejnvudij = 432.9 | homerian | homerij = 430.6 | ludlow | upper silurian | ludlov | ladlov | kasni silur | gorstian | gorstij = 426.7 | ludfordian | ludfordij = 425.0 | pridoli | pridoli | unnamed pridoli stage | neimenovani kat pridolija = 422.7 | devonian | devon | devon (period) | lower devonian | rani devon | lochkovian | downtonian<!--approx--> | lohkovij | daunt onij = 419.62 | pragian | praghian | pragij = 413.02 | emsian | emsij = 410.62 | middle devonian | srednji devon | eifelian | ajfelij = 393.47 | givetian | giv etij = 387.95 | upper devonian | kasni devon | frasnian | frasn ij = 382.31 | famennian | famenij = 372.15 | carboniferous | karbon | karbon (period) | mississippian | lower carboniferous <!-- Subperiod from ICS chart --> | misisipij | rani karbon | lower mississippian | rani misisipij | tournaisian | turnezij = 358.86 | middle mississippian | srednji misisipij | visean | visej | vizej = 346.7 | upper mississippian | kasni misisipij | serpukhovian | serpuhovij = 330.3 | namurian | namurij = 326 | pennsylvanian | upper carboniferous <!-- Subperiod from ICS chart --> | pensilvanij | kasni karbon | lower pennsylvanian | rani pensilvanij | bashkirian | baškirij = 323.4 | westphalian | vestfalij = 313 | middle pennsylvanian | srednji pensilvanij | moscovian | moskovij = 315.2 | upper pennsylvanian | kasni pensilvanij | kasimovian | kasimovij = 307.0 | stephanian | stefanij = 304 | gzhelian | gželij = 303.7 | permian | perm | perm (period) | cisuralian | lower permian | cisuralij | rani perm | asselian | aselij = 298.9 | sakmarian | sakmarij = 293.52 | artinskian | artinskij = 290.1 | kungurian | kungurij = 283.3 | guadalupian | middle permian | gvadalupij | srednji perm | roadian | ufimian | roadij | ufimij = 274.4 | wordian | wordij = 266.9 | capitanian | kapitanij = 264.28 | lopingian | upper permian | lopingij | kasni perm | wuchiapingian | longtanian | vučiapingij | longtanij = 259.857 | changhsingian | čangsingij = 254.14 | mesozoic | mezozoik | triassic | trijas | lower triassic | rani trijas | induan | induan = 251.902 | olenekian | spathian | olenekij | spatij = 250.8 | middle triassic | srednji trijas | anisian | anisij = 247.0 | ladinian | ladinij = 241.464 | upper triassic | kasni trijas | carnian | karnij = 237 | norian | norij = 227.3 | rhaetian | retij = 205.7 | jurassic | jura | jura (period) | lower jurassic | rana jura | hettangian | hetangije = 201.4 | sinemurian | sinemurij = 199.5 | pliensbachian | plinsbahij = 192.9 | toarcian | toarcij = 184.2 | middle jurassic | srednja jura | aalenian | aalenij = 174.7 | bajocian | bajocij = 170.9 | bathonian | batonij = 168.2 | callovian | kalovij = 165.3 | upper jurassic | kasna jura | oxfordian | oksfordij = 161.5 | kimmeridgian | kimeridžij = 154.8 | tithonian | titonij = 149.2 | cretaceous | kreda | kreda (period) | lower cretaceous | rana kreda | berriasian | neocomian | berriasij | neokomij = 143.1 | valanginian | valanginij = 137.05 | hauterivian | hauterivij = 132.6 | barremian | gallic | barremij | galij = 125.77 | aptian | aptij | apt = 121.4 | albian | albij | alb = 113.2 | upper cretaceous | kasna kreda | cenomanian | cenomanij | cenoman = 100.5 | turonian | turonij | turon = 93.9 | coniacian | senonian | konijakij | senonij = 89.8 | santonian | santonij = 85.7 | campanian | kampanij | kampan = 83.6 | maastrichtian | maastrichtij = 72.2 | cenozoic | kenozoik | tertiary <!-- Group of 2 periods, former term --> | tercijar | paleogene | paleogen | paleocene | paleocen | danian | lower paleocene | danij | rani paleocen = 66.00 | puercan | puerkan = 65 | torrejonian | tor e honij = 63.3 | selandian | middle paleocene | selandij | srednji paleocen = 61.66 | tiffanian | tif anij = 60.2 | thanetian | upper paleocene | tanetij | kasni paleocen = 59.24 | clarkforkian | klarkforkij = 56.8 | eocene | eocen | ypresian | lower eocene | mp 10 | iprezij | rani eocen = 56.00 | wasatchian | vaš ačij = 55.4 | bridgerian | bridžerij = 50.3 | middle eocene <!-- Group of two stages, not in ICS chart --> | srednji eocen | lutetian | mp 11 | lutetij = 48.07 | uintan | uintan = 46.2 | duchesnean | dušenij = 42 | bartonian | bartonij = 41.03 | chadronian | čadronij = 38 <!-- end of middle eocene --> | priabonian | upper eocene | priabonij | kasni eocen = 37.71 | oligocene | oligocen | rupelian | lower oligocene | rupelij | rani oligocen | orellan | orelan = 33.90 | whitneyan | vitnij an = 33.3 | arikeean | arikej = 30.6 | chattian | upper oligocene | čatij | kasni oligocen = 27.30 | neogene | neogen | miocene | miocen | lower miocene | rani miocen | aquitanian | akvitanij = 23.04 | hemingfordian | hemingfordij = 20.6 | burdigalian | burdigalij = 20.45 | barstovian | barstovij = 16.3 | middle miocene | srednji miocen | langhian | langij = 15.98 | serravallian | seravalij = 13.82 | clarendonian | klarendonij = 13.6 | upper miocene | kasni miocen | tortonian | tortonij = 11.63 | hemphillian | hemfilij = 10.3 | messinian | mesinij = 7.246 | pliocene | pliocen | zanclean | lower pliocene | zanklij | rani pliocen = 5.333 | blancan | blankan = 4.75 | piacenzian | upper pliocene | piacentij | kasni pliocen = 3.600 <!-- end of tertiary --> | quaternary | kvartar | pleistocene | pleistocen | lower pleistocene | rani pleistocen | gelasian | gelasij = 2.58 | calabrian | kalabrij = 1.80 | irvingtonian | irvingtonij = 1.8 <!-- end of lower pleistocene --> | middle pleistocene | ionian | chibanian | srednji pleistocen | jonij | čibanij<!--the name "Chibanian" was formally adopted for this stage by the ICS in January 2020. The term "Ionian" was a proposed term for this same span of time.--> = 0.774<!--this date has been redefined by the ICS.--> | rancholabrean | rančolabrean = 0.24 | upper pleistocene | tarantian<!--proposed name for this as-yet formally undefined stage--> | kasni pleistocen | tarantij = 0.129<!--this date has been redefined by the ICS.--> | holocene | holocen | greenlandian | lower holocene | grenlandij | rani holocen = 0.0117 | northgrippian | middle holocene | nortgripij | srednji holocen =0.0082 | meghalayan | upper holocene | meghalaj | kasni holocen =0.0042 | | now | recent | present | current | sada | danas | sadašnjost = 0 }} round {{{2|5}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation}}</noinclude> tsbvt3nzerfvhs08sebu33r5hyvjq48 42713049 42712816 2026-10-24T02:42:39Z Edgar Allan Poe 29250 42713049 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#expr:{{#switch: {{Period id|{{{1|{{PAGENAME}}}}}}} <!-- Some other notable dates --> |burgess shale|middle middle cambrian|srednji srednji kambrij<!--Middle middle is approximate; cf. Burgess Shale-->=505 |chengjiang=518 |sirius passet=518 |doushantou=570 <!-- Data from ICS chart | Supereon | Eon | Era | Period | Epoch/Series | Age/Stage | other division (other sources - not in ICS chart) The names from the ICS chart are always first on the line. --> | precambrian | prekambrij | pretkambrij | hadean | hadij = 4567.30 | archean | arhaik | eoarchean | isuan | eoarhaik | ranoarhaik = 4031 | paleoarchean | paleoarhaik = 3600 | mesoarchean | mezoarhaik | srednji arhaik = 3200 | neoarchean | neoarhaik | kasni arhaik = 2800 | proterozoic | proterozoik | paleoproterozoic | paleoproterozoik | siderian | siderij = 2500 | rhyacian | rijacij = 2300 | orosirian | orosirij | orozirij = 2050 | statherian | staterij = 1800 | mesoproterozoic | mezoproterozoik | calymmian | kalimij = 1600 | ectasian | riphean | ektazij | rif ej = 1400 | stenian | stenij = 1200 | mayanian | majanij = 1100 | sinian | sturtian | sinij | sturtij = 1050 | neoproterozoic | neoproterozoik | tonian | tonij = 1000 | baikalian | bajkalij = 850 | cryogenian | kriogenij = 720 | ediacaran | vendian | ediakarij | vendij = 635 <!-- end of precambrian --> | phanerozoic | fanerozoik | paleozoic | paleozoik | cambrian | kambrij | lower cambrian | rani kambrij <!-- group of two epochs, not in ICS chart --> | terreneuvian | lowest cambrian | earliest cambrian | terenuvij | najraniji kambrij | fortunian | fortunij | manykaian | nemakit daldynian | manjkaij | nemakit-daldinij = 538.8 | caerfai | tommotian | kerfaj | tomotij = 530 | cambrian stage 2 | kat 2 kambrija = 529 | cambrian series 2 | kambrijska serija 2 | cambrian stage 3 | middle lower cambrian | kambrijski kat 3 | rani srednji kambrij | atdabanian | atdabanij = 521 | botomian | botomij = 522 | toyonian | upper lower cambrian | tojonij | kasni rani kambrij = 516 | cambrian stage 4 | kambrijski kat 4 = 514.5 <!-- end of lower cambrian --> | cambrian series 3 | middle cambrian | miaolingian | kambrijska serija 3 | srednji kambrij | miaolingij | cambrian stage 5 | lower middle cambrian | st davids | wuliuan | kambrijski kat 5 | rani srednji kambrij | sveti davids | vuliuanij = 506.5 | drumian | drumij = 504.5 | guzhangian | nganasanian | mindyallan | gužangij | nganazanij | mindjalan = 500.5 | furongian | upper cambrian | merioneth | furongij | kasni kambrij | merionet | paibian | franconian<!--unofficial and approximate!--> | paibij | frankonij = 497 | jiangshanian | đangšanij = 494.2 | upper upper cambrian | mansian | kasni kasni kambrij | mansij = 489.5 | cambrian stage 10 | kambrijski kat 10 = 491.0 | ordovician | ordovicij | lower ordovician | rani ordovicij | tremadocian | tremadokij = 486.85 | upper lower ordovician | kasni rani ordovicij = 479 | floian | arenig | floij | arenigij = 477.1 | middle ordovician | srednji ordovicij | dapingian | ordovician iii | lower middle ordovician | dapingij | ordovicij 3 | rani srednji ordovicij = 471.3 | darriwilian | darivilij = 469.4 | upper ordovician | kasni ordovicij | sandbian | ordovician v | lower upper ordovician | sandbij | ordovicij 5 | rani kasni ordovicij = 458.2 | middle upper ordovician | srednji kasni ordovicij = 455 | katian | ordovician vi | katij | ordovicij 6 = 452.8 | hirnantian | hirnantij = 445.2 | silurian | silur | silurij | llandovery | lower silurian | landoverij | landoverij | rani silur | rhuddanian | rudanij = 443.1 | aeronian | aeronij = 440.5 | telychian | teličij = 438.6 | wenlock | venlok | sheinwoodian | šinvudij = 432.9 | homerian | homerij = 430.6 | ludlow | upper silurian | ladlov | ladlov | kasni silur | gorstian | gorstij = 426.7 | ludfordian | ludfordij = 425.0 | pridoli | pridolij | unnamed pridoli stage | neimenovani kat pridolija = 422.7 | devonian | devon | devon (period) | lower devonian | rani devon | lochkovian | downtonian<!--approx--> | lohkovij | daunt onij = 419.62 | pragian | praghian | pragij = 413.02 | emsian | emsij = 410.62 | middle devonian | srednji devon | eifelian | ajfelij = 393.47 | givetian | živetij = 387.95 | upper devonian | kasni devon | frasnian | frasnij = 382.31 | famennian | famenij = 372.15 | carboniferous | karbon | karbon (period) | mississippian | lower carboniferous <!-- Subperiod from ICS chart --> | misisipij | rani karbon | lower mississippian | rani misisipij | tournaisian | turnezij = 358.86 | middle mississippian | srednji misisipij | visean | visej | vizej = 346.7 | upper mississippian | kasni misisipij | serpukhovian | serpuhovij = 330.3 | namurian | namurij = 326 | pennsylvanian | upper carboniferous <!-- Subperiod from ICS chart --> | pensilvanij | kasni karbon | lower pennsylvanian | rani pensilvanij | bashkirian | baškirij = 323.4 | westphalian | vestfalij = 313 | middle pennsylvanian | srednji pensilvanij | moscovian | moskovij = 315.2 | upper pennsylvanian | kasni pensilvanij | kasimovian | kasimovij = 307.0 | stephanian | stefanij = 304 | gzhelian | gželij = 303.7 | permian | perm | perm (period) | cisuralian | lower permian | cisuralij | rani perm | asselian | aselij = 298.9 | sakmarian | sakmarij = 293.52 | artinskian | artinskij = 290.1 | kungurian | kungurij = 283.3 | guadalupian | middle permian | gvadalupij | srednji perm | roadian | ufimian | roadij | ufimij = 274.4 | wordian | wordij = 266.9 | capitanian | kapitanij = 264.28 | lopingian | upper permian | lopingij | kasni perm | wuchiapingian | longtanian | vučiapingij | longtanij = 259.857 | changhsingian | čangsingij = 254.14 | mesozoic | mezozoik | triassic | trijas | lower triassic | rani trijas | induan | induan = 251.902 | olenekian | spathian | olenekij | spatij = 250.8 | middle triassic | srednji trijas | anisian | anisij = 247.0 | ladinian | ladinij = 241.464 | upper triassic | kasni trijas | carnian | karnij = 237 | norian | norij = 227.3 | rhaetian | retij = 205.7 | jurassic | jura | jura (period) | lower jurassic | rana jura | hettangian | hetangije = 201.4 | sinemurian | sinemurij = 199.5 | pliensbachian | plinsbahij = 192.9 | toarcian | toarcij = 184.2 | middle jurassic | srednja jura | aalenian | aalenij = 174.7 | bajocian | bajocij = 170.9 | bathonian | batonij = 168.2 | callovian | kalovij = 165.3 | upper jurassic | kasna jura | oxfordian | oksfordij = 161.5 | kimmeridgian | kimeridžij = 154.8 | tithonian | titonij = 149.2 | cretaceous | kreda | kreda (period) | lower cretaceous | rana kreda | berriasian | neocomian | berriasij | neokomij = 143.1 | valanginian | valanginij = 137.05 | hauterivian | hauterivij = 132.6 | barremian | gallic | barremij | galij = 125.77 | aptian | aptij | apt = 121.4 | albian | albij | alb = 113.2 | upper cretaceous | kasna kreda | cenomanian | cenomanij | cenoman = 100.5 | turonian | turonij | turon = 93.9 | coniacian | senonian | konijakij | senonij = 89.8 | santonian | santonij = 85.7 | campanian | kampanij | kampan = 83.6 | maastrichtian | maastrichtij = 72.2 | cenozoic | kenozoik | tertiary <!-- Group of 2 periods, former term --> | tercijar | paleogene | paleogen | paleocene | paleocen | danian | lower paleocene | danij | rani paleocen = 66.00 | puercan | puerkan = 65 | torrejonian | tor e honij = 63.3 | selandian | middle paleocene | selandij | srednji paleocen = 61.66 | tiffanian | tif anij = 60.2 | thanetian | upper paleocene | tanetij | kasni paleocen = 59.24 | clarkforkian | klarkforkij = 56.8 | eocene | eocen | ypresian | lower eocene | mp 10 | iprezij | rani eocen = 56.00 | wasatchian | vaš ačij = 55.4 | bridgerian | bridžerij = 50.3 | middle eocene <!-- Group of two stages, not in ICS chart --> | srednji eocen | lutetian | mp 11 | lutetij = 48.07 | uintan | uintan = 46.2 | duchesnean | dušenij = 42 | bartonian | bartonij = 41.03 | chadronian | čadronij = 38 <!-- end of middle eocene --> | priabonian | upper eocene | priabonij | kasni eocen = 37.71 | oligocene | oligocen | rupelian | lower oligocene | rupelij | rani oligocen | orellan | orelan = 33.90 | whitneyan | vitnij an = 33.3 | arikeean | arikej = 30.6 | chattian | upper oligocene | čatij | kasni oligocen = 27.30 | neogene | neogen | miocene | miocen | lower miocene | rani miocen | aquitanian | akvitanij = 23.04 | hemingfordian | hemingfordij = 20.6 | burdigalian | burdigalij = 20.45 | barstovian | barstovij = 16.3 | middle miocene | srednji miocen | langhian | langij = 15.98 | serravallian | seravalij = 13.82 | clarendonian | klarendonij = 13.6 | upper miocene | kasni miocen | tortonian | tortonij = 11.63 | hemphillian | hemfilij = 10.3 | messinian | mesinij = 7.246 | pliocene | pliocen | zanclean | lower pliocene | zanklij | rani pliocen = 5.333 | blancan | blankan = 4.75 | piacenzian | upper pliocene | piacentij | kasni pliocen = 3.600 <!-- end of tertiary --> | quaternary | kvartar | pleistocene | pleistocen | lower pleistocene | rani pleistocen | gelasian | gelasij = 2.58 | calabrian | kalabrij = 1.80 | irvingtonian | irvingtonij = 1.8 <!-- end of lower pleistocene --> | middle pleistocene | ionian | chibanian | srednji pleistocen | jonij | čibanij<!--the name "Chibanian" was formally adopted for this stage by the ICS in January 2020. The term "Ionian" was a proposed term for this same span of time.--> = 0.774<!--this date has been redefined by the ICS.--> | rancholabrean | rančolabrean = 0.24 | upper pleistocene | tarantian<!--proposed name for this as-yet formally undefined stage--> | kasni pleistocen | tarantij = 0.129<!--this date has been redefined by the ICS.--> | holocene | holocen | greenlandian | lower holocene | grenlandij | rani holocen = 0.0117 | northgrippian | middle holocene | nortgripij | srednji holocen =0.0082 | meghalayan | upper holocene | meghalaj | kasni holocen =0.0042 | | now | recent | present | current | sada | danas | sadašnjost = 0 }} round {{{2|5}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation}}</noinclude> 3gvq8kn69iwfmf69ovgghuq7b8xt3qx 42713050 42713049 2026-10-24T02:44:13Z Edgar Allan Poe 29250 42713050 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#expr:{{#switch: {{Period id|{{{1|{{PAGENAME}}}}}}} <!-- Some other notable dates --> |burgess shale|middle middle cambrian|srednji srednji kambrij<!--Middle middle is approximate; cf. Burgess Shale-->=505 |chengjiang=518 |sirius passet=518 |doushantou=570 <!-- Data from ICS chart | Supereon | Eon | Era | Period | Epoch/Series | Age/Stage | other division (other sources - not in ICS chart) The names from the ICS chart are always first on the line. --> | precambrian | prekambrij | pretkambrij | hadean | hadij = 4567.30 | archean | arhaik | eoarchean | isuan | eoarhaik | ranoarhaik = 4031 | paleoarchean | paleoarhaik = 3600 | mesoarchean | mezoarhaik | srednji arhaik = 3200 | neoarchean | neoarhaik | kasni arhaik = 2800 | proterozoic | proterozoik | paleoproterozoic | paleoproterozoik | siderian | siderij = 2500 | rhyacian | rijacij = 2300 | orosirian | orosirij | orozirij = 2050 | statherian | staterij = 1800 | mesoproterozoic | mezoproterozoik | calymmian | kalimij = 1600 | ectasian | riphean | ektazij | rif ej = 1400 | stenian | stenij = 1200 | mayanian | majanij = 1100 | sinian | sturtian | sinij | sturtij = 1050 | neoproterozoic | neoproterozoik | tonian | tonij = 1000 | baikalian | bajkalij = 850 | cryogenian | kriogenij = 720 | ediacaran | vendian | ediakarij | vendij = 635 <!-- end of precambrian --> | phanerozoic | fanerozoik | paleozoic | paleozoik | cambrian | kambrij | lower cambrian | rani kambrij <!-- group of two epochs, not in ICS chart --> | terreneuvian | lowest cambrian | earliest cambrian | terenuvij | najraniji kambrij | fortunian | fortunij | manykaian | nemakit daldynian | manjkaij | nemakit-daldinij = 538.8 | caerfai | tommotian | kerfaj | tomotij = 530 | cambrian stage 2 | kat 2 kambrija = 529 | cambrian series 2 | kambrijska serija 2 | cambrian stage 3 | middle lower cambrian | kambrijski kat 3 | rani srednji kambrij | atdabanian | atdabanij = 521 | botomian | botomij = 522 | toyonian | upper lower cambrian | tojonij | kasni rani kambrij = 516 | cambrian stage 4 | kambrijski kat 4 = 514.5 <!-- end of lower cambrian --> | cambrian series 3 | middle cambrian | miaolingian | kambrijska serija 3 | srednji kambrij | miaolingij | cambrian stage 5 | lower middle cambrian | st davids | wuliuan | kambrijski kat 5 | rani srednji kambrij | sveti davids | vuliuanij = 506.5 | drumian | drumij = 504.5 | guzhangian | nganasanian | mindyallan | gužangij | nganazanij | mindjalan = 500.5 | furongian | upper cambrian | merioneth | furongij | kasni kambrij | merionet | paibian | franconian<!--unofficial and approximate!--> | paibij | frankonij = 497 | jiangshanian | đangšanij = 494.2 | upper upper cambrian | mansian | kasni kasni kambrij | mansij = 489.5 | cambrian stage 10 | kambrijski kat 10 = 491.0 | ordovician | ordovicij | lower ordovician | rani ordovicij | tremadocian | tremadokij = 486.85 | upper lower ordovician | kasni rani ordovicij = 479 | floian | arenig | floij | arenigij = 477.1 | middle ordovician | srednji ordovicij | dapingian | ordovician iii | lower middle ordovician | dapingij | ordovicij 3 | rani srednji ordovicij = 471.3 | darriwilian | darivilij = 469.4 | upper ordovician | kasni ordovicij | sandbian | ordovician v | lower upper ordovician | sandbij | ordovicij 5 | rani kasni ordovicij = 458.2 | middle upper ordovician | srednji kasni ordovicij = 455 | katian | ordovician vi | katij | ordovicij 6 = 452.8 | hirnantian | hirnantij = 445.2 | silurian | silur | silurij | llandovery | lower silurian | landoverij | landoverij | rani silur | rhuddanian | rudanij = 443.1 | aeronian | aeronij = 440.5 | telychian | teličij = 438.6 | wenlock | venlok | sheinwoodian | šinvudij = 432.9 | homerian | homerij = 430.6 | ludlow | upper silurian | ladlov | ladlov | kasni silur | gorstian | gorstij = 426.7 | ludfordian | ludfordij = 425.0 | pridoli | pridolij | unnamed pridoli stage | neimenovani kat pridolija = 422.7 | devonian | devon | devon (period) | lower devonian | rani devon | lochkovian | downtonian<!--approx--> | lohkovij | daunt onij = 419.62 | pragian | praghian | pragij = 413.02 | emsian | emsij = 410.62 | middle devonian | srednji devon | eifelian | ajfelij = 393.47 | givetian | živetij = 387.95 | upper devonian | kasni devon | frasnian | frasnij = 382.31 | famennian | fam. | famenij = 372.15 | carboniferous | karbon | karbon (period) | mississippian | lower carboniferous <!-- Subperiod from ICS chart --> | misisipij | rani karbon | lower mississippian | rani misisipij | tournaisian | turnezij = 358.86 | middle mississippian | srednji misisipij | visean | visej | vizej = 346.7 | upper mississippian | kasni misisipij | serpukhovian | serpuhovij = 330.3 | namurian | namurij = 326 | pennsylvanian | upper carboniferous <!-- Subperiod from ICS chart --> | pensilvanij | kasni karbon | lower pennsylvanian | rani pensilvanij | bashkirian | baškirij = 323.4 | westphalian | vestfalij = 313 | middle pennsylvanian | srednji pensilvanij | moscovian | moskovij = 315.2 | upper pennsylvanian | kasni pensilvanij | kasimovian | kasimovij = 307.0 | stephanian | stefanij = 304 | gzhelian | gželij = 303.7 | permian | perm | perm (period) | cisuralian | lower permian | cisuralij | rani perm | asselian | aselij = 298.9 | sakmarian | sakmarij = 293.52 | artinskian | artinskij = 290.1 | kungurian | kungurij = 283.3 | guadalupian | middle permian | gvadalupij | srednji perm | roadian | ufimian | roadij | ufimij = 274.4 | wordian | wordij = 266.9 | capitanian | kapitanij = 264.28 | lopingian | upper permian | lopingij | kasni perm | wuchiapingian | longtanian | vučiapingij | longtanij = 259.857 | changhsingian | čangsingij = 254.14 | mesozoic | mezozoik | triassic | trijas | lower triassic | rani trijas | induan | induan = 251.902 | olenekian | spathian | olenekij | spatij = 250.8 | middle triassic | srednji trijas | anisian | anisij = 247.0 | ladinian | ladinij = 241.464 | upper triassic | kasni trijas | carnian | karnij = 237 | norian | norij = 227.3 | rhaetian | retij = 205.7 | jurassic | jura | jura (period) | lower jurassic | rana jura | hettangian | hetangije = 201.4 | sinemurian | sinemurij = 199.5 | pliensbachian | plinsbahij = 192.9 | toarcian | toarcij = 184.2 | middle jurassic | srednja jura | aalenian | aalenij = 174.7 | bajocian | bajocij = 170.9 | bathonian | batonij = 168.2 | callovian | kalovij = 165.3 | upper jurassic | kasna jura | oxfordian | oksfordij = 161.5 | kimmeridgian | kimeridžij = 154.8 | tithonian | titonij = 149.2 | cretaceous | kreda | kreda (period) | lower cretaceous | rana kreda | berriasian | neocomian | berriasij | neokomij = 143.1 | valanginian | valanginij = 137.05 | hauterivian | hauterivij = 132.6 | barremian | gallic | barremij | galij = 125.77 | aptian | aptij | apt = 121.4 | albian | albij | alb = 113.2 | upper cretaceous | kasna kreda | cenomanian | cenomanij | cenoman = 100.5 | turonian | turonij | turon = 93.9 | coniacian | senonian | konijakij | senonij = 89.8 | santonian | santonij = 85.7 | campanian | kampanij | kampan = 83.6 | maastrichtian | maastrichtij = 72.2 | cenozoic | kenozoik | tertiary <!-- Group of 2 periods, former term --> | tercijar | paleogene | paleogen | paleocene | paleocen | danian | lower paleocene | danij | rani paleocen = 66.00 | puercan | puerkan = 65 | torrejonian | tor e honij = 63.3 | selandian | middle paleocene | selandij | srednji paleocen = 61.66 | tiffanian | tif anij = 60.2 | thanetian | upper paleocene | tanetij | kasni paleocen = 59.24 | clarkforkian | klarkforkij = 56.8 | eocene | eocen | ypresian | lower eocene | mp 10 | iprezij | rani eocen = 56.00 | wasatchian | vaš ačij = 55.4 | bridgerian | bridžerij = 50.3 | middle eocene <!-- Group of two stages, not in ICS chart --> | srednji eocen | lutetian | mp 11 | lutetij = 48.07 | uintan | uintan = 46.2 | duchesnean | dušenij = 42 | bartonian | bartonij = 41.03 | chadronian | čadronij = 38 <!-- end of middle eocene --> | priabonian | upper eocene | priabonij | kasni eocen = 37.71 | oligocene | oligocen | rupelian | lower oligocene | rupelij | rani oligocen | orellan | orelan = 33.90 | whitneyan | vitnij an = 33.3 | arikeean | arikej = 30.6 | chattian | upper oligocene | čatij | kasni oligocen = 27.30 | neogene | neogen | miocene | miocen | lower miocene | rani miocen | aquitanian | akvitanij = 23.04 | hemingfordian | hemingfordij = 20.6 | burdigalian | burdigalij = 20.45 | barstovian | barstovij = 16.3 | middle miocene | srednji miocen | langhian | langij = 15.98 | serravallian | seravalij = 13.82 | clarendonian | klarendonij = 13.6 | upper miocene | kasni miocen | tortonian | tortonij = 11.63 | hemphillian | hemfilij = 10.3 | messinian | mesinij = 7.246 | pliocene | pliocen | zanclean | lower pliocene | zanklij | rani pliocen = 5.333 | blancan | blankan = 4.75 | piacenzian | upper pliocene | piacentij | kasni pliocen = 3.600 <!-- end of tertiary --> | quaternary | kvartar | pleistocene | pleistocen | lower pleistocene | rani pleistocen | gelasian | gelasij = 2.58 | calabrian | kalabrij = 1.80 | irvingtonian | irvingtonij = 1.8 <!-- end of lower pleistocene --> | middle pleistocene | ionian | chibanian | srednji pleistocen | jonij | čibanij<!--the name "Chibanian" was formally adopted for this stage by the ICS in January 2020. The term "Ionian" was a proposed term for this same span of time.--> = 0.774<!--this date has been redefined by the ICS.--> | rancholabrean | rančolabrean = 0.24 | upper pleistocene | tarantian<!--proposed name for this as-yet formally undefined stage--> | kasni pleistocen | tarantij = 0.129<!--this date has been redefined by the ICS.--> | holocene | holocen | greenlandian | lower holocene | grenlandij | rani holocen = 0.0117 | northgrippian | middle holocene | nortgripij | srednji holocen =0.0082 | meghalayan | upper holocene | meghalaj | kasni holocen =0.0042 | | now | recent | present | current | sada | danas | sadašnjost = 0 }} round {{{2|5}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation}}</noinclude> 2isu45jzgzvstxbc939t6jq9ayw59lg 42713051 42713050 2026-10-24T02:44:57Z Edgar Allan Poe 29250 Poništena izmjena [[Special:Diff/42713050|42713050]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42713051 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#expr:{{#switch: {{Period id|{{{1|{{PAGENAME}}}}}}} <!-- Some other notable dates --> |burgess shale|middle middle cambrian|srednji srednji kambrij<!--Middle middle is approximate; cf. Burgess Shale-->=505 |chengjiang=518 |sirius passet=518 |doushantou=570 <!-- Data from ICS chart | Supereon | Eon | Era | Period | Epoch/Series | Age/Stage | other division (other sources - not in ICS chart) The names from the ICS chart are always first on the line. --> | precambrian | prekambrij | pretkambrij | hadean | hadij = 4567.30 | archean | arhaik | eoarchean | isuan | eoarhaik | ranoarhaik = 4031 | paleoarchean | paleoarhaik = 3600 | mesoarchean | mezoarhaik | srednji arhaik = 3200 | neoarchean | neoarhaik | kasni arhaik = 2800 | proterozoic | proterozoik | paleoproterozoic | paleoproterozoik | siderian | siderij = 2500 | rhyacian | rijacij = 2300 | orosirian | orosirij | orozirij = 2050 | statherian | staterij = 1800 | mesoproterozoic | mezoproterozoik | calymmian | kalimij = 1600 | ectasian | riphean | ektazij | rif ej = 1400 | stenian | stenij = 1200 | mayanian | majanij = 1100 | sinian | sturtian | sinij | sturtij = 1050 | neoproterozoic | neoproterozoik | tonian | tonij = 1000 | baikalian | bajkalij = 850 | cryogenian | kriogenij = 720 | ediacaran | vendian | ediakarij | vendij = 635 <!-- end of precambrian --> | phanerozoic | fanerozoik | paleozoic | paleozoik | cambrian | kambrij | lower cambrian | rani kambrij <!-- group of two epochs, not in ICS chart --> | terreneuvian | lowest cambrian | earliest cambrian | terenuvij | najraniji kambrij | fortunian | fortunij | manykaian | nemakit daldynian | manjkaij | nemakit-daldinij = 538.8 | caerfai | tommotian | kerfaj | tomotij = 530 | cambrian stage 2 | kat 2 kambrija = 529 | cambrian series 2 | kambrijska serija 2 | cambrian stage 3 | middle lower cambrian | kambrijski kat 3 | rani srednji kambrij | atdabanian | atdabanij = 521 | botomian | botomij = 522 | toyonian | upper lower cambrian | tojonij | kasni rani kambrij = 516 | cambrian stage 4 | kambrijski kat 4 = 514.5 <!-- end of lower cambrian --> | cambrian series 3 | middle cambrian | miaolingian | kambrijska serija 3 | srednji kambrij | miaolingij | cambrian stage 5 | lower middle cambrian | st davids | wuliuan | kambrijski kat 5 | rani srednji kambrij | sveti davids | vuliuanij = 506.5 | drumian | drumij = 504.5 | guzhangian | nganasanian | mindyallan | gužangij | nganazanij | mindjalan = 500.5 | furongian | upper cambrian | merioneth | furongij | kasni kambrij | merionet | paibian | franconian<!--unofficial and approximate!--> | paibij | frankonij = 497 | jiangshanian | đangšanij = 494.2 | upper upper cambrian | mansian | kasni kasni kambrij | mansij = 489.5 | cambrian stage 10 | kambrijski kat 10 = 491.0 | ordovician | ordovicij | lower ordovician | rani ordovicij | tremadocian | tremadokij = 486.85 | upper lower ordovician | kasni rani ordovicij = 479 | floian | arenig | floij | arenigij = 477.1 | middle ordovician | srednji ordovicij | dapingian | ordovician iii | lower middle ordovician | dapingij | ordovicij 3 | rani srednji ordovicij = 471.3 | darriwilian | darivilij = 469.4 | upper ordovician | kasni ordovicij | sandbian | ordovician v | lower upper ordovician | sandbij | ordovicij 5 | rani kasni ordovicij = 458.2 | middle upper ordovician | srednji kasni ordovicij = 455 | katian | ordovician vi | katij | ordovicij 6 = 452.8 | hirnantian | hirnantij = 445.2 | silurian | silur | silurij | llandovery | lower silurian | landoverij | landoverij | rani silur | rhuddanian | rudanij = 443.1 | aeronian | aeronij = 440.5 | telychian | teličij = 438.6 | wenlock | venlok | sheinwoodian | šinvudij = 432.9 | homerian | homerij = 430.6 | ludlow | upper silurian | ladlov | ladlov | kasni silur | gorstian | gorstij = 426.7 | ludfordian | ludfordij = 425.0 | pridoli | pridolij | unnamed pridoli stage | neimenovani kat pridolija = 422.7 | devonian | devon | devon (period) | lower devonian | rani devon | lochkovian | downtonian<!--approx--> | lohkovij | daunt onij = 419.62 | pragian | praghian | pragij = 413.02 | emsian | emsij = 410.62 | middle devonian | srednji devon | eifelian | ajfelij = 393.47 | givetian | živetij = 387.95 | upper devonian | kasni devon | frasnian | frasnij = 382.31 | famennian | famenij = 372.15 | carboniferous | karbon | karbon (period) | mississippian | lower carboniferous <!-- Subperiod from ICS chart --> | misisipij | rani karbon | lower mississippian | rani misisipij | tournaisian | turnezij = 358.86 | middle mississippian | srednji misisipij | visean | visej | vizej = 346.7 | upper mississippian | kasni misisipij | serpukhovian | serpuhovij = 330.3 | namurian | namurij = 326 | pennsylvanian | upper carboniferous <!-- Subperiod from ICS chart --> | pensilvanij | kasni karbon | lower pennsylvanian | rani pensilvanij | bashkirian | baškirij = 323.4 | westphalian | vestfalij = 313 | middle pennsylvanian | srednji pensilvanij | moscovian | moskovij = 315.2 | upper pennsylvanian | kasni pensilvanij | kasimovian | kasimovij = 307.0 | stephanian | stefanij = 304 | gzhelian | gželij = 303.7 | permian | perm | perm (period) | cisuralian | lower permian | cisuralij | rani perm | asselian | aselij = 298.9 | sakmarian | sakmarij = 293.52 | artinskian | artinskij = 290.1 | kungurian | kungurij = 283.3 | guadalupian | middle permian | gvadalupij | srednji perm | roadian | ufimian | roadij | ufimij = 274.4 | wordian | wordij = 266.9 | capitanian | kapitanij = 264.28 | lopingian | upper permian | lopingij | kasni perm | wuchiapingian | longtanian | vučiapingij | longtanij = 259.857 | changhsingian | čangsingij = 254.14 | mesozoic | mezozoik | triassic | trijas | lower triassic | rani trijas | induan | induan = 251.902 | olenekian | spathian | olenekij | spatij = 250.8 | middle triassic | srednji trijas | anisian | anisij = 247.0 | ladinian | ladinij = 241.464 | upper triassic | kasni trijas | carnian | karnij = 237 | norian | norij = 227.3 | rhaetian | retij = 205.7 | jurassic | jura | jura (period) | lower jurassic | rana jura | hettangian | hetangije = 201.4 | sinemurian | sinemurij = 199.5 | pliensbachian | plinsbahij = 192.9 | toarcian | toarcij = 184.2 | middle jurassic | srednja jura | aalenian | aalenij = 174.7 | bajocian | bajocij = 170.9 | bathonian | batonij = 168.2 | callovian | kalovij = 165.3 | upper jurassic | kasna jura | oxfordian | oksfordij = 161.5 | kimmeridgian | kimeridžij = 154.8 | tithonian | titonij = 149.2 | cretaceous | kreda | kreda (period) | lower cretaceous | rana kreda | berriasian | neocomian | berriasij | neokomij = 143.1 | valanginian | valanginij = 137.05 | hauterivian | hauterivij = 132.6 | barremian | gallic | barremij | galij = 125.77 | aptian | aptij | apt = 121.4 | albian | albij | alb = 113.2 | upper cretaceous | kasna kreda | cenomanian | cenomanij | cenoman = 100.5 | turonian | turonij | turon = 93.9 | coniacian | senonian | konijakij | senonij = 89.8 | santonian | santonij = 85.7 | campanian | kampanij | kampan = 83.6 | maastrichtian | maastrichtij = 72.2 | cenozoic | kenozoik | tertiary <!-- Group of 2 periods, former term --> | tercijar | paleogene | paleogen | paleocene | paleocen | danian | lower paleocene | danij | rani paleocen = 66.00 | puercan | puerkan = 65 | torrejonian | tor e honij = 63.3 | selandian | middle paleocene | selandij | srednji paleocen = 61.66 | tiffanian | tif anij = 60.2 | thanetian | upper paleocene | tanetij | kasni paleocen = 59.24 | clarkforkian | klarkforkij = 56.8 | eocene | eocen | ypresian | lower eocene | mp 10 | iprezij | rani eocen = 56.00 | wasatchian | vaš ačij = 55.4 | bridgerian | bridžerij = 50.3 | middle eocene <!-- Group of two stages, not in ICS chart --> | srednji eocen | lutetian | mp 11 | lutetij = 48.07 | uintan | uintan = 46.2 | duchesnean | dušenij = 42 | bartonian | bartonij = 41.03 | chadronian | čadronij = 38 <!-- end of middle eocene --> | priabonian | upper eocene | priabonij | kasni eocen = 37.71 | oligocene | oligocen | rupelian | lower oligocene | rupelij | rani oligocen | orellan | orelan = 33.90 | whitneyan | vitnij an = 33.3 | arikeean | arikej = 30.6 | chattian | upper oligocene | čatij | kasni oligocen = 27.30 | neogene | neogen | miocene | miocen | lower miocene | rani miocen | aquitanian | akvitanij = 23.04 | hemingfordian | hemingfordij = 20.6 | burdigalian | burdigalij = 20.45 | barstovian | barstovij = 16.3 | middle miocene | srednji miocen | langhian | langij = 15.98 | serravallian | seravalij = 13.82 | clarendonian | klarendonij = 13.6 | upper miocene | kasni miocen | tortonian | tortonij = 11.63 | hemphillian | hemfilij = 10.3 | messinian | mesinij = 7.246 | pliocene | pliocen | zanclean | lower pliocene | zanklij | rani pliocen = 5.333 | blancan | blankan = 4.75 | piacenzian | upper pliocene | piacentij | kasni pliocen = 3.600 <!-- end of tertiary --> | quaternary | kvartar | pleistocene | pleistocen | lower pleistocene | rani pleistocen | gelasian | gelasij = 2.58 | calabrian | kalabrij = 1.80 | irvingtonian | irvingtonij = 1.8 <!-- end of lower pleistocene --> | middle pleistocene | ionian | chibanian | srednji pleistocen | jonij | čibanij<!--the name "Chibanian" was formally adopted for this stage by the ICS in January 2020. The term "Ionian" was a proposed term for this same span of time.--> = 0.774<!--this date has been redefined by the ICS.--> | rancholabrean | rančolabrean = 0.24 | upper pleistocene | tarantian<!--proposed name for this as-yet formally undefined stage--> | kasni pleistocen | tarantij = 0.129<!--this date has been redefined by the ICS.--> | holocene | holocen | greenlandian | lower holocene | grenlandij | rani holocen = 0.0117 | northgrippian | middle holocene | nortgripij | srednji holocen =0.0082 | meghalayan | upper holocene | meghalaj | kasni holocen =0.0042 | | now | recent | present | current | sada | danas | sadašnjost = 0 }} round {{{2|5}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation}}</noinclude> 3gvq8kn69iwfmf69ovgghuq7b8xt3qx Šablon:Sljedeći period 10 132364 42712806 42712602 2026-10-23T12:16:11Z Edgar Allan Poe 29250 42712806 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{lc:{{{1|{{PAGENAME}}}}}}} |hadean=archean |hadij=arhaik |isuan=swazian |arhaik=proterozoik |archean=proterozoic |proterozoic|precambrian=phanerozoic |proterozoik|prekambrij=fanerozoik |eoarchean=palaeoarchean |eoarhaik=paleoarhaik |palaeoarchean|paleoarchean=mesoarchean |paleoarhaik=mezoarhaik |mesoarchean=neoarchean |mezoarhaik=neoarhaik |neoarchean=paleoproterozoic |neoarhaik=paleoproterozoik |paleoproterozoic=mesoproterozoic |paleoproterozoik=mezoproterozoik |mesoproterozoic=neoproterozoic |mezoproterozoik=neoproterozoik |neoproterozoic=paleozoic |neoproterozoik=paleozoik |sinian=paleozoic |sinij=paleozoik |sturtian=vendian |sturtij=vendij |paleozoic=mesozoic |paleozoik=mezozoik |mesozoic=cenozoic |mezozoik=kenozoik |siderian=rhyacian |siderij=rhijakij |rhyacian=orosirian |rhijakij=orosirij |orosirian=statherian |orosirij=staterij |statherian=calymmian |staterij=kalimij |calymmian=ectasian |kalimij=ektazij |ectasian=stenian |ektazij=stenij |stenian=tonian |stenij=tonij |tonian=cryogenian |tonij=kriogenij |baikalian=vendian |bajkalij=vendij |riphean=aimchanian |aimchanian=mayanian |mayanian=cryogenian |majanij=kriogenij |cryogenian=ediacaran |kriogenij=ediakarij |ediacaran=cambrian |ediakarij=kambrij |vendian=cambrian |vendij=kambrij |merioneth=ordovician |merionet=ordovicij |cambrian=ordovician |kambrij=ordovicij |ordovician=silurian |ordovicij=silur |silurian=devonian |silur=devon |devonian=mississippian |devon=misisipij |carboniferous=permian |karbon|karbon (period)=perm |permian=triassic |perm=trijas |triassic=jurassic |trijas=jura |jurassic=cretaceous |jura=kreda |cretaceous=paleogene |kreda=paleogen |paleogene=neogene |paleogen=neogen |early ediacaran|lower ediacaran=mid ediacaran |rani ediakarij=srednji ediakarij |mid ediacaran|middle ediacaran=late ediacaran |srednji ediakarij=kasni ediakarij |terminal ediacaran|late ediacaran=early cambrian |kasni ediakarij=rani kambrij |terreneuvian|tommotian=series 2 |terenivij|tomotij=kambrijska serija 2 |atdabanian=botomian |atdabanij=botomij |series 2|cambrian series 2=miaolingian |kambrijska serija 2=miaolingij |miaolingian|series 3|cambrian series 3=upper cambrian |miaolingij|kambrijska serija 3=kasni kambrij |middle cambrian|mid cambrian|st davids=late cambrian |srednji kambrij=kasni kambrij |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |early cambrian|lower cambrian|caerfai=middle cambrian |rani kambrij|caerfai=srednji kambrij |mayan=nganasanian |nganasanian|mindyallan=merioneth |nganasanij|mindyallan=merionet |late cambrian|upper cambrian|franconian|furongian|mansian=lower ordovician<!--Franconian doesn't really belong here but this'll do for a crude approximation--> |kasni kambrij|furongij=rani ordovicij |early ordovician|lower ordovician|late early ordovician=middle ordovician |rani ordovicij|kasni rani ordovicij=srednji ordovicij |middle ordovician|mid ordovician = late ordovician |srednji ordovicij=kasni ordovicij |late ordovician|upper ordovician=llandovery |kasni ordovicij=rani silur |llandovery=wenlock |landverij=wenlok |wenlock=ludlow |wenlok=ludlov |ludlow=pridoli |ludlov=pridoli |pridoli|unnamed pridoli stage=lochkovian |pridoli|neimenovani kat pridolija=lohkovij |early silurian|lower silurian=late silurian |rani silur=kasni silur |late silurian|upper silurian=early devonian |kasni silur=rani devon |early devonian|lower devonian=middle devonian |rani devon=srednji devon |middle devonian|mid devonian=late devonian |srednji devon=kasni devon |late devonian|upper devonian=mississippian |kasni devon=misisipij |early carboniferous|lower carboniferous|mississippian=pennsylvanian |rani karbon|misisipij=pensilvanij |early mississippian|lower mississippian=middle mississippian |rani misisipij=srednji misisipij |middle mississippian|mid mississippian=late mississippian |srednji misisipij=kasni misisipij |late mississippian|upper mississippian=early pennsylvanian |kasni misisipij=rani pensilvanij |early pennsylvanian|lower pennsylvanian=middle pennsylvanian |rani pensilvanij=srednji pensilvanij |middle pennsylvanian|mid pennsylvanian=late pennsylvanian |srednji pensilvanij=kasni pensilvanij |late pennsylvanian|upper pennsylvanian=early permian |kasni pensilvanij=rani perm |late carboniferous|upper carboniferous|pennsylvanian=permian |kasni karbon|pensilvanij=perm |early permian|lower permian|cisuralian=middle permian |rani perm|cisuralij=srednji perm |middle permian|mid permian|guadalupian=late permian |srednji perm|gvadalupij=kasni perm |late permian|upper permian|lopingian=early triassic |kasni perm|lopingij=rani trijas |early triassic|lower triassic=middle triassic |rani trijas=srednji trijas |middle triassic|mid triassic=late triassic |srednji trijas=kasni trijas |late triassic|upper triassic=early jurassic |kasni trijas=rana jura |early jurassic|lower jurassic=middle jurassic |rana jura=srednja jura |middle jurassic|mid jurassic=late jurassic |srednja jura=kasna jura |late jurassic|upper jurassic=early cretaceous |kasna jura=rana kreda |early cretaceous|lower cretaceous=late cretaceous |rana kreda=kasna kreda |late cretaceous|upper cretaceous|senonian=paleocene |kasna kreda=paleocen |paleocene=eocene |paleocen=eocen |eocene=oligocene |eocen=oligocen |oligocene=miocene |oligocen=miocen |miocene=pliocene |miocen=pliocen |pliocene=pleistocene |pliocen=pleistocen |pleistocene|rancholabrean=holocene |pleistocen|rančolabrean=holocen <!-- these are duplicated below, and the last one is wrong --> <!-- |early paleocene|lower paleocene=middle paleocene |middle paleocene|mid paleocene=late paleocene |late paleocene|upper paleocene=early eocene |early eocene|lower eocene=middle eocene |middle eocene|mid eocene=late eocene |late eocene|upper eocene=early oligocene |early oligocene|lower oligocene=late oligocene |late oligocene|upper oligocene=early miocene |early miocene|lower miocene=middle miocene |middle miocene|mid miocene=late miocene |late miocene|upper miocene=early pliocene |early pliocene|lower pliocene=late pliocene |late pliocene|upper pliocene=holocene --> |fortunian|earliest cambrian=stage 2 |fortunij|najraniji kambrij=kambrijski kat 2 |cambrian stage 2|stage 2=stage 3 |kambrijski kat 2=kambrijski kat 3 |cambrian stage 3|stage 3=stage 4 |kambrijski kat 3=kambrijski kat 4 |cambrian stage 4|stage 4|late early cambrian=wuliuan |kambrijski kat 4|kasni rani kambrij=vulij |wuliuan|cambrian stage 5|stage 5|early middle cambrian=drumian |vulij|rani srednji kambrij=drumij |drumian=guzhangian |drumij=gužangij |guzhangian=paibian |gužangij=pajbij |late middle cambrian|paibian=jiangshanian |kasni srednji kambrij|pajbij=đangšanij |jiangshanian=stage 10 |đangšanij=kambrijski kat 10 |cambrian stage 10|stage 10=tremadocian |kambrijski kat 10=tremadocij |tremadocian=floian |tremadocij=floij |arenig|floian=dapingian |arenig|floij=dapingij |ordovician iii|dapingian|early middle ordovician=darriwilian |ordovicij iii|dapingij|rani srednji ordovicij=darivilij |darriwilian=sandbian |darivilij=sandbij |ordovician v|sandbian=katian |ordovicij v|sandbij=katij |early late ordovician=middle late ordovician |rani kasni ordovicij=srednji kasni ordovicij |ordovician vi|katian|middle late ordovician=hirnantian |ordovicij vi|katij|srednji kasni ordovicij=hirnantij |hirnantian=llandovery |hirnantij=landverij |lochkovian=pragian |lohkovij=pragij |pragian|praghian=emsian |pragij=emsij |emsian=eifelian |emsij=ajfelij |eifelian=givetian |ajfelij=givetij |givetian=frasnian |givetij=frasnij |frasnian=famennian |frasnij=famenij |famennian=early mississippian |famenij=rani misisipij |namurian=westphalian |westphalian=stephanian |stephanian=permian |asselian=sakmarian |aselij=sakmarij |sakmarian=artinskian |sakmarij=artinskij |artinskian=kungurian |artinskij=kungurij |kungurian=roadian |kungurij=roadij |roadian|ufimian=wordian |roadij|ufimij=wordij |wordian=capitanian |wordij=kapitanij |capitanian=wuchiapingian |kapitanij=vučiapingij |wuchiapingian|longtanian=changhsingian |vučiapingij|longtanij=čangsingij |changhsingian=induan |čangsingij=induan |induan=olenekian |induan=olenekij |olenekian|spathian=anisian |olenekij|spatij=anisij |hydaspian=pelsonian |pelsonian=illirian |anisian|illirian=ladinian |anisij|ilirij=ladinij |lower ladinian=middle ladinian |rani ladinij=srednji ladinij |middle ladinian=upper ladinian |srednji ladinij=kasni ladinij |ladinian|upper ladinian=carnian |ladinij|kasni ladinij=karnij |carnian=norian |karnij=norij |norian=rhaetian |norij=retij |rhaetian=hettangian |retij=hetangij |hettangian=sinemurian |hetangij=sinemurij |sinemurian=pliensbachian |sinemurij=plienbahij |pliensbachian=toarcian |plienbahij=toarcij |toarcian=aalenian |toarcij=aalenij |aalenian=bajocian |aalenij=bajocij |bajocian=bathonian |bajocij=batonij |bathonian=callovian |batonij=kalovij |callovian=oxfordian |kalovij=oksfordij |oxfordian=kimmeridgian |oksfordij=kimeridžij |kimmeridgian=tithonian |kimeridžij=titonij |tithonian=berriasian |titonij=berijasij |berriasian=valanginian |berijasij=valanginij |valanginian=hauterivian |valanginij=hauterivij |hauterivian|neocomian=barremian |hauterivij|neokomij=barremij |barremian=aptian |barremij=aptij |aptian=albian |aptij=alb ij |albian=cenomanian |alb ij=cenomanij |cenomanian=turonian |cenomanij=turonij |turonian|gallic=coniacian |turonij|galij=konijakij |coniacian=santonian |konijakij=santonij |santonian=campanian |santonij=kampanij |campanian=maastrichtian |kampanij=maastrichtij |maastrichtian=early paleocene |maastrichtij=rani paleocen |early paleocene|lower paleocene=middle paleocene |rani paleocen=srednji paleocen |middle paleocene|mid paleocene=late paleocene |srednji paleocen=kasni paleocen |late paleocene|upper paleocene=early eocene |kasni paleocen=rani eocen |early eocene|lower eocene=middle eocene |rani eocen=srednji eocen |middle eocene|mid eocene=late eocene |srednji eocen=kasni eocen |late eocene|upper eocene=early oligocene |kasni eocen=rani oligocen |early oligocene|lower oligocene=late oligocene |rani oligocen=kasni oligocen |late oligocene|upper oligocene=early miocene |kasni oligocen=rani miocen |early miocene|lower miocene=middle miocene |rani miocen=srednji miocen |middle miocene|mid miocene=late miocene |srednji miocen=kasni miocen |late miocene|upper miocene=early pliocene |kasni miocen=rani pliocen |early pliocene|lower pliocene=late pliocene |rani pliocen=kasni pliocen |late pliocene|upper pliocene=early pleistocene |kasni pliocen=rani pleistocen |early pleistocene|lower pleistocene=middle pleistocene |rani pleistocen=srednji pleistocen |middle pleistocene|mid pleistocene=late pleistocene |srednji pleistocen=kasni pleistocen |late pleistocene|upper pleistocene=early holocene |kasni pleistocen=rani holocen |early holocene|lower holocene=middle holocene |rani holocen=srednji holocen |middle holocene=late holocene |srednji holocen=kasni holocen |rhuddanian=aeronian |rudanij=aeronij |aeronian=telychian |aeronij=telihij |telychian=sheinwoodian |telihij=šejnvudij |sheinwoodian=homerian |šejnvudij=homerij |homerian=gorstian |homerij=gorstij |gorstian=ludfordian |gorstij=ludfordij |ludfordian=pridoli |ludfordij=pridoli |tournaisian=visean |turnezij=visej |visean=serpukhovian |visej=serpuhovij |serpukhovian=bashkirian |serpuhovij=baškirij |bashkirian=moscovian |baškirij=moskovij |moscovian=kasimovian |moskovij=kasimovij |kasimovian=gzhelian |kasimovij=gželij |gzhelian=asselian |gželij=aselij |puercan=torrejonian |puerkan=torrejonij |torrejonian=tiffanian |torrejonij=tifanij |tiffanian=clarkforkian |tifanij=klarkforkij |clarkforkian=wasatchian |klarkforkij=vašačij |wasatchian=bridgerian |vašačij=bridžerij |bridgerian=uintan |bridžerij=uintan |uintan=duchesnean |uintan=dušenij |duchesnean=chadronian |dušenij=čadronij |chadronian=orellan |čadronij=orelan |orellan=whitneyan |orelan=vitnijan |whitneyan=arikareean |vitnijan=arikarean |arikareean=hemingfordian |arikarean=hemingfordij |hemingfordian=barstovian |hemingfordij=barstovij |barstovian=clarendonian |barstovij=klarendonij |clarendonian=hemphillian |klarendonij=hemfilij |hemphillian=blancan |hemfilij=blankan |blancan=irvingtonian |blankan=irvingtonij |irvingtonian=rancholabrean |irvingtonij=rančolabrean |danian=selandian |danij=selandij |selandian=thanetian |selandij=tanetij |thanetian=ypresian |tanetij=iprezij |ypresian=lutetian |iprezij=lutetij |mp 10=mp 11 |lutetian|mp 11=bartonian |lutetij=bartonij |bartonian=priabonian |bartonij=priabonij |priabonian=rupelian |priabonij=rupelij |rupelian=chattian |rupelij=čatij |chattian=aquitanian |čatij=akvitanij |aquitanian=burdigalian |akvitanij=burdigalij |burdigalian=langhian |burdigalij=langij |langhian=serravallian |langij=seravalij |serravallian=tortonian |seravalij=tortonij |tortonian=messinian |tortonij=mesinij |messinian=zanclean |mesinij=zanklij |zanclean=piacenzian |zanklij=piacentij |piacenzian=gelasian |piacentij=gelasij |gelasian=calabrian |gelasij=kalabrij |calabrian=chibanian |kalabrij=čibanij |chibanian|ionian=late pleistocene |čibanij|jonij=kasni pleistocen |tarantian=greenlandian |tarantij=grenlandij |greenlandian=northgrippian |grenlandij=nortgripij |northgrippian=meghalayan |nortgripij=meghalaj |tertiary=quaternary |tercijar=kvartar |neogene=quaternary |neogen=kvartar |late holocene|upper holocene|meghalayan|holocene|quaternary|cenozoic|phanerozoic|now|recent|present=now |kasni holocen|gornji holocen|meghalaj|holocen|kvartar|kenozoik|fanerozoik|sada|danas|sadašnjost=sada |{{{1|{{PAGENAME}} }}} }}<noinclude>{{template doc}}</noinclude> gkfp2c1taa0o7lunkypwsd4cpe387lg 42712808 42712806 2026-10-23T12:19:26Z Edgar Allan Poe 29250 42712808 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{lc:{{{1|{{PAGENAME}}}}}}} |hadean=archean |hadij=arhaik |isuan=swazian |arhaik=proterozoik |archean=proterozoic |proterozoic|precambrian=phanerozoic |proterozoik|prekambrij=fanerozoik |eoarchean=palaeoarchean |eoarhaik=paleoarhaik |palaeoarchean|paleoarchean=mesoarchean |paleoarhaik=mezoarhaik |mesoarchean=neoarchean |mezoarhaik=neoarhaik |neoarchean=paleoproterozoic |neoarhaik=paleoproterozoik |paleoproterozoic=mesoproterozoic |paleoproterozoik=mezoproterozoik |mesoproterozoic=neoproterozoic |mezoproterozoik=neoproterozoik |neoproterozoic=paleozoic |neoproterozoik=paleozoik |sinian=paleozoic |sinij=paleozoik |sturtian=vendian |sturtij=vendij |paleozoic=mesozoic |paleozoik=mezozoik |mesozoic=cenozoic |mezozoik=kenozoik |siderian=rhyacian |siderij=rhijakij |rhyacian=orosirian |rhijakij=orosirij |orosirian=statherian |orosirij=staterij |statherian=calymmian |staterij=kalimij |calymmian=ectasian |kalimij=ektazij |ectasian=stenian |ektazij=stenij |stenian=tonian |stenij=tonij |tonian=cryogenian |tonij=kriogenij |baikalian=vendian |bajkalij=vendij |riphean=aimchanian |aimchanian=mayanian |mayanian=cryogenian |majanij=kriogenij |cryogenian=ediacaran |kriogenij=ediakarij |ediacaran=cambrian |ediakarij=kambrij |vendian=cambrian |vendij=kambrij |merioneth=ordovician |merionet=ordovicij |cambrian=ordovician |kambrij=ordovicij |ordovician=silurian |ordovicij=silur |silurian=devonian |silur=devon |devonian=mississippian |devon=misisipij |carboniferous=permian |karbon|karbon (period)=perm |permian=triassic |perm=trijas |triassic=jurassic |trijas=jura |jurassic=cretaceous |jura=kreda |cretaceous=paleogene |kreda=paleogen |paleogene=neogene |paleogen=neogen |early ediacaran|lower ediacaran=mid ediacaran |rani ediakarij=srednji ediakarij |mid ediacaran|middle ediacaran=late ediacaran |srednji ediakarij=kasni ediakarij |terminal ediacaran|late ediacaran=early cambrian |kasni ediakarij=rani kambrij |terreneuvian|tommotian=series 2 |terenivij|tomotij=kambrijska serija 2 |atdabanian=botomian |atdabanij=botomij |series 2|cambrian series 2=miaolingian |kambrijska serija 2=miaolingij |miaolingian|series 3|cambrian series 3=upper cambrian |miaolingij|kambrijska serija 3=kasni kambrij |middle cambrian|mid cambrian|st davids=late cambrian |srednji kambrij=kasni kambrij |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |early cambrian|lower cambrian|caerfai=middle cambrian |rani kambrij|caerfai=srednji kambrij |mayan=nganasanian |nganasanian|mindyallan=merioneth |nganasanij|mindyallan=merionet |late cambrian|upper cambrian|franconian|furongian|mansian=lower ordovician<!--Franconian doesn't really belong here but this'll do for a crude approximation--> |kasni kambrij|furongij=rani ordovicij |early ordovician|lower ordovician|late early ordovician=middle ordovician |rani ordovicij|kasni rani ordovicij=srednji ordovicij |middle ordovician|mid ordovician = late ordovician |srednji ordovicij=kasni ordovicij |late ordovician|upper ordovician=llandovery |kasni ordovicij=rani silur |llandovery=wenlock |landverij=wenlok |wenlock=ludlow |wenlok=ludlov |ludlow=pridoli |ludlov=pridoli |pridoli|unnamed pridoli stage=lochkovian |pridoli|neimenovani kat pridolija=lohkovij |early silurian|lower silurian=late silurian |rani silur=kasni silur |late silurian|upper silurian=early devonian |kasni silur=rani devon |early devonian|lower devonian=middle devonian |rani devon=srednji devon |middle devonian|mid devonian=late devonian |srednji devon=kasni devon |late devonian|upper devonian=mississippian |kasni devon=misisipij |early carboniferous|lower carboniferous|mississippian=pennsylvanian |rani karbon|misisipij=pensilvanij |early mississippian|lower mississippian=middle mississippian |rani misisipij=srednji misisipij |middle mississippian|mid mississippian=late mississippian |srednji misisipij=kasni misisipij |late mississippian|upper mississippian=early pennsylvanian |kasni misisipij=rani pensilvanij |early pennsylvanian|lower pennsylvanian=middle pennsylvanian |rani pensilvanij=srednji pensilvanij |middle pennsylvanian|mid pennsylvanian=late pennsylvanian |srednji pensilvanij=kasni pensilvanij |late pennsylvanian|upper pennsylvanian=early permian |kasni pensilvanij=rani perm |late carboniferous|upper carboniferous|pennsylvanian=permian |kasni karbon|pensilvanij=perm |early permian|lower permian|cisuralian=middle permian |rani perm|cisuralij=srednji perm |middle permian|mid permian|guadalupian=late permian |srednji perm|gvadalupij=kasni perm |late permian|upper permian|lopingian=early triassic |kasni perm|lopingij=rani trijas |early triassic|lower triassic=middle triassic |rani trijas=srednji trijas |middle triassic|mid triassic=late triassic |srednji trijas=kasni trijas |late triassic|upper triassic=early jurassic |kasni trijas=rana jura |early jurassic|lower jurassic=middle jurassic |rana jura=srednja jura |middle jurassic|mid jurassic=late jurassic |srednja jura=kasna jura |late jurassic|upper jurassic=early cretaceous |kasna jura=rana kreda |early cretaceous|lower cretaceous=late cretaceous |rana kreda=kasna kreda |late cretaceous|upper cretaceous|senonian=paleocene |kasna kreda=paleocen |paleocene=eocene |paleocen=eocen |eocene=oligocene |eocen=oligocen |oligocene=miocene |oligocen=miocen |miocene=pliocene |miocen=pliocen |pliocene=pleistocene |pliocen=pleistocen |pleistocene|rancholabrean=holocene |pleistocen|rančolabrean=holocen <!-- these are duplicated below, and the last one is wrong --> <!-- |early paleocene|lower paleocene=middle paleocene |middle paleocene|mid paleocene=late paleocene |late paleocene|upper paleocene=early eocene |early eocene|lower eocene=middle eocene |middle eocene|mid eocene=late eocene |late eocene|upper eocene=early oligocene |early oligocene|lower oligocene=late oligocene |late oligocene|upper oligocene=early miocene |early miocene|lower miocene=middle miocene |middle miocene|mid miocene=late miocene |late miocene|upper miocene=early pliocene |early pliocene|lower pliocene=late pliocene |late pliocene|upper pliocene=holocene --> |fortunian|earliest cambrian=stage 2 |fortunij|najraniji kambrij=kambrijski kat 2 |cambrian stage 2|stage 2=stage 3 |kambrijski kat 2=kambrijski kat 3 |cambrian stage 3|stage 3=stage 4 |kambrijski kat 3=kambrijski kat 4 |cambrian stage 4|stage 4|late early cambrian=wuliuan |kambrijski kat 4|kasni rani kambrij=vulij |wuliuan|cambrian stage 5|stage 5|early middle cambrian=drumian |vulij|rani srednji kambrij=drumij |drumian=guzhangian |drumij=gužangij |guzhangian=paibian |gužangij=pajbij |late middle cambrian|paibian=jiangshanian |kasni srednji kambrij|pajbij=đangšanij |jiangshanian=stage 10 |đangšanij=kambrijski kat 10 |cambrian stage 10|stage 10=tremadocian |kambrijski kat 10=tremadocij |tremadocian=floian |tremadocij=floij |arenig|floian=dapingian |arenig|floij=dapingij |ordovician iii|dapingian|early middle ordovician=darriwilian |ordovicij iii|dapingij|rani srednji ordovicij=darivilij |darriwilian=sandbian |darivilij=sandbij |ordovician v|sandbian=katian |ordovicij v|sandbij=katij |early late ordovician=middle late ordovician |rani kasni ordovicij=srednji kasni ordovicij |ordovician vi|katian|middle late ordovician=hirnantian |ordovicij vi|katij|srednji kasni ordovicij=hirnantij |hirnantian=llandovery |hirnantij=landverij |lochkovian=pragian |lohkovij=pragij |pragian|praghian=emsian |pragij=emsij |emsian=eifelian |emsij=ajfelij |eifelian=givetian |ajfelij=givetij |givetian=frasnian |givetij=frasnij |frasnian=famennian |frasnij=famenij |famennian=early mississippian |famenij=rani misisipij |namurian=westphalian |westphalian=stephanian |stephanian=permian |asselian=sakmarian |aselij=sakmarij |sakmarian=artinskian |sakmarij=artinskij |artinskian=kungurian |artinskij=kungurij |kungurian=roadian |kungurij=roadij |roadian|ufimian=wordian |roadij|ufimij=wordij |wordian=capitanian |wordij=kapitanij |capitanian=wuchiapingian |kapitanij=vučiapingij |wuchiapingian|longtanian=changhsingian |vučiapingij|longtanij=čangsingij |changhsingian=induan |čangsingij=induan |induan=olenekian |induan=olenekij |olenekian|spathian=anisian |olenekij|spatij=anisij |hydaspian=pelsonian |pelsonian=illirian |anisian|illirian=ladinian |anisij|ilirij=ladinij |lower ladinian=middle ladinian |rani ladinij=srednji ladinij |middle ladinian=upper ladinian |srednji ladinij=kasni ladinij |ladinian|upper ladinian=carnian |ladinij|kasni ladinij=karnij |carnian=norian |karnij=norij |norian=rhaetian |norij=retij |rhaetian=hettangian |retij=hetangij |hettangian=sinemurian |hetangij=sinemurij |sinemurian=pliensbachian |sinemurij=plienbahij |pliensbachian=toarcian |plienbahij=toarcij |toarcian=aalenian |toarcij=aalenij |aalenian=bajocian |aalenij=bajocij |bajocian=bathonian |bajocij=batonij |bathonian=callovian |batonij=kalovij |callovian=oxfordian |kalovij=oksfordij |oxfordian=kimmeridgian |oksfordij=kimeridžij |kimmeridgian=tithonian |kimeridžij=titonij |tithonian=berriasian |titonij=berijasij |berriasian=valanginian |berijasij=valanginij |valanginian=hauterivian |valanginij=hauterivij |hauterivian|neocomian=barremian |hauterivij|neokomij=barremij |barremian=aptian |barremij=aptij |aptian=albian |aptij=alb ij |albian=cenomanian |alb ij=cenomanij |cenomanian=turonian |cenomanij=turonij |turonian|gallic=coniacian |turonij|galij=konijakij |coniacian=santonian |konijakij=santonij |santonian=campanian |santonij=kampanij |campanian=maastrichtian |kampanij=maastrichtij |maastrichtian=early paleocene |maastrichtij=rani paleocen |early paleocene|lower paleocene=middle paleocene |rani paleocen=srednji paleocen |middle paleocene|mid paleocene=late paleocene |srednji paleocen=kasni paleocen |late paleocene|upper paleocene=early eocene |kasni paleocen=rani eocen |early eocene|lower eocene=middle eocene |rani eocen=srednji eocen |middle eocene|mid eocene=late eocene |srednji eocen=kasni eocen |late eocene|upper eocene=early oligocene |kasni eocen=rani oligocen |early oligocene|lower oligocene=late oligocene |rani oligocen=kasni oligocen |late oligocene|upper oligocene=early miocene |kasni oligocen=rani miocen |early miocene|lower miocene=middle miocene |rani miocen=srednji miocen |middle miocene|mid miocene=late miocene |srednji miocen=kasni miocen |late miocene|upper miocene=early pliocene |kasni miocen=rani pliocen |early pliocene|lower pliocene=late pliocene |rani pliocen=kasni pliocen |late pliocene|upper pliocene=early pleistocene |kasni pliocen=rani pleistocen |early pleistocene|lower pleistocene=middle pleistocene |rani pleistocen=srednji pleistocen |middle pleistocene|mid pleistocene=late pleistocene |srednji pleistocen=kasni pleistocen |late pleistocene|upper pleistocene=early holocene |kasni pleistocen=rani holocen |early holocene|lower holocene=middle holocene |rani holocen=srednji holocen |middle holocene=late holocene |srednji holocen=kasni holocen |rhuddanian=aeronian |rudanij=aeronij |aeronian=telychian |aeronij=telihij |telychian=sheinwoodian |telihij=šejnvudij |sheinwoodian=homerian |šejnvudij=homerij |homerian=gorstian |homerij=gorstij |gorstian=ludfordian |gorstij=ludfordij |ludfordian=pridoli |ludfordij=pridoli |tournaisian=visean |turnezij=vizej |visean=serpukhovian |vizej=serpuhovij |serpukhovian=bashkirian |serpuhovij=baškirij |bashkirian=moscovian |baškirij=moskovij |moscovian=kasimovian |moskovij=kasimovij |kasimovian=gzhelian |kasimovij=gželij |gzhelian=asselian |gželij=aselij |puercan=torrejonian |puerkan=torrejonij |torrejonian=tiffanian |torrejonij=tifanij |tiffanian=clarkforkian |tifanij=klarkforkij |clarkforkian=wasatchian |klarkforkij=vašačij |wasatchian=bridgerian |vašačij=bridžerij |bridgerian=uintan |bridžerij=uintan |uintan=duchesnean |uintan=dušenij |duchesnean=chadronian |dušenij=čadronij |chadronian=orellan |čadronij=orelan |orellan=whitneyan |orelan=vitnijan |whitneyan=arikareean |vitnijan=arikarean |arikareean=hemingfordian |arikarean=hemingfordij |hemingfordian=barstovian |hemingfordij=barstovij |barstovian=clarendonian |barstovij=klarendonij |clarendonian=hemphillian |klarendonij=hemfilij |hemphillian=blancan |hemfilij=blankan |blancan=irvingtonian |blankan=irvingtonij |irvingtonian=rancholabrean |irvingtonij=rančolabrean |danian=selandian |danij=selandij |selandian=thanetian |selandij=tanetij |thanetian=ypresian |tanetij=iprezij |ypresian=lutetian |iprezij=lutetij |mp 10=mp 11 |lutetian|mp 11=bartonian |lutetij=bartonij |bartonian=priabonian |bartonij=priabonij |priabonian=rupelian |priabonij=rupelij |rupelian=chattian |rupelij=čatij |chattian=aquitanian |čatij=akvitanij |aquitanian=burdigalian |akvitanij=burdigalij |burdigalian=langhian |burdigalij=langij |langhian=serravallian |langij=seravalij |serravallian=tortonian |seravalij=tortonij |tortonian=messinian |tortonij=mesinij |messinian=zanclean |mesinij=zanklij |zanclean=piacenzian |zanklij=piacentij |piacenzian=gelasian |piacentij=gelasij |gelasian=calabrian |gelasij=kalabrij |calabrian=chibanian |kalabrij=čibanij |chibanian|ionian=late pleistocene |čibanij|jonij=kasni pleistocen |tarantian=greenlandian |tarantij=grenlandij |greenlandian=northgrippian |grenlandij=nortgripij |northgrippian=meghalayan |nortgripij=meghalaj |tertiary=quaternary |tercijar=kvartar |neogene=quaternary |neogen=kvartar |late holocene|upper holocene|meghalayan|holocene|quaternary|cenozoic|phanerozoic|now|recent|present=now |kasni holocen|gornji holocen|meghalaj|holocen|kvartar|kenozoik|fanerozoik|sada|danas|sadašnjost=sada |{{{1|{{PAGENAME}} }}} }}<noinclude>{{template doc}}</noinclude> p6sq182zq9z45kn87bq3ntfphxcjb4x 42712810 42712808 2026-10-23T12:21:18Z Edgar Allan Poe 29250 42712810 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{lc:{{{1|{{PAGENAME}}}}}}} |hadean=archean |hadij=arhaik |isuan=swazian |arhaik=proterozoik |archean=proterozoic |proterozoic|precambrian=phanerozoic |proterozoik|prekambrij=fanerozoik |eoarchean=palaeoarchean |eoarhaik=paleoarhaik |palaeoarchean|paleoarchean=mesoarchean |paleoarhaik=mezoarhaik |mesoarchean=neoarchean |mezoarhaik=neoarhaik |neoarchean=paleoproterozoic |neoarhaik=paleoproterozoik |paleoproterozoic=mesoproterozoic |paleoproterozoik=mezoproterozoik |mesoproterozoic=neoproterozoic |mezoproterozoik=neoproterozoik |neoproterozoic=paleozoic |neoproterozoik=paleozoik |sinian=paleozoic |sinij=paleozoik |sturtian=vendian |sturtij=vendij |paleozoic=mesozoic |paleozoik=mezozoik |mesozoic=cenozoic |mezozoik=kenozoik |siderian=rhyacian |siderij=rhijakij |rhyacian=orosirian |rhijakij=orosirij |orosirian=statherian |orosirij=staterij |statherian=calymmian |staterij=kalimij |calymmian=ectasian |kalimij=ektazij |ectasian=stenian |ektazij=stenij |stenian=tonian |stenij=tonij |tonian=cryogenian |tonij=kriogenij |baikalian=vendian |bajkalij=vendij |riphean=aimchanian |aimchanian=mayanian |mayanian=cryogenian |majanij=kriogenij |cryogenian=ediacaran |kriogenij=ediakarij |ediacaran=cambrian |ediakarij=kambrij |vendian=cambrian |vendij=kambrij |merioneth=ordovician |merionet=ordovicij |cambrian=ordovician |kambrij=ordovicij |ordovician=silurian |ordovicij=silur |silurian=devonian |silur=devon |devonian=mississippian |devon=misisipij |carboniferous=permian |karbon|karbon (period)=perm |permian=triassic |perm=trijas |triassic=jurassic |trijas=jura |jurassic=cretaceous |jura=kreda |cretaceous=paleogene |kreda=paleogen |paleogene=neogene |paleogen=neogen |early ediacaran|lower ediacaran=mid ediacaran |rani ediakarij=srednji ediakarij |mid ediacaran|middle ediacaran=late ediacaran |srednji ediakarij=kasni ediakarij |terminal ediacaran|late ediacaran=early cambrian |kasni ediakarij=rani kambrij |terreneuvian|tommotian=series 2 |terenivij|tomotij=kambrijska serija 2 |atdabanian=botomian |atdabanij=botomij |series 2|cambrian series 2=miaolingian |kambrijska serija 2=miaolingij |miaolingian|series 3|cambrian series 3=upper cambrian |miaolingij|kambrijska serija 3=kasni kambrij |middle cambrian|mid cambrian|st davids=late cambrian |srednji kambrij=kasni kambrij |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |early cambrian|lower cambrian|caerfai=middle cambrian |rani kambrij|caerfai=srednji kambrij |mayan=nganasanian |nganasanian|mindyallan=merioneth |nganasanij|mindyallan=merionet |late cambrian|upper cambrian|franconian|furongian|mansian=lower ordovician<!--Franconian doesn't really belong here but this'll do for a crude approximation--> |kasni kambrij|furongij=rani ordovicij |early ordovician|lower ordovician|late early ordovician=middle ordovician |rani ordovicij|kasni rani ordovicij=srednji ordovicij |middle ordovician|mid ordovician = late ordovician |srednji ordovicij=kasni ordovicij |late ordovician|upper ordovician=llandovery |kasni ordovicij=rani silur |llandovery=wenlock |landverij=wenlok |wenlock=ludlow |wenlok=ludlov |ludlow=pridoli |ludlov=pridoli |pridoli|unnamed pridoli stage=lochkovian |pridoli|neimenovani kat pridolija=lohkovij |early silurian|lower silurian=late silurian |rani silur=kasni silur |late silurian|upper silurian=early devonian |kasni silur=rani devon |early devonian|lower devonian=middle devonian |rani devon=srednji devon |middle devonian|mid devonian=late devonian |srednji devon=kasni devon |late devonian|upper devonian=mississippian |kasni devon=misisipij |early carboniferous|lower carboniferous|mississippian=pennsylvanian |rani karbon|misisipij=pensilvanij |early mississippian|lower mississippian=middle mississippian |rani misisipij=srednji misisipij |middle mississippian|mid mississippian=late mississippian |srednji misisipij=kasni misisipij |late mississippian|upper mississippian=early pennsylvanian |kasni misisipij=rani pensilvanij |early pennsylvanian|lower pennsylvanian=middle pennsylvanian |rani pensilvanij=srednji pensilvanij |middle pennsylvanian|mid pennsylvanian=late pennsylvanian |srednji pensilvanij=kasni pensilvanij |late pennsylvanian|upper pennsylvanian=early permian |kasni pensilvanij=rani perm |late carboniferous|upper carboniferous|pennsylvanian=permian |kasni karbon|pensilvanij=perm |early permian|lower permian|cisuralian=middle permian |rani perm|cisuralij=srednji perm |middle permian|mid permian|guadalupian=late permian |srednji perm|gvadalupij=kasni perm |late permian|upper permian|lopingian=early triassic |kasni perm|lopingij=rani trijas |early triassic|lower triassic=middle triassic |rani trijas=srednji trijas |middle triassic|mid triassic=late triassic |srednji trijas=kasni trijas |late triassic|upper triassic=early jurassic |kasni trijas=rana jura |early jurassic|lower jurassic=middle jurassic |rana jura=srednja jura |middle jurassic|mid jurassic=late jurassic |srednja jura=kasna jura |late jurassic|upper jurassic=early cretaceous |kasna jura=rana kreda |early cretaceous|lower cretaceous=late cretaceous |rana kreda=kasna kreda |late cretaceous|upper cretaceous|senonian=paleocene |kasna kreda=paleocen |paleocene=eocene |paleocen=eocen |eocene=oligocene |eocen=oligocen |oligocene=miocene |oligocen=miocen |miocene=pliocene |miocen=pliocen |pliocene=pleistocene |pliocen=pleistocen |pleistocene|rancholabrean=holocene |pleistocen|rančolabrean=holocen <!-- these are duplicated below, and the last one is wrong --> <!-- |early paleocene|lower paleocene=middle paleocene |middle paleocene|mid paleocene=late paleocene |late paleocene|upper paleocene=early eocene |early eocene|lower eocene=middle eocene |middle eocene|mid eocene=late eocene |late eocene|upper eocene=early oligocene |early oligocene|lower oligocene=late oligocene |late oligocene|upper oligocene=early miocene |early miocene|lower miocene=middle miocene |middle miocene|mid miocene=late miocene |late miocene|upper miocene=early pliocene |early pliocene|lower pliocene=late pliocene |late pliocene|upper pliocene=holocene --> |fortunian|earliest cambrian=stage 2 |fortunij|najraniji kambrij=kambrijski kat 2 |cambrian stage 2|stage 2=stage 3 |kambrijski kat 2=kambrijski kat 3 |cambrian stage 3|stage 3=stage 4 |kambrijski kat 3=kambrijski kat 4 |cambrian stage 4|stage 4|late early cambrian=wuliuan |kambrijski kat 4|kasni rani kambrij=vulij |wuliuan|cambrian stage 5|stage 5|early middle cambrian=drumian |vulij|rani srednji kambrij=drumij |drumian=guzhangian |drumij=gužangij |guzhangian=paibian |gužangij=pajbij |late middle cambrian|paibian=jiangshanian |kasni srednji kambrij|pajbij=đangšanij |jiangshanian=stage 10 |đangšanij=kambrijski kat 10 |cambrian stage 10|stage 10=tremadocian |kambrijski kat 10=tremadocij |tremadocian=floian |tremadocij=floij |arenig|floian=dapingian |arenig|floij=dapingij |ordovician iii|dapingian|early middle ordovician=darriwilian |ordovicij iii|dapingij|rani srednji ordovicij=darivilij |darriwilian=sandbian |darivilij=sandbij |ordovician v|sandbian=katian |ordovicij v|sandbij=katij |early late ordovician=middle late ordovician |rani kasni ordovicij=srednji kasni ordovicij |ordovician vi|katian|middle late ordovician=hirnantian |ordovicij vi|katij|srednji kasni ordovicij=hirnantij |hirnantian=llandovery |hirnantij=landverij |lochkovian=pragian |lohkovij=pragij |pragian|praghian=emsian |pragij=emsij |emsian=eifelian |emsij=ajfelij |eifelian=givetian |ajfelij=givetij |givetian=frasnian |givetij=frasnij |frasnian=famennian |frasnij=famenij |famennian=early mississippian |famenij=rani misisipij |namurian=westphalian |westphalian=stephanian |stephanian=permian |asselian=sakmarian |aselij=sakmarij |sakmarian=artinskian |sakmarij=artinskij |artinskian=kungurian |artinskij=kungurij |kungurian=roadian |kungurij=roadij |roadian|ufimian=wordian |roadij|ufimij=wordij |wordian=capitanian |wordij=kapitanij |capitanian=wuchiapingian |kapitanij=vučiapingij |wuchiapingian|longtanian=changhsingian |vučiapingij|longtanij=čangsingij |changhsingian=induan |čangsingij=induan |induan=olenekian |induan=olenekij |olenekian|spathian=anisian |olenekij|spatij=anisij |hydaspian=pelsonian |pelsonian=illirian |anisian|illirian=ladinian |anisij|ilirij=ladinij |lower ladinian=middle ladinian |rani ladinij=srednji ladinij |middle ladinian=upper ladinian |srednji ladinij=kasni ladinij |ladinian|upper ladinian=carnian |ladinij|kasni ladinij=karnij |carnian=norian |karnij=norij |norian=rhaetian |norij=retij |rhaetian=hettangian |retij=hetangij |hettangian=sinemurian |hetangij=sinemurij |sinemurian=pliensbachian |sinemurij=plienbahij |pliensbachian=toarcian |plienbahij=toarcij |toarcian=aalenian |toarcij=aalenij |aalenian=bajocian |aalenij=bajocij |bajocian=bathonian |bajocij=batonij |bathonian=callovian |batonij=kalovij |callovian=oxfordian |kalovij=oksfordij |oxfordian=kimmeridgian |oksfordij=kimeridžij |kimmeridgian=tithonian |kimeridžij=titonij |tithonian=berriasian |titonij=berijasij |berriasian=valanginian |berijasij=valanginij |valanginian=hauterivian |valanginij=hauterivij |hauterivian|neocomian=barremian |hauterivij|neokomij=barremij |barremian=aptian |barremij=apt |aptian=albian |apt=alb |albian=cenomanian |alb=cenoman |cenomanian=turonian |cenoman=turon |turonian|gallic=coniacian |turon|galij=konijakij |coniacian=santonian |konijakij=santonij |santonian=campanian |santonij=kampan |campanian=maastrichtian |kampan=maastrichtij |maastrichtian=early paleocene |maastrichtij=rani paleocen |early paleocene|lower paleocene=middle paleocene |rani paleocen=srednji paleocen |middle paleocene|mid paleocene=late paleocene |srednji paleocen=kasni paleocen |late paleocene|upper paleocene=early eocene |kasni paleocen=rani eocen |early eocene|lower eocene=middle eocene |rani eocen=srednji eocen |middle eocene|mid eocene=late eocene |srednji eocen=kasni eocen |late eocene|upper eocene=early oligocene |kasni eocen=rani oligocen |early oligocene|lower oligocene=late oligocene |rani oligocen=kasni oligocen |late oligocene|upper oligocene=early miocene |kasni oligocen=rani miocen |early miocene|lower miocene=middle miocene |rani miocen=srednji miocen |middle miocene|mid miocene=late miocene |srednji miocen=kasni miocen |late miocene|upper miocene=early pliocene |kasni miocen=rani pliocen |early pliocene|lower pliocene=late pliocene |rani pliocen=kasni pliocen |late pliocene|upper pliocene=early pleistocene |kasni pliocen=rani pleistocen |early pleistocene|lower pleistocene=middle pleistocene |rani pleistocen=srednji pleistocen |middle pleistocene|mid pleistocene=late pleistocene |srednji pleistocen=kasni pleistocen |late pleistocene|upper pleistocene=early holocene |kasni pleistocen=rani holocen |early holocene|lower holocene=middle holocene |rani holocen=srednji holocen |middle holocene=late holocene |srednji holocen=kasni holocen |rhuddanian=aeronian |rudanij=aeronij |aeronian=telychian |aeronij=telihij |telychian=sheinwoodian |telihij=šejnvudij |sheinwoodian=homerian |šejnvudij=homerij |homerian=gorstian |homerij=gorstij |gorstian=ludfordian |gorstij=ludfordij |ludfordian=pridoli |ludfordij=pridoli |tournaisian=visean |turnezij=vizej |visean=serpukhovian |vizej=serpuhovij |serpukhovian=bashkirian |serpuhovij=baškirij |bashkirian=moscovian |baškirij=moskovij |moscovian=kasimovian |moskovij=kasimovij |kasimovian=gzhelian |kasimovij=gželij |gzhelian=asselian |gželij=aselij |puercan=torrejonian |puerkan=torrejonij |torrejonian=tiffanian |torrejonij=tifanij |tiffanian=clarkforkian |tifanij=klarkforkij |clarkforkian=wasatchian |klarkforkij=vašačij |wasatchian=bridgerian |vašačij=bridžerij |bridgerian=uintan |bridžerij=uintan |uintan=duchesnean |uintan=dušenij |duchesnean=chadronian |dušenij=čadronij |chadronian=orellan |čadronij=orelan |orellan=whitneyan |orelan=vitnijan |whitneyan=arikareean |vitnijan=arikarean |arikareean=hemingfordian |arikarean=hemingfordij |hemingfordian=barstovian |hemingfordij=barstovij |barstovian=clarendonian |barstovij=klarendonij |clarendonian=hemphillian |klarendonij=hemfilij |hemphillian=blancan |hemfilij=blankan |blancan=irvingtonian |blankan=irvingtonij |irvingtonian=rancholabrean |irvingtonij=rančolabrean |danian=selandian |danij=selandij |selandian=thanetian |selandij=tanetij |thanetian=ypresian |tanetij=iprezij |ypresian=lutetian |iprezij=lutetij |mp 10=mp 11 |lutetian|mp 11=bartonian |lutetij=bartonij |bartonian=priabonian |bartonij=priabonij |priabonian=rupelian |priabonij=rupelij |rupelian=chattian |rupelij=čatij |chattian=aquitanian |čatij=akvitanij |aquitanian=burdigalian |akvitanij=burdigalij |burdigalian=langhian |burdigalij=langij |langhian=serravallian |langij=seravalij |serravallian=tortonian |seravalij=tortonij |tortonian=messinian |tortonij=mesinij |messinian=zanclean |mesinij=zanklij |zanclean=piacenzian |zanklij=piacentij |piacenzian=gelasian |piacentij=gelasij |gelasian=calabrian |gelasij=kalabrij |calabrian=chibanian |kalabrij=čibanij |chibanian|ionian=late pleistocene |čibanij|jonij=kasni pleistocen |tarantian=greenlandian |tarantij=grenlandij |greenlandian=northgrippian |grenlandij=nortgripij |northgrippian=meghalayan |nortgripij=meghalaj |tertiary=quaternary |tercijar=kvartar |neogene=quaternary |neogen=kvartar |late holocene|upper holocene|meghalayan|holocene|quaternary|cenozoic|phanerozoic|now|recent|present=now |kasni holocen|gornji holocen|meghalaj|holocen|kvartar|kenozoik|fanerozoik|sada|danas|sadašnjost=sada |{{{1|{{PAGENAME}} }}} }}<noinclude>{{template doc}}</noinclude> ifpb5cw4l74ojby501n8uhn8gloubm0 42713053 42712810 2026-10-24T02:48:01Z Edgar Allan Poe 29250 42713053 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{lc:{{{1|{{PAGENAME}}}}}}} |hadean=archean |hadij=arhaik |isuan=swazian |arhaik=proterozoik |archean=proterozoic |proterozoic|precambrian=phanerozoic |proterozoik|prekambrij=fanerozoik |eoarchean=palaeoarchean |eoarhaik=paleoarhaik |palaeoarchean|paleoarchean=mesoarchean |paleoarhaik=mezoarhaik |mesoarchean=neoarchean |mezoarhaik=neoarhaik |neoarchean=paleoproterozoic |neoarhaik=paleoproterozoik |paleoproterozoic=mesoproterozoic |paleoproterozoik=mezoproterozoik |mesoproterozoic=neoproterozoic |mezoproterozoik=neoproterozoik |neoproterozoic=paleozoic |neoproterozoik=paleozoik |sinian=paleozoic |sinij=paleozoik |sturtian=vendian |sturtij=vendij |paleozoic=mesozoic |paleozoik=mezozoik |mesozoic=cenozoic |mezozoik=kenozoik |siderian=rhyacian |siderij=rijacij |rhyacian=orosirian |rijacij=orosirij |orosirian=statherian |orosirij=staterij |statherian=calymmian |staterij=kalimij |calymmian=ectasian |kalimij=ektazij |ectasian=stenian |ektazij=stenij |stenian=tonian |stenij=tonij |tonian=cryogenian |tonij=kriogenij |baikalian=vendian |bajkalij=vendij |riphean=aimchanian |aimchanian=mayanian |mayanian=cryogenian |majanij=kriogenij |cryogenian=ediacaran |kriogenij=ediakarij |ediacaran=cambrian |ediakarij=kambrij |vendian=cambrian |vendij=kambrij |merioneth=ordovician |merionet=ordovicij |cambrian=ordovician |kambrij=ordovicij |ordovician=silurian |ordovicij=silur |silurian=devonian |silur=devon |devonian=mississippian |devon=misisipij |carboniferous=permian |karbon|karbon (period)=perm |permian=triassic |perm=trijas |triassic=jurassic |trijas=jura |jurassic=cretaceous |jura=kreda |cretaceous=paleogene |kreda=paleogen |paleogene=neogene |paleogen=neogen |early ediacaran|lower ediacaran=mid ediacaran |rani ediakarij=srednji ediakarij |mid ediacaran|middle ediacaran=late ediacaran |srednji ediakarij=kasni ediakarij |terminal ediacaran|late ediacaran=early cambrian |kasni ediakarij=rani kambrij |terreneuvian|tommotian=series 2 |terenuvij|tomotij=kambrijska serija 2 |atdabanian=botomian |atdabanij=botomij |series 2|cambrian series 2=miaolingian |kambrijska serija 2=miaolingij |miaolingian|series 3|cambrian series 3=upper cambrian |miaolingij|kambrijska serija 3=kasni kambrij |middle cambrian|mid cambrian|st davids=late cambrian |srednji kambrij=kasni kambrij |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |manykaian|nemakit-daldynian=caerfai |early cambrian|lower cambrian|caerfai=middle cambrian |rani kambrij|caerfai=srednji kambrij |mayan=nganasanian |nganasanian|mindyallan=merioneth |nganasanij|mindyallan=merionet |late cambrian|upper cambrian|franconian|furongian|mansian=lower ordovician<!--Franconian doesn't really belong here but this'll do for a crude approximation--> |kasni kambrij|furongij=rani ordovicij |early ordovician|lower ordovician|late early ordovician=middle ordovician |rani ordovicij|kasni rani ordovicij=srednji ordovicij |middle ordovician|mid ordovician = late ordovician |srednji ordovicij=kasni ordovicij |late ordovician|upper ordovician=llandovery |kasni ordovicij=rani silur |llandovery=wenlock |landoverij=venlok |wenlock=ludlow |venlok=ladlov |ludlow=pridoli |ladlov=pridolij |pridoli|unnamed pridoli stage=lochkovian |pridolij|neimenovani kat pridolija=lohkovij |early silurian|lower silurian=late silurian |rani silur=kasni silur |late silurian|upper silurian=early devonian |kasni silur=rani devon |early devonian|lower devonian=middle devonian |rani devon=srednji devon |middle devonian|mid devonian=late devonian |srednji devon=kasni devon |late devonian|upper devonian=mississippian |kasni devon=misisipij |early carboniferous|lower carboniferous|mississippian=pennsylvanian |rani karbon|misisipij=pensilvanij |early mississippian|lower mississippian=middle mississippian |rani misisipij=srednji misisipij |middle mississippian|mid mississippian=late mississippian |srednji misisipij=kasni misisipij |late mississippian|upper mississippian=early pennsylvanian |kasni misisipij=rani pensilvanij |early pennsylvanian|lower pennsylvanian=middle pennsylvanian |rani pensilvanij=srednji pensilvanij |middle pennsylvanian|mid pennsylvanian=late pennsylvanian |srednji pensilvanij=kasni pensilvanij |late pennsylvanian|upper pennsylvanian=early permian |kasni pensilvanij=rani perm |late carboniferous|upper carboniferous|pennsylvanian=permian |kasni karbon|pensilvanij=perm |early permian|lower permian|cisuralian=middle permian |rani perm|cisuralij=srednji perm |middle permian|mid permian|guadalupian=late permian |srednji perm|gvadalupij=kasni perm |late permian|upper permian|lopingian=early triassic |kasni perm|lopingij=rani trijas |early triassic|lower triassic=middle triassic |rani trijas=srednji trijas |middle triassic|mid triassic=late triassic |srednji trijas=kasni trijas |late triassic|upper triassic=early jurassic |kasni trijas=rana jura |early jurassic|lower jurassic=middle jurassic |rana jura=srednja jura |middle jurassic|mid jurassic=late jurassic |srednja jura=kasna jura |late jurassic|upper jurassic=early cretaceous |kasna jura=rana kreda |early cretaceous|lower cretaceous=late cretaceous |rana kreda=kasna kreda |late cretaceous|upper cretaceous|senonian=paleocene |kasna kreda=paleocen |paleocene=eocene |paleocen=eocen |eocene=oligocene |eocen=oligocen |oligocene=miocene |oligocen=miocen |miocene=pliocene |miocen=pliocen |pliocene=pleistocene |pliocen=pleistocen |pleistocene|rancholabrean=holocene |pleistocen|rančolabrean=holocen <!-- these are duplicated below, and the last one is wrong --> <!-- |early paleocene|lower paleocene=middle paleocene |middle paleocene|mid paleocene=late paleocene |late paleocene|upper paleocene=early eocene |early eocene|lower eocene=middle eocene |middle eocene|mid eocene=late eocene |late eocene|upper eocene=early oligocene |early oligocene|lower oligocene=late oligocene |late oligocene|upper oligocene=early miocene |early miocene|lower miocene=middle miocene |middle miocene|mid miocene=late miocene |late miocene|upper miocene=early pliocene |early pliocene|lower pliocene=late pliocene |late pliocene|upper pliocene=holocene --> |fortunian|earliest cambrian=stage 2 |fortunij|najraniji kambrij=kat 2 kambrija |cambrian stage 2|stage 2=stage 3 |kat 2 kambrija=kat 3 kambrija |cambrian stage 3|stage 3=stage 4 |kat 3 kambrija=kat 4 kambrija |cambrian stage 4|stage 4|late early cambrian=wuliuan |kat 4 kambrija|kasni rani kambrij=vuliuanij |wuliuan|cambrian stage 5|stage 5|early middle cambrian=drumian |vuliuanij|rani srednji kambrij=drumij |drumian=guzhangian |drumij=gužangij |guzhangian=paibian |gužangij=paibij |late middle cambrian|paibian=jiangshanian |kasni srednji kambrij|paibij=đangšanij |jiangshanian=stage 10 |đangšanij=kat 10 kambrija |cambrian stage 10|stage 10=tremadocian |kat 10 kambrija=tremadokij |tremadocian=floian |tremadokij=floij |arenig|floian=dapingian |arenig|floij=dapingij |ordovician iii|dapingian|early middle ordovician=darriwilian |ordovicij iii|dapingij|rani srednji ordovicij=darivilij |darriwilian=sandbian |darivilij=sandbij |ordovician v|sandbian=katian |ordovicij v|sandbij=katij |early late ordovician=middle late ordovician |rani kasni ordovicij=srednji kasni ordovicij |ordovician vi|katian|middle late ordovician=hirnantian |ordovicij vi|katij|srednji kasni ordovicij=hirnantij |hirnantian=llandovery |hirnantij=landoverij |lochkovian=pragian |lohkovij=pragij |pragian|praghian=emsian |pragij=emsij |emsian=eifelian |emsij=ajfelij |eifelian=givetian |ajfelij=živetij |givetian=frasnian |živetij=frasnij |frasnian=famennian |frasnij=famenij |famennian=early mississippian |famenij=rani misisipij |namurian=westphalian |westphalian=stephanian |stephanian=permian |asselian=sakmarian |aselij=sakmarij |sakmarian=artinskian |sakmarij=artinskij |artinskian=kungurian |artinskij=kungurij |kungurian=roadian |kungurij=roadij |roadian|ufimian=wordian |roadij|ufimij=wordij |wordian=capitanian |wordij=kapitanij |capitanian=wuchiapingian |kapitanij=vučiapingij |wuchiapingian|longtanian=changhsingian |vučiapingij|longtanij=čangsingij |changhsingian=induan |čangsingij=induan |induan=olenekian |induan=olenekij |olenekian|spathian=anisian |olenekij|spatij=anisij |hydaspian=pelsonian |pelsonian=illirian |anisian|illirian=ladinian |anisij|ilirij=ladinij |lower ladinian=middle ladinian |rani ladinij=srednji ladinij |middle ladinian=upper ladinian |srednji ladinij=kasni ladinij |ladinian|upper ladinian=carnian |ladinij|kasni ladinij=karnij |carnian=norian |karnij=norij |norian=rhaetian |norij=retij |rhaetian=hettangian |retij=hetangije |hettangian=sinemurian |hetangije=sinemurij |sinemurian=pliensbachian |sinemurij=plinsbahij |pliensbachian=toarcian |plinsbahij=toarcij |toarcian=aalenian |toarcij=aalenij |aalenian=bajocian |aalenij=bajocij |bajocian=bathonian |bajocij=batonij |bathonian=callovian |batonij=kalovij |callovian=oxfordian |kalovij=oksfordij |oxfordian=kimmeridgian |oksfordij=kimeridžij |kimmeridgian=tithonian |kimeridžij=titonij |tithonian=berriasian |titonij=berijasij |berriasian=valanginian |berijasij=valanginij |valanginian=hauterivian |valanginij=hauterivij |hauterivian|neocomian=barremian |hauterivij|neokomij=barremij |barremian=aptian |barremij=apt |aptian=albian |apt=alb |albian=cenomanian |alb=cenoman |cenomanian=turonian |cenoman=turon |turonian|gallic=coniacian |turon|galij=konijakij |coniacian=santonian |konijakij=santonij |santonian=campanian |santonij=kampan |campanian=maastrichtian |kampan=maastrichtij |maastrichtian=early paleocene |maastrichtij=rani paleocen |early paleocene|lower paleocene=middle paleocene |rani paleocen=srednji paleocen |middle paleocene|mid paleocene=late paleocene |srednji paleocen=kasni paleocen |late paleocene|upper paleocene=early eocene |kasni paleocen=rani eocen |early eocene|lower eocene=middle eocene |rani eocen=srednji eocen |middle eocene|mid eocene=late eocene |srednji eocen=kasni eocen |late eocene|upper eocene=early oligocene |kasni eocen=rani oligocen |early oligocene|lower oligocene=late oligocene |rani oligocen=kasni oligocen |late oligocene|upper oligocene=early miocene |kasni oligocen=rani miocen |early miocene|lower miocene=middle miocene |rani miocen=srednji miocen |middle miocene|mid miocene=late miocene |srednji miocen=kasni miocen |late miocene|upper miocene=early pliocene |kasni miocen=rani pliocen |early pliocene|lower pliocene=late pliocene |rani pliocen=kasni pliocen |late pliocene|upper pliocene=early pleistocene |kasni pliocen=rani pleistocen |early pleistocene|lower pleistocene=middle pleistocene |rani pleistocen=srednji pleistocen |middle pleistocene|mid pleistocene=late pleistocene |srednji pleistocen=kasni pleistocen |late pleistocene|upper pleistocene=early holocene |kasni pleistocen=rani holocen |early holocene|lower holocene=middle holocene |rani holocen=srednji holocen |middle holocene=late holocene |srednji holocen=kasni holocen |rhuddanian=aeronian |rudanij=aeronij |aeronian=telychian |aeronij=teličij |telychian=sheinwoodian |teličij=šinvudij |sheinwoodian=homerian |šinvudij=homerij |homerian=gorstian |homerij=gorstij |gorstian=ludfordian |gorstij=ludfordij |ludfordian=pridoli |ludfordij=pridolij |tournaisian=visean |turnezij=vizej |visean=serpukhovian |vizej=serpuhovij |serpukhovian=bashkirian |serpuhovij=baškirij |bashkirian=moscovian |baškirij=moskovij |moscovian=kasimovian |moskovij=kasimovij |kasimovian=gzhelian |kasimovij=gželij |gzhelian=asselian |gželij=aselij |puercan=torrejonian |puerkan=torrejonij |torrejonian=tiffanian |torrejonij=tifanij |tiffanian=clarkforkian |tifanij=klarkforkij |clarkforkian=wasatchian |klarkforkij=vašačij |wasatchian=bridgerian |vašačij=bridžerij |bridgerian=uintan |bridžerij=uintan |uintan=duchesnean |uintan=dušenij |duchesnean=chadronian |dušenij=čadronij |chadronian=orellan |čadronij=orelan |orellan=whitneyan |orelan=vitnij an |whitneyan=arikareean |vitnij an=arikarean |arikareean=hemingfordian |arikarean=hemingfordij |hemingfordian=barstovian |hemingfordij=barstovij |barstovian=clarendonian |barstovij=klarendonij |clarendonian=hemphillian |klarendonij=hemfilij |hemphillian=blancan |hemfilij=blankan |blancan=irvingtonian |blankan=irvingtonij |irvingtonian=rancholabrean |irvingtonij=rančolabrean |danian=selandian |danij=selandij |selandian=thanetian |selandij=tanetij |thanetian=ypresian |tanetij=iprezij |ypresian=lutetian |iprezij=lutetij |mp 10=mp 11 |lutetian|mp 11=bartonian |lutetij=bartonij |bartonian=priabonian |bartonij=priabonij |priabonian=rupelian |priabonij=rupelij |rupelian=chattian |rupelij=čatij |chattian=aquitanian |čatij=akvitanij |aquitanian=burdigalian |akvitanij=burdigalij |burdigalian=langhian |burdigalij=langij |langhian=serravallian |langij=seravalij |serravallian=tortonian |seravalij=tortonij |tortonian=messinian |tortonij=mesinij |messinian=zanclean |mesinij=zanklij |zanclean=piacenzian |zanklij=piacentij |piacenzian=gelasian |piacentij=gelasij |gelasian=calabrian |gelasij=kalabrij |calabrian=chibanian |kalabrij=čibanij |chibanian|ionian=late pleistocene |čibanij|jonij=kasni pleistocen |tarantian=greenlandian |tarantij=grenlandij |greenlandian=northgrippian |grenlandij=nortgripij |northgrippian=meghalayan |nortgripij=meghalaj |tertiary=quaternary |tercijar=kvartar |neogene=quaternary |neogen=kvartar |late holocene|upper holocene|meghalayan|holocene|quaternary|cenozoic|phanerozoic|now|recent|present=now |kasni holocen|gornji holocen|meghalaj|holocen|kvartar|kenozoik|fanerozoik|sada|danas|sadašnjost=sada |{{{1|{{PAGENAME}} }}} }}<noinclude>{{template doc}}</noinclude> parsvuihrmt778frzdn7oa1d2s9v843 Hamadan 0 134970 42713097 42686471 2026-10-24T08:16:31Z Amhmr 231839 /* Galerija */ 42713097 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Hamadan | ime_genitiv = Hamadana | izvorno_ime = <small>{{fa icon}} همدان</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | slika_panorama = Aviccena 2011.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = [[Avicena|Avicenin]] trg u Hamadanu | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Iran | slika_lokacijska_karta_opis = Hamadan na karti Irana | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 34 | širina-minute = 48 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 48 | dužina-minute = 31 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Iran}} | lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Hamadanska pokrajina]] | lokacija2_ime = [[Iranski okruzi|Okrug]] | lokacija2_info = [[Hamadanski okrug]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 1850 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2006. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 550.284 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_pomak = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRDT]] | utc_pomak_DST = +4:30 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.hamedan.ir/ www.hamedan.ir] | bilješke = }} '''Hamadan''' (''Hamedān'' ili ''Hamadān''; [[perzijski|perz.]] همدان; ''Hagmatana'', [[grčki|grč.]] ''[[Ekbatana]]'') je grad u [[Iran]]u, odnosno glavni grad [[Hamadanska pokrajina|Hamadanske pokrajine]], smješten oko 375 [[km]] jugozapadno od [[Teheran]]a<ref>{{Cite web |title=Hamadan (Farsinet.com) |url=http://www.farsinet.com/hamadan/ |access-date=2011-11-18 |archive-date=2009-10-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091005005945/http://www.farsinet.com/hamadan/ }}</ref>. Prema popisu iz [[2005.]] godine grad je imao 550.284 stanovnika<ref>[http://www.mongabay.com/igapo/2005_world_city_populations/Iran.html Procjena broja stanovnika iranskih gradova u 2005. godini (Mongabay.com)]</ref>. Hamadan je sa 5000 godina [[Historija Irana|historije]] jedan od najstarijih gradova u Iranu i svijetu općenito<ref>{{Cite web |url=http://www.iranchamber.com/cities/hamadan/hamadan.php |title=Hamadan (Iran Chamber) |access-date=2011-11-18 |archive-date=2019-09-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190908074105/http://www.iranchamber.com/cities/hamadan/hamadan.php |url-status=dead }}</ref>. Smješten je u zelenom [[Planina|planinskom]] području podno 3574 metara visoke planine [[Alvand]], na nadmorskoj visini od 1850 metara. Posebna priroda i historija grada ljeti privlače brojne turiste. Glavne aktrakcije grada su drevni zapisi [[Gandžname]], te [[Ibn Sina|Avicenin]]<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/45755/Avicenna Avicena (enciklopedija Britannica)]</ref> i [[Baba Tahir]]ov [[mauzolej]]. == Historija == {{glavni|Ekbatana}} Prema zapisima prvog [[Asirija|asirskog]] kralja, Hamadan je podignut [[1100. pne.]], no neki historičari tvrde kako njegova historija počinje [[3000. pne.]] Drevni Hamadan ili [[Ekbatana|Ekbatanu]] podigli su [[Medijci]], koji su ga koristili kao glavni grad [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]], dok je kasnije postao jedan od glavnih gradova [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske Monarhije]]. Hamadan se spominje u [[Biblija|biblijskoj]] [[Ezra (knjiga)|knjizi o Ezri]] kao mjesto gdje je [[Ahemenidska Monarhija|perzijski]] vladar [[Darije Veliki]] dozvolio [[Židovi]]ma obnovu [[Jeruzalemski hram|Jeruzalemskog hrama]]<ref>Biblija, Stari Zavjet, Knjiga o Ezri, 6:2</ref>. Budući kako se grad nalazi gotovo dva kilometra iznad površine mora, zbog male vlažnosti očuvani su brojni dokumenti od kože. Tijekom vladavine [[Parti|Parta]], glavni grad [[Partska Monarhija|Arsakidske Monarhije]] zimi je bio [[Ktezifont]], dok je Hamadan korišten kao ljetni glavni grad. Nakon dinastije Arsakida, [[Sasanidi]] su nastavili praksu korištenja Hamadana kao ljetnog glavnog grada, u kojem su podigli brojne [[Palača|palače]]. U doba [[Muslimansko osvajanje Perzije|islamskog osvajanja]] grad su [[633.]] zauzeli [[Arapi]]. U doba [[Bujidska Monarhija|Bujida]] grad je pretrpio velika razaranja, a u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] [[Seldžuci]] premještaju svoj glavni grad iz [[Bagdad]]a u Hamadan. Grad je potpuno razoren u doba [[Tamerlan|Timurove]] invazije<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/253131/Hamadan Hamadan (enciklopedija Britannica)]</ref>, no ponovo se uzdiže u doba [[Safavidi|Safavida]]. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] nakratko ga osvajaju [[Osmansko Carstvo|Turci]], no protjerani su u doba [[Nader-šah]]a. Grad je imao veliko prometno značenje budući kako se nalazio na [[Put svile|Putu svile]] koji je povezivao [[Zapadni svijet]] sa [[Kina|Kinom]]. Tijekom [[1. svjetski rat|1. svjetskog rata]] grad je postao poprištem borbi između [[Rusko Carstvo|ruskih]] i [[Osmansko Carstvo|tursko]]-[[Njemačko Carstvo|njemačkih]] snaga. Grad su tijekom borbi držale obje snage, dok su ga kasnije kontrolirali i [[Britansko Carstvo|Britanci]]. Poslije rata kontrola nad gradom je [[1918.]] vraćena u [[iran]]ske ruke. == Klima == [[Hamadanska pokrajina]] leži u [[Planina|planinskoj]] regiji istočno od masiva [[Zagros]] gdje vlada [[umjerena klima]]. Prostrana područja na sjeveru i sjeveroistoku su pod utjecajem snažnih [[Vjetar|vjetrova]] koji su česti tijekom cijele godine. Sjeverni i sjeverozapadni vlažni vjetovi učestali su tijekom [[Proljeće|proljetnog]] i [[Zima|zimskog]] razdoblja, dok istočni i zapadni vjetrovi pušu tijekom [[jesen]]i. Budući kako se nalazi na nadmorskoj visini od gotovo dva kilometra, Hamadan je zimi jedan od najhladnijih [[iran]]skih gradova. Tijekom većeg dijela zime grad je pokriven snijegom (i po dva mjeseca), a temperatura se spušta i do -30[[°C]]. Ljeti vlada blago, ugodno i većinom sunačno vrijeme. == Kultura i život == Hamadan je rodno mjesto brojnih [[pjesnik]]a, [[filozof]]a, [[znanstvenik]]a i važnih [[iran]]skih političara. Osim što je poznat kao jedan od najstarijih gradova svijeta, poznat je po izradi vrhunskih sagova, keramike i drugih rukotvorina. ''Iranska organizacija za kulturu i nasljeđe'' uvrstila je na popis ukupno 207 različitih historijskih i kulturnih spomenika iz Hamadana. Prema legendi, [[Estera]] iz [[Estera (knjiga)|Biblije]] pokopana je u Hamadanu gdje postoji i navodna „Esterina grobnica“. U gradu su pokopani i slavni [[Perzijanci|perzijski]] znanstvenici i pjesnici kao što su [[Ibn Sina]] (na [[Zapadni svijet|Zapadu]] poznat kao „Avicena“) odnosno [[Baba Tahir]], dok je Hamagan rodno mjesto [[Badi' al-Zaman al-Hamadani|Badija al-Zamana al-Hamadanija]], autora zbirke priča [[Makamat (književnost)|''Makamat'']]. Najpopularnija historijska ličnost grada je svakako [[Avicena]] prema kojem su nazvane brojne gradske škole, fakulteti, sveučilišta, trgovine, tvrtke i ulice. Grad se smatra razvijenim, a na njegovom širem području živi oko 600.000 ljudi; radnička i niža klasa živi u sjevernim kotarima, dok je srednja i visoka ekonomska klasa smještena na južnom dijelu grada. == Sport == Nogometni klub [[PAS Hamedan]] sudionik je [[Iranska Pro Liga|Iranske Pro Lige]]; osnovan je [[9. lipnja]] [[2007.]] godine nakon što je [[iran]]ski nogometni savez odlučio raspustiti neke [[teheran]]ske klubove na korist provincijskim klubovima. Klub [[Pas Teheran]] ugašen je na uštrb novoosnovanog kluba iz Hamadana. Grad je poznat i po izvrsnim [[Hrvanje|hrvačima]]. == Atrakcije == * [[Ibn Sina|Avicenin]] mauzolej * [[Baba Tahir]]ov mauzolej * Istahr-e Abas-Abad (jezero sa pogledom na grad) * Iskopine drevnog grada Ekbatane * [[Gandžname]] * Gonbad-e Alavian * Hamadanski muzej prirodne historije * Hamadanski kameni lav * Lalejin (lončarije) * [[Kuća Muhamadi]] * [[Kuća Nazari]] * [[Pećina Ali-Sadr]] * Esterina i Mordekajova grobnica == Univerziteti i fakulteti == * [http://www.basu.ac.ir Sveučilište Bu-Ali Sina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190509231251/http://basu.ac.ir/ |date=2019-05-09 }} * [http://www.umsha.ac.ir Medicinski fakultet Hamedan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200819043300/http://umsha.ac.ir/ |date=2020-08-19 }} * [http://www.iauh.ac.ir/ Islamski slobodni univerzitet u Hamadanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050308083048/http://www.iauh.ac.ir/ |date=2005-03-08 }} * [http://www.hut.ac.ir/ Tehnološki fakultet Hamadan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916040145/http://www.hut.ac.ir/ |date=2009-09-16 }} == Poznati Hamadanci == * [[Abolhasan Banisadr]] - ekonomist, političar, i prvi izabrani predsjednik [[Iran|Islamske Republike Iran]] * [[Amir Nosratolah Balahanlu]] - rođen u [[Teheran]]u, dvaput izabrani gradonačelnik i član iranskog parlamenta * [[Amir-Šahab Razavijan]] - filmski redatelj, pisac i režiser * [[Ardeshir Bahmani]] - književni stručnjak * [[Baba Taher]] - slavni iranski pjesnik (oko 1100. godine) * [[Ibrahim Bahrololum Razavi]] - filozof, prvi Iranac koji je diplomirao na Univerzitetu u Bagdadu (1954.) * [[Ajn al-Kuzat Hamadani]] - filozof i sufist (1100.) * [[Badi' al-Zaman al-Hamadani]] - pisac arapskog porijekla ([[969.]] - [[1007.]]) * [[Ehsan Jaršater]] - historičar, znanstvenik i osnivač [[Encyclopædia Iranica|enciklopedije ''Iranice'']] * [[Fazlolah Zahedi]] - vojni general * [[Ferejdun Moširi]] - pjesnik * [[Hanije Tavasoli]] - glumica * [[Hasan Habibi]] - političar * [[Huseini Davar]] - pjesnik koji je podržavako Mosadeka * [[Džalal Češme-Gasabani]] - planinar koji se dvaput popeo na [[Mount Everest]] * Rogije Gamarijan (poznata kao Maman Hamedan) - majka mnogih poznatih Gamarijanaca u [[Washington]]u kao što su dr. Ahmad Gamarijan, dr. Nina Gamarijan, dr. Gafur Gamari i Mohandes-Ali Gamarijan. * [[Mir Sajed Ali Hamadani]] - proslavljeni sufist i pjesnik * [[Mirza Ismail Farid]] - hamadanski guverner * [[Mirzade Ešghi]] - pjesnik * [[Muhamed Fahredin-e Aragi]] - pjesnik (oko 1300. godine) * [[Parviz Parastuei]] - glumac * [[Širin Ebadi]] - odvjetnica i dobitnica [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] * [[Mirza Golam-Husein Bargarari]] - filozof i pjesnik * [[Muhamed-Ali Zolfi-Gol]] - kemičar i trenutačni voditelj sveučilišta Buali Sina * [[Samuel Rahbar]] - znanstvenik * [[Hamid Omrani]] - arhitekt * [[Abolmohsen Salemi]] - novinar, odvjetnik, pjesnik i pisac == Galerija == <gallery perrow=5 widths=175> Datoteka:Inscription pierre GanjNameh hamedan.jpg|<center>[[Gandžname]], ([[Ahemenidska Monarhija|ahemenidski]] zapisi na [[Staroperzijski klinopis|klinopisu]]) Datoteka:The stone lion of Hamadan, Hellenistic sculpture, Ecbatana, Iran 01.jpg|<center>Ostaci drevnih lavljih vrata Datoteka:Mausolée Baba Taher Hamedan.jpg|<center>Grobnica [[Baba Tahir]]u Datoteka:Tomb of Esther and Mordechai exterior.jpg|<center>Esterina grobnica Datoteka:Dasht-mishan.jpg|<center>Krajolik Hamadanske okolice </gallery> == Zbratimljeni gradovi == * [[Kulob]], [[Tadžikistan]] == Veze == * [[Ekbatana]] * [[Aerodrom Hamadan]] * [[Hamadanska pokrajina]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hamedan.ir/ Službena stranica grada Hamadana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130514004937/http://www.hamedan.ir/ |date=2013-05-14 }} * [http://www.hegmataneh.ir/ Hegmataneh.ir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080422030307/http://www.hegmataneh.ir/ |date=2008-04-22 }} * [http://www.iranicaonline.org/articles/hamadan Hamadan (enciklopedija Iranica)] * [http://www.livius.org/a/iran/hamadan/ecbatana.html Drevni Hamadan (Ekbatana), Livius.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071208194301/http://www.livius.org/a/iran/hamadan/ecbatana.html |date=2007-12-08 }} * [http://www.livius.org/a/iran/gandj_nameh/gandj_nameh.html Drevni zapisi Gandžname (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071229090035/http://www.livius.org/a/iran/gandj_nameh/gandj_nameh.html |date=2007-12-29 }} * [http://aryo.ir/pages/hamedan/city.htm Fotografije grada (Aryo.ir)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927075401/http://aryo.ir/pages/hamedan/city.htm |date=2007-09-27 }} * [http://www.irantour.org/Iran/city/HAMADAN.html Grad Hamadan (IranTour.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924040115/http://www.irantour.org/Iran/city/HAMADAN.html |date=2015-09-24 }} * [http://www.farsinet.com/hamadan/index.html ''Hamadan: Stariji od historije'' (FarsiNet.com)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091114064910/http://www.farsinet.com/hamadan/index.html |date=2009-11-14 }} * [http://www.iranchamber.com/cities/hamadan/hamadan.php Hamadan - glavni grad Medijskog Carstva (Iran Chamber)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190908074105/http://www.iranchamber.com/cities/hamadan/hamadan.php |date=2019-09-08 }} * [http://archive.spaceimaging.com/ikonos/2/kpms/2005/01//browse.5806.crss_sat.0.0.jpg Satelitske fotografije (siječanj, 2005.)] * [http://maps.google.com/maps?f=q&hl=en&q=hamadan,+iran&ll=34.800413,48.521547&spn=0.074144,0.192261&t=k&om=1 Hamadan (Google Satellite Picture] * [http://www.hamedanmiras.ir Hamedan Cultural Heritage Organization] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050529232627/http://www.hamedanmiras.ir/ |date=2005-05-29 }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Hamadan |commonscatsh = Hamadan }} {{Gradovi u Iranu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hamadan| ]] [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Gradovi na Putu svile]] [[Kategorija:Hamadanska pokrajina]] 9clm39u57j065bb9i34yhld6ma28rp5 Bathonij 0 152804 42712845 1051055 2026-10-23T13:23:50Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Batonij]] 42712845 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Batonij]] gfn5p4b7k44ppb97ncj2b0j9ehreezk Kategorija:Had 14 152809 42712878 1525654 2026-10-23T15:29:13Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Grčki bogovi]]; ±[[Kategorija:Geološka doba]]→[[Kategorija:Grčka mitologija]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42712878 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Hadean}} [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Grčki bogovi]] 0ucem7xv6952u9mhwa7wxo1mvffm3dw 42712881 42712878 2026-10-23T15:30:25Z Edgar Allan Poe 29250 42712881 wikitext text/x-wiki Ova kategorija odnosi se na starogrčkog boga '''[[Had]]a''' i teme povezane s njim. {{Commonscat|Hades}} [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Grčki bogovi]] t2msjjeneq9i8m9d3rh7bg94t52gscx Kimmeridgij 0 152834 42712850 1051189 2026-10-23T13:24:15Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Kimeridžij]] 42712850 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kimeridžij]] rjmf8zjc7lwhe9mgkzjrdg77kk803mo Visej 0 152850 42713139 1051508 2026-10-24T11:29:49Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Vizej]] 42713139 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vizej]] qmb0jpdz6w5neaxeo3ly7cp02sdf818 Tournaisij 0 152856 42713141 1051507 2026-10-24T11:32:28Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Turnazij]] 42713141 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Turnazij]] sk23hazk21a6qhbblfpm9bsk70t8d0m Turnej 0 152857 42713142 1051271 2026-10-24T11:32:33Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Turnazij]] 42713142 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Turnazij]] sk23hazk21a6qhbblfpm9bsk70t8d0m Razgovor:Pensilvanij 1 152859 42713121 1711480 2026-10-24T11:26:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Pennsylvanij]] na [[Razgovor:Pensilvanij]] 1711480 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Ovaj članak treba vratiti na [[Pensilvanij]] (za potvrdu oblika v. [http://rgn.hr/~dpavelic/PG-Web-PDF/PZ13%20-%20Karbon.pdf]. Oblik riječi "Pennsylvanij" nigdje nije potvrđen. [[Korisnik:Koh-i-Noor|Koh-i-Noor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Koh-i-Noor|razgovor]]) 02:39, 9 april-травањ 2012 (CEST) 7lby9x8fxwm37w5kcfj9mwbd8ce3kpb Capitanij 0 152873 42713186 1051350 2026-10-24T11:57:01Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Kapitanij]] 42713186 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kapitanij]] 51d8en3yqyd16uy5trr48z05uesdykv Wuchiapingij 0 152874 42713187 1051509 2026-10-24T11:57:23Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Vučiapingij]] 42713187 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vučiapingij]] hx53urvw4943uuj4ll3oid1oyrbrkfq Vuhiaping 0 152875 42713188 1051356 2026-10-24T11:57:28Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Vučiapingij]] 42713188 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vučiapingij]] hx53urvw4943uuj4ll3oid1oyrbrkfq Tremadocij 0 152888 42713024 1051410 2026-10-24T01:12:49Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tremadokij]] 42713024 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Tremadokij]] ed2wh4ouq0q1z8y571tysbyvut024tm Darriwilij 0 152889 42713010 1051482 2026-10-24T01:05:05Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Darivilij]] 42713010 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Darivilij]] rgo1xtqo6fbll3hcqu989vkgweej10d Hettangij 0 152892 42712840 1051423 2026-10-23T13:23:25Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hetangije]] 42712840 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hetangije]] fsdod2mv9hxu9dc97kc8zn3umf19pw3 Hetanž 0 152893 42712841 1051424 2026-10-23T13:23:30Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hetangije]] 42712841 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hetangije]] fsdod2mv9hxu9dc97kc8zn3umf19pw3 Pliensbachij 0 152894 42712843 1051430 2026-10-23T13:23:40Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Plinsbahij]] 42712843 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Plinsbahij]] r91fepf3b07zjkkt1oarc3a5jws6r9h Oxfordij 0 152897 42712848 1051442 2026-10-23T13:24:05Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Oksfordij]] 42712848 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Oksfordij]] goli6s27e1f7ricpwo9d7d9jsr4ul49 Tithonij 0 152898 42712852 1051445 2026-10-23T13:24:26Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Titonij]] 42712852 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Titonij]] gmgbcft3oj86jldkewhvqccn0jgj8vo Хетангиј 0 156813 42712842 1104507 2026-10-23T13:23:35Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hetangije]] 42712842 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hetangije]] fsdod2mv9hxu9dc97kc8zn3umf19pw3 Плинсбах 0 156815 42712844 1104509 2026-10-23T13:23:45Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Plinsbahij]] 42712844 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Plinsbahij]] r91fepf3b07zjkkt1oarc3a5jws6r9h Бат (геологија) 0 156819 42712846 1104513 2026-10-23T13:23:55Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Batonij]] 42712846 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Batonij]] gfn5p4b7k44ppb97ncj2b0j9ehreezk Оксфорд 0 156821 42712849 1104515 2026-10-23T13:24:10Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Oksfordij]] 42712849 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Oksfordij]] goli6s27e1f7ricpwo9d7d9jsr4ul49 Кимериџ 0 156822 42712851 1104516 2026-10-23T13:24:20Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Kimeridžij]] 42712851 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kimeridžij]] rjmf8zjc7lwhe9mgkzjrdg77kk803mo Титон 0 156823 42712853 1104518 2026-10-23T13:24:31Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Titonij]] 42712853 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Titonij]] gmgbcft3oj86jldkewhvqccn0jgj8vo Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka 0 158819 42712963 42579289 2026-10-23T19:03:02Z Ponor 14343 klon hrwiki, i to kakav... ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 42712963 wikitext text/x-wiki {{Eparhija | Eparhija = Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka | Pomjesna crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]] | Slika = <br />[[Datoteka:Cathedral of Saint Sava, Belgrade.jpg|250px]] | Opis = [[Hram Svetog Save]] | Država = [[Srbija]] | Površina = | Broj stanovnika = | Arhiepiskopija = | Mitropolija = | Sjedište = [[Beograd]] | Osnovana = 1931. | Ukinuta = | Broj namjesništava = | Broj crkvenih opština = | Broj parohija = | Broj manastira = 12 | Broj hramova = 50 | Broj sveštenika = | Broj monaha i monahinja = | Broj vjernika = | Saborni hram 1 = | Saborni hram 2 = | Zvanična stranica = | Eparhijski arhijerej = [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfirije]] | Čin arhijereja = [[Patrijarh (kršćanstvo)|Patrijarh]] | Titula arhijereja = ''Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski'' | Arhiepiskop = | Mitropolit = | Vikarni episkop = | Titula vikarnog episkopa = | Karta = [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|250px]] }} '''Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka''' je eparhija [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Nadležni [[arhijerej]] je [[Porfirije (patrijarh srpski)|patrijarh srpski Porfirije]], a sedište arhiepiskopije se nalazi u [[Beograd]]u. == Prostiranje == Arhiepiskopija obuhvata grad [[Beograd]] i neposrednu okolinu ([[Zemun]], [[Krnjača|Krnjaču]], [[Grocka|Grocku]], [[Železnik]]...). Arhiepiskopija ima 4 namesništva sa 7 manastira ([[Rakovica (Beograd)|Rakovica]], [[Slanci]], [[Rajinovac]], [[Vavedenje]]...) i mnoštvom hramova. Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka se graniči sa eparhijama [[Eparhija šabačka|Šabačkom]], [[Eparhija valjevska|Valjevskom]], [[Eparhija sremska|Sremskom]], [[Eparhija banatska|Banatskom]], [[Eparhija braničevska|Braničevskom]] i [[Eparhija šumadijska|Šumadijskom]]. == Manastiri == Spisak manastira Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke:<ref>{{Cite web |title=Grad Beograd - Pravoslavni manastiri<!-- Bot generated title --> |url=http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1390 |access-date=2012-06-20 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305025220/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1390 }}</ref> # [[Manastir Rakovica|Manastir Svetog arhangela Mihaila]] ([[16. vek]]) u [[Rakovica (Beograd)|Rakovici]] # [[Manastir Rođenja Presvete Bogorodice]] ([[18. vek]], obnovljen i osvećen [[1988]]), u [[Rajinovac|Rajinovcu]], [[Begaljica]] # [[Manastir Svetog arhangela Gavrila]] ([[1786]], obnovljen [[1986]]), u [[Zemun]]u # [[Saborni hram Svetog arhangela Mihaila]] ([[1845]], obnovljen [[1995]]), # [[Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice u Beogradu|Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice]] ([[1936]]) # [[Pridvorni hram Svetog Simeona Mirotočivog]] (obnovljen [[1936]]), # [[Manastir Slanci|Manastir Svetog arhiđakona Stefana]] (obnovljen [[1970]]), [[Slanci]], [[Veliko selo]] # [[Manastir Svetog oca Nikolaja]] # [[Manastir Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja]], [[Grabovac (Obrenovac)|Grabovac]] # [[Manastir Prepodobne mati Paraskeve]], [[Sibnica]] # [[Manastir Tresije|Manastir Svetog arhangela Gavrila]], [[Tresije]], [[Nemenikuće]] Pravih manastira ima arhiepiskopija sedam.<ref>{{cite web|url=https://manastiri.rs/eparhije/beogradska/|title=Eparhija Beogradska Srpske Pravoslavne Crkve|publisher=manastiri.rs|author=|place=Beograd|language=sr|date=|accessdate=7. april 2026}}</ref> == Hramovi == Spisak hramova Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke:<ref>Spisak je složen prema godini izgradnje hrama; možda nije kompletan.</ref> # [[Bogorodična crkva Ružica|Hram Rođenja Presvete Bogorodice]] (Crkva Ružica) i [[Crkva Svete Petke u Beogradu|Kapela Svete Petke]] (početak 15. veka) na [[Kalemegdan]]u # [[Nikolajevska crkva u Zemunu|Hram Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja]] u [[Zemun]]u (1745) # [[Bogorodičina crkva u Zemunu|Hram Rođenja Presvete Bogorodice]] (1783) u [[Zemun]]u # [[Hram Svetog proroka Ilije]] (1833) u [[Mirijevo|Mirijevu]] # [[Hram Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja]] (1833) u [[Ostružnica|Ostružnici]] # [[Hram Svete Marije Magdalene]] u [[Beli Potok (Voždovac)|Belom Potoku]] # [[Hram Svetih apostola Petra i Pavla]] (1834) u Vrčinu]] # [[Hram Svetog arhiđakona Stefana]] (1834) u [[Veliko Selo|Velikom Selu]] # [[Saborna crkva u Beogradu|Hram Svetog arhanđela Mihaila — Saborna crkva]] (1837–40) # [[Hram Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja]] (1839) u [[Višnjica (Beograd)|Višnjici]] # [[Crkva Svete Trojice u Zemunu|Hram Svete Trojice (1842) u Zemunu]] # [[Hram Svetih apostola Petra i Pavla]] (1856) u [[Vinča (Grocka)|Vinči]] # [[Hram Rođenja Presvete Bogorodice]] (1858) u [[Velika Moštanica|Velikoj Moštaniji]] # [[Vaznesenjska crkva u Beogradu|Hram Vaznesenja Gospodnjeg]] (1863) # Hram Svete Trojice (1870) u [[Ritopek]]u # [[Hram Svetog Dimitrija]] (1876) u [[Zemun]]u (na [[Zemunsko groblje|Zemunskom groblju]]) # [[Hram Svetog velikomučenika Georgija]] (1876) u [[Bežanija|Bežaniji]] na [[Novi Beograd|Novom Beogradu]] <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.crkva-bezanijska.org.yu/indexc.htm |access-date=2012-06-20 |archivedate=2008-02-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080223135346/http://www.crkva-bezanijska.org.yu/indexc.htm |deadurl=yes }}</ref> # [[Hram Uspenja Presvete Bogorodice]] (1883. obnovljen 1983) u [[Umčari]]ma # Hram Svete Trojice (1883) na [[Neimar]]u # Hram Svete Trojice (1885) u [[Zaklopača (Grocka)|Zaklopači]] # [[Hram Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja]] (1893) kod [[Novo groblje (Beograd)|Novog groblja]] # Hram Svete Trojice (1894) u [[Ripanj|Ripnju]], # [[hram Svetog mučenika Trifuna]] (1903) na [[Topčidersko groblje|Topčiderskom groblju]] # [[Hram Svetog Stefana Dečanskog]] (1905) u [[Železnik]]u # [[Hram Svetog cara Konstantina i carice Jelene]] (1911, ponovo podignut 1971) na [[Voždovac|Voždovcu]] # Hram Svete Trojice (1924) u [[Kumodraž]]u # [[Hram Svetog Georgija]] (1927) na [[Banovo Brdo|Banovom Brdu]] <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.hramsvetogdjordja.org/index.html |access-date=2012-06-20 |archivedate=2009-08-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090831163415/http://www.hramsvetogdjordja.org/index.html |deadurl=yes }}</ref> # [[Hram Pokrova Presvete Bogorodice]] (1929) u [[Barič]]u # [[Crkva Svetog Aleksandra Nevskog|Hram Svetog Aleksandra Nevskog]] (1930) na [[Dorćol]]u <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.anevski.co.yu/ |access-date=2012-06-20 |archivedate=2007-06-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070607171654/http://www.anevski.co.yu/ |deadurl=yes }}</ref> # [[Hram Svetog velikomučenika Georgija]] (1932) u Beogradu # [[Hram Pokrova Presvete Bogorodice]] (1933) u Beogradu # [[Hram Svetog Save]] (1935) # [[Hram Svetog Save|Veliki hram Svetog Save]] na [[Vračar]]u (još nezavršen) <ref>{{Cite web |title=Hram Svetog Save<!-- Bot generated title --> |url=http://www.hramsvetogsave.com/ |access-date=2012-06-20 |archive-date=2016-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160109194445/http://hramsvetogsave.com/ }}</ref> # Hram Svete Trojice (1935) u Beogradu # [[Crkva Svetog kneza Lazara na Zvezdari|Hram Svetog velikomučenika kneza Lazara]] (1936) na [[Zvezdara|Zvezdari]] # [[Hram Svetog Vaznesenja Gospodnjeg]] (1938) u [[Žarkovo|Žarkovu]] # [[Crkva Svetog Marka u Beogradu|Hram Svetog apostola i jevanđelista Marka]] (1939.) na [[Tašmajdan]]u # [[Crkva Svetog arhangela Gavrila u Beogradu|Hram Svetog arhangela Gavrila]] (1939) # [[Hram Svetih apostola Vartolomeja i Varnave]] (1939) u [[Rakovica (Beograd)|Rakovici]] # [[Hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg]] (1944) u [[Umka|Umci]] # [[Hram Svetog proroka Ilije]] (1960) u [[Mali Požarevac|Malom Požarevcu]] # [[Crkva Svetog Jovana Vladimira u Beogradu|Hram Svetog Jovana Vladimira]] u [[Medaković naselje|Medaković naselju]] # [[Hram Svetog apostola i jevanđelista Luke]] (1965) u [[Krnjača (Beograd)|Krnjači]] # [[Hram Rođenja Svetog Jovana Krstitelja]] (1971) na [[Centralno groblje|Centralnom groblju]] # [[Hram Sabora srpskih svetitelja]] (1988) na [[Karaburma|Karaburmi]] # Hram Svete Trojice u [[Sremčica|Sremčici]] # [[Hram Rođenja Svetog Jovana Krstitelja]] na [[Labudovo brdo|Labudovom brdu]] # [[Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Beogradu|Hram Svetog Vasilija Ostroškog]] na [[Novi Beograd|Novom Beogradu]] <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.crkvasvvasilije.org.yu/ |access-date=2012-06-20 |archivedate=2009-02-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090223072352/http://www.crkvasvvasilije.org.yu/ |deadurl=yes }}</ref> # [[Hram Preobraženja Gospodnjeg na Vidikovcu|Hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg]] na [[Vidikovac|Vidikovcu]] <ref>{{Cite web |title=Hram Preobraženja Gospodnjeg - Vidikovac, Beograd<!-- Bot generated title --> |url=http://preobrazenje-vidikovac.110mb.com/ |access-date=2012-06-20 |archivedate=2012-02-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120208125551/http://preobrazenje-vidikovac.110mb.com/ |deadurl=yes }}</ref> == Povezano == * [[Srpska pravoslavna crkva]] == Reference == {{Izvori}} == Literatura == * [http://www.ppsc.spc.yu/direktna_sluzba/kontakti.php?j=s Manastiri i hramovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070629141841/http://www.ppsc.spc.yu/Direktna_sluzba/kontakti.php?j=s |date=2007-06-29 }} * [http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1386 Pravoslavni hramovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305023352/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1386 |date=2016-03-05 }} * [http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1390 Pravoslavni manastiri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305025220/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1390 |date=2016-03-05 }} {{Srpska pravoslavna crkva}} {{DEFAULTSORT:Beogradsko-karlovačka, Arhiepiskopija}} [[Kategorija:Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka]] ikttj1t4823gbwpubwrj00oznvym8q7 Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom 0 165610 42713085 42711328 2026-10-24T07:55:36Z ~2026-52047-51 396422 42713085 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko Domobranstvo|Hrvatskog Domobranstva]] u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|369. divizija:[...] Južno od Caparda (zapadno od Zvornika), četnici i domobrani odbacili jednu komunističku grupu na jug, preko Drinjače. Neprijateljski gubici (2. VIII): 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] lnqtikla07iloq45x27i5indjrs4exk 42713086 42713085 2026-10-24T07:57:12Z ~2026-52047-51 396422 42713086 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]] u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|369. divizija: [...] Južno od Caparda (zapadno od Zvornika), četnici i domobrani odbacili jednu komunističku grupu na jug, preko Drinjače. Gubici neprijatelja: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] sg37yb62wl5mg1iqgvtl4oopf7sd6ch 42713087 42713086 2026-10-24T07:58:01Z ~2026-52047-51 396422 42713087 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]] u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|369. divizija: [...] Južno od Caparda (zap. od Zvornika), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug, preko Drinjače. Gubici neprijatelja (2. VIII): 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] bxd19izd9okg3b6z8e3i2xphetw35va 42713088 42713087 2026-10-24T08:00:21Z ~2026-52047-51 396422 42713088 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|[[369. divizija]]: [...] Južno od [[Capardi|Caparda]] (zap. od [[Zvornik]]a), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug, preko [[Drinjača|Drinjače]]. Gubici Neprijateljski gubici od 2. avgusta: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] armiofw9a3399fyf4wsqmkbrc0oa4od 42713089 42713088 2026-10-24T08:00:37Z ~2026-52047-51 396422 42713089 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] u borbi protiv [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|[[369. divizija]]: [...] Južno od [[Capardi|Caparda]] (zap. od [[Zvornik]]a), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug, preko [[Drinjača|Drinjače]]. Gubici Neprijateljski gubici od 2. avgusta: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] iiggmm976ni5xu5u5lrjljbfw3fnu4o 42713090 42713089 2026-10-24T08:00:52Z ~2026-52047-51 396422 42713090 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] u borbi protiv [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|[[369. divizija]]: [...] Južno od [[Capardi|Caparda]] (zap. od [[Zvornik]]a), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug, preko [[Drinjača|Drinjače]]. Neprijateljski gubici od 2. avgusta: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] s7l94o5molz1paroqkz34dyv7nmosmt 42713091 42713090 2026-10-24T08:02:53Z ~2026-52047-51 396422 42713091 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] u borbi protiv [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|Područje [[369. divizija|369. divizije]]: [...] Južno od [[Capardi|Caparda]] (zap. od [[Zvornik]]a), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug, preko [[Drinjača|Drinjače]]. Neprijateljski gubici od 2. avgusta: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] hmpkpupenhjaxraj8w1qdbutmez3erz 42713093 42713091 2026-10-24T08:12:51Z ~2026-52047-51 396422 42713093 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] u borbi protiv [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|Područje [[369. divizija|369. divizije]]: [...] Južno od [[Capardi|Caparda]] (zap. od [[Zvornik]]a), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug, preko [[Drinjača|Drinjače]]. Neprijateljski gubici od 2. avgusta: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga, 3. VIII 1943. godine}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] ll943kily2fdxl80qx8uop5gd6zvuhg 42713094 42713093 2026-10-24T08:13:05Z ~2026-52047-51 396422 42713094 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] u borbi protiv [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|Područje [[369. divizija|369. divizije]]: [...] Južno od [[Capardi|Caparda]] (zap. od [[Zvornik]]a), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug, preko [[Drinjača|Drinjače]]. Neprijateljski gubici od 2. avgusta: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga, 3. VIII 1943.}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] dnblpou4rteicvjycmmp9uur87v8j9i 42713098 42713094 2026-10-24T08:16:37Z ~2026-52047-51 396422 42713098 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] u borbi protiv [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|Područje [[369. divizija|369. divizije]]: [...] Južno od [[Caparde (Osmaci)|Capardi]] (zap. od [[Zvornik]]a), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug, preko [[Drinjača|Drinjače]]. Neprijateljski gubici od 2. avgusta: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga, 3. VIII 1943.}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] 2ithff0ea7zyzbug1ztsguhmz9mz9ki 42713100 42713098 2026-10-24T08:20:34Z ~2026-52047-51 396422 42713100 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] u borbi protiv [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|Područje [[369. divizija|369. divizije]]: [...] Južno od [[Caparde (Osmaci)|Capardi]] (zap. od [[Zvornik]]a), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug preko [[Drinjača|Drinjače]]. Neprijateljski gubici od 2. avgusta: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga, 3. VIII 1943.}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] 5rr0k4k93cy99f0svrdvqdzyxg446z9 42713102 42713100 2026-10-24T08:30:54Z ~2026-52047-51 396422 42713102 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] u borbi protiv [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|Područje [[369. divizija|369. divizije]]: [...] Južno od [[Caparde (Osmaci)|Capardi]] (zap. od [[Zvornik]]a), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug preko [[Drinjača|Drinjače]]. Neprijateljski gubici od 2. avgusta: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga, 3. VIII 1943.}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazio pod operativnom komandom vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh. Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] nllz5057dv5fknjdvbfk3s5adga0big 42713103 42713102 2026-10-24T09:11:15Z ~2026-52047-51 396422 42713103 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i vođa bosanskih četnika [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]] '''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je unaprijed isključivalo bilo kakav vid saradnje sa [[Ustaša|ustaškim]] vodstvom u [[NDH]]. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem. Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.<ref>Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.</ref> Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«<ref>NOB u Dalmaciji, 2, 1090.</ref> == Ustaška politika prema četnicima == U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije će obrazložiti »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]: {{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. '''Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu'''. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.</ref><ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}} == Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) == {{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] "The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded."</ref>|[[Basil Davidson]]}} {{Quote box | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«<ref>Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399</ref> | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] | width = 40% | align = right}} Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija. Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora. [[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.<ref name="Pop izdaje"/> Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.<ref>Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).</ref> Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].<ref>AVII, 261,42-1/12.</ref> Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem. {{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.<ref>http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP</ref>|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}} Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima. == Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) == [[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]] {{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«<ref name="Pop izdaje"/>|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}} === Potpisivanje sporazuma === [[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora ({{jez-njem|Cetniks Verträge}}) sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]</ref>]] [[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]</ref>]] Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika: * Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u<ref name="Pop izdaje"/> * 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa lokalnim vlastima NDH u Mrkonjić Gradu<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74.]</ref> * 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH<ref>Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2.</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117.]</ref> * 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa predstavnicima vlasti NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91.]</ref> * 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103.]</ref> * 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici<ref>https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011</ref> * 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj) * 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 232, reg. br. 6/6</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH<ref>Arhiv VII, Ča, k. 233, reg. br. 43/2</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm</ref> * 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref><ref>Zb. NOR, XIV/2, str. 1055–1056.</ref> * 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okolice [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa vlastima NDH u selu [[Kovanj]]<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]</ref> [[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]] Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref><ref>Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.</ref> Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: {{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]</ref>}} Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.<ref>[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]</ref> Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave: {{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]</ref>}} Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] predložio je u Banjoj Luci 15. jula 1942. hrvatskom generalu [[Ivanu Brozoviću]] da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,<ref>Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.</ref> navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.<ref>[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]</ref> Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova: {{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref>}} Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH: {{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]</ref>}} Deset dana po [[Bihaćka operacija|oslobođenju Bihaća]] i stvaranju [[Bihaćka Republika|partizanske Bihaćke republike]], njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]], u zabilješci o razgovoru sa Antom Pavelićem od 14. novembra 1942. godine,<ref>Bogdan Krizman, Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus—GP Delo, Zagreb/Ljubljana, 1980, str. 446—447.</ref><ref>Славко Комарица — Славко Одић, Зашто Јасеновац није ослобођен, Институт за савремену историју, Београд, 2005, стр. 54.</ref> prenosi opaske ustaškog poglavnika vis-à-vis četničkih komandanata s kojima su vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopile sporazume: {{izdvojeni citat|Poglavnik je, nadalje, saopćio da će imenovati jednog vladinog komesara da obrađuje sva pitanja vezana uz četnike kako bi za pozitivne grupe četnika »gurao« pozitivan postupak. Ocijenio je četničkog vođu [[Uroš Drenović|U. Drenovića]] bezrezervno povoljno, a o [[Rade Radić|R. Radiću]] i [[Radivoje Kerović|R. Keroviću]] još kolebljivo.}} U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani: {{izdvojeni citat|U gotovo svim delovima Hrvatske naseljenim srpskim stanovništvom zaključeni su sporazumi između četničkih predstavnika i hrvatskih vlasti na osnovu kojih se četnicima priznaju dalekosežna prava. Jedan od sporazuma nalazi se u prilogu. Sporazuma se zasad pridržavaju obe strane. Do razoružanja bi stoga moglo doći tek po raskidu ovih sporazuma od strane hrvatskih vlasti. Ovo se s obzirom na sadašnju situaciju ne može očekivati. Četnički odredi koji se nalaze na području 714. divizije imaju snagu od približno 6-8.000 ljudi. Oni su opremljeni i automatskim oružjem. Oni pružaju diviziji dragocene usluge time što svoje zavičajno područje štite od upada partizana, tako da na ovom prostoru, ostavljajući po strani veće operacije, nisu vezane ni nemačke ni hrvatske trupe. [...] Prema izveštaju komandanta 714. divizije, četnici nisu velikosrpski opredeljeni, ali svakako ni prohrvatski. Oni žele punu ravnopravnost sa Hrvatima što im zaključeni sporazumi i obezbeđuju. Hrvatska država snabdeva u toku akcija četničke odrede municijom i ostalim potrebama. Prema sporazumima, njima pored ostalih obećanja (napr. u pogledu snabdevanja) pripada i plata od oko 3 nemačke marke dnevno, što oni ipak dosad još nisu tražili. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] <br /> ({{jez-njem|"In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. <br /> Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. Nach Meldung des Kdr.714.Div. sind die Cetniks nicht gross–serbisch, allerdings auch nicht pro–kroatisch. Sie erstreben eine volle Gleichberechtigung mit den Kroaten, was ihnen durch die abgeschlossenen Verträge auch zugesichert ist. <br /> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben. <br /> Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden."}})</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 25, str. 53—54.</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}} Potpukovnik [[Werner Pfafferott]], načelnik štaba komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj, odgovorio je 12. XII potvrdno na upit komandujućeg generala i komandanta u Srbiji [[Paul Bader|Paula Badera]] o dostavljanju teksta sporazumâ potpisanih tokom 1942. godine: {{izdvojeni citat|Njemački Wehrmacht u Hrvatskoj nije sklopio nikakve sporazume s pravoslavnim dobrovoljačkim postrojbama. Prilaže se prijepis sporazuma sklopljenih između Nezavisne Države Hrvatske i pojedinih četničkih skupinâ, uz molbu za njegov povraćaj. Nama nisu poznati nikakvi daljnji sporazumi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"U.R. An Kommand.General u.Befehlshaber in Serbien <br /> Belgrad. <br /> Die deutsche Wehrmacht in Kroatien hat mit pravosl. Freiwilligen–Verbänden keine Abkommen getroffen. <br /> Eine Niederschrift der zwischen dem Unabhängigen Staat Kroatien und einzelnen Cetnik–Gruppen abgeschlossenen Verträge wird mit der Bitte um Rückgabe beigelegt. <br /> Weitere Abkommen sind hier nicht bekannt. <br /> Für das Kommando der deutschen Truppen in Kroatien Der Chef des Generalstabes Pfafferott Oberstlt.i.G."}})</ref>}} === Sadržaj sporazuma === {{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}} [[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod [[Obrovac|Obrovca]], krajem 1943. godine]] {{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda "Kralj Petar II" i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni]</ref>|Sporazum o saradnji predstavnika Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda te odreda "Kralj Petar II" sa ustaško-domobranskim jedinicama i priznanju NDH, 28. maj 1942. godine}} Četnici se obavezuju na: * priznanje NDH i njenog poglavnika; * prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH; * pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana; * pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata; * dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji; * neki sporazumi su uključivali i „interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali“.<ref name="Pop izdaje"/> Hrvatske vlasti se obavezuju da će: * prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH; * dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana; * snabdijevati četnike municijom; * zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH; * pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana; * dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]</ref> Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani. === Isporuka oružja, municije, hrane i novca === Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« Velike župe Bribir i Sidraga o sljedećem: {{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«<ref>AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.</ref>|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}} Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: "''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''."<ref>AVII, 195,12/6—1</ref> Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca puškomitraljezaca s oružjem«.<ref>AVII, 224,35/11-1.</ref> Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede u NDH: {{izdvojeni citat|Suradnja s četničkim vođama ovdje je postignuta. Svi oni iskazali su svoju volju i spremnost za suradnju i mir. Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.<ref>Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.</ref>}} === Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO === [[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]] Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref> [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima „puno razumevanje” za djelovanje četnikâ u Bosni: {{izdvojeni citat|Partizane razbiti što pre. Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje. Bušiti što više hrv. jedinice.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} [[7. jul]]a 1942. godine, Mihailović ponovo javlja svom čovjeku pod šifrom "505" (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]): {{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>}} Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca: {{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...<ref name="ReferenceA">https://www.znaci.org/00001/11_22.htm</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} [[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa [[Ante Pavelić|poglavnikom NDH]] i traži „podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke”.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH: {{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”<ref>[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]</ref>|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}} Nalazeći se već u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], general Mihailović šalje 3. avgusta 1942. godine iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«), koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]: {{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Mihailović je u istom smislu pisao<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 325.</ref> i majoru [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Đorđe«), u depešama poslatim 27–28. avgusta 1942. godine: {{izdvojeni citat|Privucite u naše redove hrvatsku vojsku ali ih ne mešajte sa našim. Neka formiraju zasebne jedinice. Naročito ih koristite za otšrafljivanje šina na krivinama i druge sabotaže na železnicama... Hrvatske jedinice neka se pokažu na delu i borbom i davanjem oružja i municije, odeće i obuće našim jedinicama, da su uz nas.}} Prethodno, major Račić (inače komandant Cerskog korpusa JVuO; tada zadužen od strane generala Mihailovića da konsoliduje četničke odrede u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]) piše Mihailoviću 1. avgusta iste godine: {{izdvojeni citat|Sporazum sa Hrvatima su samo paktiziranja. [[Majevica]] nije potpisala nikakav sporazu[m] zbog čega prete da je napadnu. I [[Nemci]] i [[Hrvati]] i [[Bošnjaci|Muslimani]] se utrkuju ko će pre uhvatiti vezu sa Vašim odredom. Razdor između Ustaša postoji i mi ga potpirujemo u čemu uspevamo.<ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 321.</ref>}} Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]</ref> === Reakcije četničkih boraca === Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma: {{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm</ref>|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}} Sklapanje "pakta" sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke: {{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA</ref>|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}} === Novi sporazumi (1943) === [[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]] U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Odlučeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.<ref>Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]</ref> U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće: {{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: <br /> 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]</ref>}} == Zajedničke borbe protiv partizana == === Bitka na Kozari (1942) === {{main|Bitka na Kozari}} [[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]] Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije: {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse."}})</ref>|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}} {{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.<ref>[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] <br /> ({{jez-njem|"Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe "Fritz" die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt."}})</ref>|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}} Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]</ref> Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da je 2. krajiški NOP odred zauzeo [[Prijedor]] 16. maja. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Gvožđe|željeza]] [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] <br /> ({{jez-eng|"The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the "Manjača" Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine."}})</ref> === Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) === {{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}} Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]]. U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.<ref name="MOSTARSKI BATALjON 1986">Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.</ref><ref>Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.</ref> === Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]] Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.<ref name="Pop izdaje"/> Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali "italijanski" četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao. Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava: {{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«<ref>AVII, Fond IA, k. 3D/13.</ref>}} 2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]: {{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1</ref>|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}} 3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima "19.000 četnika grupisanih u bande".<ref>Zb. NOR, XIV/2, 1039.</ref> 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana: {{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]</ref>}} Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/11_34.htm</ref> === Saradnja u sjeveroistočnoj Bosni (1943) === U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 3. kolovoz 1943. godine, zabilježeno je sadjejstvo četničkih jedinicâ u [[Podrinje|istočnoj Bosni]] sa lokalnim postajama [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]] u borbi protiv [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat|Područje [[369. divizija|369. divizije]]: [...] Južno od [[Caparde (Osmaci)|Capardi]] (zap. od [[Zvornik]]a), četnici i domobrani odbacili jednu kom. grupu na jug preko [[Drinjača|Drinjače]]. Neprijateljski gubici od 2. avgusta: 44 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=1192&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 001187.] <br /> ({{jez-njem|"Raum 369. Div.: S Capardi (W Zvornik) Komm.–Gruppe durch Cetniks und Domobranen nach S über den Drinjaca gedrängt. Feindverluste 2.8.: 44 Tote."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga, 3. VIII 1943.}} U radio-poruci proslijeđenoj 11. novembra 1943. godine štabu [[69. rezervnog korpusa]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=1544&broj=437 NARA, T314, Roll 1544, frame no. 000431.] <br /> ({{jez-njem|"An Gen. Kdo. LXIX Res. Korps. <br /> 1.) Bei nordostw. und südwestl. Doboj befindlichen Cetniks keine Mihailovic – Cetniks, sondern örtliche Cetniks, welche Haus und Hof verteidigen. <br /> a) Trebava – Cetniks im Raum Varos (nördl. Doboj) – Lauf der Bosna – Brestovo – Skugric – G. Zelinja – Sjenina – Varos. Stärke etwa 1000 Köpfe. Cetnik–Stab Duga Njiva (15,5 NO Doboj). <br /> b) Osrm [sic!] – Cetniks im Raum südostw. Doboj. Genaue Räume unbekannt. <br /> c) Nach Mitteilung Stabs–Chef Trebava–Cetniks Kommunistenhauptquartier in Srebnik, dort auch Lazarett. Bandenstützpunkte: Spionica, Srnice, Kerep, G. Lukavac, (südl. Gradacac), Gradacac, Modrica, Tacevci (südwestl. Modrica), außerdem in G. und D. Mededa (8 S bezw. 10 SW Gradacac). <br /> 2.) Trebava– und Osrm–Cetniks ortsgebundene Wehren, keine Verbindung mit Mihailovic, ausgeschprochene Kommunistenfeinde, bisher mit kroat. und deutscher Wehrmacht zusammengearbeitet und wesentlichen Anteil. daß Doboj nicht gefallen. <br /> Armee hierauf aufmerksam machen, fehlerhaft, diese Cetniks zu Feinden zu machen. Mihailovic–Cetniks gegen diese Cetniks eingestellt. <br /> 1. Jäger–Brigade hat Verträge mit diesen Cetniks. Befehl über Aufhebung liegt nicht vor."}})</ref> iskazano je zadovoljstvo kolaboracijom četničkih odredâ sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] i [[Trebava|Trebave]] sa okupatorom i kvislinškim vlastima NDH, kao i njihovom navodnom distancom prema generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]]: {{izdvojeni citat|O ozrenskim i trebavskim četnicima; lokalne milicije koje nemaju veze sa Mihailovićem i prema kojima je DM neprijateljski nastrojen; dosad surađivali sa hrvatskim i njemačkim vlastima i značajno doprinijeli odbrani [[Doboj]]a; [[Druga oklopna armija (Njemačka)|Drugoj oklopnoj armiji]] [PzAOK 2] saopštiti da bi bila greška otpočeti neprijateljstva protiv njih; 1. lovački zdrug ima sporazum sa njima.|Za štab 69. ResKor. (11. novembar 1943. godine)}} === Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) === {{main|Šesta neprijateljska ofanziva}} Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama: {{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno je na 22.500 ljudi.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&rec=313&roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] <br /> ({{jez-njem|"Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann."}})</ref>|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}} [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju. {{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.<ref>AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463</ref><ref>https://www.znaci.org/00001/158_6.htm</ref>|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] <br /> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Ostale akcije === [[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u ("Varcar Vakufu") da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]] Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca: {{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]</ref>|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}} Kapetan I klase [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće: {{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.<ref>AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).</ref>}} U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano: {{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&rec=313&roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] <br /> ({{jez-njem|"Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt."}})</ref>}} U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazio pod operativnom komandom vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]: {{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na [[Prijedor]] i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] <br /> ({{jez-njem|"Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh. Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen."}})</ref>}} Ustaški oficiri ubrajaju Mijatovićevu jedinicu u sopstvene snage: „Dne 10. 5. bila je vlastita taktička situacija sljedeća: [...] e) Dobrovoljačke skupine: ustaški vod, ustaška milicija sa četničkim bataljonom Vase Mijatovića te odred Muslimanske zaštite Šefkije Hadžiahmetovića u Tukovima kod Prijedora.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=413&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000406.] <br /> ({{jez-njem|"3.) Die eigene taktische Situation: <br /> Am 10.5. war die eigene taktische Lage folgende: <br /> e) die Freiwilligen–Verbände: Ustaschenzug, die Ustachenmiliz mit dem Četnik–Btl. des Vasa Mijatović und in Tukovi bei Priedor der Muslimanenschutz des Šefkija Hadjiahmetović."}})</ref> Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je „zajednički glavni cilj uništenje komunizma“.<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref> == Teror nad pristalicama partizana == {{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} [[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: <br /> 0066 | Photo | Unidentified]</ref>]] Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće: {{izdvojeni citat| 1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati. 2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano. 3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan. 4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen. 5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano. 6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti. 7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć. Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.<ref>[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]</ref>|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}} == Ukidanje naziva četnik == [[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]] Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika: {{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}} Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi. 1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na: a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika. b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika. Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima. 2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]</ref>}} Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.</ref><ref>Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.</ref> [[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]] Pod pritiskom okupatora, dvije su strane, makar i neiskreno, bile prinuđene sarađivati. Primarni izvor koji svjedoči o ustaško-četničkoj saradnji pod njemačkim patronatom predstavlja izvještaj sudskog kapetana u [[Dinarska divizija|Dinarskoj diviziji]] [[Ilije Jevtića]], koji je ovaj poslao 20. februara 1944. majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju odbaciti naziv četnik i iredentističke težnje: {{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i velikosrpske težnje i podrediti se Wehrmachtu; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=314&roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. VI 1944.).}} Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]</ref>|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}} Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” I u izvještaju od 30. maja 1944. godine, obavještajno odjeljenje 69. korpusa podvlači rezon formiranja ''KKG'': {{izdvojeni citat|Novi naziv za četnike u NDH koji se bore pod njemačkom komandom; Treba doprinijeti postizanju sporazuma između KKG i hrvatskih vlasti kako bi se izbjegli sukobi među njima i time omogućila zajednička borba protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=395&rec=314&roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frame no. 000389.]</ref>|Hrvatska borbena zajednica (Kroatische Kampfgemeinschaft) (30.5.44)}} [[File:Operation Vollmond.jpg|thumb|Izvještaj [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS divizije »Handžar«]] od 7. juna 1944. o početku [[Operacija Vollmond|operacije Pun mjesec]], u kom se nagovještava učešće četnika na strani [[Sile Osovine|sila Osovine]], i to pod službenim nazivom „Hrvatska borbena zajednica” (njem. ''Kroatische Kampfgemeinschaft''), koji je bio u opticaju od proljeća iste godine.]] U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]: {{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}} Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]], zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine: {{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung. [...] Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] <br /> ({{jez-njem|"B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen."}})</ref>}} U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti: {{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.] <br /> ({{jez-njem|"Im Bereich der 373. (kr.) I.D. ist die Angliederung der einstigen Cetnikverbände im Sinne der Richtlinien bereits seit langem durchgeführt. Sie wurden auf zahlreiche Stützpunkte der Nachschubstrasse aufgeteilt und eng an die Stützpunktebesetzungen der Division angegliedert. Die Kampfgruppen haben sich seit ihrem Bestehen in zahlreichen Einsätzen Schulter an Schulter mit den Legionären gut bewährt. Zu Zwischenfällen kam es nur dort, wo kroat. Behörden oder Ustaschakommandos die Anwesenheit der zahlenmässig kleinen, aber kämpferisch erprobten Gruppen störte."}})</ref>|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}} U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«: {{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&rec=314&roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]</ref>|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}} Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka konstatovan je fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} == Sporadični incidenti == {{main|Operacija Teufel}} Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.<ref>U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.</ref> Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni. Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, "uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje" i sklopili novi sporazum.<ref>Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179</ref> I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]</ref> U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše: {{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] <br /> ({{jez-njem|"In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. <br /> Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. <br /> Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden."}})</ref>}} Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora: {{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]</ref>}} Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata: {{izdvojeni citat|Treba uložiti sve napore kako bi se spriječilo ili premostilo suparništvo između četnikâ i ustašâ. Taktički nužnu suradnju s četnicima trebalo bi, koliko je god moguće, ne isticati, kako bi se izbjegle suvišne rasprave. Hrvatima se ne smije nametati nikakav savez s četnicima; međutim, oni moraju razumjeti našu – lokalno i taktički ograničenu – suradnju s pojedinim četničkim skupinama, s obzirom na trenutačni odnos snaga, kao i činjenicu da svako rasterećenje postignuto angažiranjem četnika u borbi protiv partizana izravno koristi samim Hrvatima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks möglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt."}})</ref>|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}} == Sudbine četnika sa teritorije NDH == [[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]] Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH: * [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života. * [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) – ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili. * Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali. * Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942. * [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda "Borja"). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946. * [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). * Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942. * [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen. * [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine. * [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944. * [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije. == Literatura == * [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986] * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda "Borje" i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76] * [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd] ** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Bitka na Kozari]] * [[Napadi na garnizone NDH]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]] 3vmwu4jgajw11pbez0jt8qpx2ss0hhh Pjesma kitova 0 193773 42713079 42613939 2026-10-24T06:00:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713079 wikitext text/x-wiki '''Zvuci kitova''', poznatiji po kolokvijalnom nazivu '''pjesma kitova''', su [[zvuk]]ovi koje prave [[kit]]ovi a koji se koriste za različite vrste [[životinjska komunikacija|komunikacija]].<ref>Communication and behavior of whales, R Payne. 1983. Westview Press</ref> Mehanizmi za proizvodnju zvuka se razlikuju od jende porodice [[kit]]ova do druge. [[Morski sisavci]], kao što su kitovi, [[delfin]]i i [[pliskavica|pliskavice]], daleko više ovise o zvuku kao sredstvu komunikacije i osjetila nego kopneni sisavci, jer su ostala osjetila manje efektivna u vodi. [[Vizualna percepcije|Vid]] je manje koristan za morske sisavce zbog načina na koji voda absorbira [[svjetlost]]. [[Olfakcija|Miris]] je također ograničen, jer se [[molekula|molekule]] kroz vodu šire sporije nego u zraku, a što osjetilo čini manje korisnim. S druge strane je [[brzina zvuka]] u vodi četiri puta veća nego u atmosferi na [[nadmorska razina|nadmorskoj razini]]. Zbog toga što su morski sisavci tako ovisni o sluhu za komunikaciju i prehranu, ekolozi i [[cetologija|cetolozi]] su zabrinuti kako bi im mogla naškoditi povećana [[ambijentalna buka]] u svjetskim oceanima izazvana [[brod]]ovima, [[sonar]]ima i pomorskim seizmičkim istraživanjima.<ref name="Melcón2012"/> Riječ "[[pjesma]]" se prvenstveno koristi kako bi opisala matricu regularnih i predvidljivih zvukova koje tvore određene vrste kitova, prije svega [[grbavi kit]]. Oni se ponekad uspoređuju s [[muzika|muzikom]], a mužjaci grbavih kitova se ponekad opisuju kao "stalni [[kompozitor]]i" pjesama koje su "'upadljivo slični ljudskim muzičkim tradicijama".<ref>Payne Roger, quoted in: Author(s): Susan Milius. "Music without Borders", p. 253. Source: ''Science News'', Vol. 157, No. 16, (15 April 2000), pp. 252-254. Published by: Society for Science &amp; the Public.</ref> Mužjaci grbavih kutova pjevaju jedino na području parenja, odnosno u periodu parenja, a pjesme grbavih kitova su slične, a ponekad gotovo identične, unutar iste populacije. Postoje pretpostavke kako time mužjaci grbavih kitova ističu svoje fizičke kvalitete ženkama.<ref>A.J. Wright and A Walsh (2010) Mind the gap: why neurological plasticity may explain seasonal interruption in humpback whale song. Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom, 90(8), 1489–1491.</ref> Kliktanje koje prave [[ulješura|ulješure]] i delfini ne predstavljaju "pjesmu", ali su nizovi kliktaja predmetom špekulacija o tome da predstavljaju indiviudalizirane ritmičke nizove kojima se pojedinačni kit predstavlja grupi te omogućava koordinacija prehrambenih aktivnosti.<ref>Michel Andre and Cees Kamminga (2000) Rhythmic dimension in the echolocation click trains of sperm whales: a possible function of identification and communication Journal of Marine Biological Association of the United Kingdom, Vol. 80, pp. 163-169.</ref> == Izvori == {{Reflist|2|refs= <ref name="Melcón2012">{{Cite journal|doi=10.1371/journal.pone.0032681|title=Blue Whales Respond to Anthropogenic Noise|year=2012|editor1-last=Mathevon|editor1-first=Nicolas|last1=Melcón|first1=Mariana L.|last2=Cummins|first2=Amanda J.|last3=Kerosky|first3=Sara M.|last4=Roche|first4=Lauren K.|last5=Wiggins|first5=Sean M.|last6=Hildebrand|first6=John A.|journal=PLoS ONE|volume=7|issue=2|pages=e32681|pmid=22393434|pmc=3290562}}</ref> }} === Literatura === <div class="references-small"> * ''Lone whale's song remains a mystery'', ''New Scientist'', issue number 2477, 11 December 2004 * {{cite journal | author = Frazer, L.N. and Mercado. E. III. | year = 2000 | title = A sonar model for humpback whale song | journal = IEEE Journal of Oceanic Engineering | volume = 25 | pages = 160–182 | doi = 10.1109/48.820748}} * Helweg, D.A., Frankel, A.S., Mobley Jr, J.R. and [[Louis Herman|Herman, L.M.]], “Humpback whale song: our current understanding,” in ''Marine Mammal Sensory Systems'', J. A. Thomas, R. A. Kastelein, and A. Y. Supin, Eds. New York: Plenum, 1992, pp.&nbsp;459–483. * ''In search of impulse sound sources in odontocetes'' by Ted Cranford in ''Hearing by whales and dolphins'' (W. Lu, A. Popper and R. Fays eds.). Springer-Verlag (2000). * ''Progressive changes in the songs of humpback whales (''Megaptera novaeangliae''): a detailed analysis of two seasons in Hawaii'' by K.B.Payne, P. Tyack and R.S. Payne in ''Communication and behavior of whales''. Westview Press (1983) * {{cite news | publisher=BBC News | date= 28 February 2005| url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4297531.stm | title=Unweaving the song of whales}} </div> == Vanjske veze == {{Commonscat|Sounds of whales}} * [http://www.voicesinthesea.org/ Voices in the Sea] has Whale and Dolphin sounds and interpretive videos * [https://web.archive.org/web/20111008184755/http://www.birds.cornell.edu/brp/ Cornell University's Bioacoustics Research Program] * [http://www.listenforwhales.org/ Right Whale Listening Network], a project of the above bioacoustics program at Cornell * [http://www.avantgardeproject.org/AGP28/index.htm Whale Songs at the Avant Garde Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110725024803/http://www.avantgardeproject.org/AGP28/index.htm |date=2011-07-25 }} has FLAC files made from high-quality LP transcriptions. * [http://www.youtube.com/watch?v=2DoX-zOQok0 Perspectives in Ocean Science] Listening to Whales, John Hildebrand, Scripps Institution of Oceanography * [http://www.bl.uk/soundarchive The British Library Sound Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100722003019/http://www.bl.uk/soundarchive |date=2010-07-22 }} contains over 150,000 recordings of animal sounds and natural atmospheres from around the world. * [http://www.songlinesofthewhales.org/ Songlines: Songs of the East Australian Humpback whales.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100817193841/http://songlinesofthewhales.org/ |date=2010-08-17 }} * Recording of the bearded seal's "spiralling trill," one of the most phenomenal vocalizations of the underwater kindgdom: https://web.archive.org/web/20070714184633/http://www.birds.cornell.edu/brp/listen-to-project-sounds/bearded-seal [[Kategorija:Zvuk]] [[Kategorija:Zoologija]] gm05e30th097eg16ybu81gyzv4q0eee Piratska stranka 0 213556 42713077 42551071 2026-10-24T05:18:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713077 wikitext text/x-wiki {{other uses}} [[File:Znak Piratske Stranke.svg|thumb|Znak Piratske stranke u Hrvatskoj se sastoji od stiliziranog jarbola sa obilježjem Hrvatskog Grba u obliku slova "P". Autor: Juraj Fleiss]] '''Piratska stranka''' je naziv kojeg su usvojile razne [[politička stranka|političke stranke]] u mnogo različitih zemalja. Piratske stranke podržavaju civilna prava, izravnu demokraciju i sudjelovanje, reformu zakona o autorskim pravima i patentima, slobodno dijeljenje znanja, privatnost (osobnih) podataka, transparentnost, sloboda informacija i slobodno obrazovanje. == Historija == Švedski "Piratparti", osnovan 1. siječnja 2006. pod vodstvom [[Rickard Falkvinge|Rickarda Falkvingea]], bila je prva Piratska stranka. Strankino ime je izvedeno od [[Piratbyran]], organizacije koja se protivi intelektualnom vlasništvu. Članovi Piratbyrana su prijašnje osnovali [[BitTorrent]] stranicu [[The Pirate Bay]]. Grupa je odabrala "piratsku" oznaku, koja je bila upotrebljena od strane medija i filmske industrije u kampanjama protiv kršenja autorskih prava, kao pokušaj izbjegavanja negativnog značenja te riječi. Stranke u drugim zemljama, kao Piratska stranka Austrije (osnovana u srpnju 2006.) i Piratska stranka Njemačke (Rujan 2006.), su inspirirane švedskim primjerom. U listopadu 2006., Piratske Internacionalne Stranke su osnovane kao krovna organizacija. U izborima Europskog Parlamenta 2009., Švedska Piratska stranka je primila 7.1 posto glasova, osvojivši dva mjesta i postižući prvo veliko dostignuće Piratske stranke u izborima. Njemačka Piratska stranka je uspjela osvojiti 8.9 posto glasova u Berlinskom izboru 2011. Povijesno, ideali Piratskih stranki su djelomično bazirani na grupama poput [[Electronic Frontier Foundation]] i [[Chaos Computer Club]], predstavljajući hakersku kulturu i vrijednosti usredištene na slobodu informacija i slobodnu razmjenu znanja. === Uppsala Deklaracija === Na konferenciji 2009. Internacionalnih Piratskih stranki u Uppsali (Švedska), Europske Piratske stranke složile su se na zajedničku deklaraciju strankinih ciljeva za nadolazeće izbore u Europskom Parlamentu. Središnja pitanja deklaracije su: • reforma autorskih prava, izuzeće ne komercijalnih aktivnosti iz autorskih regulacija, smanjenje trajanja zaštite autorskih prava, zabranu [[DRM]] tehnologija, oporbe medijskim ili hardverskim nametanjem; • reforme zakona o patentima, posebno navodeći da patenti životnog vijeka (uključujući patente na sjemenkama i na genima) i softwareu ne bi trebali biti dopušteni; • jačanje građanskih prava, transparentna vlada, brzo i pravično suđenje i sloboda govora; proširenje prava na anonimnost u komunikaciji. == Međunarodne organizacija == === Internacionala piratskih stranka === [[Internacionala piratskih stranaka]] (PPI) su krovna organizacija nacionalnih Piratskih stranki. Od 2006. organizacija postoji kao labava unija nacionalnih stranki. Od listopada 2009., PPI ima status nevladine organizacije sa sjedištem u Belgiji. Organizacija je službeno osnovana na konferenciji od 16. do 18. travnja 2010. u Bruxellesu, kada su statute organizacije usvojile sve 22. nacionalne piratske stranke zastupljene na događaju. PP Internacionalna zaklada pomaže da se osnuju Piratske stranke širom svijeta. Upravlja forumima i mailing listama za komunikaciju između nacionalnih stranki. PPI-em upravlja odbor, na čelu s Marcelom Kolaja (Češka) i Samirom Allioui (Nizozemska). === Pirati bez granica === Pirati bez granica je internacionalna udruga pirata. Za razliku od PPI (koja prihvaća samo stranke kao članove s pravom glasa i organizacije kao članove koji promatraju), Pirati bez granica prihvaćaju pojedince kao članove. PWB sebe vide kao bazu za internacionalne projekte. Kroz globalnu suradnju, oni nastoje otkriti utjecaj multinacionalnih trgovačkih sporazuma na sve ljude na zemlji, i poticati slobodu i demokraciju. PWB potječe od nezavisnog odbora za koordinaciju Piratske stranke u zemljama njemačkog govornog područja, poznat kao DACHLuke (DACHL=Germany-Austria-Switzerland-Luxembourg). Od PPI konferencije 2011. na 12/13.03.2011. PWB je "član promatrač" Internacionalnih Piratskih stranki. Prijašnji nezavisni projekt "pirate streaming" je postao dio Pirata bez granica od 03/05/2011. === Parti Pirate Fracophone === U Parti Pirate Fracophone su organizirane Piratske stranke zemalja s Francuskog govornog područja. Trenutni članovi su Piratske stranke Belgije, Obale Bjelokosti, Francuske, Kanade i Švicarske. === Nacionalne Piratske stranke === Izvan Švedske, Piratske stranke su započete u više od 40 zemalja, inspirirane od strane Švedske inicijative. == Reference == {{reflist}} <!--- After listing your sources please cite them using inline citations and place them after the information they cite. Please see http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:REFB for instructions on how to add citations. ---> * http://hr.wikipedia.org/wiki/Piratska_stranka * http://en.wikipedia.org/wiki/Pirate_Party * http://wiki.pirates-without-borders.org/Main_Page {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120427024601/http://wiki.pirates-without-borders.org/Main_Page |date=2012-04-27 }} * https://web.archive.org/web/20160106121937/http://www.elections.ca/content.aspx?section=pol&dir=par&document=index&lang=e#top == Pirati u regiji == {{reflist}} * http://pirati.hr/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130121020228/https://pirati.hr/ |date=2013-01-21 }} * http://piratskapartija.com/ * http://piratskastranka.net/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815115501/http://piratskastranka.net/ |date=2012-08-15 }} [[Kategorija:Političke stranke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Piratske stranke| ]] k37wo2adau2ojrjcbk50rl4r9tsy34w Palpitacije 0 217348 42712971 42304715 2026-10-23T21:15:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42712971 wikitext text/x-wiki {{Infobox Bolest-lat | Name = Palpitacije | Image = | Caption = | Field = [[Kardiologija]] | DiseasesDB = 29231 | ICD10 = {{ICD10|R|00|2|r|00}} | ICD9 = {{ICD9|785.1}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 003081 | eMedicineSubj = aaem | eMedicineTopic = 337 | MeshID = }} '''Palpitacija''' (uglavnom u množini: '''palpitacije''') je medicinski naziv za osjećaj lupanja [[srce|srca]], bez obzira da li pravilnog, nepravilnog, sporog ili ubrzanog (ali uglavnom se misli na ubrzano). Najčešći uzrok su [[ekstrasistolija|ekstrasistolije]], a palpitacije mogu biti posljedica benignih, ali i za život opasnih stanja. == Uzrok == Uzrok nastanka palipitacija mogu biti: vežbanje, [[anksioznost]], [[stres]], osećaj straha, povišena telesna temperatura, konzumitranje [[kofein]]a, [[nikotin]]a, [[kokain]]a, nekih dijetetskih sredstava, [[hipertireoidizam]], [[anemija]], [[hiperventilacija]], nizak nivo kiseonika u krvi, neki lekovi ([[beta blokatori]], [[Antiaritmik|antiaritmici]], [[hormon]]i), prolaps mitralne valbule, aritmije, oboljenja srca i dr. == Klinička slika == Palpitacije se mogu različito osetiti, od osećaja neprijatnosti, neugodnosti, do jakog lupanja srca, osećaja nepravilnog ritma, „kao da će srce da iskoči iz grudi”, osećaja srca u grudima, grlu ili vratu. Uglavnom palpitacije ne predstavljaju ozbiljan znak, i brzo prolaze, naravno, mogu biti i znak ozbiljnog oboljenja, zavisno od samog uzroka. Ukoliko postoji srčano oboljenje uz sam osećaj paliptacija, mogu se javiti i [[gubitak svesti]] ili [[bol u grudima]], preznojavanje, [[vrtoglavica]].<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.amjmed.2010.01.012|pmid=20569756|title=When Palpitations Worsen|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-medicine_2010-06_123_6/page/517|journal=The American Journal of Medicine|volume=123|issue=6|year=2010|last=Indik|first=Julia H.|pages=517–9}}</ref> == Dijagnostika == Bitno je da sama osoba koja oseća palpitacije zapamti koliko se često javljaju, kada se javljaju, koliko traju, koliki je puls u vreme palpitacija i kako se osećaju za vreme palpitacija.<ref>{{cite journal|last=Jamshed|first=N|last2=Dubin|first2=J|last3=Eldadah|first3=Z|title=Emergency management of palpitations in the elderly: epidemiology, diagnostic approaches, and therapeutic options.|url=https://archive.org/details/sim_clinics-in-geriatric-medicine_2013-02_29_1/page/205|journal=Clinics in geriatric medicine|date=februar 2013|volume=29|issue=1 |pmid=23177608|doi=10.1016/j.cger.2012.10.003|pages=205–30}}</ref> Dijagnoza, odonosno uzrok se postavlja na osnovu [[Анамнеза (медицина)|anamneze]], kliničkog pregleda, laboratorijskih analiza, [[Elektrokardiogram|EKG-a]], [[Холтер ЕКГ|holtera]], [[ultrazvuk]]a, [[Ангиографија|angiografije]] i dr. == Lečenje == Ukoliko se palpitacije javljaju kao posledica stresa ili anksioznosti, potrebno je da se osoba opusti i smiri, mogu pomoći duboko disanje, vežbe disanja i relaksacije. Kada je poznat uzrok leči se osnovno oboljenje. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003081.htm MedlinePlus Medical Encyclopedia, NIH] * [https://web.archive.org/web/20101207025954/http://hcd2.bupa.co.uk/fact_sheets/html/arrhythmia.html Arrhythmia (palpitations)] * [https://web.archive.org/web/20130116074239/http://health.nytimes.com/health/guides/symptoms/heart-palpitations/overview.html Heart Palpitations] * [http://www.medicinenet.com/arrhythmia_irregular_heartbeat/article.htm Irregular heartbeat] * [http://www.webmd.com/heart-disease/guide/heart-disease-abnormal-heart-rhythm Abnormal Heart Rhythm (Arrhythmia)] {{Medicina}} [[Kategorija:Kardiologija]] [[Kategorija:Simptomi]] a2liapd8la36kv7dpid9b869mbv0pqu Alamut (roman) 0 228530 42712942 42538595 2026-10-23T16:52:40Z Inokosni organ 160059 42712942 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Alamut (razvrstavanje)}} {{Italic title}} {{Infokutija knjiga | naslov = Alamut | slika = | opis_slike = | autor = [[Vladimir Bartol]] | naslov_orig = | naslov_prev = | prijevod = | ilustrator = | dizajn_korica = | zemlja = {{flag|Slovenija}} | jezik = [[slovenski]] | serija = | tema = | žanr = | izdavač = Modra ptica ([[Ljubljana]]) | datum_izdanja = [[1938.]] | medij_tip = | stranica = 452 | isbn = prije uvođenja ISBN a | oclc = 440303853 | dewey = | congress = | prethodi = | slijedi = }} '''''Alamut''''' je najpoznatije djelo [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]]. Prvo izdanje izašlo je [[1938.]] godine, a bavi se pričom o Hasan ibn as-Sabahu i njegovoj sekti [[Ismailizam|ismailija]]. == Kritika == U svoje vrijeme knjiga nije bila hvaljena od strane kritičara, no popularnost joj je porasla osamdesetih godina [[20. vijek]]a, te ponovno u početkom [[21. vijek]]a, kada je, nakon što ju je na engleski preveo Michael E. Biggins (r. 1954), nadahnula autore računalne igre ''[[Assassin's Creed (serijal)|Assassin's Creed]]''. [[Videoigra]] ''[[Assassin's Creed]]'' je prvi put izašla [[2005.]] godine. Bartol je roman počeo pisati ranih [[1930-ih]] godina u [[Pariz]]u. Tamo je sreo slovenskog književnog kritičara Josipa Vidmara, koji ga je upoznao s pričom o Hasanu-e Sabahu. Dodatan poticaj za roman bio je atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I]] od strane hrvatskih i bugarskih radikalnih nacionalista, kojeg je navodno potakla talijanska fašistička vlada. Kada je prvi put objavljen, roman je bio sarkastično posvećen [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]]. Glavna poruka romana jest: tamo gdje ništa nije istinito, sve je dopušteno. == Radnja == Roman govori o [[iran]]skoj tvrđavi zvanoj [[Tvrđava Alamut|Alamut]], gdje vođa sekte [[Ismailizam|ismailija]], [[Hasan-e Sabah]] skuplja vojsku za napad na [[Suniti|sunitske]] [[Seldžučka Monarhija|Seldžuke]] koji su zaposjeli [[Iran]]. U tvrđavu se, potaknut željama obitelji, zaputi mladi ibn Tahir, koji je kasnije izabran u četu najsposobnijih i najubojitijih vojnika, fedaija. Kroz njihov trening i obrazovanje, naučeni su dati vlastiti život za ispunjenje svojih naredbi. Ukoliko poginu, rečeno im je da odlaze u raj, gdje će uživati u jelu, piću, obilju i ženama. U to svi vjeruju, jer ih Hasan omami [[hašiš]]em, te ih u nesvijesti premjesti u kraljevske vrtove iza tvrđave, koje je dao urediti prema svojem opisu [[raj]]a. Fedaiji tako vjeruju da je sam Alah podario moć Hasanu da ih u zaslužen čas pošalje u nebesa. Među njima i djevojkama u vrtu se razviju ljubavne veze, koje Hasan, naravno, iskorištava. Da bi seldžučki vojnici spoznali njegovu moć, naređuje jednom od fedaija da se baci s tornja. Ovaj, vjerujući da će se tako vratiti svojoj dragoj u raju, to učini sa smješkom. Ibn Tahira, najsposobnijeg fedaija, Hasan pošalje ubiti [[Nizam al-Mulk]]a, sultanovog vezira, koji ga je u prošlosti izdao. Kada ibn Tahir izvrši zapovijed, vezir mu pred smrt otkrije istinu o Hasanovim planovima, na što se ibn Tahir zaputi natrag u Alamut, odlučivši ubiti Hasana. Hasan ga primi i otkrije mu pravi smisao svojeg nauka – ništa nije istinito, sve je dozvoljeno. Potom ga pusti i otpremi ga da putuje po svijetu. Drugi fedai ubije sultana, država se raspadne, te počne rat za prijestolje. Hasan se zatvara u toranj, gdje do smrti radi i zapovijeda ismailijama preko svojih vjernih daija, važnih vjerskih i vojnih časnika. == Povezano == * [[Tvrđava Alamut]] * [[Ismailizam]] * [[Asasini]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Romani 1938.]] [[Kategorija:Slovenska književnost]] [[Kategorija:Historijski romani]] eizxzvxjgp7omb51kv02vaaoief0wbm 42712951 42712942 2026-10-23T17:25:23Z Inokosni organ 160059 Kritika > prevedeno iz slovenske wikipedije (sl.wiki) verzijom iz 28. decembra 2025. 42712951 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Alamut (razvrstavanje)}} {{Italic title}} {{Infokutija knjiga | naslov = Alamut | slika = | opis_slike = | autor = [[Vladimir Bartol]] | naslov_orig = | naslov_prev = | prijevod = | ilustrator = | dizajn_korica = | zemlja = {{flag|Slovenija}} | jezik = [[slovenski]] | serija = | tema = | žanr = | izdavač = Modra ptica ([[Ljubljana]]) | datum_izdanja = [[1938.]] | medij_tip = | stranica = 452 | isbn = prije uvođenja ISBN a | oclc = 440303853 | dewey = | congress = | prethodi = | slijedi = }} '''''Alamut''''' je najpoznatije djelo [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]]. Prvo izdanje izašlo je [[1938.]] godine, a bavi se pričom o Hasan ibn as-Sabahu i njegovoj sekti [[Ismailizam|ismailija]]. == Kritika == U svoje vrijeme knjiga nije bila hvaljena od strane kritičara, no popularnost joj je porasla osamdesetih godina [[20. vijek]]a, te ponovno u početkom [[21. vijek]]a, kada je, nakon što ju je na engleski preveo Michael E. Biggins (r. 1954), nadahnula autore računalne igre ''[[Assassin's Creed (serijal)|Assassin's Creed]]''. [[Videoigra]] ''[[Assassin's Creed]]'' je prvi put izašla [[2005.]] godine. Bartol je roman počeo pisati ranih [[1930-ih]] godina u [[Pariz]]u. Tamo je sreo slovenskog književnog kritičara Josipa Vidmara, koji ga je upoznao s pričom o Hasanu-e Sabahu. Dodatan poticaj za roman bio je atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I]] od strane hrvatskih i bugarskih radikalnih nacionalista, kojeg je navodno potakla talijanska fašistička vlada. Kada je prvi put objavljen, roman je bio sarkastično posvećen [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]]. Glavna poruka romana jest: tamo gdje ništa nije istinito, sve je dopušteno. Kritičar Boris Paternu (1926-2021) karakterizira roman kao historijski, filozofski i trivijalni roman. U zbirci "Jezična i književnopovijesna istraživanja" ({{jez-sl|Jezikoslovne in literarnovedne raziskave}}) piše da roman spaja "suvremena egzistencijalna pitanja sa živopisnim orijentalnim srednjovjekovljem, filozofijom s bogatom maštom te intelektualiziranim jezikom s jednostavnim, klišeiziranim pripovijedanjem”. U svom eseju "Problemi s Bartolom" ({{jez-sl|Težave z Bartolom}}), objavljenom u zborniku "Pogledi na Bartola", Janko Kos (r. 1931.) piše da se pitanje europskog [[Nihilizam|nihilizma]] u romanu razotkriva u samoj njegovoj srži, kroz maksimu sadržanu u motu romana "Alamut" – "ništa nije istina, sve je dopušteno" – ili, kako stoji u šestom poglavlju: "stoga ne vjerujemo ni u što i smijemo činiti sve". Kako dodaje Kos, već su i u najranijim reakcijama na roman kritičari uglavnom prepoznavali poveznice prvenstveno s [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheom]] pa i s [[Sigmund Freud|Freudom]]. U spomenutoj raspravi o historijskoj vrijednosti "Alamuta", Kos nadalje primjećuje da se autorovo čvrsto uvjerenje – kako je stvorio historijski roman u pravom smislu riječi – "pokazuje manje-više naivnom samoobmanom". Ipak, Kos ističe da za vrednovanje i ispravno razumijevanje romana "taj aspekt teksta nema osobitog značenja". Prema nekim navodima, Vladimir Bartol simpatizirao je organizaciju [[TIGR (Slovenija)|TIGR]], koja je djelovala na [[Primorska|području slovenskog Primorja]]. Prema mišljenju njegovog suvremenika i kritičara Lina Legiše (1908-1980), Bartol je se služio [[alegorija]]ma iz islamskog svijeta – sličnima onima u svojoj zbirci "Al Araf" – kako bi istražio dilemu koju je sažeo i Miran Hladnik: "Svijet vjeruje u dobrotu samo onda kada ona proizlazi iz snage, kada se njome hvale slabi, nitko im ne vjeruje (...)" te "(...) umjesto uloge "miroljubivih težaka", on poziva Slovence na rizične odluke, na napuštanje [[Ivan Cankar|Cankarova]] primjera (podsjećajući na njegovu trijadu vjere, nade i ljubavi iz djela "Slike iz snova") i na slijeđenje odvažnog Črtomira iz [[France Prešeren|Prešerenovog]] "[[Krštenje na Savici|Krštenja na Savici]]" – jer samo takvo djelovanje može osigurati njihov nacionalni opstanak." Ratnike Hasana ibn al-Sabaha može se također usporediti s današnjim [[Terorizam|teroristima – osobito onima čiji su korijeni u islamizmu ili islamskom fundamentalizmu – te s njihovom sposobnošću manipuliranja ljudima. Samog Hasana pak može se usporediti s njihovim vođama, kojima je stalo isključivo do vlastite moći. Kako piše Boris Paternu u zbirci "Pogledi na Bartola", postoje tri zasebne faze u recepciji "Alamuta" unutar slovenskog javnog prostora i među književnim kritičarima. Nakon objavljivanja [[1938.]] godine, roman je naišao na uglavnom negativne kritike, ili barem na znatne zadrške. Posljedično, "Alamut" je na nekoliko desetljeća gotovo pao u zaborav, bivajući zapravo "gurnut na margine slovenske književnosti". Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i nakon njega, najsporniji aspekt romana bila je njegova filozofska i moralna dimenzija. Kritičarima je smetala filozofija subjektivizma, nihilizma, skepticizma i moralnog relativizma koju djelo zastupa. Štoviše, zamjerali su mu jezičnu nespretnost, shematičnost likova, nerealističnu strukturu radnje te odmak od neposredne suvremenosti – premještanje čitatelja u egzotičan svijet, daleko od slovenskog iskustva. "To je razumljivo s obzirom na povlašten položaj koji je u poslijeratnom društveno-političkom krajoliku zauzimala tradicija socijalističkog realizma – tradicija kojoj Bartol nije pripadao i koja ga je doživljavala kao protivnika", napominje Janko Kos u "Pogledima na Bartola". [[1980-e|1980-ih]] godina roman je doživio svojevrsnu renesansu, pri čemu su objavljena dva izdanja ([[1984.]] i [[1988.]]), piše Paternu. Godine 1988. objavljena je i Bartolova zbirka kratke proze "Između idile i užasa" ({{jez-sl|Med idilo in grozo}}). U to je vrijeme Bartolov opus rehabilitirala generacija slovenskih [[Postmodernizam|postmodernista]] ([[Andrej Blatnik|Blatnik]], [[Drago Jančar|Jančar]], [[Igor Bratož|Bratož]], [[Miha Mazzini|Mazzini]]), koji su "Alamut" promatrali kao preteču postmodernizma – prvenstveno zbog njegove [[Enciklopedija|enciklopedijske]] prirode, miješanja žanrova, brisanja granica između "visoke" i "niske" kulture te istraživanja relativizma. Kao završnu fazu – onu koja "teži objektivnoj procjeni stvari" – Paternu navodi simpozij pod naslovom "Vladimir Bartol i slovenska književnost", održan [[15. februara]] [[1990.]] u kulturnom centru Cankarjev dom u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Paternu također ističe francuski (1988.) i španjolski (1989.) prijevod "Alamuta" kao ključne trenutke za percepciju i rasprave o romanu. Oni su označili ulazak na globalno književno tržište u razmjerima kakvi za slovensku književnost dotad nisu bili zabilježeni. Zbog uvrštavanja na popis lektire za državnu maturu, roman je i dalje izazivao znatan interes. Učenici su o njemu pisali eseje na državnoj maturi u tri navrata. Prvi put to je bilo [[2003.]] godine, u sklopu teme "etička pitanja u romanu", pri čemu se pojavio uz roman "Zločin i kazna" [[Dostojevski|F. M. Dostojevskog]]. Godinu dana kasnije, naglasak je bio na temi "moć autoriteta i sloboda pojedinca", uz roman "Vrli novi svijet" [[Aldous Huxley|A. Huxleyja]] kao popratno djelo. Isti par romana ponovno se pojavio na državnoj maturi [[2017.]] godine, ovaj put s fokusom na temu "[[samoubojstvo]] kao bijeg od društvenog mehanizma". == Radnja == Roman govori o [[iran]]skoj tvrđavi zvanoj [[Tvrđava Alamut|Alamut]], gdje vođa sekte [[Ismailizam|ismailija]], [[Hasan-e Sabah]] skuplja vojsku za napad na [[Suniti|sunitske]] [[Seldžučka Monarhija|Seldžuke]] koji su zaposjeli [[Iran]]. U tvrđavu se, potaknut željama obitelji, zaputi mladi ibn Tahir, koji je kasnije izabran u četu najsposobnijih i najubojitijih vojnika, fedaija. Kroz njihov trening i obrazovanje, naučeni su dati vlastiti život za ispunjenje svojih naredbi. Ukoliko poginu, rečeno im je da odlaze u raj, gdje će uživati u jelu, piću, obilju i ženama. U to svi vjeruju, jer ih Hasan omami [[hašiš]]em, te ih u nesvijesti premjesti u kraljevske vrtove iza tvrđave, koje je dao urediti prema svojem opisu [[raj]]a. Fedaiji tako vjeruju da je sam Alah podario moć Hasanu da ih u zaslužen čas pošalje u nebesa. Među njima i djevojkama u vrtu se razviju ljubavne veze, koje Hasan, naravno, iskorištava. Da bi seldžučki vojnici spoznali njegovu moć, naređuje jednom od fedaija da se baci s tornja. Ovaj, vjerujući da će se tako vratiti svojoj dragoj u raju, to učini sa smješkom. Ibn Tahira, najsposobnijeg fedaija, Hasan pošalje ubiti [[Nizam al-Mulk]]a, sultanovog vezira, koji ga je u prošlosti izdao. Kada ibn Tahir izvrši zapovijed, vezir mu pred smrt otkrije istinu o Hasanovim planovima, na što se ibn Tahir zaputi natrag u Alamut, odlučivši ubiti Hasana. Hasan ga primi i otkrije mu pravi smisao svojeg nauka – ništa nije istinito, sve je dozvoljeno. Potom ga pusti i otpremi ga da putuje po svijetu. Drugi fedai ubije sultana, država se raspadne, te počne rat za prijestolje. Hasan se zatvara u toranj, gdje do smrti radi i zapovijeda ismailijama preko svojih vjernih daija, važnih vjerskih i vojnih časnika. == Povezano == * [[Tvrđava Alamut]] * [[Ismailizam]] * [[Asasini]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Romani 1938.]] [[Kategorija:Slovenska književnost]] [[Kategorija:Historijski romani]] 8a6ik072hq6m35psb49zf2yb36jjklb 42712952 42712951 2026-10-23T17:28:16Z Inokosni organ 160059 42712952 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Alamut (razvrstavanje)}} {{Italic title}} {{Infokutija knjiga | naslov = Alamut | slika = | opis_slike = | autor = [[Vladimir Bartol]] | naslov_orig = | naslov_prev = | prijevod = | ilustrator = | dizajn_korica = | zemlja = {{flag|Slovenija}} | jezik = [[slovenski]] | serija = | tema = | žanr = | izdavač = Modra ptica ([[Ljubljana]]) | datum_izdanja = [[1938.]] | medij_tip = | stranica = 452 | isbn = prije uvođenja ISBN a | oclc = 440303853 | dewey = | congress = | prethodi = | slijedi = }} '''''Alamut''''' je najpoznatije djelo [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]]. Prvo izdanje izašlo je [[1938.]] godine, a bavi se pričom o Hasan ibn as-Sabahu i njegovoj sekti [[Ismailizam|ismailija]]. == Kritika == U svoje vrijeme knjiga nije bila hvaljena od strane kritičara, no popularnost joj je porasla osamdesetih godina [[20. vijek]]a, te ponovno u početkom [[21. vijek]]a, kada je, nakon što ju je na engleski preveo Michael E. Biggins (r. 1954), nadahnula autore računalne igre ''[[Assassin's Creed (serijal)|Assassin's Creed]]''. [[Videoigra]] ''[[Assassin's Creed]]'' je prvi put izašla [[2005.]] godine. Bartol je roman počeo pisati ranih [[1930-ih]] godina u [[Pariz]]u. Tamo je sreo slovenskog književnog kritičara Josipa Vidmara, koji ga je upoznao s pričom o Hasanu-e Sabahu. Dodatan poticaj za roman bio je atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I]] od strane hrvatskih i bugarskih radikalnih nacionalista, kojeg je navodno potakla talijanska fašistička vlada. Kada je prvi put objavljen, roman je bio sarkastično posvećen [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]]. Glavna poruka romana jest: tamo gdje ništa nije istinito, sve je dopušteno. Kritičar Boris Paternu (1926-2021) karakterizira roman kao historijski, filozofski i trivijalni roman. U zbirci "Jezična i književnopovijesna istraživanja" ({{jez-sl|Jezikoslovne in literarnovedne raziskave}}) piše da roman spaja "suvremena egzistencijalna pitanja sa živopisnim orijentalnim srednjovjekovljem, filozofijom s bogatom maštom te intelektualiziranim jezikom s jednostavnim, klišeiziranim pripovijedanjem”. U svom eseju "Problemi s Bartolom" ({{jez-sl|Težave z Bartolom}}), objavljenom u zborniku "Pogledi na Bartola", Janko Kos (r. 1931.) piše da se pitanje europskog [[Nihilizam|nihilizma]] u romanu razotkriva u samoj njegovoj srži, kroz maksimu sadržanu u motu romana "Alamut" – "ništa nije istina, sve je dopušteno" – ili, kako stoji u šestom poglavlju: "stoga ne vjerujemo ni u što i smijemo činiti sve". Kako dodaje Kos, već su i u najranijim reakcijama na roman kritičari uglavnom prepoznavali poveznice prvenstveno s [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheom]] pa i s [[Sigmund Freud|Freudom]]. U spomenutoj raspravi o historijskoj vrijednosti "Alamuta", Kos nadalje primjećuje da se autorovo čvrsto uvjerenje – kako je stvorio historijski roman u pravom smislu riječi – "pokazuje manje-više naivnom samoobmanom". Ipak, Kos ističe da za vrednovanje i ispravno razumijevanje romana "taj aspekt teksta nema osobitog značenja". Prema nekim navodima, Vladimir Bartol simpatizirao je organizaciju [[TIGR (Slovenija)|TIGR]], koja je djelovala na [[Primorska|području slovenskog Primorja]]. Prema mišljenju njegovog suvremenika i kritičara Lina Legiše (1908-1980), Bartol je se služio [[alegorija]]ma iz islamskog svijeta – sličnima onima u svojoj zbirci "Al Araf" – kako bi istražio dilemu koju je sažeo i Miran Hladnik: "Svijet vjeruje u dobrotu samo onda kada ona proizlazi iz snage, kada se njome hvale slabi, nitko im ne vjeruje (...)" te "(...) umjesto uloge "miroljubivih težaka", on poziva Slovence na rizične odluke, na napuštanje [[Ivan Cankar|Cankarova]] primjera (podsjećajući na njegovu trijadu vjere, nade i ljubavi iz djela "Slike iz snova") i na slijeđenje odvažnog Črtomira iz [[France Prešeren|Prešerenovog]] "[[Krštenje na Savici|Krštenja na Savici]]" – jer samo takvo djelovanje može osigurati njihov nacionalni opstanak." Ratnike Hasana ibn al-Sabaha može se također usporediti s današnjim [[Terorizam|teroristima]] – osobito onima čiji su korijeni u islamizmu ili islamskom fundamentalizmu – te s njihovom sposobnošću manipuliranja ljudima. Samog Hasana pak može se usporediti s njihovim vođama, kojima je stalo isključivo do vlastite moći. Kako piše Boris Paternu u zbirci "Pogledi na Bartola", postoje tri zasebne faze u recepciji "Alamuta" unutar slovenskog javnog prostora i među književnim kritičarima. Nakon objavljivanja [[1938.]] godine, roman je naišao na uglavnom negativne kritike, ili barem na znatne zadrške. Posljedično, "Alamut" je na nekoliko desetljeća gotovo pao u zaborav, bivajući zapravo "gurnut na margine slovenske književnosti". Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i nakon njega, najsporniji aspekt romana bila je njegova filozofska i moralna dimenzija. Kritičarima je smetala filozofija subjektivizma, nihilizma, skepticizma i moralnog relativizma koju djelo zastupa. Štoviše, zamjerali su mu jezičnu nespretnost, shematičnost likova, nerealističnu strukturu radnje te odmak od neposredne suvremenosti – premještanje čitatelja u egzotičan svijet, daleko od slovenskog iskustva. "To je razumljivo s obzirom na povlašten položaj koji je u poslijeratnom društveno-političkom krajoliku zauzimala tradicija socijalističkog realizma – tradicija kojoj Bartol nije pripadao i koja ga je doživljavala kao protivnika", napominje Janko Kos u "Pogledima na Bartola". [[1980-e|1980-ih]] godina roman je doživio svojevrsnu renesansu, pri čemu su objavljena dva izdanja ([[1984.]] i [[1988.]]), piše Paternu. Godine 1988. objavljena je i Bartolova zbirka kratke proze "Između idile i užasa" ({{jez-sl|Med idilo in grozo}}). U to je vrijeme Bartolov opus rehabilitirala generacija slovenskih [[Postmodernizam|postmodernista]] ([[Andrej Blatnik|Blatnik]], [[Drago Jančar|Jančar]], [[Igor Bratož|Bratož]], [[Miha Mazzini|Mazzini]]), koji su "Alamut" promatrali kao preteču postmodernizma – prvenstveno zbog njegove [[Enciklopedija|enciklopedijske]] prirode, miješanja žanrova, brisanja granica između "visoke" i "niske" kulture te istraživanja relativizma. Kao završnu fazu – onu koja "teži objektivnoj procjeni stvari" – Paternu navodi simpozij pod naslovom "Vladimir Bartol i slovenska književnost", održan [[15. februara]] [[1990.]] u kulturnom centru Cankarjev dom u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Paternu također ističe francuski (1988.) i španjolski (1989.) prijevod "Alamuta" kao ključne trenutke za percepciju i rasprave o romanu. Oni su označili ulazak na globalno književno tržište u razmjerima kakvi za slovensku književnost dotad nisu bili zabilježeni. Zbog uvrštavanja na popis lektire za državnu maturu, roman je i dalje izazivao znatan interes. Učenici su o njemu pisali eseje na državnoj maturi u tri navrata. Prvi put to je bilo [[2003.]] godine, u sklopu teme "etička pitanja u romanu", pri čemu se pojavio uz roman "Zločin i kazna" [[Dostojevski|F. M. Dostojevskog]]. Godinu dana kasnije, naglasak je bio na temi "moć autoriteta i sloboda pojedinca", uz roman "Vrli novi svijet" [[Aldous Huxley|A. Huxleyja]] kao popratno djelo. Isti par romana ponovno se pojavio na državnoj maturi [[2017.]] godine, ovaj put s fokusom na temu "[[samoubojstvo]] kao bijeg od društvenog mehanizma". == Radnja == Roman govori o [[iran]]skoj tvrđavi zvanoj [[Tvrđava Alamut|Alamut]], gdje vođa sekte [[Ismailizam|ismailija]], [[Hasan-e Sabah]] skuplja vojsku za napad na [[Suniti|sunitske]] [[Seldžučka Monarhija|Seldžuke]] koji su zaposjeli [[Iran]]. U tvrđavu se, potaknut željama obitelji, zaputi mladi ibn Tahir, koji je kasnije izabran u četu najsposobnijih i najubojitijih vojnika, fedaija. Kroz njihov trening i obrazovanje, naučeni su dati vlastiti život za ispunjenje svojih naredbi. Ukoliko poginu, rečeno im je da odlaze u raj, gdje će uživati u jelu, piću, obilju i ženama. U to svi vjeruju, jer ih Hasan omami [[hašiš]]em, te ih u nesvijesti premjesti u kraljevske vrtove iza tvrđave, koje je dao urediti prema svojem opisu [[raj]]a. Fedaiji tako vjeruju da je sam Alah podario moć Hasanu da ih u zaslužen čas pošalje u nebesa. Među njima i djevojkama u vrtu se razviju ljubavne veze, koje Hasan, naravno, iskorištava. Da bi seldžučki vojnici spoznali njegovu moć, naređuje jednom od fedaija da se baci s tornja. Ovaj, vjerujući da će se tako vratiti svojoj dragoj u raju, to učini sa smješkom. Ibn Tahira, najsposobnijeg fedaija, Hasan pošalje ubiti [[Nizam al-Mulk]]a, sultanovog vezira, koji ga je u prošlosti izdao. Kada ibn Tahir izvrši zapovijed, vezir mu pred smrt otkrije istinu o Hasanovim planovima, na što se ibn Tahir zaputi natrag u Alamut, odlučivši ubiti Hasana. Hasan ga primi i otkrije mu pravi smisao svojeg nauka – ništa nije istinito, sve je dozvoljeno. Potom ga pusti i otpremi ga da putuje po svijetu. Drugi fedai ubije sultana, država se raspadne, te počne rat za prijestolje. Hasan se zatvara u toranj, gdje do smrti radi i zapovijeda ismailijama preko svojih vjernih daija, važnih vjerskih i vojnih časnika. == Povezano == * [[Tvrđava Alamut]] * [[Ismailizam]] * [[Asasini]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Romani 1938.]] [[Kategorija:Slovenska književnost]] [[Kategorija:Historijski romani]] oeh3sm40cwt21fnsntsyftyvih4jrgk 42712953 42712952 2026-10-23T17:35:23Z Inokosni organ 160059 /* Radnja */ 42712953 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Alamut (razvrstavanje)}} {{Italic title}} {{Infokutija knjiga | naslov = Alamut | slika = | opis_slike = | autor = [[Vladimir Bartol]] | naslov_orig = | naslov_prev = | prijevod = | ilustrator = | dizajn_korica = | zemlja = {{flag|Slovenija}} | jezik = [[slovenski]] | serija = | tema = | žanr = | izdavač = Modra ptica ([[Ljubljana]]) | datum_izdanja = [[1938.]] | medij_tip = | stranica = 452 | isbn = prije uvođenja ISBN a | oclc = 440303853 | dewey = | congress = | prethodi = | slijedi = }} '''''Alamut''''' je najpoznatije djelo [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]]. Prvo izdanje izašlo je [[1938.]] godine, a bavi se pričom o Hasan ibn as-Sabahu i njegovoj sekti [[Ismailizam|ismailija]]. == Kritika == U svoje vrijeme knjiga nije bila hvaljena od strane kritičara, no popularnost joj je porasla osamdesetih godina [[20. vijek]]a, te ponovno u početkom [[21. vijek]]a, kada je, nakon što ju je na engleski preveo Michael E. Biggins (r. 1954), nadahnula autore računalne igre ''[[Assassin's Creed (serijal)|Assassin's Creed]]''. [[Videoigra]] ''[[Assassin's Creed]]'' je prvi put izašla [[2005.]] godine. Bartol je roman počeo pisati ranih [[1930-ih]] godina u [[Pariz]]u. Tamo je sreo slovenskog književnog kritičara Josipa Vidmara, koji ga je upoznao s pričom o Hasanu-e Sabahu. Dodatan poticaj za roman bio je atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I]] od strane hrvatskih i bugarskih radikalnih nacionalista, kojeg je navodno potakla talijanska fašistička vlada. Kada je prvi put objavljen, roman je bio sarkastično posvećen [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]]. Glavna poruka romana jest: tamo gdje ništa nije istinito, sve je dopušteno. Kritičar Boris Paternu (1926-2021) karakterizira roman kao historijski, filozofski i trivijalni roman. U zbirci "Jezična i književnopovijesna istraživanja" ({{jez-sl|Jezikoslovne in literarnovedne raziskave}}) piše da roman spaja "suvremena egzistencijalna pitanja sa živopisnim orijentalnim srednjovjekovljem, filozofijom s bogatom maštom te intelektualiziranim jezikom s jednostavnim, klišeiziranim pripovijedanjem”. U svom eseju "Problemi s Bartolom" ({{jez-sl|Težave z Bartolom}}), objavljenom u zborniku "Pogledi na Bartola", Janko Kos (r. 1931.) piše da se pitanje europskog [[Nihilizam|nihilizma]] u romanu razotkriva u samoj njegovoj srži, kroz maksimu sadržanu u motu romana "Alamut" – "ništa nije istina, sve je dopušteno" – ili, kako stoji u šestom poglavlju: "stoga ne vjerujemo ni u što i smijemo činiti sve". Kako dodaje Kos, već su i u najranijim reakcijama na roman kritičari uglavnom prepoznavali poveznice prvenstveno s [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheom]] pa i s [[Sigmund Freud|Freudom]]. U spomenutoj raspravi o historijskoj vrijednosti "Alamuta", Kos nadalje primjećuje da se autorovo čvrsto uvjerenje – kako je stvorio historijski roman u pravom smislu riječi – "pokazuje manje-više naivnom samoobmanom". Ipak, Kos ističe da za vrednovanje i ispravno razumijevanje romana "taj aspekt teksta nema osobitog značenja". Prema nekim navodima, Vladimir Bartol simpatizirao je organizaciju [[TIGR (Slovenija)|TIGR]], koja je djelovala na [[Primorska|području slovenskog Primorja]]. Prema mišljenju njegovog suvremenika i kritičara Lina Legiše (1908-1980), Bartol je se služio [[alegorija]]ma iz islamskog svijeta – sličnima onima u svojoj zbirci "Al Araf" – kako bi istražio dilemu koju je sažeo i Miran Hladnik: "Svijet vjeruje u dobrotu samo onda kada ona proizlazi iz snage, kada se njome hvale slabi, nitko im ne vjeruje (...)" te "(...) umjesto uloge "miroljubivih težaka", on poziva Slovence na rizične odluke, na napuštanje [[Ivan Cankar|Cankarova]] primjera (podsjećajući na njegovu trijadu vjere, nade i ljubavi iz djela "Slike iz snova") i na slijeđenje odvažnog Črtomira iz [[France Prešeren|Prešerenovog]] "[[Krštenje na Savici|Krštenja na Savici]]" – jer samo takvo djelovanje može osigurati njihov nacionalni opstanak." Ratnike Hasana ibn al-Sabaha može se također usporediti s današnjim [[Terorizam|teroristima]] – osobito onima čiji su korijeni u islamizmu ili islamskom fundamentalizmu – te s njihovom sposobnošću manipuliranja ljudima. Samog Hasana pak može se usporediti s njihovim vođama, kojima je stalo isključivo do vlastite moći. Kako piše Boris Paternu u zbirci "Pogledi na Bartola", postoje tri zasebne faze u recepciji "Alamuta" unutar slovenskog javnog prostora i među književnim kritičarima. Nakon objavljivanja [[1938.]] godine, roman je naišao na uglavnom negativne kritike, ili barem na znatne zadrške. Posljedično, "Alamut" je na nekoliko desetljeća gotovo pao u zaborav, bivajući zapravo "gurnut na margine slovenske književnosti". Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i nakon njega, najsporniji aspekt romana bila je njegova filozofska i moralna dimenzija. Kritičarima je smetala filozofija subjektivizma, nihilizma, skepticizma i moralnog relativizma koju djelo zastupa. Štoviše, zamjerali su mu jezičnu nespretnost, shematičnost likova, nerealističnu strukturu radnje te odmak od neposredne suvremenosti – premještanje čitatelja u egzotičan svijet, daleko od slovenskog iskustva. "To je razumljivo s obzirom na povlašten položaj koji je u poslijeratnom društveno-političkom krajoliku zauzimala tradicija socijalističkog realizma – tradicija kojoj Bartol nije pripadao i koja ga je doživljavala kao protivnika", napominje Janko Kos u "Pogledima na Bartola". [[1980-e|1980-ih]] godina roman je doživio svojevrsnu renesansu, pri čemu su objavljena dva izdanja ([[1984.]] i [[1988.]]), piše Paternu. Godine 1988. objavljena je i Bartolova zbirka kratke proze "Između idile i užasa" ({{jez-sl|Med idilo in grozo}}). U to je vrijeme Bartolov opus rehabilitirala generacija slovenskih [[Postmodernizam|postmodernista]] ([[Andrej Blatnik|Blatnik]], [[Drago Jančar|Jančar]], [[Igor Bratož|Bratož]], [[Miha Mazzini|Mazzini]]), koji su "Alamut" promatrali kao preteču postmodernizma – prvenstveno zbog njegove [[Enciklopedija|enciklopedijske]] prirode, miješanja žanrova, brisanja granica između "visoke" i "niske" kulture te istraživanja relativizma. Kao završnu fazu – onu koja "teži objektivnoj procjeni stvari" – Paternu navodi simpozij pod naslovom "Vladimir Bartol i slovenska književnost", održan [[15. februara]] [[1990.]] u kulturnom centru Cankarjev dom u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Paternu također ističe francuski (1988.) i španjolski (1989.) prijevod "Alamuta" kao ključne trenutke za percepciju i rasprave o romanu. Oni su označili ulazak na globalno književno tržište u razmjerima kakvi za slovensku književnost dotad nisu bili zabilježeni. Zbog uvrštavanja na popis lektire za državnu maturu, roman je i dalje izazivao znatan interes. Učenici su o njemu pisali eseje na državnoj maturi u tri navrata. Prvi put to je bilo [[2003.]] godine, u sklopu teme "etička pitanja u romanu", pri čemu se pojavio uz roman "Zločin i kazna" [[Dostojevski|F. M. Dostojevskog]]. Godinu dana kasnije, naglasak je bio na temi "moć autoriteta i sloboda pojedinca", uz roman "Vrli novi svijet" [[Aldous Huxley|A. Huxleyja]] kao popratno djelo. Isti par romana ponovno se pojavio na državnoj maturi [[2017.]] godine, ovaj put s fokusom na temu "[[samoubojstvo]] kao bijeg od društvenog mehanizma". == Radnja == Roman govori o [[iran]]skoj tvrđavi zvanoj [[Tvrđava Alamūt|Alamūt]] ({{jez-fa|الموت}}), nekih 100 km od grada [[Kazvin]]a, gdje vođa sekte [[Ismailizam|ismailija]], [[Hasan-e Sabāh]]{{efn|Ḥasan-i Ṣabāḥ (oko [[Kom]], [[1034.]] – Alamūt, [[1124.]]), historijska ličnost, bio je karizmatični vođa Nizarija, sekte ismailita, ogranak šiita, poznatih i kao "asasini" (Ḥašīšijūn).}} skuplja vojsku za napad na [[Suniti|sunitske]] [[Seldžučka Monarhija|Seldžuke]] koji su zaposjeli [[Iran]]. U tvrđavu se, potaknut željama obitelji, zaputi mladi ibn Tahir, koji je kasnije izabran u četu najsposobnijih i najubojitijih vojnika, fedaija. Kroz njihov trening i obrazovanje, naučeni su dati vlastiti život za ispunjenje svojih naredbi. Ukoliko poginu, rečeno im je da odlaze u raj, gdje će uživati u jelu, piću, obilju i ženama. U to svi vjeruju, jer ih Hasan omami [[hašiš]]em, te ih u nesvijesti premjesti u kraljevske vrtove iza tvrđave, koje je dao urediti prema svojem opisu [[raj]]a. Fedaiji tako vjeruju da je sam Alah podario moć Hasanu da ih u zaslužen čas pošalje u nebesa. Među njima i djevojkama u vrtu se razviju ljubavne veze, koje Hasan, naravno, iskorištava. Da bi seldžučki vojnici spoznali njegovu moć, naređuje jednom od fedaija da se baci s tornja. Ovaj, vjerujući da će se tako vratiti svojoj dragoj u raju, to učini sa smješkom. Ibn Tahira, najsposobnijeg fedaija, Hasan pošalje ubiti [[Nizam al-Mulk]]a, sultanovog vezira, koji ga je u prošlosti izdao. Kada ibn Tahir izvrši zapovijed, vezir mu pred smrt otkrije istinu o Hasanovim planovima, na što se ibn Tahir zaputi natrag u Alamut, odlučivši ubiti Hasana. Hasan ga primi i otkrije mu pravi smisao svojeg nauka – ništa nije istinito, sve je dozvoljeno. Potom ga pusti i otpremi ga da putuje po svijetu. Drugi fedai ubije sultana, država se raspadne, te počne rat za prijestolje. Hasan se zatvara u toranj, gdje do smrti radi i zapovijeda ismailijama preko svojih vjernih daija, važnih vjerskih i vojnih časnika. == Povezano == * [[Tvrđava Alamut]] * [[Ismailizam]] * [[Asasini]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Romani 1938.]] [[Kategorija:Slovenska književnost]] [[Kategorija:Historijski romani]] n3yukfxb7cwycu93oq0gd06k3stegaq 42712954 42712953 2026-10-23T17:36:23Z Inokosni organ 160059 /* Povezano */ 42712954 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Alamut (razvrstavanje)}} {{Italic title}} {{Infokutija knjiga | naslov = Alamut | slika = | opis_slike = | autor = [[Vladimir Bartol]] | naslov_orig = | naslov_prev = | prijevod = | ilustrator = | dizajn_korica = | zemlja = {{flag|Slovenija}} | jezik = [[slovenski]] | serija = | tema = | žanr = | izdavač = Modra ptica ([[Ljubljana]]) | datum_izdanja = [[1938.]] | medij_tip = | stranica = 452 | isbn = prije uvođenja ISBN a | oclc = 440303853 | dewey = | congress = | prethodi = | slijedi = }} '''''Alamut''''' je najpoznatije djelo [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]]. Prvo izdanje izašlo je [[1938.]] godine, a bavi se pričom o Hasan ibn as-Sabahu i njegovoj sekti [[Ismailizam|ismailija]]. == Kritika == U svoje vrijeme knjiga nije bila hvaljena od strane kritičara, no popularnost joj je porasla osamdesetih godina [[20. vijek]]a, te ponovno u početkom [[21. vijek]]a, kada je, nakon što ju je na engleski preveo Michael E. Biggins (r. 1954), nadahnula autore računalne igre ''[[Assassin's Creed (serijal)|Assassin's Creed]]''. [[Videoigra]] ''[[Assassin's Creed]]'' je prvi put izašla [[2005.]] godine. Bartol je roman počeo pisati ranih [[1930-ih]] godina u [[Pariz]]u. Tamo je sreo slovenskog književnog kritičara Josipa Vidmara, koji ga je upoznao s pričom o Hasanu-e Sabahu. Dodatan poticaj za roman bio je atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I]] od strane hrvatskih i bugarskih radikalnih nacionalista, kojeg je navodno potakla talijanska fašistička vlada. Kada je prvi put objavljen, roman je bio sarkastično posvećen [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]]. Glavna poruka romana jest: tamo gdje ništa nije istinito, sve je dopušteno. Kritičar Boris Paternu (1926-2021) karakterizira roman kao historijski, filozofski i trivijalni roman. U zbirci "Jezična i književnopovijesna istraživanja" ({{jez-sl|Jezikoslovne in literarnovedne raziskave}}) piše da roman spaja "suvremena egzistencijalna pitanja sa živopisnim orijentalnim srednjovjekovljem, filozofijom s bogatom maštom te intelektualiziranim jezikom s jednostavnim, klišeiziranim pripovijedanjem”. U svom eseju "Problemi s Bartolom" ({{jez-sl|Težave z Bartolom}}), objavljenom u zborniku "Pogledi na Bartola", Janko Kos (r. 1931.) piše da se pitanje europskog [[Nihilizam|nihilizma]] u romanu razotkriva u samoj njegovoj srži, kroz maksimu sadržanu u motu romana "Alamut" – "ništa nije istina, sve je dopušteno" – ili, kako stoji u šestom poglavlju: "stoga ne vjerujemo ni u što i smijemo činiti sve". Kako dodaje Kos, već su i u najranijim reakcijama na roman kritičari uglavnom prepoznavali poveznice prvenstveno s [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheom]] pa i s [[Sigmund Freud|Freudom]]. U spomenutoj raspravi o historijskoj vrijednosti "Alamuta", Kos nadalje primjećuje da se autorovo čvrsto uvjerenje – kako je stvorio historijski roman u pravom smislu riječi – "pokazuje manje-više naivnom samoobmanom". Ipak, Kos ističe da za vrednovanje i ispravno razumijevanje romana "taj aspekt teksta nema osobitog značenja". Prema nekim navodima, Vladimir Bartol simpatizirao je organizaciju [[TIGR (Slovenija)|TIGR]], koja je djelovala na [[Primorska|području slovenskog Primorja]]. Prema mišljenju njegovog suvremenika i kritičara Lina Legiše (1908-1980), Bartol je se služio [[alegorija]]ma iz islamskog svijeta – sličnima onima u svojoj zbirci "Al Araf" – kako bi istražio dilemu koju je sažeo i Miran Hladnik: "Svijet vjeruje u dobrotu samo onda kada ona proizlazi iz snage, kada se njome hvale slabi, nitko im ne vjeruje (...)" te "(...) umjesto uloge "miroljubivih težaka", on poziva Slovence na rizične odluke, na napuštanje [[Ivan Cankar|Cankarova]] primjera (podsjećajući na njegovu trijadu vjere, nade i ljubavi iz djela "Slike iz snova") i na slijeđenje odvažnog Črtomira iz [[France Prešeren|Prešerenovog]] "[[Krštenje na Savici|Krštenja na Savici]]" – jer samo takvo djelovanje može osigurati njihov nacionalni opstanak." Ratnike Hasana ibn al-Sabaha može se također usporediti s današnjim [[Terorizam|teroristima]] – osobito onima čiji su korijeni u islamizmu ili islamskom fundamentalizmu – te s njihovom sposobnošću manipuliranja ljudima. Samog Hasana pak može se usporediti s njihovim vođama, kojima je stalo isključivo do vlastite moći. Kako piše Boris Paternu u zbirci "Pogledi na Bartola", postoje tri zasebne faze u recepciji "Alamuta" unutar slovenskog javnog prostora i među književnim kritičarima. Nakon objavljivanja [[1938.]] godine, roman je naišao na uglavnom negativne kritike, ili barem na znatne zadrške. Posljedično, "Alamut" je na nekoliko desetljeća gotovo pao u zaborav, bivajući zapravo "gurnut na margine slovenske književnosti". Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i nakon njega, najsporniji aspekt romana bila je njegova filozofska i moralna dimenzija. Kritičarima je smetala filozofija subjektivizma, nihilizma, skepticizma i moralnog relativizma koju djelo zastupa. Štoviše, zamjerali su mu jezičnu nespretnost, shematičnost likova, nerealističnu strukturu radnje te odmak od neposredne suvremenosti – premještanje čitatelja u egzotičan svijet, daleko od slovenskog iskustva. "To je razumljivo s obzirom na povlašten položaj koji je u poslijeratnom društveno-političkom krajoliku zauzimala tradicija socijalističkog realizma – tradicija kojoj Bartol nije pripadao i koja ga je doživljavala kao protivnika", napominje Janko Kos u "Pogledima na Bartola". [[1980-e|1980-ih]] godina roman je doživio svojevrsnu renesansu, pri čemu su objavljena dva izdanja ([[1984.]] i [[1988.]]), piše Paternu. Godine 1988. objavljena je i Bartolova zbirka kratke proze "Između idile i užasa" ({{jez-sl|Med idilo in grozo}}). U to je vrijeme Bartolov opus rehabilitirala generacija slovenskih [[Postmodernizam|postmodernista]] ([[Andrej Blatnik|Blatnik]], [[Drago Jančar|Jančar]], [[Igor Bratož|Bratož]], [[Miha Mazzini|Mazzini]]), koji su "Alamut" promatrali kao preteču postmodernizma – prvenstveno zbog njegove [[Enciklopedija|enciklopedijske]] prirode, miješanja žanrova, brisanja granica između "visoke" i "niske" kulture te istraživanja relativizma. Kao završnu fazu – onu koja "teži objektivnoj procjeni stvari" – Paternu navodi simpozij pod naslovom "Vladimir Bartol i slovenska književnost", održan [[15. februara]] [[1990.]] u kulturnom centru Cankarjev dom u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Paternu također ističe francuski (1988.) i španjolski (1989.) prijevod "Alamuta" kao ključne trenutke za percepciju i rasprave o romanu. Oni su označili ulazak na globalno književno tržište u razmjerima kakvi za slovensku književnost dotad nisu bili zabilježeni. Zbog uvrštavanja na popis lektire za državnu maturu, roman je i dalje izazivao znatan interes. Učenici su o njemu pisali eseje na državnoj maturi u tri navrata. Prvi put to je bilo [[2003.]] godine, u sklopu teme "etička pitanja u romanu", pri čemu se pojavio uz roman "Zločin i kazna" [[Dostojevski|F. M. Dostojevskog]]. Godinu dana kasnije, naglasak je bio na temi "moć autoriteta i sloboda pojedinca", uz roman "Vrli novi svijet" [[Aldous Huxley|A. Huxleyja]] kao popratno djelo. Isti par romana ponovno se pojavio na državnoj maturi [[2017.]] godine, ovaj put s fokusom na temu "[[samoubojstvo]] kao bijeg od društvenog mehanizma". == Radnja == Roman govori o [[iran]]skoj tvrđavi zvanoj [[Tvrđava Alamūt|Alamūt]] ({{jez-fa|الموت}}), nekih 100 km od grada [[Kazvin]]a, gdje vođa sekte [[Ismailizam|ismailija]], [[Hasan-e Sabāh]]{{efn|Ḥasan-i Ṣabāḥ (oko [[Kom]], [[1034.]] – Alamūt, [[1124.]]), historijska ličnost, bio je karizmatični vođa Nizarija, sekte ismailita, ogranak šiita, poznatih i kao "asasini" (Ḥašīšijūn).}} skuplja vojsku za napad na [[Suniti|sunitske]] [[Seldžučka Monarhija|Seldžuke]] koji su zaposjeli [[Iran]]. U tvrđavu se, potaknut željama obitelji, zaputi mladi ibn Tahir, koji je kasnije izabran u četu najsposobnijih i najubojitijih vojnika, fedaija. Kroz njihov trening i obrazovanje, naučeni su dati vlastiti život za ispunjenje svojih naredbi. Ukoliko poginu, rečeno im je da odlaze u raj, gdje će uživati u jelu, piću, obilju i ženama. U to svi vjeruju, jer ih Hasan omami [[hašiš]]em, te ih u nesvijesti premjesti u kraljevske vrtove iza tvrđave, koje je dao urediti prema svojem opisu [[raj]]a. Fedaiji tako vjeruju da je sam Alah podario moć Hasanu da ih u zaslužen čas pošalje u nebesa. Među njima i djevojkama u vrtu se razviju ljubavne veze, koje Hasan, naravno, iskorištava. Da bi seldžučki vojnici spoznali njegovu moć, naređuje jednom od fedaija da se baci s tornja. Ovaj, vjerujući da će se tako vratiti svojoj dragoj u raju, to učini sa smješkom. Ibn Tahira, najsposobnijeg fedaija, Hasan pošalje ubiti [[Nizam al-Mulk]]a, sultanovog vezira, koji ga je u prošlosti izdao. Kada ibn Tahir izvrši zapovijed, vezir mu pred smrt otkrije istinu o Hasanovim planovima, na što se ibn Tahir zaputi natrag u Alamut, odlučivši ubiti Hasana. Hasan ga primi i otkrije mu pravi smisao svojeg nauka – ništa nije istinito, sve je dozvoljeno. Potom ga pusti i otpremi ga da putuje po svijetu. Drugi fedai ubije sultana, država se raspadne, te počne rat za prijestolje. Hasan se zatvara u toranj, gdje do smrti radi i zapovijeda ismailijama preko svojih vjernih daija, važnih vjerskih i vojnih časnika. == Povezano == * [[Slovenska književnost]] * [[Tvrđava Alamut]] * [[Ismailizam]] * [[Asasini]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Romani 1938.]] [[Kategorija:Slovenska književnost]] [[Kategorija:Historijski romani]] 204i01ofy9ezukan5bfv1t5nrbz1t9a 42712955 42712954 2026-10-23T17:40:22Z Inokosni organ 160059 42712955 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Alamut (razvrstavanje)}} {{Italic title}} {{Infokutija knjiga | naslov = Alamut | slika = | opis_slike = | autor = [[Vladimir Bartol]] | naslov_orig = | naslov_prev = | prijevod = | ilustrator = | dizajn_korica = | zemlja = {{flag|Slovenija}} | jezik = [[slovenski]] | serija = | tema = | žanr = historijski roman | izdavač = {{flagicon|SLO}} Modra ptica ([[Ljubljana]]) | datum_izdanja = [[1938.]] | medij_tip = | stranica = 452 | isbn = prije uvođenja ISBN a | oclc = 440303853 | dewey = | congress = | prethodi = | slijedi = }} '''''Alamut''''' je najpoznatije djelo [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]]. Prvo izdanje izašlo je [[1938.]] godine, a bavi se pričom o Hasan ibn as-Sabahu i njegovoj sekti [[Ismailizam|ismailija]]. == Kritika == U svoje vrijeme knjiga nije bila hvaljena od strane kritičara, no popularnost joj je porasla osamdesetih godina [[20. vijek]]a, te ponovno u početkom [[21. vijek]]a, kada je, nakon što ju je na engleski preveo Michael E. Biggins (r. 1954), nadahnula autore računalne igre ''[[Assassin's Creed (serijal)|Assassin's Creed]]''. [[Videoigra]] ''[[Assassin's Creed]]'' je prvi put izašla [[2005.]] godine. Bartol je roman počeo pisati ranih [[1930-ih]] godina u [[Pariz]]u. Tamo je sreo slovenskog književnog kritičara Josipa Vidmara, koji ga je upoznao s pričom o Hasanu-e Sabahu. Dodatan poticaj za roman bio je atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I]] od strane hrvatskih i bugarskih radikalnih nacionalista, kojeg je navodno potakla talijanska fašistička vlada. Kada je prvi put objavljen, roman je bio sarkastično posvećen [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]]. Glavna poruka romana jest: tamo gdje ništa nije istinito, sve je dopušteno. Kritičar Boris Paternu (1926-2021) karakterizira roman kao historijski, filozofski i trivijalni roman. U zbirci "Jezična i književnopovijesna istraživanja" ({{jez-sl|Jezikoslovne in literarnovedne raziskave}}) piše da roman spaja "suvremena egzistencijalna pitanja sa živopisnim orijentalnim srednjovjekovljem, filozofijom s bogatom maštom te intelektualiziranim jezikom s jednostavnim, klišeiziranim pripovijedanjem”. U svom eseju "Problemi s Bartolom" ({{jez-sl|Težave z Bartolom}}), objavljenom u zborniku "Pogledi na Bartola", Janko Kos (r. 1931.) piše da se pitanje europskog [[Nihilizam|nihilizma]] u romanu razotkriva u samoj njegovoj srži, kroz maksimu sadržanu u motu romana "Alamut" – "ništa nije istina, sve je dopušteno" – ili, kako stoji u šestom poglavlju: "stoga ne vjerujemo ni u što i smijemo činiti sve". Kako dodaje Kos, već su i u najranijim reakcijama na roman kritičari uglavnom prepoznavali poveznice prvenstveno s [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheom]] pa i s [[Sigmund Freud|Freudom]]. U spomenutoj raspravi o historijskoj vrijednosti "Alamuta", Kos nadalje primjećuje da se autorovo čvrsto uvjerenje – kako je stvorio historijski roman u pravom smislu riječi – "pokazuje manje-više naivnom samoobmanom". Ipak, Kos ističe da za vrednovanje i ispravno razumijevanje romana "taj aspekt teksta nema osobitog značenja". Prema nekim navodima, Vladimir Bartol simpatizirao je organizaciju [[TIGR (Slovenija)|TIGR]], koja je djelovala na [[Primorska|području slovenskog Primorja]]. Prema mišljenju njegovog suvremenika i kritičara Lina Legiše (1908-1980), Bartol je se služio [[alegorija]]ma iz islamskog svijeta – sličnima onima u svojoj zbirci "Al Araf" – kako bi istražio dilemu koju je sažeo i Miran Hladnik: "Svijet vjeruje u dobrotu samo onda kada ona proizlazi iz snage, kada se njome hvale slabi, nitko im ne vjeruje (...)" te "(...) umjesto uloge "miroljubivih težaka", on poziva Slovence na rizične odluke, na napuštanje [[Ivan Cankar|Cankarova]] primjera (podsjećajući na njegovu trijadu vjere, nade i ljubavi iz djela "Slike iz snova") i na slijeđenje odvažnog Črtomira iz [[France Prešeren|Prešerenovog]] "[[Krštenje na Savici|Krštenja na Savici]]" – jer samo takvo djelovanje može osigurati njihov nacionalni opstanak." Ratnike Hasana ibn al-Sabaha može se također usporediti s današnjim [[Terorizam|teroristima]] – osobito onima čiji su korijeni u islamizmu ili islamskom fundamentalizmu – te s njihovom sposobnošću manipuliranja ljudima. Samog Hasana pak može se usporediti s njihovim vođama, kojima je stalo isključivo do vlastite moći. Kako piše Boris Paternu u zbirci "Pogledi na Bartola", postoje tri zasebne faze u recepciji "Alamuta" unutar slovenskog javnog prostora i među književnim kritičarima. Nakon objavljivanja [[1938.]] godine, roman je naišao na uglavnom negativne kritike, ili barem na znatne zadrške. Posljedično, "Alamut" je na nekoliko desetljeća gotovo pao u zaborav, bivajući zapravo "gurnut na margine slovenske književnosti". Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i nakon njega, najsporniji aspekt romana bila je njegova filozofska i moralna dimenzija. Kritičarima je smetala filozofija subjektivizma, nihilizma, skepticizma i moralnog relativizma koju djelo zastupa. Štoviše, zamjerali su mu jezičnu nespretnost, shematičnost likova, nerealističnu strukturu radnje te odmak od neposredne suvremenosti – premještanje čitatelja u egzotičan svijet, daleko od slovenskog iskustva. "To je razumljivo s obzirom na povlašten položaj koji je u poslijeratnom društveno-političkom krajoliku zauzimala tradicija socijalističkog realizma – tradicija kojoj Bartol nije pripadao i koja ga je doživljavala kao protivnika", napominje Janko Kos u "Pogledima na Bartola". [[1980-e|1980-ih]] godina roman je doživio svojevrsnu renesansu, pri čemu su objavljena dva izdanja ([[1984.]] i [[1988.]]), piše Paternu. Godine 1988. objavljena je i Bartolova zbirka kratke proze "Između idile i užasa" ({{jez-sl|Med idilo in grozo}}). U to je vrijeme Bartolov opus rehabilitirala generacija slovenskih [[Postmodernizam|postmodernista]] ([[Andrej Blatnik|Blatnik]], [[Drago Jančar|Jančar]], [[Igor Bratož|Bratož]], [[Miha Mazzini|Mazzini]]), koji su "Alamut" promatrali kao preteču postmodernizma – prvenstveno zbog njegove [[Enciklopedija|enciklopedijske]] prirode, miješanja žanrova, brisanja granica između "visoke" i "niske" kulture te istraživanja relativizma. Kao završnu fazu – onu koja "teži objektivnoj procjeni stvari" – Paternu navodi simpozij pod naslovom "Vladimir Bartol i slovenska književnost", održan [[15. februara]] [[1990.]] u kulturnom centru Cankarjev dom u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Paternu također ističe francuski (1988.) i španjolski (1989.) prijevod "Alamuta" kao ključne trenutke za percepciju i rasprave o romanu. Oni su označili ulazak na globalno književno tržište u razmjerima kakvi za slovensku književnost dotad nisu bili zabilježeni. Zbog uvrštavanja na popis lektire za državnu maturu, roman je i dalje izazivao znatan interes. Učenici su o njemu pisali eseje na državnoj maturi u tri navrata. Prvi put to je bilo [[2003.]] godine, u sklopu teme "etička pitanja u romanu", pri čemu se pojavio uz roman "Zločin i kazna" [[Dostojevski|F. M. Dostojevskog]]. Godinu dana kasnije, naglasak je bio na temi "moć autoriteta i sloboda pojedinca", uz roman "Vrli novi svijet" [[Aldous Huxley|A. Huxleyja]] kao popratno djelo. Isti par romana ponovno se pojavio na državnoj maturi [[2017.]] godine, ovaj put s fokusom na temu "[[samoubojstvo]] kao bijeg od društvenog mehanizma". == Radnja == Roman govori o [[iran]]skoj tvrđavi zvanoj [[Tvrđava Alamūt|Alamūt]] ({{jez-fa|الموت}}), nekih 100 km od grada [[Kazvin]]a, gdje vođa sekte [[Ismailizam|ismailija]], [[Hasan-e Sabāh]]{{efn|Ḥasan-i Ṣabāḥ (oko [[Kom]], [[1034.]] – Alamūt, [[1124.]]), historijska ličnost, bio je karizmatični vođa Nizarija, sekte ismailita, ogranak šiita, poznatih i kao "asasini" (Ḥašīšijūn).}} skuplja vojsku za napad na [[Suniti|sunitske]] [[Seldžučka Monarhija|Seldžuke]] koji su zaposjeli [[Iran]]. U tvrđavu se, potaknut željama obitelji, zaputi mladi ibn Tahir, koji je kasnije izabran u četu najsposobnijih i najubojitijih vojnika, fedaija. Kroz njihov trening i obrazovanje, naučeni su dati vlastiti život za ispunjenje svojih naredbi. Ukoliko poginu, rečeno im je da odlaze u raj, gdje će uživati u jelu, piću, obilju i ženama. U to svi vjeruju, jer ih Hasan omami [[hašiš]]em, te ih u nesvijesti premjesti u kraljevske vrtove iza tvrđave, koje je dao urediti prema svojem opisu [[raj]]a. Fedaiji tako vjeruju da je sam Alah podario moć Hasanu da ih u zaslužen čas pošalje u nebesa. Među njima i djevojkama u vrtu se razviju ljubavne veze, koje Hasan, naravno, iskorištava. Da bi seldžučki vojnici spoznali njegovu moć, naređuje jednom od fedaija da se baci s tornja. Ovaj, vjerujući da će se tako vratiti svojoj dragoj u raju, to učini sa smješkom. Ibn Tahira, najsposobnijeg fedaija, Hasan pošalje ubiti [[Nizam al-Mulk]]a, sultanovog vezira, koji ga je u prošlosti izdao. Kada ibn Tahir izvrši zapovijed, vezir mu pred smrt otkrije istinu o Hasanovim planovima, na što se ibn Tahir zaputi natrag u Alamut, odlučivši ubiti Hasana. Hasan ga primi i otkrije mu pravi smisao svojeg nauka – ništa nije istinito, sve je dozvoljeno. Potom ga pusti i otpremi ga da putuje po svijetu. Drugi fedai ubije sultana, država se raspadne, te počne rat za prijestolje. Hasan se zatvara u toranj, gdje do smrti radi i zapovijeda ismailijama preko svojih vjernih daija, važnih vjerskih i vojnih časnika. == Povezano == * [[Slovenska književnost]] * [[Tvrđava Alamut]] * [[Ismailizam]] * [[Asasini]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Romani 1938.]] [[Kategorija:Slovenska književnost]] [[Kategorija:Historijski romani]] pbtc74az39fl8cemg0q9izvhmmbo17i 42712957 42712955 2026-10-23T17:43:01Z Inokosni organ 160059 /* Kritika */ 42712957 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Alamut (razvrstavanje)}} {{Italic title}} {{Infokutija knjiga | naslov = Alamut | slika = | opis_slike = | autor = [[Vladimir Bartol]] | naslov_orig = | naslov_prev = | prijevod = | ilustrator = | dizajn_korica = | zemlja = {{flag|Slovenija}} | jezik = [[slovenski]] | serija = | tema = | žanr = historijski roman | izdavač = {{flagicon|SLO}} Modra ptica ([[Ljubljana]]) | datum_izdanja = [[1938.]] | medij_tip = | stranica = 452 | isbn = prije uvođenja ISBN a | oclc = 440303853 | dewey = | congress = | prethodi = | slijedi = }} '''''Alamut''''' je najpoznatije djelo [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]]. Prvo izdanje izašlo je [[1938.]] godine, a bavi se pričom o Hasan ibn as-Sabahu i njegovoj sekti [[Ismailizam|ismailija]]. == Kritika == [[Datoteka:Alamut2.jpg|thumb|left|250px|Ruševine srednjevjekovne tvrđave [[Tvrđava Alamūt|Alamūt]] u sjevernom [[Iran]]u.]] U svoje vrijeme knjiga nije bila hvaljena od strane kritičara, no popularnost joj je porasla osamdesetih godina [[20. vijek]]a, te ponovno u početkom [[21. vijek]]a, kada je, nakon što ju je na engleski preveo Michael E. Biggins (r. 1954), nadahnula autore računalne igre ''[[Assassin's Creed (serijal)|Assassin's Creed]]''. [[Videoigra]] ''[[Assassin's Creed]]'' je prvi put izašla [[2005.]] godine. Bartol je roman počeo pisati ranih [[1930-ih]] godina u [[Pariz]]u. Tamo je sreo slovenskog književnog kritičara Josipa Vidmara, koji ga je upoznao s pričom o Hasanu-e Sabahu. Dodatan poticaj za roman bio je atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I]] od strane hrvatskih i bugarskih radikalnih nacionalista, kojeg je navodno potakla talijanska fašistička vlada. Kada je prvi put objavljen, roman je bio sarkastično posvećen [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]]. Glavna poruka romana jest: tamo gdje ništa nije istinito, sve je dopušteno. Kritičar Boris Paternu (1926-2021) karakterizira roman kao historijski, filozofski i trivijalni roman. U zbirci "Jezična i književnopovijesna istraživanja" ({{jez-sl|Jezikoslovne in literarnovedne raziskave}}) piše da roman spaja "suvremena egzistencijalna pitanja sa živopisnim orijentalnim srednjovjekovljem, filozofijom s bogatom maštom te intelektualiziranim jezikom s jednostavnim, klišeiziranim pripovijedanjem”. U svom eseju "Problemi s Bartolom" ({{jez-sl|Težave z Bartolom}}), objavljenom u zborniku "Pogledi na Bartola", Janko Kos (r. 1931.) piše da se pitanje europskog [[Nihilizam|nihilizma]] u romanu razotkriva u samoj njegovoj srži, kroz maksimu sadržanu u motu romana "Alamut" – "ništa nije istina, sve je dopušteno" – ili, kako stoji u šestom poglavlju: "stoga ne vjerujemo ni u što i smijemo činiti sve". Kako dodaje Kos, već su i u najranijim reakcijama na roman kritičari uglavnom prepoznavali poveznice prvenstveno s [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheom]] pa i s [[Sigmund Freud|Freudom]]. U spomenutoj raspravi o historijskoj vrijednosti "Alamuta", Kos nadalje primjećuje da se autorovo čvrsto uvjerenje – kako je stvorio historijski roman u pravom smislu riječi – "pokazuje manje-više naivnom samoobmanom". Ipak, Kos ističe da za vrednovanje i ispravno razumijevanje romana "taj aspekt teksta nema osobitog značenja". Prema nekim navodima, Vladimir Bartol simpatizirao je organizaciju [[TIGR (Slovenija)|TIGR]], koja je djelovala na [[Primorska|području slovenskog Primorja]]. Prema mišljenju njegovog suvremenika i kritičara Lina Legiše (1908-1980), Bartol je se služio [[alegorija]]ma iz islamskog svijeta – sličnima onima u svojoj zbirci "Al Araf" – kako bi istražio dilemu koju je sažeo i Miran Hladnik: "Svijet vjeruje u dobrotu samo onda kada ona proizlazi iz snage, kada se njome hvale slabi, nitko im ne vjeruje (...)" te "(...) umjesto uloge "miroljubivih težaka", on poziva Slovence na rizične odluke, na napuštanje [[Ivan Cankar|Cankarova]] primjera (podsjećajući na njegovu trijadu vjere, nade i ljubavi iz djela "Slike iz snova") i na slijeđenje odvažnog Črtomira iz [[France Prešeren|Prešerenovog]] "[[Krštenje na Savici|Krštenja na Savici]]" – jer samo takvo djelovanje može osigurati njihov nacionalni opstanak." Ratnike Hasana ibn al-Sabaha može se također usporediti s današnjim [[Terorizam|teroristima]] – osobito onima čiji su korijeni u islamizmu ili islamskom fundamentalizmu – te s njihovom sposobnošću manipuliranja ljudima. Samog Hasana pak može se usporediti s njihovim vođama, kojima je stalo isključivo do vlastite moći. Kako piše Boris Paternu u zbirci "Pogledi na Bartola", postoje tri zasebne faze u recepciji "Alamuta" unutar slovenskog javnog prostora i među književnim kritičarima. Nakon objavljivanja [[1938.]] godine, roman je naišao na uglavnom negativne kritike, ili barem na znatne zadrške. Posljedično, "Alamut" je na nekoliko desetljeća gotovo pao u zaborav, bivajući zapravo "gurnut na margine slovenske književnosti". Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i nakon njega, najsporniji aspekt romana bila je njegova filozofska i moralna dimenzija. Kritičarima je smetala filozofija subjektivizma, nihilizma, skepticizma i moralnog relativizma koju djelo zastupa. Štoviše, zamjerali su mu jezičnu nespretnost, shematičnost likova, nerealističnu strukturu radnje te odmak od neposredne suvremenosti – premještanje čitatelja u egzotičan svijet, daleko od slovenskog iskustva. "To je razumljivo s obzirom na povlašten položaj koji je u poslijeratnom društveno-političkom krajoliku zauzimala tradicija socijalističkog realizma – tradicija kojoj Bartol nije pripadao i koja ga je doživljavala kao protivnika", napominje Janko Kos u "Pogledima na Bartola". [[1980-e|1980-ih]] godina roman je doživio svojevrsnu renesansu, pri čemu su objavljena dva izdanja ([[1984.]] i [[1988.]]), piše Paternu. Godine 1988. objavljena je i Bartolova zbirka kratke proze "Između idile i užasa" ({{jez-sl|Med idilo in grozo}}). U to je vrijeme Bartolov opus rehabilitirala generacija slovenskih [[Postmodernizam|postmodernista]] ([[Andrej Blatnik|Blatnik]], [[Drago Jančar|Jančar]], [[Igor Bratož|Bratož]], [[Miha Mazzini|Mazzini]]), koji su "Alamut" promatrali kao preteču postmodernizma – prvenstveno zbog njegove [[Enciklopedija|enciklopedijske]] prirode, miješanja žanrova, brisanja granica između "visoke" i "niske" kulture te istraživanja relativizma. Kao završnu fazu – onu koja "teži objektivnoj procjeni stvari" – Paternu navodi simpozij pod naslovom "Vladimir Bartol i slovenska književnost", održan [[15. februara]] [[1990.]] u kulturnom centru Cankarjev dom u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Paternu također ističe francuski (1988.) i španjolski (1989.) prijevod "Alamuta" kao ključne trenutke za percepciju i rasprave o romanu. Oni su označili ulazak na globalno književno tržište u razmjerima kakvi za slovensku književnost dotad nisu bili zabilježeni. Zbog uvrštavanja na popis lektire za državnu maturu, roman je i dalje izazivao znatan interes. Učenici su o njemu pisali eseje na državnoj maturi u tri navrata. Prvi put to je bilo [[2003.]] godine, u sklopu teme "etička pitanja u romanu", pri čemu se pojavio uz roman "Zločin i kazna" [[Dostojevski|F. M. Dostojevskog]]. Godinu dana kasnije, naglasak je bio na temi "moć autoriteta i sloboda pojedinca", uz roman "Vrli novi svijet" [[Aldous Huxley|A. Huxleyja]] kao popratno djelo. Isti par romana ponovno se pojavio na državnoj maturi [[2017.]] godine, ovaj put s fokusom na temu "[[samoubojstvo]] kao bijeg od društvenog mehanizma". == Radnja == Roman govori o [[iran]]skoj tvrđavi zvanoj [[Tvrđava Alamūt|Alamūt]] ({{jez-fa|الموت}}), nekih 100 km od grada [[Kazvin]]a, gdje vođa sekte [[Ismailizam|ismailija]], [[Hasan-e Sabāh]]{{efn|Ḥasan-i Ṣabāḥ (oko [[Kom]], [[1034.]] – Alamūt, [[1124.]]), historijska ličnost, bio je karizmatični vođa Nizarija, sekte ismailita, ogranak šiita, poznatih i kao "asasini" (Ḥašīšijūn).}} skuplja vojsku za napad na [[Suniti|sunitske]] [[Seldžučka Monarhija|Seldžuke]] koji su zaposjeli [[Iran]]. U tvrđavu se, potaknut željama obitelji, zaputi mladi ibn Tahir, koji je kasnije izabran u četu najsposobnijih i najubojitijih vojnika, fedaija. Kroz njihov trening i obrazovanje, naučeni su dati vlastiti život za ispunjenje svojih naredbi. Ukoliko poginu, rečeno im je da odlaze u raj, gdje će uživati u jelu, piću, obilju i ženama. U to svi vjeruju, jer ih Hasan omami [[hašiš]]em, te ih u nesvijesti premjesti u kraljevske vrtove iza tvrđave, koje je dao urediti prema svojem opisu [[raj]]a. Fedaiji tako vjeruju da je sam Alah podario moć Hasanu da ih u zaslužen čas pošalje u nebesa. Među njima i djevojkama u vrtu se razviju ljubavne veze, koje Hasan, naravno, iskorištava. Da bi seldžučki vojnici spoznali njegovu moć, naređuje jednom od fedaija da se baci s tornja. Ovaj, vjerujući da će se tako vratiti svojoj dragoj u raju, to učini sa smješkom. Ibn Tahira, najsposobnijeg fedaija, Hasan pošalje ubiti [[Nizam al-Mulk]]a, sultanovog vezira, koji ga je u prošlosti izdao. Kada ibn Tahir izvrši zapovijed, vezir mu pred smrt otkrije istinu o Hasanovim planovima, na što se ibn Tahir zaputi natrag u Alamut, odlučivši ubiti Hasana. Hasan ga primi i otkrije mu pravi smisao svojeg nauka – ništa nije istinito, sve je dozvoljeno. Potom ga pusti i otpremi ga da putuje po svijetu. Drugi fedai ubije sultana, država se raspadne, te počne rat za prijestolje. Hasan se zatvara u toranj, gdje do smrti radi i zapovijeda ismailijama preko svojih vjernih daija, važnih vjerskih i vojnih časnika. == Povezano == * [[Slovenska književnost]] * [[Tvrđava Alamut]] * [[Ismailizam]] * [[Asasini]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Romani 1938.]] [[Kategorija:Slovenska književnost]] [[Kategorija:Historijski romani]] mcc13n02vx78vd5gk85jhjgqkciw73w 42712958 42712957 2026-10-23T17:43:35Z Inokosni organ 160059 /* Kritika */ 42712958 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Alamut (razvrstavanje)}} {{Italic title}} {{Infokutija knjiga | naslov = Alamut | slika = | opis_slike = | autor = [[Vladimir Bartol]] | naslov_orig = | naslov_prev = | prijevod = | ilustrator = | dizajn_korica = | zemlja = {{flag|Slovenija}} | jezik = [[slovenski]] | serija = | tema = | žanr = historijski roman | izdavač = {{flagicon|SLO}} Modra ptica ([[Ljubljana]]) | datum_izdanja = [[1938.]] | medij_tip = | stranica = 452 | isbn = prije uvođenja ISBN a | oclc = 440303853 | dewey = | congress = | prethodi = | slijedi = }} '''''Alamut''''' je najpoznatije djelo [[Vladimir Bartol|Vladimira Bartola]]. Prvo izdanje izašlo je [[1938.]] godine, a bavi se pričom o Hasan ibn as-Sabahu i njegovoj sekti [[Ismailizam|ismailija]]. == Kritika == [[Datoteka:Alamut2.jpg|thumb|left|350px|Ruševine srednjevjekovne tvrđave [[Tvrđava Alamūt|Alamūt]] u sjevernom [[Iran]]u.]] U svoje vrijeme knjiga nije bila hvaljena od strane kritičara, no popularnost joj je porasla osamdesetih godina [[20. vijek]]a, te ponovno u početkom [[21. vijek]]a, kada je, nakon što ju je na engleski preveo Michael E. Biggins (r. 1954), nadahnula autore računalne igre ''[[Assassin's Creed (serijal)|Assassin's Creed]]''. [[Videoigra]] ''[[Assassin's Creed]]'' je prvi put izašla [[2005.]] godine. Bartol je roman počeo pisati ranih [[1930-ih]] godina u [[Pariz]]u. Tamo je sreo slovenskog književnog kritičara Josipa Vidmara, koji ga je upoznao s pričom o Hasanu-e Sabahu. Dodatan poticaj za roman bio je atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I]] od strane hrvatskih i bugarskih radikalnih nacionalista, kojeg je navodno potakla talijanska fašistička vlada. Kada je prvi put objavljen, roman je bio sarkastično posvećen [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]]. Glavna poruka romana jest: tamo gdje ništa nije istinito, sve je dopušteno. Kritičar Boris Paternu (1926-2021) karakterizira roman kao historijski, filozofski i trivijalni roman. U zbirci "Jezična i književnopovijesna istraživanja" ({{jez-sl|Jezikoslovne in literarnovedne raziskave}}) piše da roman spaja "suvremena egzistencijalna pitanja sa živopisnim orijentalnim srednjovjekovljem, filozofijom s bogatom maštom te intelektualiziranim jezikom s jednostavnim, klišeiziranim pripovijedanjem”. U svom eseju "Problemi s Bartolom" ({{jez-sl|Težave z Bartolom}}), objavljenom u zborniku "Pogledi na Bartola", Janko Kos (r. 1931.) piše da se pitanje europskog [[Nihilizam|nihilizma]] u romanu razotkriva u samoj njegovoj srži, kroz maksimu sadržanu u motu romana "Alamut" – "ništa nije istina, sve je dopušteno" – ili, kako stoji u šestom poglavlju: "stoga ne vjerujemo ni u što i smijemo činiti sve". Kako dodaje Kos, već su i u najranijim reakcijama na roman kritičari uglavnom prepoznavali poveznice prvenstveno s [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheom]] pa i s [[Sigmund Freud|Freudom]]. U spomenutoj raspravi o historijskoj vrijednosti "Alamuta", Kos nadalje primjećuje da se autorovo čvrsto uvjerenje – kako je stvorio historijski roman u pravom smislu riječi – "pokazuje manje-više naivnom samoobmanom". Ipak, Kos ističe da za vrednovanje i ispravno razumijevanje romana "taj aspekt teksta nema osobitog značenja". Prema nekim navodima, Vladimir Bartol simpatizirao je organizaciju [[TIGR (Slovenija)|TIGR]], koja je djelovala na [[Primorska|području slovenskog Primorja]]. Prema mišljenju njegovog suvremenika i kritičara Lina Legiše (1908-1980), Bartol je se služio [[alegorija]]ma iz islamskog svijeta – sličnima onima u svojoj zbirci "Al Araf" – kako bi istražio dilemu koju je sažeo i Miran Hladnik: "Svijet vjeruje u dobrotu samo onda kada ona proizlazi iz snage, kada se njome hvale slabi, nitko im ne vjeruje (...)" te "(...) umjesto uloge "miroljubivih težaka", on poziva Slovence na rizične odluke, na napuštanje [[Ivan Cankar|Cankarova]] primjera (podsjećajući na njegovu trijadu vjere, nade i ljubavi iz djela "Slike iz snova") i na slijeđenje odvažnog Črtomira iz [[France Prešeren|Prešerenovog]] "[[Krštenje na Savici|Krštenja na Savici]]" – jer samo takvo djelovanje može osigurati njihov nacionalni opstanak." Ratnike Hasana ibn al-Sabaha može se također usporediti s današnjim [[Terorizam|teroristima]] – osobito onima čiji su korijeni u islamizmu ili islamskom fundamentalizmu – te s njihovom sposobnošću manipuliranja ljudima. Samog Hasana pak može se usporediti s njihovim vođama, kojima je stalo isključivo do vlastite moći. Kako piše Boris Paternu u zbirci "Pogledi na Bartola", postoje tri zasebne faze u recepciji "Alamuta" unutar slovenskog javnog prostora i među književnim kritičarima. Nakon objavljivanja [[1938.]] godine, roman je naišao na uglavnom negativne kritike, ili barem na znatne zadrške. Posljedično, "Alamut" je na nekoliko desetljeća gotovo pao u zaborav, bivajući zapravo "gurnut na margine slovenske književnosti". Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i nakon njega, najsporniji aspekt romana bila je njegova filozofska i moralna dimenzija. Kritičarima je smetala filozofija subjektivizma, nihilizma, skepticizma i moralnog relativizma koju djelo zastupa. Štoviše, zamjerali su mu jezičnu nespretnost, shematičnost likova, nerealističnu strukturu radnje te odmak od neposredne suvremenosti – premještanje čitatelja u egzotičan svijet, daleko od slovenskog iskustva. "To je razumljivo s obzirom na povlašten položaj koji je u poslijeratnom društveno-političkom krajoliku zauzimala tradicija socijalističkog realizma – tradicija kojoj Bartol nije pripadao i koja ga je doživljavala kao protivnika", napominje Janko Kos u "Pogledima na Bartola". [[1980-e|1980-ih]] godina roman je doživio svojevrsnu renesansu, pri čemu su objavljena dva izdanja ([[1984.]] i [[1988.]]), piše Paternu. Godine 1988. objavljena je i Bartolova zbirka kratke proze "Između idile i užasa" ({{jez-sl|Med idilo in grozo}}). U to je vrijeme Bartolov opus rehabilitirala generacija slovenskih [[Postmodernizam|postmodernista]] ([[Andrej Blatnik|Blatnik]], [[Drago Jančar|Jančar]], [[Igor Bratož|Bratož]], [[Miha Mazzini|Mazzini]]), koji su "Alamut" promatrali kao preteču postmodernizma – prvenstveno zbog njegove [[Enciklopedija|enciklopedijske]] prirode, miješanja žanrova, brisanja granica između "visoke" i "niske" kulture te istraživanja relativizma. Kao završnu fazu – onu koja "teži objektivnoj procjeni stvari" – Paternu navodi simpozij pod naslovom "Vladimir Bartol i slovenska književnost", održan [[15. februara]] [[1990.]] u kulturnom centru Cankarjev dom u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Paternu također ističe francuski (1988.) i španjolski (1989.) prijevod "Alamuta" kao ključne trenutke za percepciju i rasprave o romanu. Oni su označili ulazak na globalno književno tržište u razmjerima kakvi za slovensku književnost dotad nisu bili zabilježeni. Zbog uvrštavanja na popis lektire za državnu maturu, roman je i dalje izazivao znatan interes. Učenici su o njemu pisali eseje na državnoj maturi u tri navrata. Prvi put to je bilo [[2003.]] godine, u sklopu teme "etička pitanja u romanu", pri čemu se pojavio uz roman "Zločin i kazna" [[Dostojevski|F. M. Dostojevskog]]. Godinu dana kasnije, naglasak je bio na temi "moć autoriteta i sloboda pojedinca", uz roman "Vrli novi svijet" [[Aldous Huxley|A. Huxleyja]] kao popratno djelo. Isti par romana ponovno se pojavio na državnoj maturi [[2017.]] godine, ovaj put s fokusom na temu "[[samoubojstvo]] kao bijeg od društvenog mehanizma". == Radnja == Roman govori o [[iran]]skoj tvrđavi zvanoj [[Tvrđava Alamūt|Alamūt]] ({{jez-fa|الموت}}), nekih 100 km od grada [[Kazvin]]a, gdje vođa sekte [[Ismailizam|ismailija]], [[Hasan-e Sabāh]]{{efn|Ḥasan-i Ṣabāḥ (oko [[Kom]], [[1034.]] – Alamūt, [[1124.]]), historijska ličnost, bio je karizmatični vođa Nizarija, sekte ismailita, ogranak šiita, poznatih i kao "asasini" (Ḥašīšijūn).}} skuplja vojsku za napad na [[Suniti|sunitske]] [[Seldžučka Monarhija|Seldžuke]] koji su zaposjeli [[Iran]]. U tvrđavu se, potaknut željama obitelji, zaputi mladi ibn Tahir, koji je kasnije izabran u četu najsposobnijih i najubojitijih vojnika, fedaija. Kroz njihov trening i obrazovanje, naučeni su dati vlastiti život za ispunjenje svojih naredbi. Ukoliko poginu, rečeno im je da odlaze u raj, gdje će uživati u jelu, piću, obilju i ženama. U to svi vjeruju, jer ih Hasan omami [[hašiš]]em, te ih u nesvijesti premjesti u kraljevske vrtove iza tvrđave, koje je dao urediti prema svojem opisu [[raj]]a. Fedaiji tako vjeruju da je sam Alah podario moć Hasanu da ih u zaslužen čas pošalje u nebesa. Među njima i djevojkama u vrtu se razviju ljubavne veze, koje Hasan, naravno, iskorištava. Da bi seldžučki vojnici spoznali njegovu moć, naređuje jednom od fedaija da se baci s tornja. Ovaj, vjerujući da će se tako vratiti svojoj dragoj u raju, to učini sa smješkom. Ibn Tahira, najsposobnijeg fedaija, Hasan pošalje ubiti [[Nizam al-Mulk]]a, sultanovog vezira, koji ga je u prošlosti izdao. Kada ibn Tahir izvrši zapovijed, vezir mu pred smrt otkrije istinu o Hasanovim planovima, na što se ibn Tahir zaputi natrag u Alamut, odlučivši ubiti Hasana. Hasan ga primi i otkrije mu pravi smisao svojeg nauka – ništa nije istinito, sve je dozvoljeno. Potom ga pusti i otpremi ga da putuje po svijetu. Drugi fedai ubije sultana, država se raspadne, te počne rat za prijestolje. Hasan se zatvara u toranj, gdje do smrti radi i zapovijeda ismailijama preko svojih vjernih daija, važnih vjerskih i vojnih časnika. == Povezano == * [[Slovenska književnost]] * [[Tvrđava Alamut]] * [[Ismailizam]] * [[Asasini]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Romani 1938.]] [[Kategorija:Slovenska književnost]] [[Kategorija:Historijski romani]] 763fur5n54ym0zxec1mk0dmirdi33oq Alamut (razvrstavanje) 0 228531 42712956 40669265 2026-10-23T17:40:38Z Inokosni organ 160059 42712956 wikitext text/x-wiki '''Alamut''' se može odnositi na: * '''[[Alamut]]''', regija u masivu Alborz na sjeveru Irana * '''[[Tvrđava Alamūt|Alamut (tvrđava)]]''', tvrđava na sjeveru Irana * '''[[Alamut (roman)]]''', roman Vladimira Bartola iz 1938. * '''[[Alamut-Rud]]''', rijeka na sjeveru Irana {{Razvrstavanje}} f8nrp6j4yrdrhop6g2xs4d2vc4pbt59 Korisnik:Duma/U radu4 2 232970 42712857 42711707 2026-10-23T13:50:54Z Duma 16555 /* Gljive */ 42712857 wikitext text/x-wiki [[File:Cymothoa exigua parassita Lithognathus mormyrus.JPG|thumb|upright=1.35|[[Riblji parazit]], jednakonožac ''[[Cymothoa exigua]]'', zamijenio je jezik ribe iz roda ''[[Lithognathus]]'']] '''Parazitizam''' je [[simbioza|blizak odnos]] između [[vrsta]], gdje jedan organizam, '''parazit''', živi (barem neko vrijeme) [[ektoparazitska zaraza|na]] drugom [[domaćin (biologija)|organizmu]] ili unutar njega, stvarajući mu određenu štetu,<ref name="ParasiteDefinition">{{cite web |url=https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |date=14 November 2024 |title=About Parasites |website=Parasites |publisher=Centers for Disease Control |access-date=7 July 2024 |quote=A parasite is an organism that lives on or in a host organism and gets its food from or at the expense of its host. |archive-date=21 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240621090029/https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |url-status=live }}</ref> i strukturno je [[adaptacija|prilagođen]] takvom načinu života.{{sfn|Poulin|2007|pages=4–5}} Paraziti uključuju jednoćelijske [[protozoa|protozoe]] poput uzročnika [[malarija|malarije]], [[bolest spavanja|bolesti spavanja]] i [[amebijaza|amebne dizenterije]]; životinje poput [[ankilostoma]], [[vaš|ušiju]], [[komarac]]a i [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]]; [[gljive]] poput ''[[Armillaria mellea]]'' i uzročnika [[dermatofitoza|dermatofitoze]]; i biljke poput [[imela|imele]], [[Cuscuta|viline kosice]] i [[Orobanchaceae|volovotke]]. Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]] eksploatacije životinjskih domaćina, a to su [[parazitska kastracija]], parazitizam direktnim prijenosom (dodirom), parazitizam [[wikt:trophic|trofičkim prijenosom]] (jedenjem), parazitizam [[Vektorske zarazne bolesti|vektorskim prijenosom]], [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Jedna glavna os klasifikacije tiče se invazivnosti: endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi vani, na površini domaćina. Kao što je i slučaj sa [[predator]]ima, parazitizam je vrsta [[interakcije potrošača i resursa]],<ref name="pmid21199247">{{cite journal |last=Getz |first=W. M. |title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling |journal=Ecology Letters |volume=14 |issue=2 |pages=113–124 |year=2011 |pmid=21199247 |pmc=3032891 |doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x|bibcode=2011EcolL..14..113G }}</ref> ali za razliku od predatora, paraziti, s izuzetkom parazitoida, su mnogo manji od svojih domaćina, ne ubijaju ih i često žive u ili na njima duži period. Životinjski paraziti su visoko [[Generalističke i specijalističke vrste|specijalizirani]], svaka vrsta parazita živi na jednoj datoj životinjskoj vrsti i [[razmnožavanje|razmnožava]] se brže od svojih domaćina. Klasični primjeri uključuju interakcije između [[kičmenjak]]a domaćina i [[Eucestoda|pantljičara]], [[Trematoda|metilja]], te one između vrsta roda ''[[Plasmodium]]'' koje uzrokuju malariju i [[buha]]. Paraziti smanjuju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina općom ili specijaliziranom [[patologija|patologijom]], koja se kreće od [[parazitska kastracija|parazitske kastracije]] do [[parazit koji mijenja ponašanje|modificiranja ponašanja domaćina]]. Paraziti povećavaju vlastitu adaptivnu vrijednost iskorištavanjem domaćina za resurse neophodne za njihov opstanak, naročito hranjenjem njima i korištenjem posrednih (sekundarnih) domaćina koji pomažu u njihovom [[Prijenos patogena|prenošenju]] s jednog konačnog (primarnog) domaćina na drugog. Iako je parazitizam često nedvosmislen, on je dio spektra interakcija između [[vrsta]], koje se preko parazitoidizma gradiraju u [[predator|predaciju]], kroz evoluciju u [[mutualizam]], a kod nekih gljiva prelaze u [[saprofit]]izam. Ljudsko znanje o parazitima poput [[Nematoda|valjkastih crva]] i [[Eucestoda|pantljičara]] datira još iz [[Stari Egipat|starog Egipta]], [[Antička Grčka|Grčke]] i [[Antički Rim|Rima]]. U [[Rani novi vijek|ranom novom vijeku]], [[Antonie van Leeuwenhoek]] je 1681. godine svojim mikroskopom posmatrao protozou ''[[Giardia lamblia]]'', dok je [[Francesco Redi]] opisao unutrašnje i vanjske parazite, uključujući [[Fasciola hepatica|ovčjeg metilja]] i [[krpelj]]e. Moderna [[parazitologija]] razvila se u 19. vijeku. U ljudskoj kulturi, parazitizam ima negativne konotacije. One su iskorištene u [[satira|satirične]] svrhe u pjesmi [[Jonathan Swift|Jonathana Swifta]] iz 1733. godine "O poeziji: Rapsodija", u kojoj su pjesnici upoređeni sa [[hiperparazit]]skom "gamadi". U fikciji, [[Bram Stoker|Bram Stokerov]] [[gotička fantastika|gotički horor]] roman ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. godine i njegove brojne kasnije adaptacije prikazivale su parazita koji [[hematofagija|pije krv]]. [[Ridley Scott]]ov film ''[[Alien (film)|Alien]]'' iz 1979. bio je jedno od mnogih djela [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u kojima se pojavljuje parazitska vanzemaljska vrsta.<ref name=Guardian2009/> == Etimologija == Riječ ''parazit'', prvi put upotrijebljena u engleskom jeziku 1539. godine, potiče od [[starofrancuski jezik|srednjovjekovne francuske]] riječi ''parasite'', od [[latinizacija imena|latiniziranog]] oblika ''parasitus'', od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''παράσιτος''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2Fsitos παράσιτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''parasitos'', "onaj koji jede za tuđim stolom"), a zatim od ''παρά''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F παρά] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227044414/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F |date=27 February 2021 }}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''para'', "pored, uz") i ''σῖτος'' (''sitos'', "pšenica, hrana").<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsi%3Dtos σῖτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226151551/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=si=tos |date=26 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> Srodni termin ''parasitism'' javlja se u engleskom jeziku od 1611. godine.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs σιτισμός] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224154216/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs |date=24 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> {{anchor|Ectoparasite|Endoparasite|Macroparasite|Microparasite}} == Evolutivne strategije == {{see also|Parazitologija}} {{anchor|Endoparasite|Ectoparasite|Semiparasite}} === Osnovni koncepti === {{further|Parazitski životni ciklus}} [[File:Taenia solium tapeworm scolex with its four suckers and two rows of hooks 5262 lores.jpg|thumb|Glava (scolex) pantljičare ''[[Taenia solium]]'', [[Infekcija crijevnim parazitima|crijevnog parazita]], ima kuke i [[sisaljka (biologija)|sisaljke]] kojima se pričvršćuje za svog [[domaćin (biologija)|domaćina]]]] Parazitizam je vrsta [[simbioza|simbioze]], bliske i trajne dugoročne biološke interakcije između parazita i njegovog domaćina. Za razliku od [[saprotrof]]a, paraziti se hrane živim domaćinima, iako se neke parazitske gljive, na primjer, mogu nastaviti hraniti domaćinima koje su ubili. Za razliku od [[komensalizam|komenzalizma]] i [[mutualizam|mutualizma]], parazitski odnos šteti domaćinu, bilo da se hrani njime ili, kao u slučaju crijevnih parazita, konzumira dio njegove hrane. Budući da paraziti imaju interakcije s drugim vrstama, oni lako mogu djelovati kao [[Vektorske zarazne bolesti|prenosioci]] patogena, uzrokujući [[bolest]]i.<ref>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |quote=Parazitizam je oblik simbioze, bliskog odnosa između dvije različite vrste. Postoji biohemijska interakcija između domaćina i parazita; tj. oni se prepoznaju, u konačnici na molekularnom nivou, a tkiva domaćina su stimulirana da reaguju na određeni način. To objašnjava zašto parazitizam može dovesti do bolesti, ali ne uvijek. |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref><ref name="SuzukiSasaki2019">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Sayaki U. |last2=Sasaki |first2=Akira |title=Ecological and Evolutionary Stabilities of Biotrophism, Necrotrophism, and Saprotrophism |journal=The American Naturalist |volume=194 |issue=1 |year=2019 |pages=90–103 |issn=0003-0147 |doi=10.1086/703485|pmid=31251653 |bibcode=2019ANat..194...90S |s2cid=133349792 |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306065231/http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-date=6 March 2020 |url-status=live }}</ref><ref name="pmid37458178">{{cite journal |last1=Rozsa |first1=L. | last2=Garay |first2=J. |title= Definitions of parasitism, considering its potentially opposing effects at different levels of hierarchical organization| journal=Parasitology|volume=150 |issue=9 |pages= 761–768|year=2023 |pmid=37458178 |pmc=10478066 |doi=10.1017/S0031182023000598 }}</ref> [[predator|Predatorstvo]] po definiciji nije simbioza, jer je interakcija kratka, ali entomolog [[E. O. Wilson]] je okarakterizirao parazite kao "predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedne".<ref name=Wilson2014>{{cite book |last=Wilson |first=Edward O. |author-link=E. O. Wilson |title=The Meaning of Human Existence |year=2014 |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-87140-480-0 |page=112 |quote=Paraziti su, u jednoj frazi, grabežljivci koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedan. Tolerantni paraziti su oni koji su evoluirali kako bi osigurali vlastiti opstanak i reprodukciju, ali u isto vrijeme uz minimalan bol i troškove za domaćina.}}</ref> U tom okviru postoji mnogo mogućih strategija. [[Taksonom]]i klasificiraju parazite u različite preklapajuće šeme na osnovu njihovih interakcija sa domaćinima i njihovih [[životni ciklus|životnih ciklusa]], koji mogu biti složeni. [[Obligatni parazit]] u potpunosti zavisi od domaćina kako bi završio svoj životni ciklus, dok kod [[fakultativni parazit|fakultativnog parazita]] to nije slučaj. Životni ciklusi parazita koji uključuju samo jednog domaćina nazivaju se "direktni"; oni sa konačnim domaćinom (gdje se parazit razmnožava spolno) i najmanje jednim međudomaćinom nazivaju se "indirektni".<ref>{{cite web |url=http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |title=A Classification of Animal-Parasitic Nematodes |work=plpnemweb.ucdavis.edu |access-date=25 February 2016 |archive-date=6 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006152348/http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm }}</ref><ref>{{cite journal |last=Garcia |first=L. S. |title=Classification of Human Parasites, Vectors, and Similar Organisms |journal=Clinical Infectious Diseases |year=1999 |volume=29 |issue=4 |pages=734–746 |pmid=10589879 |doi=10.1086/520425|doi-access=free}}</ref> Endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi izvan njega, na njegovoj površini.<ref name=Para-Site>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref> Mezoparaziti - poput nekih [[copepoda|veslonožaca]], na primjer - ulaze u otvor u tijelu domaćina i ostaju djelimično ugrađeni tamo.<ref>{{cite journal |last1=Vecchione |first1=Anna |last2=Aznar |first2=Francisco Javier |title=The mesoparasitic copepod Pennella balaenopterae and its significance as a visible indicator of health status in dolphins (Delphinidae): a review |journal=Journal of Marine Animals and Their Ecology |date=2008 |volume=7 |issue=1 |pages=4–11 |url=http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |access-date=11 April 2018 |archive-date=10 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410051646/http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf }}</ref> Neki paraziti mogu biti generalisti, hraneći se širokim spektrom domaćina, ali mnogi paraziti, kao i većina protozoa i [[parazitski crv|helminta]] koji parazitiraju na životinjama, su specijalisti i izuzetno specifični što se tiče domaćina.<ref name=Para-Site/> Rana osnovna, funkcionalna podjela parazita razlikovala je mikroparazite i makroparazite. Svakom od njih dodijeljen je [[matematički model]] kako bi se analiziralo kretanje populacije grupa domaćina i parazita.<ref name="Rollinson"/> Mikroorganizmi i virusi koji se mogu razmnožavati i završiti svoj životni ciklus unutar domaćina poznati su kao mikroparaziti. Makroparaziti su višećelijski organizmi koji se razmnožavaju i završavaju svoj životni ciklus izvan domaćina ili na tijelu domaćina.<ref name="Rollinson"/><ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism {{!}} The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management |encyclopedia=The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management, Blackwell Science |location=Oxford, United Kingdom |year=1998 |edition=1 |isbn=0632055464 |editor=Calow, Peter |via=[[Credo Reference]] |publisher=Blackwell Science }}</ref> Veliki dio razmišljanja o vrstama parazitizma fokusirao se na kopnene životinjske parazite, poput helminta. Oni u drugim okruženjima i sa drugim domaćinima često imaju analogne strategije. Na primjer, jegulja vrste ''[[Simenchelys parasitica]]'' je vjerojatno fakultativni endoparazit koji se oportunistički ukopava i jede bolesne i umiruće ribe.<ref name=Caira1997>{{cite journal |journal=Environmental Biology of Fishes |volume=49 |pages=139–144 |year=1997 |url=https://www.researchgate.net/publication/226076003 |title=Pugnose eels, ''Simenchelys parasiticus'' (Synaphobranchidae) from the heart of a shortfin mako, ''Isurus oxyrinchus'' (Lamnidae) |last1=Caira |first1=J. N. |last2=Benz |first2=G. W. |last3=Borucinska |first3=J. |last4=Kohler |first4=N. E.|issue=1 |doi=10.1023/a:1007398609346 |bibcode=1997EnvBF..49..139C |s2cid=37865366 }}</ref> Insekti koji [[biljojed|jedu biljke]], poput [[štitaste uši|štitastih uši]], [[Aphidoidea|lisnih uši]] i [[gusjenica]], vrlo su slični ektoparazitima, zato što napadaju mnogo veće biljke; služe kao prenosioci bakterija, gljivica i virusa koji uzrokuju [[biljne bolesti]]. Budući da se ženke štitastih ušiju ne mogu kretati, one su obligatni paraziti, trajno pričvršćeni za svoje domaćine.<ref name="Rollinson"/> Senzorni signali koje parazit koristi za identificiranje i približavanje potencijalnom domaćinu poznati su kao "znakovi domaćina". Takvi znakovi mogu uključivati, na primjer, vibracije,<ref>{{cite journal |last=Lawrence |first=P. O. |year=1981 |title=Host vibration—a cue to host location by the parasite, ''Biosteres longicaudatus'' |journal=Oecologia |volume=48 |issue=2 |pages=249–251 |pmid=28309807 |doi=10.1007/BF00347971 |bibcode=1981Oecol..48..249L |s2cid=6182657 }}</ref> izdahnuti [[ugljen dioksid]], mirise kože, vizualne i toplinske znakove i vlagu.<ref>{{cite journal |last=Cardé |first=R. T. |year=2015 |title=Multi-cue integration: how female mosquitoes locate a human host|journal=Current Biology |volume=25 |issue=18 |pages=R793–R795 |doi=10.1016/j.cub.2015.07.057 |pmid=26394099 |doi-access=free |bibcode=2015CBio...25.R793C }} {{open access}}</ref> [[Parazitske biljke]] mogu koristiti, na primjer, svjetlost, fiziohemiju domaćina i isparljive tvari za prepoznavanje potencijalnih domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Randle |first1=C. P. |last2=Cannon |first2=B. C. |last3=Faust |first3=A. L. |display-authors=etal |year=2018 |title=Host Cues Mediate Growth and Establishment of Oak Mistletoe (Phoradendron leucarpum, Viscaceae), an Aerial Parasitic Plant |journal=Castanea |volume=83 |issue=2 |pages=249–262 |doi=10.2179/18-173 |s2cid=92178009 }}</ref> === Glavne strategije === Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]], i to [[parazitska kastracija]]; direktno prenosivi parazitizam; [[wikt:trophic|trofički]] prenosivi parazitizam; [[prenosilac bolesti|vektorski]] prenosivi parazitizam; [[parazitoid]]izam; i mikropredacija. One se primjenjuju na parazite čiji su domaćini biljke, kao i životinje.<ref name=Rollinson>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |editor1=Rollinson, D. |editor2=Hay, S. I. |title=The Many Roads to Parasitism: A Tale of Convergence |journal=Advances in Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=9y4AlXka7t0C&pg=PA28 |year=2011 |volume=74 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-385897-9 |pages=27–28 |doi=10.1016/B978-0-12-385897-9.00001-X |pmid=21295676 |url-access=subscription }}</ref><ref name=PoulinRandhawa2015>{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert |author1-link=Robert Poulin (zoologist) |last2=Randhawa |first2=Haseeb S. |title=Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics |journal=Parasitology |date=February 2015 |volume=142 |issue=Suppl 1 |pages=S6–S15 |doi=10.1017/S0031182013001674 |pmc=4413784 |pmid=24229807}} {{open access}}</ref> Ove strategije predstavljaju [[adaptacija|adaptivne vrhunce]]; moguće su i međustrategije, ali organizmi u mnogim različitim skupinama su se dosljedno [[konvergentna evolucija|ograničili]] na ovih šest, koje su evolutivno stabilne.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Perspektiva o evolucijskim opcijama može se dobiti razmatranjem četiri ključna pitanja: utjecaj na [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina parazita; broj domaćina koje imaju po životnoj fazi; da li je domaćin spriječen u razmnožavanju; i da li učinak zavisi od intenziteta (broj parazita po domaćinu). Iz ove analize, pojavljuju se glavne evolucijske strategije parazitizma, uz predatorstvo.<ref name=LaffertyKuris2002>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Kuris |first2=A. M. |date=2002 |url=http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue=11 |pages=507–513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003124738/http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |archive-date=3 October 2019}}</ref> {|class="wikitable" |+ Evolucijske strategije u parazitizmu i predatorstvu<ref name=LaffertyKuris2002/><br/>({{font color|green|Zavisno od intenziteta: zelena, normalan tekst}};<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Nezavisno od intenziteta: ljubičasta, kurziv}}'') ! [[Adaptivna vrijednost]] domaćina !! Jedan domaćin, preživljava !! Jedan domaćin, umire !! Više domaćina |- |'''Može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost > 0)''' ||{{font color|green|Normalni parazit}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Patogen}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosiv parazit}}{{efn|Trofički prenosivi paraziti prenose se na svog konačnog domaćina, predatora, kada on pojede njihovog međudomaćina. Ovi paraziti često mijenjaju ponašanje svojih međudomaćina na takav način da povećavaju šansu da on bude pojeden, npr. navode ih na penjanje na vidljivo mjesto: ovo dovodi do prenosa parazita po cijenu života međudomaćina.}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Trofički prenosiv patogen}}'' ||{{font color|green|Mikropredator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Mikropredator}}'' |- |'''Ne može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost = 0)''' ||{{font color|green|----- }}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazit-kastrator}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosivi parazit-kastrator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazitoid}}'' ||{{font color|green|Društveni predator}}{{efn|[[Vuk]] je društveni predator koji lovi u čoporima; [[puma]] je samotni predator i lovi sama. Ni jedna od te dvije strategije se konvencionalno ne smatra parazitskom.<ref name=LaffertyKuris2002/>}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Samotni predator}}'' |} ==== Parazitska kastracija ==== {{main|Parazitska kastracija}} [[File:Sacculina carcini.jpg|thumb|Parazitski kastrator ''[[Sacculina carcini]]'' (osvijetljen) pričvršćen za [[Liocarcinus holsatus|svog raka-domaćina]]]] [[parazitska kastracija|Parazitski kastratori]] djelimično ili potpuno uništavaju sposobnost razmnožavanja svog domaćina, preusmjeravajući energiju koja bi otišla u razmnožavanje u rast domaćina i parazita, ponekad uzrokujući gigantizam domaćina. Ostali sistemi domaćina ostaju netaknuti, što mu omogućava da preživi i održi parazita.<ref name=PoulinRandhawa2015/>{{sfn|Poulin|2007|p=111}} Parazitski [[rak]]ovi kao što su oni iz specijaliziranog roda [[Cirripedia|vitičara]] roda ''[[Sacculina]]'' posebno uzrokuju oštećenja na gonadama svojih mnogobrojnih vrsta<ref name="Elumalai Viswanathan Pravinkumar Raffi">{{cite journal |last1=Elumalai |first1=V. |last2=Viswanathan |first2=C. |last3=Pravinkumar |first3=M. |last4=Raffi |first4=S. M. |title=Infestation of parasitic barnacle Sacculina spp. in commercial marine crabs |journal=Journal of Parasitic Diseases |volume=38 |issue=3 |date=2013 |doi=10.1007/s12639-013-0247-z |pmid=25035598 |pages=337–339|pmc=4087306 }}</ref> rakova-domaćina. U slučaju ''Sacculina'', testisi više od dvije trećine njihovih domaćina dovoljno degeneriraju da takvi mužjaci razviju [[sekundarne spolne karakteristike]] ženki kao što su širi trbuh, manja [[kliješta (rak)|kliješta]] i udovi za hvatanje jaja. Različite vrste helminta kastriraju svoje domaćine (kao što su insekti i puževi). To se može desiti direktno, bilo mehanički, hraneći se njihovim gonadama, ili izlučivanjem hemikalije koja uništava reproduktivne ćelije; ili indirektno, bilo lučenjem hormona ili preusmjeravanjem nutrijenata. Na primjer, [[trematoda]] ''[[Zoogonus lasius]]'', čije [[Faze životnog ciklusa trematoda|sporociste]] nemaju usta, hemijski kastrira međuplimnog morskog puža ''[[Tritia obsoleta]]'', razvijajući se u njegovim gonadama i ubijajući njegove reproduktivne ćelije.{{sfn|Poulin|2007|p=111}}<ref name=Cheng13>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=d4GQlYzode8C&pg=PA13 |year=2012 |publisher=Elsevier Science |isbn=978-0-323-14010-2 |pages=13–15}}</ref> ==== Direktni prenos ==== [[File:Male human head louse.jpg|thumb|[[Pediculus humanus capitis|Uši glave]] su direktno prenosivi [[obligatni parazit|obligatni ektoparaziti]]]] U direktno prenosive parazite, kojima nije potreban vektor da bi dospjeli do novih domaćina, spadaju paraziti kopnenih kičmenjaka poput ušiju i grinja, morski paraziti poput [[Copepoda|veslonožaca]] i [[Cyamidae|cijamoidnih]] [[Amphipoda|amfipoda]], [[Monogenea|jednorodni metilji]], kao i mnoge vrste valjkastih crva, gljivica, protozoa, bakterija i virusa. Bilo da se radi o endo- ili ektoparazitima, svaki ima samo jednu vrstu-domaćina. Unutar te vrste, većina jedinki je slobodna ili gotovo slobodna od parazita, dok manjina nosi veliki broj parazita; to je poznato kao [[agregirana distribucija]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> {{anchor|Autoinfection}} ==== Trofički prenos ==== [[File:Clonorchis sinensis 2.png|thumb|''[[Clonorchis sinensis]]'', kineski jetreni metilj, prenosi se trofički]] [[wikt:trophic|Trofički]] prenosivi paraziti se prenose tako što ih domaćin pojede. Uključuju [[trematoda|metilje]] (sve osim [[Schistosoma|šiztosoma]]), [[Cestoda|trakavice]], [[acanthocephala|akantocefalane]], [[Pentastomida|pentastomide]], mnoge [[Nematoda|valjkaste crve]] i mnoge protozoe kao što je ''[[Toxoplasma]]''.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Imaju složene životne cikluse koji uključuju domaćine u vidu dvije ili više različitih vrsta. U svom juvenilnom stadiju inficiraju i često se [[cista|encistiraju]] u međudomaćinu. Kada životinju-međudomaćina pojede predator - konačni domaćin - parazit preživljava proces probave i sazrijeva u odraslu jedinku; neki žive kao [[crijevni parazit]]i. Mnogi trofički prenosivi paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje]] svojih posrednih domaćina, povećavajući šanse da ih grabežljivac pojede. Kao i kod direktno prenosivih parazita, distribucija trofički prenosivih parazita među jedinkama-domaćinima je agregirana.<ref name=PoulinRandhawa2015/> [[Koinfekcija]] više parazita je česta.<ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=F. E. |url=https://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202083654/http://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-date=2 December 2017 |url-status=live |title=Concomitant infections, parasites and immune responses |series=122 |journal=Parasitology |volume=Supplement |pages=S23–38 |year=2001 |pmid=11442193 |doi =10.1017/s003118200001698x |s2cid=150432 }}</ref> [[Strongyloides stercoralis|Autoinfekcija]], gdje se (izuzetno) cijeli [[reproduktivni ciklus|životni ciklus]] parazita odvija u jednom primarnom domaćinu, ponekad se može javiti kod helminta kao što je ''[[Strongyloides stercoralis]]''.<ref name=ASP>{{cite web |title=Helminth Parasites |url=http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |publisher=Australian Society of Parasitology |access-date=9 October 2017 |archive-date=19 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019032143/http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |url-status=live }}</ref> ==== Prenos vektorom ==== {{further|Vektorske zarazne bolesti}} [[File:Trypanosoma sp. PHIL 613 lores.jpg|thumb|[[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi]] protozojski endoparazit ''[[Trypanosoma]]'' među ljudskim [[crvena krvna zrnca|crvenim krvnim zrncima]]]] [[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi paraziti]] se za prenos sa jednog konačnog domaćina na drugog oslanjaju na treću stranu - međudomaćina - pri čemu se parazit ne razmnožava spolno.<ref name=Para-Site/><ref name=PoulinRandhawa2015/> Ovi paraziti su mikroorganizmi, odnosno [[protozoa|protozoe]], [[bakterije]] ili [[virus]]i, često unutarćelijski [[patogen]]i (uzročnici bolesti).<ref name=PoulinRandhawa2015/> Njihovi prenosnici su uglavnom [[hematofagija|hematofagni]] člankonošci poput buha, ušiju, krpelja i komaraca.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref>{{cite web |url=http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |title=Pathogenic Parasitic Infections |publisher=PEOI |access-date=18 July 2013 |archive-date=29 October 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193623/http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |url-status=live }}</ref> Na primjer, jelenski krpelj ''[[Ixodes scapularis]]'' djeluje kao prenosnik bolesti uključujući [[lajmska bolest|lajmsku bolest]], [[babezioza|babeziozu]] i [[humana granulocitna anaplazmoza|anaplazmozu]].<ref name=pmid11450660>{{cite journal |last=Steere |first=A. C. |title=Lyme disease |journal=[[New England Journal of Medicine]] |volume=345 |issue=2 |pages=115–125 |date=July 2001 |pmid=11450660 |doi=10.1056/NEJM200107123450207 }}</ref> Protozojski endoparaziti, poput [[malarija|malarijskih]] parazita iz roda ''[[Plasmodium]]'' i parazita bolesti spavanja iz roda ''[[Trypanosoma]]'', imaju infektivne stadije u krvi domaćina, a prenose se na nove domaćine ugrizima insekata.<ref name="PollittMacGregor2011">{{cite journal |last1=Pollitt |first1=Laura C. |last2=MacGregor |first2=Paula |last3=Matthews |first3=Keith |last4=Reece |first4=Sarah E. |title=Malaria and trypanosome transmission: different parasites, same rules? |journal=Trends in Parasitology |volume=27 |issue=5 |year=2011 |pages=197–203 |doi=10.1016/j.pt.2011.01.004|pmid=21345732 |pmc=3087881 }}</ref> ==== Parazitoidi ==== {{main|Parazitoid|parazitska osa}} [[Parazitoidi]] su insekti koji prije ili kasnije ubijaju svoje domaćine, što njihov odnos dovodi u blizak odnos s [[predator]]stvom.<ref>{{cite journal |last1=Stevens |first1=Alison N. P. |title=Predation, Herbivory, and Parasitism |journal=Nature Education Knowledge |date=2010 |volume=3 |issue=10 |page=36 |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |access-date=12 February 2018 |quote=Predatorstvo, biljojedstvo i parazitizam postoje duž kontinuuma težine u smislu stepena u kojem negativno utiču na sposobnost organizma da se nosi sa zdravljem. ... U većini slučajeva, paraziti ne ubijaju svoje domaćine. Međutim, izuzetak se javlja kod parazitoida, koji zamagljuju granicu između parazitizma i predatorstva. |archive-date=30 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930230324/http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |url-status=live }}</ref> Većina parazitoida su [[parazitska osa|parazitoidne ose]] ili drugi [[opnokrilci]]; drugi uključuju [[dvokrilci|dvokrilce]] poput [[Phoridae|određenih]] muha. Mogu se podijeliti u dvije skupine, idiobionte i koinobionte, koji se razlikuju u ishodu za domaćina.<ref name=GullanCranston2010>{{cite book |last1=Gullan |first1=P. J. |last2=Cranston |first2=P. S. |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |url-access=limited |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n332 308], 365–367, 375, 440–441}}</ref> [[Parazitoid|Idiobiontski]] parazitoidi ubadaju svoj često velik plijen prilikom hvatanja, ubijajući ga odmah ili ga paralizirajući. Imobilizirani plijen se zatim odnosi u gnijezdo, ponekad zajedno s drugim plijenom ako nije dovoljno velik da podrži parazitoida tokom njegovog razvoja. [[leglica|Jaje se polaže]] na vrh plijena, a gnijezdo se zatim zatvara. Parazitoid se brzo razvija kroz svoje larvalne i pupalne faze, [[masovno opskrbljivanje|hraneći se hranom]] koja mu je ostavljena.<ref name=GullanCranston2010/> [[Parazitoid|Koinobiontski]] parazitoidi, među koje spadaju [[Diptera|muhe]] i ose, polažu svoja jaja u domaćine-mladunce, obično ličinke. Omogućeno im je da nastave da rastu, tako da se domaćin i parazitoid razvijaju zajedno tokom dužeg perioda, koji završava kada se parazitoidi pojave u odraslom obliku, ostavljajući plijen mrtav, pojeden iznutra. Neki koinobionti reguliraju razvoj svog domaćina, na primjer, sprečavaju ga da se [[kukuljica|ukukulji]] ili ga tjeraju da [[ekdizis|odbacuje ljušturu]] kad god je parazitoid spreman za odbacivanje ljušture. Oni to mogu učiniti tako što stvaraju hormone koji oponašaju odgovarajuće hormone domaćina ([[ekdisteroid]]e) ili regulirajući endokrini sistem domaćina.<ref name=GullanCranston2010/> <gallery mode="packed"> File:Live Tetragnatha montana (RMNH.ARA.14127) parasitized by Acrodactyla quadrisculpta larva (RMNH.INS.593867) - BDJ.1.e992.jpg |[[parazitoid|Idiobiontske]] [[parazitska osa|parazitoidne ose]] odmah paraliziraju svoje domaćine kako bi ih njihove larve ([[Pimplinae]], na slici) pojele.<ref name=PoulinRandhawa2015/> File:CSIRO ScienceImage 2357 Spotted alfalfa aphid being attacked by parasitic wasp.jpg|[[parazitoid|Koinobiontske]] parazitoidne ose poput [[Braconidae|brakonida]] prikazanog na slici polažu jaja u svoje domaćine putem [[leglica|leglice]], nakon čega oni nastavljaju rasti i odbacivati ljušturu. File:Female Apocephalus borealis ovipositing into the abdomen of a worker honey bee.png|Muha iz porodice [[Phoridae]] (u sredini lijevo) [[leglica|polaže jaja]] u trbuh [[medonosna pčela|medonosne pčele]]-radilice, [[Parazit koji mijenja ponašanje|mijenjajući njeno ponašanje]]. </gallery> {{anchor|Micropredator}} ==== Mikropredatori ==== [[File:Anopheles minimus.jpg|thumb|[[komarac|Komarci]] su mikropredatori i značajni prenosioci bolesti]] Mikropredator napada više od jednog domaćina, smanjujući adaptivnu vrijednost svakog domaćina za barem malu količinu, i u kontaktu je s jednim domaćinom samo povremeno. Ovo ponašanje čini mikropredatore pogodnim prenosiocima, zato što mogu prenositi manje parazite s jednog domaćina na drugog.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=LaffertyKuris2002/><ref name="Wilson2017">{{cite journal |last1=Wilson |first1=Anthony J. |display-authors=etal |title =What is a vector? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=372 |issue=1719 |date=March 2017 |doi=10.1098/rstb.2016.0085 |pmid=28289253 |article-number=20160085 |pmc=5352812}}</ref> Većina mikropredatora su [[hematofagija|hematofagni]], što znači da se hrane krvlju. To obuhvata crve poput [[pijavica]], rakove poput pripadnika [[Branchiura]] i jednakonošce iz porodice [[Gnathiidae]], razne [[dvokrilci|dvokrilce]] poput komaraca i [[cece muva|ce-ce muha]], druge člankonošce poput buha i krpelja, kičmenjake poput [[paklara]] i sisare poput [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> === Strategije prenosa === [[File:Entamoeba histolytica life cycle-en.svg|thumb|upright=1.7<!--format for legibility of multi-image diagram-->|[[Životni ciklus]] ''[[Entamoeba histolytica]]'', anaerobne parazitske protozoe koja se prenosi [[fekalno-oralni put|fekalno-oralnim putem]].]] Paraziti koriste različite metode za inficiranje životinjskih domaćina, uključujući fizički kontakt, [[fekalno-oralni put]], slobodnoživeće zarazne stadije i prenosnike, što odgovara njihovim različitim domaćinima, životnim ciklusima i ekološkim kontekstima.<ref name=Godfrey2013>{{cite journal |last=Godfrey |first=Stephanie S. |title=Networks and the ecology of parasite transmission: A framework for wildlife parasitology |journal=Wildlife |date=December 2013 |volume=2 |pages=235–245 |doi=10.1016/j.ijppaw.2013.09.001 |pmid=24533342 |pmc=3862525|bibcode=2013IJPPW...2..235G }}</ref> Primjeri koji prikazuju neke od mnogih mogućih kombinacija dati su u tabeli. {|class="wikitable sortable" |+ Primjeri metoda prenošenja u različitim ekološkim kontekstima<ref name=Godfrey2013/> ! Parazit !! Domaćin !! Način prijenosa !! Ekološki kontekst |- |''[[Gyrodactylus turnbulli]]''<br/>([[Monogenea|jednorodni metilj]]) ||''[[Poecilia reticulata]]''<br/>(riba) ||fizički kontakt ||društveno ponašanje |- |[[Valjkasti crv]]i<br/>npr. ''[[Strongyloides]]'' ||''[[Macaca fuscata]]''<br/>(japanski makaki) ||fekalno-oralno || društveno ponašanje<br/>(čišćenje) |- |''[[Heligmosomoides polygyrus]]''<br/>(valjkasti crv) ||''[[Apodemus flavicollis]]''<br/>(žutogrli miš) ||fekalno-oralno ||prijenos putem spolnih odnosa <br/>(većinom na mužjake) |- |''[[Amblyomma]]''<br/>(krpelj) ||''[[Sphenodon punctatus]]''<br/>(tuatara) ||slobodnoživeći infektivni stadiji ||društveno ponašanje |- |''[[Plasmodium]]''<br/>([[malarija|malarični]] parazit) ||[[Ptice]], [[sisari]]<br/>(uklj. ljude) ||''[[Anopheles]]'' (prijenos komarcima,<br/>koje privlači miris<br/>inficiranog ljudskog domaćina<ref name="de Boer2017">{{cite journal |last1=de Boer |first1=Jetske G. |last2=Robinson |first2=Ailie |last3=Powers |first3=Stephen J. |last4=Burgers |first4=Saskia L. G. E. |last5=Caulfield |first5=John C. |last6=Birkett |first6=Michael A. |last7=Smallegange |first7=Renate C. |last8=van Genderen |first8=Perry J. J. |last9=Bousema |first9=Teun |last10=Sauerwein |first10=Robert W. |last11=Pickett |first11=John A. |last12=Takken |first12=Willem |last13=Logan |first13=James G. |title=Odours of Plasmodium falciparum-infected participants influence mosquito–host interactions |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=9283 |date=August 2017 |doi=10.1038/s41598-017-08978-9 |doi-access=free|pmid=28839251 |pmc=5570919 |bibcode=2017NatSR...7.9283D }}</ref> ||— |} === Varijante === Među mnogim varijantama parazitskih strategija su hiperparazitizam,<ref name=Dissanaike1957/> društveni parazitizam,<ref name=Thomas2010/> parazitizam legla,<ref name=Payne1997/> kleptoparazitizam,<ref name=SlaterRosenblatt2005/> spolni parazitizam<ref name=Pietsch2005/> i adelfoparazitizam.<ref name=Rochat2001/> ==== Hiperparazitizam ==== {{main|Hiperparazit}} [[Hiperparazit]]i se hrane drugim parazitima, kao što su protozoe koje žive u parazitskim helmintima,<ref name=Dissanaike1957>{{cite journal |last1=Dissanaike |first1=A. S. |title=On Protozoa hyperparasitic in Helminth, with some observations on ''Nosema helminthorum'' Moniez, 1887 |journal=Journal of Helminthology |date=1957 |volume=31 |issue=1–2 |pages=47–64 |pmid=13429025 |doi=10.1017/s0022149x00033290|s2cid=35487084 }}</ref> ili su fakultativni ili obligatni parazitoidi čiji su domaćini drugi paraziti ili parazitoidi.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=GullanCranston2010/> Javljaju se i nivoi parazitizma koji prelaze sekundarne, naročito među fakultativnim parazitoidima. U sistemima [[šiška|hrastovih šiški]] može postojati do četiri nivoa parazitizma.<ref>{{cite journal |last=Askew |first=R. R. |url=https://www.researchgate.net/publication/238289888 |title=On the Biology of the Inhabitants of Oak Galls of Cynipidae (Hymenoptera) in Britain |journal=Transactions of the Society for British Entomology |date=1961 |volume=14 |pages=237–268}}</ref> Hiperparaziti mogu kontrolirati populacije svojih domaćina i koriste se u tu svrhu [[biološko suzbijanje štetočina|u poljoprivredi]], a donekle i u [[medicina|medicini]]. Kontrolni efekti mogu se vidjeti u načinu na koji [[hipovirus|virus CHV1]] pomaže u kontroli štete koju [[Cryphonectria parasitica|kestenova palež]] (''Cryphonectria parasitica'') nanosi [[Castanea dentata|američkim kestenima]], te u načinu na koji [[bakteriofag]]i mogu ograničiti bakterijske infekcije. Vjerojatno je, iako slabo istraženo, da većina patogenih mikroparazita ima hiperparazite koji bi se mogli pokazati kao veoma korisni i u poljoprivredi i u medicini.<ref name="ParrattLaine2016">{{cite journal |last1=Parratt |first1=Steven R. |last2=Laine |first2=Anna-Liisa |title=The role of hyperparasitism in microbial pathogen ecology and evolution |journal=The ISME Journal |volume=10 |issue=8 |date=January 2016|doi=10.1038/ismej.2015.247 |pmid=26784356 |pages=1815–1822|pmc=5029149 |bibcode=2016ISMEJ..10.1815P }}</ref> ==== Društveni parazitizam ==== {{further|Mirmekomorfija|kukavičja pčela|Emeryjevo pravilo}} Društveni paraziti koriste prednosti interspecijskih interakcija između pripadnika [[eusocijalnih]] životinja poput [[mrav]]a, [[termit]]a i [[bumbar]]a. Primjeri uključuju velikog plavog leptira, ''[[Phengaris arion]]'', čije larve koriste [[Mirmekomorfija|mirmekomorfiju]] (imitiranje mrava) za parazitiranje na određenim mravima,<ref name="Thomas2010">{{cite journal |last1=Thomas |first1=J. A. |last2=Schönrogge |first2=K. |author3=Bonelli, S. |author4=Barbero, F. |author5=Balletto, E. |title=Corruption of ant acoustical signals by mimetic social parasites: ''Maculinea'' butterflies achieve elevated status in host societies by mimicking the acoustics of queen ants |journal=Commun Integr Biol |volume=3 |issue=2 |pages=169–171 |year=2010 |pmid=20585513 |pmc=2889977 |doi=10.4161/cib.3.2.10603}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', bumbara koji napada košnice drugih pčela i preuzima razmnožavanje dok njihove mlade odgajaju radnici-domaćini, i ''[[Melipona scutellaris]]'', eusocijalnu pčelu čije matice bježe od radnika-ubica i napadaju drugu koloniju bez matice.<ref>{{Cite journal |first1=Annette |last1=Van Oystaeyen |first2=Denise |last2=Araujo Alves |first3=Ricardo |last3=Caliari Oliveira |first4=Daniela |last4=Lima do Nascimento |first5=Fábio |last5=Santos do Nascimento |first6=Johan |last6=Billen |first7=Tom |last7=Wenseleers |title=Sneaky queens in ''Melipona'' bees selectively detect and infiltrate queenless colonies |journal=Animal Behaviour |date=September 2013 |volume=86 |issue=3 |pages=603–609 |doi=10.1016/j.anbehav.2013.07.001 |bibcode=2013AnBeh..86..603V |citeseerx=10.1.1.309.6081 |s2cid=12921696 }}</ref> Ekstreman primjer interspecijskog društvenog parazitizma uočen je kod mrava vrste ''[[Tetramorium inquilinum]]'', obligatnih parazita koji žive isključivo na leđima drugih mrava roda ''[[Tetramorium]]''.<ref>{{cite web |url=https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |title=Social Parasites in the Ant Colony |publisher=Antkeepers |access-date=4 April 2016 |archive-date=24 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160424122522/https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |url-status=live }}</ref> Mehanizam za evoluciju društvenog parazitizma prvi je predložio Carlo Emery 1909. godine.<ref>{{Cite journal |last=Emery |first=Carlo |date=1909 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen un myrmekophilen Ameisen |journal=Biologischen Centralblatt |volume=29 |pages=352–362}}</ref> Sada poznat kao "[[Emeryjevo pravilo]]", ono navodi da društveni paraziti imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima i da su često pripadnici istog roda.<ref name="RD">{{cite web |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |access-date=29 October 2010 |archive-date=18 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200518111632/https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421/ |url-status=live }}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=C. |url=https://archive.org/details/ants_11715/page/n1 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |journal=Biologisches Centralblatt |date=1909 |volume=29 |pages=352–362}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bourke |first1=Andrew F. G. |last2=Franks |first2=Nigel R. |date=July 1991 |title=Alternative adaptations, sympatric speciation and the evolution of parasitic, inquiline ants |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=43 |issue=3 |pages=157–178 |doi=10.1111/j.1095-8312.1991.tb00591.x |bibcode=1991BJLS...43..157B |issn=0024-4066}}</ref> Intraspecijski društveni parazitizam se javlja kod parazitskog dojenja, gdje neke mlade jedinke uzimaju mlijeko od ženki s kojima nisu u srodstvu. Kod kapucina vrste ''[[Cebus olivaceus]]'', ženke višeg ranga ponekad uzimaju mlijeko od ženki nižeg ranga bez ikakve recipročne koristi.<ref name=obrien5>{{cite journal |last=O'Brien |first=Timothy G. |title=Parasitic nursing behavior in the wedge-capped capuchin monkey (''Cebus olivaceus'') |journal=American Journal of Primatology |year=1988 |volume=16 |issue=4 |pages=341–344 |doi =10.1002/ajp.1350160406 |pmid=32079372 |s2cid=86176932 }}</ref> ==== Parazitizam legla ==== {{further|Parazitizam legla}} Kod [[Parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćini pate od povećanih roditeljskih ulaganja i potrošnje energije u svrhu hranjenja parazitskih mladunaca, koji su obično veći od mladunaca domaćina. Stopa rasta mladunaca domaćina je usporena, što smanjuje adaptivnu vrijednost domaćina. Paraziti legla uključuju ptice iz različitih porodica kao što su [[Molothrus|kravarke]], [[Viduidae|udovice]], [[Cuculidae|kukavice]] i [[Heteronetta atricapilla|crnoglave patke]]. One ne grade vlastita gnijezda, već polažu jaja u gnijezdima drugih vrsta. U porodici [[Cuculidae]], preko 40% [[vrsta]] kukavica su obligatni paraziti legla, dok su drugi ili fakultativni paraziti legla ili pružaju roditeljsku brigu.<ref>{{Cite book |last=Payne |first=R. B. |title=The Cuckoos |date=September 15, 2005 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-850213-5 |edition=1st |location=Oxford |language=en}}</ref> Jaja nekih parazita legla [[mimikrija|liče]] na jaja domaćina, dok jaja nekih kravarica imaju čvrste ljuske, što otežava domaćinima da ih unište kljucanjem, a oba mehanizma impliciraju selekciju domaćina protiv parazitskih jaja.<ref name=Payne1997>{{cite book |last=Payne |first=R. B. |date=1997 |chapter=Avian brood parasitism |editor1=Clayton, D. H. |editor2=Moore, J. |title=Host–parasite evolution: General principles and avian models |pages=[https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 338–369] |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-854892-8 |chapter-url=https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Rothstein |first1=S. I. |year=1990 |title=A model system for coevolution: avian brood parasitism |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |volume=21 |pages=481–508 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.21.1.481}}</ref><ref name="DeMarsico2013">{{cite journal |last1=De Marsico |first1=M. C. |last2=Gloag |first2=R. |last3=Ursino |first3=C. A. |last4=Reboreda |first4=J. C. |title=A novel method of rejection of brood parasitic eggs reduces parasitism intensity in a cowbird host |journal=Biology Letters |volume=9 |issue=3 |date=March 2013 |doi=10.1098/rsbl.2013.0076 |pmid=23485877 |article-number=20130076|pmc=3645041 }}</ref> Odrasla ženka [[Cuculus canorus|evropske kukavice]] također imitira predatora, [[Accipiter nisus|evropskog kobca]], što joj daje vremena da neopaženo položi jaja u gnijezdo domaćina.<ref name=Welbergen2011>{{cite journal |last1=Welbergen |first1=J. |last2=Davies |first2=N. B. |year=2011 |title=A parasite in wolf's clothing: hawk mimicry reduces mobbing of cuckoos by hosts |journal=[[Behavioral Ecology (journal)|Behavioral Ecology]] |volume=22 |issue=3 |pages=574–579 |doi=10.1093/beheco/arr008|doi-access=free }}</ref> Domaćinske vrste se često bore protiv mimikrije parazitskih jaja [[Polimorfizam (biologija)|polimorfizmom]] jaja, što znači da imaju dva ili više [[fenotip]]ova jaja unutar jedne populacije. Višestruki fenotipovi jaja domaćina smanjuju vjerojatnoću da parazitska vrsta precizno "uskladi" svoja jaja s jajima domaćina.<ref>{{Cite journal |last=Yang |first=C. |first2=X. |last2=Si |first3=W. |last3=Liang |first4=A. P. |last4=Møller |title=Spatial variation in egg polymorphism among cuckoo hosts across 4 continents |journal=Current Zoology |date=2020 |volume=66 |issue=5 |pages=477–483 |doi=10.1093/cz/zoaa011 |pmid=33293928 |pmc=7705517 |via=Oxford Academic}}</ref> ==== Kleptoparazitizam ==== {{further|Kleptoparazitizam}} U slučaju [[Kleptoparazitizam|kleptoparazitizma]] (od grčkog κλέπτης (''kleptēs''), "lopov"), paraziti kradu hranu koju domaćin prikupi. Parazitizam se često vrši na bliskim srodnicima, bilo unutar iste vrste ili između različitih vrsta unutar istog roda ili porodice. Na primjer, mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] polažu jaja u ćelijama košnica drugih [[pčela]] iz iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |author3=Snowdon, Charles T. |author4=Roper, Timothy J. |author5=Brockmann, H. Jane |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Naguib, Marc |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> Kleptoparazitizam je generalno rijedak, ali uočljiv kod ptica; neke, poput [[pomornici|pomornika]], specijalizirane su za krađu hrane od drugih morskih ptica, neumoljivo ih progoneći dok ne povrate svoj ulov.<ref name="Furness1978">{{cite journal |last=Furness |first=R. W. |title=Kleptoparasitism by great skuas (''Catharacta skua'' Brünn.) and Arctic skuas (''Stercorarius parasiticus'' L.) at a Shetland seabird colony |journal=Animal Behaviour |volume=26 |year=1978 |doi=10.1016/0003-3472(78)90107-0 |pages=1167–1177|bibcode=1978AnBeh..26.1167F |s2cid=53155057 }}</ref> ==== Spolni parazitizam ==== {{main|Spolni parazitizam}} Jedinstven pristup se vidi kod nekih vrsta [[Lophiiformes|grdobina]], kao što je ''[[Ceratias holboelli]]'', gdje su mužjaci svedeni na sitne [[Spolni parazitizam|spolne parazite]], potpuno ovisne o ženkama vlastite vrste za preživljavanje, i žive trajno pričvršćeni ispod tijela ženke i nesposobni su da se sami brinu o sebi. Ženka hrani mužjaka i štiti ga od predatora, dok mužjak ne daje ništa zauzvrat osim sperme koja je ženki potrebna za stvaranje sljedeće generacije.<ref name=Pietsch2005>{{cite journal |last=Pietsch |first=Theodore W. |title=Dimorphism, parasitism, and sex revisited: modes of reproduction among deep-sea ceratioid anglerfishes (Teleostei: Lophiiformes) |journal=Ichthyological Research |date=25 August 2005 |volume=52 |issue=3 |pages=207–236 |doi=10.1007/s10228-005-0286-2|bibcode=2005IchtR..52..207P |s2cid=24768783 }}</ref> ==== Adelfoparazitizam ==== Adelfoparazitizam (od grčkog ἀδελφός (''adelphós''), brat<ref>{{cite book |last1=Maggenti |first1=Armand R. |last2=Maggenti |first2=Mary Ann |last3=Gardner |first3=Scott Lyell |title=Online Dictionary of Invertebrate Zoology |url=http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418031907/http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-date=18 April 2018 |publisher=University of Nebraska |page=22 |date=2005}}</ref>), također poznat kao parazitizam među srodnicima, javlja se kada je domaćinska vrsta u bliskom srodstvu s parazitom, koji je često iz iste porodice ili roda.<ref name=Rochat2001>{{cite journal |last1=Rochat |first1=Jacques |last2=Gutierrez |first2=Andrew Paul |title=Weather-mediated regulation of olive scale by two parasitoids |journal=Journal of Animal Ecology |date=May 2001 |volume=70 |issue=3 |pages=476–490 |doi=10.1046/j.1365-2656.2001.00505.x|bibcode=2001JAnEc..70..476R |s2cid=73607283 |doi-access=free }}</ref> Kod parazitoida mušice vrste ''[[Encarsia perplexa]]'', nesparene ženke mogu polagati [[ploidija|haploidna]] jaja u potpuno razvijene larve vlastite vrste, stvarajući muško potomstvo,<ref>{{cite web |title=Featured Creatures. ''Encarsia perplexa'' |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |publisher=University of Florida |access-date=6 January 2018 |archive-date=5 January 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180105061019/http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |url-status=live }}</ref> dok morski crv vrste ''[[Bonellia viridis]]'' ima sličnu reproduktivnu strategiju, iako su larve [[plankton]]ske.<ref name="BerecSchembri2005">{{cite journal |last1=Berec |first1=Ludek |last2=Schembri |first2=Patrick J. |last3=Boukal |first3=David S. |url=https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003131349/https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Sex determination in ''Bonellia viridis'' (Echiura: Bonelliidae): population dynamics and evolution |journal=Oikos |volume=108 |issue=3 |year=2005 |pages=473–484 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13350.x|bibcode=2005Oikos.108..473B }}</ref> ==== Ilustracije ==== Na ilustracijama su prikazani primjeri glavnih strategija parazitizma. <gallery class="center" mode="nolines" widths="180px"> File:Pteromalid hyperparasitoid.jpg|Hiperparazitoidna [[Pteromalidae|pteromalidna osa]] na čahurama svog domaćina, koja je i sama parazitoidna [[Braconidae|brakonidna osa]]. File:Maculinea arion Large Blue Upperside SFrance 2009-07-18.jpg|[[Phengaris arion|Pjegavi mravnik]] [[mirmekomorfija|imitira mrave]] i društveni je parazit. File:Eastern Phoebe-nest-Brown-headed-Cowbird-egg.jpg|Kod [[parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćin odhranjuje mladunce druge vrste: na slici jaje [[Molothrus|kravarke]] u gnijezdu ''[[Sayornis phoebe]]''. File:Great Skua (cropped).jpg|[[Veliki pomornik]] je moćan [[kleptoparazit]] koji neumorno progoni druge morske ptice sve dok ne povrate svoj ulov. File:Северная церапия (cropped).jpg|Mužjak vrste [[Lophiiformes|grdobine]] ''[[Ceratias holboelli]]'' živi kao sićušni [[spolni parazitizam|spolni parazit]] trajno pričvršćen ispod tijela ženke. File:Encarsia perplexa.jpg|''[[Encarsia perplexa]]'' (u sredini), parazitoid mušice ''[[Aleurocanthus woglumi]]'' (dolje lijevo), također je adelfoparazit koji polaže jaja u larve vlastite vrste. </gallery> == Taksonomski raspon == Parazitizam ima izuzetno širok taksonomski raspon, uključujući životinje, biljke, gljive, protozoe, bakterije i viruse.<ref name="Rollinson2">{{cite book |last1=Rollinson |first1=D. |last2=Hay |first2=S. I. |title=Advances in parasitology |date=2011 |publisher=Elsevier Science |location=Oxford |isbn=978-0-12-385897-9|pages=4–7}}</ref> === Životinje === {{further|Spisak parazitskih organizama}} {|class="wikitable sortable <!--collapsible collapsed-->" |+ Glavne parazitske životinjske skupine{{sfn|Poulin|2007|page=6}} ! Koljeno !! Razred/<br/>Red ! style="width: 60px;" |Br.<br/>vrsta ! Endo-<br/>paraz. ||Ekto-<br/>paraz. !! [[Beskičmenjaci|Beskič.]]<br/>kon. domaćin !! [[Kičmenjaci|Kič.]]<br/>kon. domaćin !! Br.<br/>domaćina !! Morski !! Vodeni<br/>!! Kopneni<br/> |- |[[Cnidaria]] ||[[Myxozoa]] ||1.350 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da || |- |[[Cnidaria]] ||[[Polypodium hydriforme|Polypodiozoa]] ||1 ||Da ||||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Trematoda]] ||15.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Monogenea]] ||20.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Cestoda]] ||5.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Nematomorpha]] ||<!--Class--> ||350 ||Da ||||Da ||||1 ili više ||||Da ||Da |- |[[Nematoda]] ||<!--Class--> ||10.500 ||Da ||||Da ||Da ||1 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Acanthocephala]] ||<!--Class--> ||1.200 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Annelida]] ||[[Hirudinea]] ||400 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Bivalvia]] ||600 ||||Da ||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Gastropoda]] ||5.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da |||| |- |[[Arthropoda]] ||[[Ixodida]] ||800 ||||Da ||||Da ||1 ili više ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Acari]] ||30.000 ||Da ||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da ||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Copepoda]] ||4.000 ||||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Arthropoda]] ||[[Phthiraptera]] ||4.000 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Siphonaptera]] ||2.500 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Diptera]] ||2.300 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Strepsiptera]]||600 ||Da ||||Da ||||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Hymenoptera]] ||130.000<ref>{{cite journal |last1=Polaszek |first1=Andrew |last2=Vilhemsen |first2=Lars |title=Biodiversity of hymenopteran parasitoids |journal=Current Opinion in Insect Science |date=2023 |volume=56 |article-number=101026 |doi=10.1016/j.cois.2023.101026 |pmid=36966863 |s2cid=257756440 |doi-access=free |bibcode=2023COIS...5601026P }}</ref> - 1.100.000<ref name="Forbes Bagley Beer Hippee 2018">{{cite journal | last1=Forbes | first1=Andrew A. | last2=Bagley | first2=Robin K. | last3=Beer | first3=Marc A. | last4=Hippee | first4=Alaine C. | last5=Widmayer | first5=Heather A. | display-authors=3 | title=Quantifying the unquantifiable: why Hymenoptera, not Coleoptera, is the most speciose animal order | journal=BMC Ecology | volume=18 | issue=1 | date=12 July 2018 | page=21 | issn=1472-6785 | doi=10.1186/s12898-018-0176-x| pmid=30001194 | pmc=6042248 | doi-access=free | bibcode=2018BMCE...18...21F }}</ref> ||Da ||Da ||Da ||||1 ||||||Da |} Parazitizam je široko rasprostranjen u životinjskom carstvu<ref>{{cite book |last1=Morand |first1=Serge |last2=Krasnov |first2=Boris R. |last3=Littlewood |first3=D. Timothy J. |title=Parasite Diversity and Diversification |url=https://books.google.com/books?id=o2t2BgAAQBAJ&pg=PA44 |year=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-03765-6 |page=44}}</ref> i evoluirao je nezavisno od slobodnoživućih oblika stotine puta.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Mnoge vrste [[parazitski crv|parazitskih crva]], uključujući [[Trematoda|metilje]] i [[trakavice]], imaju čitave životne cikluse koji uključuju dva ili više domaćina. Daleko najveća skupina su parazitoidne ose iz reda Hymenoptera.<ref name=PoulinRandhawa2015/> U tabeli su navedena [[Koljeno (taksonomija)|koljena]] i [[Razred (taksonomija)|razredi]] s najvećim brojem parazitskih vrsta, uz konzervativne minimalne brojčane procjene. Stupci za endo- i ektoparazitizam odnose se na konačnog domaćina, kao što je prikazano u kolonama Kičmenjaci i Beskičmenjaci.{{sfn|Poulin|2007|page=6}} === Biljke === {{main|Parazitska biljka}} [[File:Cuscuta parasite plant.JPG|thumb|left|upright|''[[Cuscuta]]'' (vilina kosa), [[obligatni parazit|holoparazit]] stabla, na [[akacija|akaciji]]]] [[Hemiparazit]] ili ''djelimični parazit'' poput [[imela|imele]] crpi dio svojih hranjivih tvari iz druge žive biljke, dok [[obligatni parazit|holoparazit]] poput ''[[Cuscuta|Cuscute]]'' crpi sve svoje hranjive tvari iz druge biljke.<ref name="Rastogi">{{cite book |last1=Rastogi |first1=V. B. |title=Modern Biology |url=https://books.google.com/books?id=D-85x6Jhji0C&q=partial+parasite&pg=SA1-PA115 |publisher=Pitambar Publishing |date=1997 |isbn=978-81-209-0496-5 |page=115}}</ref> [[Parazitske biljke]] čine oko jedan posto [[Skrivenosjemenice|skrivenosjemenjača]] i nalaze se u gotovo svakom [[biom]]u na svijetu.<ref name="Kokla Melnyk 2010">{{Cite journal |last1=Kokla |first1=Anna |last2=Melnyk |first2=Charles W. |date=1 October 2018 |title=Developing a thief: Haustoria formation in parasitic plants |journal=Developmental Biology |language=en |volume=442 |issue=1 |pages=53–59 |doi=10.1016/j.ydbio.2018.06.013 |pmid=29935146 |s2cid=49394142 |issn=0012-1606|doi-access= }}</ref><ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008">{{cite book |last=Heide-Jørgensen |first=Henning S. |year=2008 |title=Parasitic flowering plants |publisher=Brill |isbn=978-90-04-16750-6}}</ref><ref name=Nickrent2002>{{cite web |last1=Nickrent |first1=Daniel L. |author-link1=Daniel Lee Nickrent |title=Parasitic Plants of the World |url=http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |date=2002 |access-date=10 April 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306062557/http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |archive-date=6 March 2016}} which appeared in Spanish as Chapter 2, pp. 7–27 in: J. A. López-Sáez, P. Catalán and L. Sáez [eds.], ''Parasitic Plants of the Iberian Peninsula and Balearic Islands''.</ref> Sve ove biljke imaju modificirano korijenje, [[haustorij]]e, koje prodire u biljke-domaćine, povezujući ih sa provodnim sistemom - bilo [[ksilem]]om, [[floem]]om ili oboje. To im pruža mogućnost da izvlače vodu i hranjive tvari iz domaćina. Parazitska biljka se klasificira ovisno o tome gdje se pričvršćuje za domaćina, bilo stablo ili korijen, i količini hranjivih tvari koje su joj neophodne. Budući da holoparaziti nemaju [[hlorofil]] i stoga ne mogu sami stvarati hranu [[fotosinteza|fotosintezom]], oni su uvijek obligatni paraziti, koji svu svoju hranu crpe iz svojih domaćina.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/> Neke parazitske biljke mogu locirati svoje [[domaćin (biologija)|biljke-domaćine]] detektiranjem [[hemikalija]] u zraku ili tlu koje ispuštaju [[izdanak|izdanci]] ili [[korijen]]je domaćina. Poznato je oko 4.500 [[vrsta]] parazitskih biljaka u otprilike 20 [[porodica (taksonomija)|porodica]] cvjetnica.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/><ref name="NickrentMusselman2004">{{cite journal |last1=Nickrent |first1=D. L. |last2=Musselman |first2=L. J. |title=Introduction to Parasitic Flowering Plants |journal=The Plant Health Instructor |year=2004 |doi=10.1094/PHI-I-2004-0330-01}}</ref> Vrste unutar porodice ''[[Orobanchaceae]]'' (volovotkovke) spadaju među ekonomski najrazornije biljke na svijetu. Procjenjuje se da vrste roda ''[[Striga]]'' godišnje uzrokuju gubitke u prinosima usjeva u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara, a njome je pogođeno preko 50 miliona hektara obrađenog zemljišta samo u podsaharskoj Africi. ''Striga'' može zaraziti i trave i žitarice, uključujući [[kukuruz]], [[riža|rižu]] i [[sirak]], koji su među najvažnijim prehrambenim usjevima na svijetu. ''[[Orobanche]]'' također ugrožava širok spektar drugih važnih usjeva, uključujući [[grašak]], [[slanutak]], [[paradajz]], [[mrkva|mrkvu]] i razne vrste [[kupus]]a. Gubitak prinosa od ''Orobanchea'' može biti potpun; uprkos opsežnim istraživanjima, ni jedna metoda suzbijanja nije bila potpuno uspješna.<ref name="WestwoodYoder2010">{{cite journal |last1=Westwood |first1=James H. |last2=Yoder |first2=John I. |last3=Timko |first3=Michael P. |last4=dePamphilis |first4=Claude W. |title=The evolution of parasitism in plants |journal=Trends in Plant Science |volume=15 |issue=4 |year=2010 |pages=227–235 |doi=10.1016/j.tplants.2010.01.004|pmid=20153240 |bibcode=2010TPS....15..227W }}</ref> Mnoge [[biljke]] i [[gljive]] razmjenjuju ugljik i hranjive tvari u mutualističkim [[mikoriza|mikoriznim]] odnosima. Međutim, oko 400 vrsta [[mikoheterotrofija|mikoheterotrofnih]] biljaka, uglavnom u tropima, efektivno [[varanje (biologija)|vrši eksploataciju]], uzimajući ugljik iz gljivice umjesto da ga razmijene za minerale. Imaju znatno smanjeno korijenje jer ne moraju apsorbirati vodu iz tla; njihove stabljike su vitke, s malo [[vaskularni snop|vaskularnih snopova]], a listovi su im svedeni na male ljuske jer ne vrše fotosintezu. Njihove sjemenke su malene i brojne i čini se da se oslanjaju na infekciju odgovarajućom gljivicom ubrzo nakon klijanja.<ref>{{cite journal |last=Leake |first=J. R. |date=1994 |title=The biology of myco-heterotrophic ('saprophytic') plants |journal=New Phytologist |volume=127 |issue=2 |pages=171–216 |doi=10.1111/j.1469-8137.1994.tb04272.x|pmid=33874520 |bibcode=1994NewPh.127..171L |s2cid=85142620 }}</ref> [[File:Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg|thumb|Gljiva ''[[Armillaria mellea]]'' je parazit stabla i [[saprofit]] koji se hrani drvetom nakon što ono ugine.]] === Gljive === {{further|Patogene gljivice|Fitopatologija}} Parazitske [[gljive]] crpe neke ili sve svoje nutritivne potrebe iz biljaka, drugih gljiva ili životinja. Gljive koje su paraziti biljaka se klasifikuju u tri kategorije, ovisno o načinu ishrane: biotrofi, [[hemibiotrofi]] i nekrotrofi. Biotrofne gljive crpe hranjive tvari iz živih biljnih ćelija i za vrijeme infekcije koloniziraju svoju biljku-domaćina na takav način da je održe u životu što duže moguće.<ref>{{Cite journal |last1=Fei |first1=Wang |last2=Liu |first2=Ye |date=11 August 2022 |title=Biotrophic Fungal Pathogens: a Critical Overview |journal=Applied Biochemistry and Biotechnology |volume=195 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1007/s12010-022-04087-0 |pmid=35951248 |s2cid=251474576 |issn=0273-2289}}</ref> Jedan poznat primjer biotrofnog patogena je ''[[Ustilago maydis]]'', uzročnik bolesti kukuruzne snijeti. S druge strane, nekrotrofni patogeni ubijaju ćelije domaćina i hrane se [[saprofit]]ski, a primjer su gljive iz roda ''[[Armillaria]]'', koje koloniziraju korijen.<ref name="RHS">{{cite web |title=What is honey fungus? |url=https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |publisher=[[Royal Horticultural Society]] |access-date=12 October 2017 |archive-date=8 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108093722/https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |url-status=live }}</ref> Hemibiotrofni patogeni započnu koloniziranje svog domaćina kao biotrofi, a potom ubijaju njegove ćelije i hrane se kao [[nekrotrof]]i, što je fenomen poznat kao [[biotrofsko-nekrotrofna zamjena]].<ref>{{Cite journal |last1=Chowdhury |first1=Supriyo |last2=Basu |first2=Arpita |last3=Kundu |first3=Surekha |date=8 December 2017 |title=Biotrophy-necrotrophy switch in pathogen evoke differential response in resistant and susceptible sesame involving multiple signaling pathways at different phases |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17251 |doi=10.1038/s41598-017-17248-7 |doi-access=free|pmid=29222513 |pmc=5722813 |bibcode=2017NatSR...717251C |issn=2045-2322}}</ref> Patogene gljive su poznati uzročnici bolesti kod životinja, kao i kod ljudi. Procjenjuje se da gljivične infekcije ([[mikoza|mikoze]]) ubiju 1,6 miliona ljudi svake godine.<ref>{{cite journal |title=Stop neglecting fungi |journal=Nature Microbiology |date=25 July 2017 |volume=2 |issue=8 |article-number=17120 |doi=10.1038/nmicrobiol.2017.120 |pmid=28741610 |bibcode=2017NatMb...217120. |doi-access=free}}</ref> Jedan primjer snažnog gljivičnog životinjskog patogena su [[Microsporidia|mikrosporidi]] - obligatne [[intracelularni parazit|intracelularne parazitske]] gljive koje uglavnom utiču na insekte, ali mogu uticati i na kičmenjake, uključujući ljude, uzrokujući crijevnu infekciju [[mikrosporidioza|mikrosporidiozu]].<ref name="Didier">{{cite journal |last1=Didier |first1=E. S. |last2=Stovall |first2=M. E. |last3=Green |first3=L. C. |last4=Brindley |first4=P. J. |last5=Sestak |first5=K. |last6=Didier |first6=P. J. |url=https://www.researchgate.net/publication/8159085 |title=Epidemiology of microsporidiosis: sources and modes of transmission |journal=Veterinary Parasitology |date=9 December 2004 |volume=126 |issue=1–2 |pages=145–166 |doi=10.1016/j.vetpar.2004.09.006 |pmid=15567583}}</ref> [[File:Borrelia burgdorferi-cropped.jpg|thumb|upright|Bakteriju vrste ''[[Borrelia burgdorferi]]'', uzročnika [[lajmska bolest|lajmske bolesti]], prenose krpelji iz roda ''[[Ixodes]]''.]] === Protozoe === {{further|Human parasite#Protozoa}} Protozoe poput ''[[Plasmodium]]a'', ''[[Trypanosoma|Trypanosome]]'' i ''[[Entamoeba|Entamoebe]]''<ref name=Esch2013>{{cite journal |last1=Esch |first1=K. J. |last2=Petersen |first2=C. A. |title=Transmission and epidemiology of zoonotic protozoal diseases of companion animals |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=26 |issue=1 |pages=58–85 |date=January 2013 |pmid=23297259 |pmc=3553666 |doi=10.1128/CMR.00067-12}}</ref> su endoparaziti. Uzrokuju ozbiljne bolesti kod kičmenjaka, uključujući ljude - u ovim primjerima, [[malarija|malariju]], [[bolest spavanja]] i [[Amebijaza|amebnu dizenteriju]] - i imaju složene životne cikluse.<ref name="PollittMacGregor2011"/> === Bakterije === {{main|Patogene bakterije}} Mnoge bakterije su parazitske, iako se općenito smatraju [[Patogene bakterije|patogenima]] koji uzrokuju bolesti.<ref name=McFall-Ngai2007>{{Cite journal |last=McFall-Ngai |first=Margaret |date=January 2007 |title=Adaptive Immunity: Care for the community |journal=Nature |volume=445 |issue=7124 |page=153 |doi=10.1038/445153a|pmid=17215830 |bibcode=2007Natur.445..153M |s2cid=9273396 |doi-access=free }}</ref> Parazitske bakterije su izuzetno raznolike i inficiraju svoje domaćine na različite načine. Na primjer, ''[[Bacillus anthracis]]'', uzročnik [[antraks]]a, širi se dodirom sa zaraženim [[domaća životinja|domaćim životinjama]]; njegove [[spora|spore]], koje mogu preživjeti godinama izvan tijela, mogu ući u domaćina putem ogrebotine ili se udahnuti. ''[[Borrelia]]'', uzročnik [[lajmska bolest|lajmske bolesti]] i [[povratni tifus|povratnog tifusa]], prenosi se vektorima, krpeljima iz roda ''[[Ixodes]]'', iz rezervoara bolesti kod životinja poput [[jelen]]a. ''[[Campylobacter jejuni]]'', uzročnik [[gastroenteritis]]a, širi se fekalno-oralnim putem od životinja, konzumiranjem nedovoljno termički obrađene [[živina|perad]]i ili kontaminiranom vodom. ''[[Haemophilus influenzae]]'', uzročnik [[meningitis|bakterijskog meningitisa]] i infekcija respiratornog trakta poput [[influenca|influence]] i [[bronhitis]]a, prenosi se kapljičnim kontaktom. ''[[Treponema pallidum]]'', uzročnik [[sifilis]]a, [[spolno prenosiva bolest|širi se]] [[Ljudska seksualna aktivnost|spolnim odnosom]].<ref name=Lippincott>{{cite book |last1=Fisher |first1=Bruce |last2=Harvey |first2=Richard P. |last3=Champe |first3=Pamela C. |title=Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series) |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2007|pages=332–353 |isbn=978-0-7817-8215-9 }}</ref> [[File:Tevenphage.svg|thumb|[[Enterobakterijski fag T4]] je [[bakteriofag]]ni virus. Inficira svog domaćina, ''[[Escherichia coli|E. coli]]'', ubrizgavanjem vlastite DNK kroz svoj rep, kojim se pričvršćuje za površinu bakterije.]] === Virusi === {{main|Virus|bakteriofag}} [[Virusi]] su obligatni [[intracelularni parazit]]i, karakterizirani izuzetno ograničenom biološkom funkcijom, do te mjere da, iako su očigledno sposobni zaraziti sve ostale organizme, od bakterija i [[archaea|arheja]] do životinja, biljaka i gljiva, nije jasno mogu li se sami opisati kao živi organizmi. Mogu biti [[Orthornavirae|RNK]] ili [[DNK-virus|DNK virusi]] koji se sastoje od jednostrukog ili dvostrukog lanca [[Nukleinska kiselina|genetskog materijala]] ([[RNK]] ili [[DNK]], respektivno), prekrivenog [[protein]]skim omotačem, a ponekad i [[lipid]]nom ovojnicom. Stoga im nedostaju svi uobičajeni mehanizmi [[ćelija (biologija)|ćelije]], poput [[enzim]]a, te se u potpunosti oslanjaju na sposobnost ćelije-domaćina da replicira DNK i sintetizira proteine. Većina virusa su [[bakteriofag]]i, koji inficiraju bakterije.<ref name=Koonin2006>{{cite journal |last1=Koonin |first1=E. V. |last2=Senkevich |first2=T. G. |author3=Dolja, V. V. |title=The ancient Virus World and evolution of cells |journal=Biology Direct |volume=1 |page=29 |year=2006 |pmid=16984643 |pmc=1594570 |doi=10.1186/1745-6150-1-29 |doi-access=free }}</ref><ref name="Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84">{{cite journal|author-link1=Mya Breitbart |author1=Breitbart, M. |author2=Rohwer, F. |title=Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? |journal=Trends in Microbiology |volume=13 |issue=6 |pages=278–284 |year=2005 |pmid=15936660 |doi=10.1016/j.tim.2005.04.003}}</ref><ref name="Lawrence">{{cite journal|author1=Lawrence, C. M. |author2=Menon, S. |author3=Eilers, B. J. |display-authors=etal |title=Structural and functional studies of archaeal viruses |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=284 |issue=19 |pages=12599–603 |year=2009 |pmid=19158076 |doi=10.1074/jbc.R800078200 |pmc=2675988|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Edwards |first1=R. A. |last2=Rohwer |first2=F. |url=https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003133000/https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Viral metagenomics |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=3 |issue=6 |pages=504–510 |year=2005 |pmid=15886693 |doi=10.1038/nrmicro1163|s2cid=8059643 }}</ref> == Evolucijska ekologija == [[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda prouzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']] {{further|Evolucijska ekologija}} Parazitizam je glavni aspekt evolucijske ekologije; na primjer, gotovo sve slobodnoživeće životinje domaćini su barem jednoj vrsti parazita. Kičmenjaci, najbolje proučena skupina, domaćini su između 75.000 i 300.000 vrsta helminta i nebrojenog broja parazitskih mikroorganizama. U prosjeku, jedna vrsta sisara domaćin je za četiri vrste [[nematoda|valjkastih crva]], dvije vrste [[trematoda|metilja]] i dvije [[trakavice|trakavica]].<ref name="Dobson2008">{{cite journal |last1=Dobson |first1=A. |last2=Lafferty |first2=K. D. |last3=Kuris |first3=A. M. |last4=Hechinger |first4=R. F. |last5=Jetz |first5=W. |title=Homage to Linnaeus: How many parasites? How many hosts? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=Supplement 1 |date=2008 |doi=10.1073/pnas.0803232105 |pmid=18695218 |pages=11482–11489|pmc=2556407 |bibcode=2008PNAS..10511482D |doi-access=free }}</ref> Ljudi imaju 342 vrste helmintskih parazita i 70 vrsta protozojskih parazita.<ref name="Sukhdeo2012"/> Oko tri četvrtine karika u [[lanac ishrane|lancima ishrane]] uključuje parazite, koji su važni u regulaciji broja domaćina. Smatra se da je oko 40 posto opisanih vrsta parazitsko.<ref name="Dobson2008"/> === Fosilni zapis === {{further|Paleoparazitologija}} Parazitizam je teško dokazati na osnovu [[fosil|fosilnih zapisa]], ali rupe u [[donja vilica|donjim vilicama]] nekoliko primjeraka ''[[Tyrannosaurus]]a'' možda su uzrokovane parazitima sličnim ''[[Trichomonas]]u''.<ref>{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}</ref> ''[[Saurophthirus]]'', [[buha]] iz rane krede, parazitirala je na [[pterosauri]]ma.<ref>Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal'' 10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 1976(3):102-106 (Russian)</ref><ref>{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=https://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free|archive-date=25 February 2020|access-date=2 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225040619/http://app.pan.pl/article/item/app006802019.html|url-status=live}}</ref> Jaja [[nematoda|valjkastih crva]] i ono što su vjerojatno [[cista (medicina)|ciste]] koje su stvorili pripadnici [[Protozoa]] pronađeni su u [[koprolit]]u kasnotrijaskog [[Phytosauria|fitosaura]]. Taj rijetki fosil na [[Tajland]]u pruža informacije o ekologiji prethistorijskih parazita.<ref>{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach|author2=Serge Morand|author3=Alexis Ribas|author4=Sita Manitkoon|author5=Komsorn Lauprasert|author6=Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}</ref> === Koevolucija === {{further|Koevolucija domaćina i parazita}} Kako se domaćini i paraziti razvijaju zajedno, njihovi odnosi se često mijenjaju. Kada je parazit u isključivom odnosu s domaćinom, selekcija čini da odnos postane benigniji, čak i mutualistički, jer se parazit može reproducirati duže ako njegov domaćin duže živi.<ref name=Rook2007/> Međutim, u slučajevima gdje se paraziti takmiče, selekcija favorizira parazita koji se najbrže razmnožava, što dovodi do povećane virulencije. U [[Koevolucija domaćina i parazita|koevoluciji domaćina i parazita]] stoga postoje različite mogućnosti.<ref name=MasseyBuckling2004/> [[Evolucijska epidemiologija]] analizira kako se paraziti šire i evoluiraju, dok [[Evolucijska medicina|darvinistička medicina]] primjenjuje slično evolucijsko razmišljanje na neparazitske bolesti poput [[Rak (medicina)|rak]]a i [[Autoimune bolesti|autoimunih stanja]].<ref name="Ewald1994">{{cite book |last=Ewald |first=Paul W. |title=Evolution of Infectious Disease |url=https://archive.org/details/evolutionofinfec0000ewal|url-access=registration |year=1994 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-534519-3 |page=8}}</ref> ==== Dugoročna partnerstva u korist mutualizma ==== [[File:Wolbachia.png|thumb|left|Bakterija ''[[Wolbachia]]'' unutar ćelije insekta]] Dugoročna partnerstva mogu dovesti do relativno stabilnog odnosa koji teži [[komensalizam|komensalizmu]] ili [[mutualizam|mutualizmu]], jer, pod jednakim uvjetima, u evolucijskom je interesu parazita da njegov domaćin napreduje. Parazit se može razviti tako da postane manje štetan za svog domaćina ili se domaćin može razviti tako da se nosi s neizbježnim prisustvom parazita - do te mjere da odsustvo parazita stvara štetu domaćinu. Na primjer, iako su životinje parazitirane [[parazitski crv|crvima]] često očito nezdrave, takve infekcije mogu također smanjiti prevalenciju i učinke [[Autoimunost|autoimunih poremećaja]] kod životinjskih domaćina i ljudi.<ref name=Rook2007>{{cite journal |last=Rook |first=G. A. |url=https://www.academia.edu/580118 |title=The hygiene hypothesis and the increasing prevalence of chronic inflammatory disorders |journal=Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene |year=2007 |volume=101 |issue=11 |pages=1072–1074 |pmid=17619029 |doi=10.1016/j.trstmh.2007.05.014 |archive-date=26 March 2023 |access-date=3 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326032901/https://www.academia.edu/580118 |url-status=live }}</ref> U ekstremnijem primjeru, neki [[valjkasti crvi]] ne mogu se razmnožavati, pa čak ni preživjeti, bez infekcije bakterijom iz roda ''[[Wolbachia]]''.<ref>{{cite journal |last1=Hoerauf |first1=Achim |last2=Mand |first2=Sabine |last3=Fischer |first3=Kerstin |last4=Kruppa |first4=Thomas |last5=Marfo-Debrekyei |first5=Yeboah |last6=Debrah |first6=Alexander Yaw |last7=Pfarr |first7=Kenneth M. |last8=Adjei |first8=Ohene |last9=Büttner |first9=Dietrich W. |display-authors=3 |title=Doxycycline as a novel strategy against bancroftian filariasis?depletion of Wolbachia endosymbionts from Wuchereria bancrofti and stop of microfilaria production |journal=Medical Microbiology and Immunology |volume=192 |issue=4 |date=1 November 2003 |doi=10.1007/s00430-002-0174-6 |pages=211–216}}</ref> [[Lynn Margulis]] i drugi su tvrdili, slijedeći djelo [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]] iz 1902. godine pod nazivom ''[[Mutual Aid: A Factor of Evolution|Uzajamna pomoć: Faktor evolucije]]'', da prirodna selekcija pokreće odnose od parazitizma do mutualizma kada su resursi ograničeni. Ovaj proces je možda bio uključen u [[simbiogeneza|simbiogenezu]] koja je formirala [[eukariot]]e iz unutarćelijskog odnosa između [[arheja]] i bakterija, iako slijed događaja ostaje većinom nedefiniran.<ref>{{cite book |last1=Margulis |first1=Lynn |author1-link=Lynn Margulis |last2=Sagan |first2=Dorion |author2-link=Dorion Sagan |last3=Eldredge |first3=Niles |author3-link=Niles Eldredge |year=1995 |url=https://books.google.com/books?id=4IIpAQAAMAAJ |title=What Is Life? |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-684-81087-4}}</ref><ref>{{cite book |last1=Sarkar |first1=Sahotra |last2=Plutynski |first2=Anya |title=A Companion to the Philosophy of Biology |url=https://books.google.com/books?id=iN7UYNjbxsYC&pg=PA358 |year=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-69584-5 |page=358}}</ref> ==== Konkurencija u korist virulencije ==== Može se očekivati ​​da će konkurencija između parazita, putem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]], favorizirati one koji se brže razmnožavaju i koji su samim tim [[virulencija|virulentniji]].<ref name=MasseyBuckling2004>{{cite journal |last1=Massey |first1=R. C. |last2=Buckling |first2=A. |last3=ffrench-Constant |first3=R.|author1-link=Ruth Massey |title=Interference competition and parasite virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=271 |issue=1541 |year=2004 |pages=785–788 |doi=10.1098/rspb.2004.2676 |pmc=1691666 |pmid=15255095 |bibcode=2004PBioS.271..785M }}</ref><ref name=Rigaud2010>{{cite journal |last1=Rigaud |first1=T. |last2=Perrot-Minnot |first2=M.-J. |last3=Brown |first3=M. J. F. |title=Parasite and host assemblages: embracing the reality will improve our knowledge of parasite transmission and virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1701 |year=2010 |pages=3693–3702 |doi=10.1098/rspb.2010.1163|pmid=20667874 |pmc=2992712 }}</ref> [[File:Pink Flamingos with Duck - Camargue, France - April 2007 (cropped).jpg|thumb|Biolozi su dugo sumnjali na [[kospecijacija|kospecijaciju]] [[flamingo|flaminga]] i [[patka|pataka]] s njihovim parazitskim [[vaš|ušima]], koje su slične kod obje te porodice. Kospecijacija se zaista dogodila, ali je dovela do flaminga i [[gnjurac]]a, s kasnijom [[promjena domaćina|promjenom domaćina]] s flaminga na patke.]] Među konkurentnim parazitskim bakterijama koje ubijaju insekte iz rodova ''[[Photorhabdus]]'' i ''[[Xenorhabdus]]'', virulencija je zavisila od relativne jačine antimikrobnih [[toksin]]a ([[bakteriocin]]a) koje dva uključena soja stvaraju. Kada je samo jedna bakterija mogla ubiti drugu, drugi soj bi bio isključen iz konkurencije. Međutim, kada su [[gusjenice]] bile zaražene bakterijama od kojih su obje imale toksine sposobne za ubijanje drugog soja, ni jedan soj nije bio isključen, a njihova virulencija je bila manja nego kada je insekt bio zaražen samo jednim sojem.<ref name=MasseyBuckling2004/> ==== Kospecijacija ==== A parasite sometimes undergoes [[cospeciation]] with its host, resulting in the pattern described in [[Fahrenholz's rule]], that the phylogenies of the host and parasite come to mirror each other.<ref name=Page>{{cite book |last=Page |first=Roderic D. M. |publisher=John Wiley |date=27 January 2006 |isbn=978-0-470-01617-6 |doi=10.1038/npg.els.0004124|title=Encyclopedia of Life Sciences |chapter=Cospeciation }}</ref> An example is between the [[simian foamy virus]] (SFV) and its primate hosts. The phylogenies of SFV polymerase and the mitochondrial [[cytochrome c oxidase subunit II]] from African and Asian primates were found to be closely congruent in branching order and divergence times, implying that the simian foamy viruses cospeciated with Old World primates for at least 30&nbsp;million years.<ref name="SwitzerSalemi2005">{{cite journal |last1=Switzer |first1=William M. |last2=Salemi |first2=Marco |last3=Shanmugam |first3=Vedapuri |last4=Gao |first4=Feng |last5=Cong |first5=Mian-er |last6=Kuiken |first6=Carla |last7=Bhullar |first7=Vinod |last8=Beer |first8=Brigitte E. |last9=Vallet |first9=Dominique |last10=Gautier-Hion |first10=Annie |last11=Tooze |first11=Zena |last12=Villinger |first12=Francois |last13=Holmes |first13=Edward C. |last14=Heneine |first14=Walid |display-authors=3 |title=Ancient co-speciation of simian foamy viruses and primates |journal=Nature |volume=434 |issue=7031 |year=2005 |pages=376–380 |doi=10.1038/nature03341 |pmid=15772660 |bibcode=2005Natur.434..376S |s2cid=4326578 |url=https://zenodo.org/record/1233279 |archive-date=7 November 2019 |access-date=7 November 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107064156/https://zenodo.org/record/1233279 |url-status=live }}</ref> The presumption of a shared evolutionary history between parasites and hosts can help elucidate how host taxa are related. For instance, there has been a dispute about whether [[Phoenicopteriformes|flamingos]] are more closely related to [[Ciconiiformes|storks]] or [[Anseriformes|ducks]]. The fact that flamingos share parasites with ducks and geese was initially taken as evidence that these groups were more closely related to each other than either is to storks. However, evolutionary events such as the duplication, or the extinction of parasite species (without similar events on the host phylogeny) often erode similarities between host and parasite phylogenies. In the case of flamingos, they have similar lice to those of [[grebe]]s. Flamingos and grebes do have a common ancestor, implying cospeciation of birds and lice in these groups. Flamingo lice then [[host switch|switched hosts]] to ducks, creating the situation which had confused biologists.<ref name=JohnsonKennedy2006>{{cite journal|last1=Johnson|first1=K. P.|last2=Kennedy|first2=M.|last3=McCracken|first3=K. G|title=Reinterpreting the origins of flamingo lice: cospeciation or host-switching?|journal=Biology Letters|volume=2|issue=2|year=2006|pages=275–278|doi=10.1098/rsbl.2005.0427|pmc=1618896|pmid=17148381}}</ref> [[File:Toxoplasma gondii (2).jpg|thumb|The protozoan ''[[Toxoplasma gondii]]'' facilitates its transmission by [[Behavior-altering parasites|inducing behavioral changes]] in rats through infection of neurons in their [[central nervous system]].]] Parasites infect [[sympatry|sympatric]] hosts (those within their same geographical area) more effectively, as has been shown with [[Digenea|digenetic trematodes]] infecting lake snails.<ref name="Lively00"/> This is in line with the [[Red Queen hypothesis]], which states that interactions between species lead to constant natural selection for coadaptation. Parasites track the locally common hosts' phenotypes, so the parasites are less infective to [[allopatric speciation|allopatric]] hosts, those from different geographical regions.<ref name="Lively00">{{cite journal |last1=Lively |first1=C. M. |last2=Dybdahl |first2=M. F. |url=https://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160607131917/http://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-date=7 June 2016 |url-status=live |title=Parasite adaptation to locally common host genotypes |journal=Nature |volume=405 |issue=6787 |pages=679–81 |year=2000 |pmid=10864323 |doi=10.1038/35015069 |bibcode=2000Natur.405..679L |s2cid=4387547 }}</ref> === Modificiranje ponašanja domaćina === {{further|Neuroparazit}} <!-- [[File:Reclinervellus nielseni.jpg|thumb|left|Larva ''[[Reclinervellus nielseni]]'' parazitira na vrsti ''[[Cyclosa argenteoalba]]'', Japan]]--> Neki paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje domaćina]] kako bi povećali svoj prijenos s jednog na drugog, često između predatora i plijena ([[neuroparazit|parazit povećava trofički prijenos]]). Na primjer, u [[Kalifornijska obalna slana močvara|kalifornijskoj obalnoj slanoj močvari]], metilj ''[[Euhaplorchis californiensis]]'' smanjuje sposobnost svog ribljeg domaćina da izbjegne predatore.<ref>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Morris |first2=A. K. |year=1996 |url=http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190303123301/http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-date=3 March 2019 |url-status=live |title=Altered behavior of parasitized killifish increases susceptibility to predation by bird final hosts |journal=Ecology |volume=77 |issue=5 |pages=1390–1397 |doi=10.2307/2265536 |jstor=2265536 |bibcode=1996Ecol...77.1390L }}</ref> On sazrijeva u tijelima [[čaplja|čaplji]], koje se češće hrane zaraženim u odnosu na nezaražene ribe. Drugi primjer je protozoa ''[[Toxoplasma gondii]]'', parazit koji sazrijeva u [[Felis silvestris catus|mačkama]], ali ga mogu nositi mnogi drugi [[sisari]]. Nezaraženi [[Rattus rattus|pacovi]] izbjegavaju miris mačke, ali pacove zaražene sa ''T. gondii'' taj miris privlači, što može povećati prijenos na mačjeg domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Berdoy |first1=M. |last2=Webster |first2=J. P. |last3=Macdonald |first3=D. W. |title=Fatal attraction in rats infected with ''Toxoplasma gondii'' |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=267 |issue=1452 |pages=1591–4 |year=2000 |pmid=11007336 |pmc=1690701 |doi=10.1098/rspb.2000.1182 }}</ref> Parazit malarije mijenja miris kože svojih ljudskih domaćina, privlačeći komarce na njih i time poboljšavajući šansu za prijenos parazita.<ref name="de Boer2017"/> Pauk ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' često ima pričvršćene larve parazitoidnih osa koje mijenjaju njihovo ponašanje izgradnje paučine. Umjesto da stvaraju svoje normalne ljepljive paučine spiralnog oblika, oni, uz prisustvo parazita, počinju praviti pojednostavljene varijante. To izmijenjeno ponašanje trajalo je duže i bilo je izraženije što su paraziti duže bili ostavljeni na paucima.<ref>{{cite journal |last=Takasuka |first=Keizo |date=16 September 2019 |title=Evaluation of manipulative effects by an ichneumonid spider-ectoparasitoid larva upon an orb-weaving spider host (Araneidae: Cyclosa argenteoalba) by means of surgical removal and transplantation |journal=The Journal of Arachnology |volume=47 |issue=2 |page=181 |doi=10.1636/joa-s-18-082|s2cid=202579182 |issn=0161-8202}}</ref> [[File:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|Gubitak osobine: stjenica ''[[Cimex lectularius]]'' ne leti, kao i mnogi insekti-ektoparaziti.]] === Gubitak osobina === Paraziti mogu iskoristiti svoje domaćine za obavljanje niza funkcija koje bi inače morali sami vršiti. Paraziti koji izgube te funkcije tada imaju selektivnu prednost, jer mogu preusmjeriti resurse na reprodukciju. Mnogi insekti-ektoparaziti, uključujući [[Cimex|stjenice]], [[Polyctenidae]], [[vaš|uši]] i [[buhe]], izgubili su sposobnost letenja, oslanjajući se umjesto toga na svoje domaćine za prijenos.<ref>{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title=On the Wing: Insects, Pterosaurs, Birds, Bats and the Evolution of Animal Flight |url=https://books.google.com/books?id=H6xUCgAAQBAJ&pg=PT119 |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-999679-7 |page=119}}</ref> Gubitak osobina općenito je široko rasprostranjen među parazitima.<ref>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |title=Evolution of parasite life history traits: myths and reality |journal=Parasitology Today |date=September 1995 |volume=11 |issue=9 |pages=342–345 |pmid=15275316 |doi=10.1016/0169-4758(95)80187-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216194337/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |archive-date=16 February 2012 }}</ref> Ekstreman primjer je [[Myxosporea|miksospora]] ''[[Henneguya zschokkei]]'', ektoparazit riba i jedina životinja za koju se zna da je izgubila sposobnost [[aerobna respiracija|aerobne respiracije]]: njene ćelije nemaju [[mitohondrije]].<ref name="PNAS">{{Cite journal |last1=Yahalom |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D.|last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=19 February 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163|pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |doi-access=free }}</ref> === Odbrane domaćina === Hosts have evolved a variety of defensive measures against their parasites, including physical barriers like the skin of vertebrates,<ref name=Colorado/> the immune system of mammals,<ref name=Maizels2009/> insects actively removing parasites,<ref name=Jeanne1979/> and defensive chemicals in plants.<ref name=Runyon2010/> The evolutionary biologist [[W. D. Hamilton]] suggested that [[sexual reproduction]] could have evolved to help to defeat multiple parasites by enabling [[genetic recombination]], the shuffling of genes to create varied combinations. Hamilton showed by mathematical modelling that sexual reproduction would be evolutionarily stable in different situations, and that the theory's predictions matched the actual ecology of sexual reproduction.<ref name="Hamilton1990">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=W. D. |author1-link=W. D. Hamilton|last2=Axelrod |first2=R. |last3=Tanese |first3=R. |title=Sexual reproduction as an adaptation to resist parasites (a review). |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=9 |date=May 1990 |doi=10.1073/pnas.87.9.3566 |pmid=2185476 |pmc=53943 |pages=3566–3573 |bibcode=1990PNAS...87.3566H |doi-access=free }}</ref><ref name="EbertHamilton1996">{{cite journal |last1=Ebert |first1=Dieter |last2=Hamilton |first2=William D. |author2-link=W. D. Hamilton |title=Sex against virulence: the coevolution of parasitic diseases |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=11 |issue=2 |year=1996 |doi=10.1016/0169-5347(96)81047-0 |pmid=21237766 |pages=79–82|bibcode=1996TEcoE..11...79E }}</ref> However, there may be a trade-off between [[immunocompetence]] and breeding male vertebrate hosts' [[secondary sex characteristic]]s, such as the plumage of [[peacock]]s and the manes of [[lion]]s. This is because the male hormone [[testosterone]] encourages the growth of secondary sex characteristics, favouring such males in [[sexual selection]], at the price of reducing their immune defences.<ref name="FolstadKarter1992">{{cite journal |last1=Folstad |first1=Ivar |last2=Karter |first2=Andrew John |url=https://www.academia.edu/17248251 |title=Parasites, Bright Males, and the Immunocompetence Handicap |journal=The American Naturalist |volume=139 |issue=3 |year=1992 |pages=603–622 |doi=10.1086/285346 |bibcode=1992ANat..139..603F |s2cid=85266542 }}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Kičmenjaci ==== [[File:Short Horned Lizard (4457945238).jpg|thumb|left|The dry [[skin]] of vertebrates such as the [[short-horned lizard]] prevents the entry of many parasites.]] The physical barrier of the tough and often dry and waterproof [[skin]] of reptiles, birds and mammals keeps invading microorganisms from entering the body. [[Human skin]] also secretes [[sebum]], which is toxic to most microorganisms.<ref name=Colorado>{{cite web |title=Host–Parasite Interactions Innate Defenses of the Host |publisher=University of Colorado |url=http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |access-date=7 May 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000852/http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |archive-date=4 March 2016 }}</ref> On the other hand, larger parasites such as [[trematode]]s detect chemicals produced by the skin to locate their hosts when they enter the water. Vertebrate [[saliva]] and tears contain [[lysozyme]], an enzyme that breaks down the [[Bacterial cell structure#Cell wall|cell walls]] of invading bacteria.<ref name=Colorado/> Should the organism pass the mouth, the [[stomach]] with its [[hydrochloric acid]], toxic to most microorganisms, is the next line of defence.<ref name=Colorado/> Some intestinal parasites have a thick, tough outer coating which is digested slowly or not at all, allowing the parasite to pass through the stomach alive, at which point they enter the intestine and begin the next stage of their life. Once inside the body, parasites must overcome the [[immune system]]'s [[serum proteins]] and [[pattern recognition receptor]]s, intracellular and cellular, that trigger the adaptive immune system's [[lymphocyte]]s such as [[T cell]]s and antibody-producing [[B cell]]s. These have receptors that recognise parasites.<ref name=Maizels2009>{{cite journal |last=Maizels |first=R. M. |title=Parasite immunomodulation and polymorphisms of the immune system |journal=J. Biol. |year=2009 |volume=8 |issue=7 |page=62 |pmid=19664200 |pmc=2736671 |doi=10.1186/jbiol166 |doi-access=free }}</ref> ==== Insekti ==== [[File:Leaf Spot on Oak in Gunnersbury Triangle.jpg|thumb|[[Pjegavost lišća]] na [[hrast]]u. Širenje parazitske gljivice ograničeno je odbrambenim hemikalijama koje drvo stvara, što rezultira kružnim mrljama oštećenog tkiva.]] Insekti često prilagođavaju svoja gnijezda tako da smanje parazitizam. Na primjer, jedan od ključnih razloga zašto osa ''[[Polistes canadensis]]'' gradi gnijezda na više [[saće|saća]], umjesto da gradi jedno saće kao većina ostalih pripadnika svog roda, jeste izbjegavanje zaraze [[Tineidae|tineidskim moljcima]]. Moljac polaže jaja unutar gnijezda osa, a zatim se iz tih jaja izlegu larve koje se mogu ukopavati od ćelije do ćelije i loviti kukuljice osa. Odrasle ose pokušavaju ukloniti i ubiti jaja i larve moljaca žvakanjem rubova ćelija, premazujući ćelije oralnim sekretom koji gnijezdu daje tamnosmeđi izgled.<ref name=Jeanne1979>{{cite journal |last=Jeanne |first=Robert L. |year=1979 |url=https://www.researchgate.net/publication/226226828 |title=Construction and Utilization of Multiple Combs in Polistes canadensis in Relation to the Biology of a Predaceous Moth |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=4 |issue=3|pages=293–310 |doi=10.1007/bf00297649|bibcode=1979BEcoS...4..293J |s2cid=36132488 }}</ref> ==== Biljke ==== Biljke reaguju na napad parazita nizom hemijskih odbrana, kao što je [[polifenol oksidaza]], pod kontrolom signalnih puteva neosjetljivih na [[jasmonska kiselina|jasmonsku kiselinu]] (JA) i [[salicilna kiselina|salicilne kiseline]] (SA).<ref name=Runyon2010>{{cite journal |last=Runyon |first=J. B. |author2=Mescher, M. C. |author3=De Moraes, C. M. |title=Plant defenses against parasitic plants show similarities to those induced by herbivores and pathogens |journal=Plant Signal Behav |volume=5 |issue=8 |pages=929–31 |year=2010 |pmid=20495380 |pmc=3115164 |doi=10.4161/psb.5.8.11772|bibcode=2010PlSiB...5..929R }}</ref><ref name=Thaler2002>{{cite journal |last1=Thaler |first1=Jennifer S. |last2=Karban |first2=Richard |last3=Ullman |first3=Diane E. |last4=Boege |first4=Karina |last5=Bostock |first5=Richard M. |url=https://www.researchgate.net/publication/226325654 |title=Cross-talk between jasmonate and salicylate plant defense pathways: effects on several plant parasites |journal=Oecologia |volume=131 |issue=2 |year=2002 |doi=10.1007/s00442-002-0885-9 |pmid=28547690 |pages=227–235|bibcode=2002Oecol.131..227T |s2cid=25912204 }}</ref> Različiti biohemijski putevi se aktiviraju različitim napadima, a ta dva puta mogu međusobno reagovati pozitivno ili negativno. Općenito, biljke mogu pokrenuti specifičan ili nespecifičan odgovor.<ref name=Thaler2002/><ref name="Frank_2000">{{cite journal |last=Frank |first=S. A. |url=https://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20010614080530/http://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-date=14 June 2001 |url-status=live |title=Specific and non-specific defense against parasitic attack |journal=J. Theor. Biol. |volume=202 |issue=4 |pages=283–304 |year=2000 |pmid=10666361 |doi=10.1006/jtbi.1999.1054|bibcode=2000JThBi.202..283F |citeseerx=10.1.1.212.7024 }}</ref> Specifični odgovori uključuju prepoznavanje parazita od strane ćelijskih receptora biljke, što dovodi do snažnog, ali lokaliziranog odgovora: odbrambene hemikalije se proizvode oko područja gdje je parazit otkriven, sprječavajući njegovo širenje i izbjegavajući rasipanje odbrambene proizvodnje tamo gdje nije potrebna.<ref name="Frank_2000"/> Nespecifični odbrambeni odgovori su sistemski, što znači da odgovori nisu ograničeni na jedno područje biljke, već se šire po cijeloj biljci, što ih čini energetski zahtjevnim. Oni su efikasni protiv širokog spektra parazita.<ref name="Frank_2000"/> Kada su oštećeni, npr. zbog [[gusjenica]] [[leptir]]a, listovi biljaka, kao u slučaju [[kukuruz]]a i [[pamuk]]a, oslobađaju povećane količine isparljivih hemikalija poput [[terpen]]a, koji signaliziraju da je biljka napadnuta. Jedan od efekata ovoga je privlačenje parazitoidnih osa, koje zauzvrat napadaju gusjenice.<ref name="Paré Tumlinson pp. 325–332">{{cite journal |last1=Paré |first1=Paul W. |last2=Tumlinson |first2=James H. |title=Plant Volatiles as a Defense against Insect Herbivores |journal=Plant Physiology |volume=121 |issue=2 |date=1 October 1999|doi=10.1104/pp.121.2.325 |pmid=10517823 |pages=325–332|pmc=1539229 }}</ref> {{anchor|Ecology|Evolution}} == Biologija i očuvanje == === Ekologija i parazitologija === [[File:Condor in flight.JPG|thumb|upright|Spašavanje [[Gymnogyps californianus|kalifornijskog kondora]] od izumiranja bio je uspješan i skup projekat, ali njegov ektoparazit, uš ''[[Colpocephalum californici]]'', je izumrla.]] Parazitizam i evoluciju parazita su do 21. vijeka proučavali [[parazitologija|parazitolozi]], u nauci kojom je dominirala medicina, a ne [[ekologija|ekolozi]] ili [[evolucijska biologija|evolucijski biolozi]]. Iako su interakcije parazita i domaćina bile očito ekološke i značajne za evoluciju, historija parazitologije prouzrokovala je ono što je evolucijski ekolog Robert Poulin nazvao "preuzimanjem parazitizma od strane parazitologa", zbog čega su ekolozi ignorirali to područje. To je po njegovom mišljenju bila "nesreća", jer su paraziti "sveprisutni agenti prirodne selekcije" i značajna snaga u evoluciji i ekologiji.{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Po njegovom mišljenju, dugogodišnja podjela između nauka ograničila je razmjenu ideja, s odvojenim konferencijama i odvojenim časopisima. U tehničkim jezicima ekologije i parazitologije ponekad su se javljala različita značenja za iste riječi. Postojale su i filozofske razlike: Poulin primjećuje da su, pod utjecajem medicine, "mnogi parazitolozi prihvatili da evolucija dovodi do smanjenja virulencije parazita, dok bi moderna evolucijska teorija predvidjela širi raspon ishoda".{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Njihovi složeni odnosi otežavaju precizno smještanje parazita unutar lanaca ishrane: trematoda s više domaćina za različite faze svog životnog ciklusa istovremeno bi zauzimala više pozicija u [[lanac ishrane|lancu ishrane]] i uspostavljala bi petlje protoka energije, što bi dovodilo do zabuna u analizi. Nadalje, budući da gotovo svaka životinja ima (više) parazita, paraziti bi prema tome zauzimali najviše nivoe svakog lanca ishrane.<ref name="Sukhdeo2012">{{cite journal |last=Sukhdeo |first=Michael V.K. |title=Where are the parasites in food webs? |journal=Parasites & Vectors |volume=5 |issue=1 |year=2012 |doi=10.1186/1756-3305-5-239 |pmid=23092160 |pmc=3523981 |article-number=239 |bibcode=2012PVec....5..239S |doi-access=free }}</ref> Paraziti mogu igrati ulogu u širenju stranih vrsta. Na primjer, invazivni rakovi vrste ''[[Carcinus maenas]]'' minimalno su pogođeni domaćim [[trematoda]]ma na istočnoj obali Atlantika. To im pomaže da nadmaše domaće rakove poput vrsta ''[[Cancer irroratus]]'' i ''[[Cancer borealis]]''.<ref>{{cite journal |last1=Blakeslee |first1=April M. H. |last2=Keogh |first2=Carolyn L. |last3=Fowler |first3=Amy E. |last4=Griffen |first4=Blaine D. |last5=Todd |first5=Peter Alan |title=Assessing the Effects of Trematode Infection on Invasive Green Crabs in Eastern North America |journal=PLOS ONE |date=1 June 2015 |volume=10 |issue=6 |article-number=e0128674 |doi=10.1371/journal.pone.0128674|pmid=26030816 |pmc=4451766 |bibcode=2015PLoSO..1028674B |doi-access=free }} {{open access}}</ref> Ekološka parazitologija može biti važna za pokušaje kontrole, kao što je to bio slučaj tokom [[Iskorenjivanje drakunkulijaze|kampanje za iskorjenjivanje gvinejskog crva]]. Iako je parazit iskorijenjen u svim zemljama osim četiri, crv je počeo koristiti žabe kao posrednog domaćina prije nego što je prešao na pse, učinivši kontrolu težom nego što bi bila da su ti odnosi prvobitno bili bolje shvaćeni.<ref>{{cite journal |last=Eberhard |first=M. L. |title=Possible Role of Fish and Frogs as Paratenic Hosts of Dracunculus medinensis, Chad |volume=22 |issue=8 |pages=1428–1430 |date=August 2016 |journal=Emerging Infectious Diseases |doi=10.3201/eid2208.160043|pmid=27434418 |pmc=4982183 }}</ref> === Obrazloženje za očuvanje === {{further|Conservation biology of parasites}} {{external media |width = 210px |float = right |headerimage= |video1 = [https://knowablemagazine.org/article/living-world/2018/why-you-should-care-about-parasites "Why you should care about parasites"], 14 December 2018, ''[[Knowable Magazine]]'' }} Although parasites are widely considered to be harmful, the eradication of all parasites would not be beneficial. Parasites account for at least half of life's diversity; they perform important ecological roles; and without parasites, organisms might tend to asexual reproduction, diminishing the diversity of traits brought about by sexual reproduction.<ref name="Holt2010">{{cite journal |last=Holt |first=R. D. |url=https://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908060622/http://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-date=8 September 2015 |url-status=live |title=IJEE Soapbox: World free of parasites and vectors: Would it be heaven, or would it be hell? |journal=Israel Journal of Ecology and Evolution |volume=56 |issue=3 |pages=239–250 |year=2010 |doi=10.1560/IJEE.56.3-4.239 |bibcode=2010IsJEE..56..239H }}</ref> Parasites provide an opportunity for the transfer of genetic material between species, facilitating evolutionary change.<ref name="Combes">{{cite book |last=Combes |first=Claude |title=The Art of being a Parasite |publisher=University of Chicago Press |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5}}</ref> Many parasites require multiple hosts of different species to complete their life cycles and rely on predator-prey or other stable ecological interactions to get from one host to another. The presence of parasites thus indicates that an ecosystem is healthy.<ref name="HudsonDobson2006">{{cite journal |last1=Hudson |first1=Peter J. |last2=Dobson |first2=Andrew P. |last3=Lafferty |first3=Kevin D. |url=http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |title=Is a healthy ecosystem one that is rich in parasites? |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=21 |issue=7 |year=2006 |pages=381–385 |doi=10.1016/j.tree.2006.04.007|pmid=16713014 |bibcode=2006TEcoE..21..381H |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810105426/http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |archive-date=10 August 2017 }}</ref> An ectoparasite, the California condor louse, ''[[Colpocephalum californici]]'', became a well-known conservation issue. A large and costly captive breeding program was run in the United States to rescue the [[California condor]]. It was host to a louse, which lived only on it. Any lice found were "deliberately killed" during the program, to keep the condors in the best possible health. The result was that one species, the condor, was saved and returned to the wild, while another species, the parasite, became extinct.<ref name="Stringer2014">{{cite journal |last1=Stringer |first1=Andrew Paul |last2=Linklater |first2=Wayne |title=Everything in Moderation: Principles of Parasite Control for Wildlife Conservation |journal=BioScience |date=2014 |volume=64 |issue=10 |pages=932–937 |doi=10.1093/biosci/biu135 |doi-access=free }}</ref> Although parasites are often omitted in depictions of [[food web]]s, they usually occupy the top position. Parasites can function like [[keystone species]], reducing the dominance of superior competitors and allowing [[competition (biology)|competing species]] to co-exist.<ref name="Sukhdeo2012"/><ref name="LaffertyAllesina2008">{{cite journal |last1=Lafferty |first1=Kevin D. |last2=Allesina |first2=Stefano |last3=Arim |first3=Matias |last4=Briggs |first4=Cherie J. |display-authors=etal |title=Parasites in food webs: the ultimate missing links |journal=Ecology Letters |volume=11 |issue=6|year=2008 |pages=533–546 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01174.x|pmid=18462196 |pmc=2408649 |bibcode=2008EcolL..11..533L }}</ref><ref name="Chase2013">{{cite journal |last1=Chase |first1=Jonathan |title=Parasites in Food Webs: Untangling the Entangled Bank |journal=PLOS Biology |volume=11 |issue=6 |year=2013 |article-number=e1001580 |doi=10.1371/journal.pbio.1001580|pmid=23776405 |pmc=3678997 |doi-access=free }}</ref> [[File:Aggregated distribution of parasites on hosts.svg|thumb|upright=1.35|Parasites are [[Aggregated distribution|distributed unevenly]] among their hosts, most hosts having no parasites, and a few hosts harbouring most of the parasite population. This distribution makes sampling difficult and requires careful use of statistics.]] === Kvantitativna ekologija === {{further|Agregirana distribucija}} Jedna vrsta parazita obično ima agregiranu distribuciju među životinjama-domaćinima, što znači da većina domaćina nosi mali broj parazita, dok nekoliko domaćina nosi veliku većinu jedinki parazita. To predstavlja značajne probleme za istraživače ekologije parazita, jer čini [[parametrijska statistika|parametrijsku statistiku]], kakvu biolozi obično koriste, nevažećom. Nekoliko autora preporučuje [[transformacija podataka|logaritamsku transformaciju]] podataka prije primjene parametarskog testa ili upotrebu [[Neparametrijska statistika|neparametrijske statistike]], ali to može dovesti do daljnjih problema, pa se kvantitativna parazitologija zasniva na naprednijim biostatističkim metodama.<ref name="pmid10780537">{{cite journal |last1=Rózsa |first1=L. |last2=Reiczigel |first2=J. |last3=Majoros |first3=G. |url=http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |title=Quantifying parasites in samples of hosts |journal=J. Parasitol. |volume=86 |issue=2 |pages=228–32 |year=2000 |pmid=10780537 |doi =10.1645/0022-3395(2000)086[0228:QPISOH]2.0.CO;2 |s2cid=16228008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180619111223/http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |archive-date=19 June 2018 }}</ref> == Historija == === Antika === {{further|Human parasite}} [[Human parasite]]s including roundworms, the [[Guinea worm]], [[Pinworm (parasite)|threadworms]] and tapeworms are mentioned in Egyptian papyrus records from 3000 BC onwards; the [[Ebers Papyrus]] describes [[hookworm]]. In [[ancient Greece]], parasites including the [[bladder worm]] are described in the [[Hippocratic Corpus]], while the comic playwright [[Aristophanes]] called tapeworms "hailstones". The Roman physicians Celsus and [[Galen]] documented the roundworms ''[[Ascaris lumbricoides]]'' and ''[[Enterobius vermicularis]]''.<ref name=Cox2004>{{cite journal |last=Cox |first=Francis E. G. |title=History of human parasitic diseases |journal=Infectious Disease Clinics of North America |date=June 2004 |volume=18 |issue=2 |pages=173–174 |pmid=15145374 |doi=10.1016/j.idc.2004.01.001 }}</ref> === Srednji vijek === [[File:Francesco Redi Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi Plate 14.jpg|thumb|upright|Ploča iz ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (Zapažanja na živim životinjama pronađena unutar živih životinja), [[Francesco Redi]], 1684.]] U svom ''[[Kanon medicine|Kanonu medicine]]'', završenom 1025. godine, perzijski ljekar [[Ibn Sina]] zabilježio je ljudske i životinjske parazite, uključujući okrugle gliste, gliste za uši, gvinejskog crva i pantljičare.<ref name=Cox2004/> U svojoj knjizi iz 1397. godine, ''Traité de l'état, science et pratique de l'art de la Bergerie'' (Izvještaj o stanju, nauci i praksi umijeća pastirstva), {{ill|Jehan de Brie|fr|Jean de Brie}} je napisao prvi opis endoparazita trematoda, ovčijeg metilja ''[[Fasciola hepatica]]''.<ref name=ChengHistory/><ref>{{cite book |editor=Humphrey-Smith, Ian |title=Sept siècles de parasitologie en France |trans-title=The French School of Parasitology |language=fr |pages=26–29 |publisher=Société Française de Parasitologie |date=1993}}</ref> === Rano moderno doba === In the [[early modern period]], [[Francesco Redi]]'s 1668 book ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'' (''Experiences of the Generation of Insects''), explicitly described ecto- and endoparasites, illustrating [[ticks]], the larvae of [[Cephenemyiinae|nasal flies of deer]], and [[Fasciola hepatica|sheep liver fluke]].<ref name=Ioli1997>{{cite journal |last1=Ioli |first1=A. |last2=Petithory |first2=J. C. |last3=Theodorides |first3=J. |title=Francesco Redi and the birth of experimental parasitology|journal=Hist Sci Med |year=1997|volume=31 |issue=1 |pages=61–66 |pmid=11625103}}</ref> Redi noted that parasites develop from eggs, contradicting the theory of [[spontaneous generation]].<ref name=Bush2001>{{cite book |last1=Bush |first1=A. O. |author2=Fernández, J. C. |author3=Esch, G. W. |author4=Seed, J. R. |title=Parasitism: The Diversity and Ecology of Animal Parasites |year=2001 |publisher=Cambridge University Press |page=[https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 4] |isbn=978-0-521-66447-9 |url=https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 }}</ref> In his 1684 book ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (''Observations on Living Animals found in Living Animals''), Redi described and illustrated over 100 parasites including the [[Ascaris lumbricoides|large roundworm]] in humans that causes [[ascariasis]].<ref name=Ioli1997/> Redi was the first to name the cysts of ''[[Echinococcus granulosus]]'' seen in dogs and sheep as parasitic; a century later, in 1760, [[Peter Simon Pallas]] correctly suggested that these were the larvae of tapeworms.<ref name=Cox2004/> In 1681, [[Antonie van Leeuwenhoek]] observed and illustrated the protozoan parasite ''[[Giardia lamblia]]'', and linked it to "his own loose stools". This was the first protozoan parasite of humans to be seen under a microscope.<ref name=Cox2004/> A few years later, in 1687, the Italian biologists [[Giovanni Cosimo Bonomo]] and [[Diacinto Cestoni]] described [[scabies]] as caused by the parasitic mite ''[[Sarcoptes scabiei]]'', marking it as the first disease of humans with a known microscopic causative agent.<ref>{{cite web |url=http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm |title=Acarus as the cause of scabies |publisher=University of Cagliari |access-date=11 April 2018 |archive-date=3 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703205914/http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm }}</ref> [[File:Ross, 20.Aug.1897.jpg|thumb|upright|[[Ronald Ross]] won the 1902 [[Nobel Prize]] for showing that the [[malaria parasite]] is transmitted by mosquitoes. This 1897 notebook page records his first observations of the parasite in mosquitoes.]] === Parazitologija === {{main|Parasitology}} Modern [[parasitology]] developed in the 19th century with accurate observations and experiments by many researchers and clinicians;<ref name=ChengHistory>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |year=1973 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-170750-7 |pages=120–134|quote=The 19th century might be thought of as the genesis of modern parasitology.}}</ref> the term was first used in 1870.<ref>{{cite encyclopedia|title=Parasitology|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|dictionary=Merriam-Webster|access-date=13 April 2018|archive-date=23 October 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241023200535/https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|url-status=live}}</ref> In 1828, James Annersley described [[amoebiasis]], protozoal infections of the intestines and the liver, though the pathogen, ''[[Entamoeba histolytica]]'', was not discovered until 1873 by Friedrich Lösch. [[James Paget]] discovered the intestinal nematode ''[[Trichinella spiralis]]'' in humans in 1835. James McConnell described the human liver fluke, ''[[Clonorchis sinensis]]'', in 1875.<ref name=Cox2004/> [[Algernon Thomas]] and [[Rudolf Leuckart]] independently made the first discovery of the life cycle of a trematode, the sheep liver fluke, by experiment in 1881–1883.<ref name=ChengHistory/> In 1877 [[Patrick Manson]] discovered the life cycle of the [[filarioidea|filarial worms]]<!--no comma, please!--> that cause [[lymphatic filariasis|elephantiasis]] transmitted by mosquitoes. Manson further predicted that the [[malaria]] parasite, ''[[Plasmodium]]'', had a mosquito vector, and persuaded [[Ronald Ross]] to investigate. Ross confirmed that the prediction was correct in 1897–1898. At the same time, [[Giovanni Battista Grassi]] and others described the malaria parasite's life cycle stages in ''[[Anopheles]]'' mosquitoes. Ross was [[Nobel Prize controversies#Physiology or medicine|controversially awarded the 1902 Nobel prize]] for his work, while Grassi was not.<ref name=Cox2004/> In 1903, [[David Bruce (microbiologist)|David Bruce]] identified the protozoan parasite and the [[tsetse fly]] vector of [[African trypanosomiasis]].<ref>{{cite journal |last=Ellis |first=Harold |author-link=Harold Ellis (surgeon) |title=Sir David Bruce, a pioneer of tropical medicine |journal=British Journal of Hospital Medicine |volume=67 |issue=3 |page=158 |date=March 2006 |pmid=16562450 |doi=10.12968/hmed.2006.67.3.20624}}</ref> === Vakcina === {{further|Malaria vaccine}} Given the importance of malaria, with some 220&nbsp;million people infected annually, many attempts have been made to interrupt its transmission. Various methods of [[malaria prophylaxis]] have been tried including the use of [[antimalarial drug]]s to kill off the parasites in the blood, the eradication of its mosquito vectors with [[insecticide|organochlorine and other insecticides]], and the development of a [[malaria vaccine]]. All of these have proven problematic, with [[drug resistance]], [[insecticide resistance]] among mosquitoes, and repeated failure of vaccines as the parasite mutates.<ref>{{cite web |title=Malaria and Malaria Vaccine Candidates |url=https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |publisher=The College of Physicians of Philadelphia |access-date=11 February 2018 |date=19 April 2017 |archive-date=12 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212083219/https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |url-status=live }}</ref> The first and as of 2015 the only licensed vaccine for any parasitic disease of humans is [[RTS,S]] for ''[[Plasmodium falciparum]]'' malaria.<ref name=BBC2015>{{cite news |last=Walsh |first=Fergus |author-link=Fergus Walsh |date=24 July 2015 |title=Malaria vaccine gets 'green light' |url=https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |newspaper=[[BBC]] |access-date=25 July 2015 |archive-date=5 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250605015223/https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |url-status=live }}</ref> === Biološko suzbijanje štetočina === {{further|Biološko suzbijanje štetočina}} [[File:Encarsia formosa, an endoparasitic wasp, is used for whitefly control.jpg|thumb|''[[Encarsia formosa]]'', koja se široko koristi u [[staklenik|stakleničkoj]] hortikulturi, bila je jedno od prvih razvijenih [[Biološko suzbijanje štetočina|bioloških sredstava za suzbijanje štetočina]].<ref name="Hoddle 1998">{{cite journal |title=Biology and Use of the Whitefly Parasitoid Encarsia Formosa |author1=Hoddle, M. S. |author2=Van Driesche, R. G. |author3=Sanderson, J. P. |date=1998 |journal=Annual Review of Entomology |volume=43 |issue=1 |pages=645–669 |doi=10.1146/annurev.ento.43.1.645 |pmid=15012401 |bibcode=1998AREnt..43..645H }}</ref>]] Nekoliko grupa parazita, uključujući mikrobne patogene i parazitoidne ose, koristi se kao [[Biološko suzbijanje štetočina|biološko sredstvo za suzbijanje štetočina]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hortikultura|hortikulturi]].<ref>{{cite web|title=Parasitoid Wasps (Hymenoptera) |url=https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |publisher=University of Maryland |access-date=6 June 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827072031/https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |archive-date=27 August 2016}}</ref><ref>[http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf Encouraging innovation in biopesticide development.] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120515143828/http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf |date=15 May 2012}} European Commission (2008). Accessed on 9 January 2017</ref> === Otpornost === {{further|Otpornost na lijek}} Poulin primjećuje da široko rasprostranjena [[Preventivna zdravstvena zaštita|profilaktička]] upotreba [[Antihelmintik|antihelmintskih lijekova]] kod domaćih ovaca i goveda predstavlja svjetski ne[[Naučna kontrola|kontrolirani eksperiment]] u evoluciji životnog ciklusa njihovih parazita. Ishodi će zavisiti od toga da li lijekovi smanjuju vjerovatnoću da larva [[parazitski crv|parazitskog crva]] dostigne odraslu dob. Ako je tako, može se očekivati ​​da će prirodna selekcija favorizirati stvaranje jaja u ranijoj dobi. S druge strane, ako lijekovi uglavnom utiču na odrasle jedinke, selekcija bi mogla uzrokovati odgođeno sazrijevanje i povećanu [[virulencija|virulenciju]]. Čini se da su takve promjene u toku: valjkasti crv ''[[Teladorsagia circumcincta]]'' mijenja svoju veličinu u odraslom stadiju i stopu reprodukcije kao odgovor na lijekove.{{sfn|Poulin|2007|pages=265–266}} == Kulturološki značaj == [[File:THE CRINOLETTA DISFIGURANS AnOldParasite in aNewForm.png|thumb|upright|"Stari parazit u novom obliku": crtani film [[Edward Linley Sambourne|Edwarda Linleyja Sambournea]] iz 1881. u časopisu ''[[Punch (časopis)|Punch]]'' upoređuje podmetač za [[krinolin|krinoletu]] sa [[egzoskelet]]om parazitskog insekta.]] === Antika === U [[antika|antici]], koncept parazita nije bio strogo pogrdan: ''parasitus'' je bila [[pokroviteljstvo u Starom Rimu|prihvaćena uloga u rimskom društvu]], u kojoj je osoba mogla živjeti od gostoprimstva drugih, u zamjenu za "laskanje, jednostavne usluge i spremnost da podnese poniženje".<ref>{{cite book |last=Matyszak |first=Philip |title=24 Hours in Ancient Rome: A Day in the Life of the People Who Lived There |url=https://books.google.com/books?id=gJY4DwAAQBAJ&pg=PT252 |year=2017 |publisher=Michael O'Mara |isbn=978-1-78243-857-1 |page=252}}</ref><ref>{{cite book |last1=Damon |first1=Cynthia |chapter=5 |title=The Mask of the Parasite: A Pathology of Roman Patronage|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mEJ-aA_XQQQC |publisher=University of Michigan Press |year=1997 |page=148 |isbn=978-0-472-10760-5 |quote=Satiričar koji nastoji prikazati bijedu štićenika prirodno se fokusira na odnos s najvećom ovisnošću, onaj u kojem štićenik dobija hranu od svog pokrovitelja, a za to se unaprijed pripremljena persona parazita pokazala izuzetno korisnom.}}</ref> === Društvo === {{further|Društveni parazitizam}} Parazitizam u popularnoj upotrebi ima [[društveni parazitizam|pogrdno značenje]]. Prema imunologu Johnu Playfairu,<ref name=Playfair2007>{{cite book |last=Playfair |first=John |title=Living with Germs: In health and disease |url=https://books.google.com/books?id=kSyDYxLPtDoC&pg=PT19 |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-157934-9 |page=19}} Playfair upoređuje popularnu upotrebu sa biologovim pogledom na parazitizam, koji on (naslov iste stranice) naziva "drevnim i uglednim pogledom na život".</ref> {{quote|U svakodnevnom govoru, termin "parazit" je prepun pogrdnog značenja. Parazit je švercer, lijeni profiter, iscrpljivač društva.<ref name=Playfair2007/>}} [[satira|Satirični]] klerik [[Jonathan Swift]] aludira na hiperparazitizam u svojoj pjesmi "O poeziji: Rapsodija" iz 1733. godine, upoređujući pjesnike sa "gamadi" koja "zadirkuje i štipa svoje neprijatelje":<ref>{{cite journal |last1=Haelewaters |first1=Danny |last2=Hiller |first2=Thomas |last3=Dick |first3=Carl W. |title=Bats, Bat Flies, and Fungi: A Case of Hyperparasitism |journal=Trends in Parasitology |volume=34 |issue=9 |date=2018 |doi=10.1016/j.pt.2018.06.006 |pages=784–799}}</ref><ref name="Swift1733">{{cite book |last=Swift |first=Jonathan |author-link=Jonathan Swift |title=On Poetry: A Rapsody |url=https://books.google.com/books?id=GmIJAAAAQAAJ |year=1733 |publisher=And sold by J. Huggonson, next to Kent's Coffee-house, near Serjeant's-inn, in Chancery-lane; [and] at the bookseller's and pamphletshops}}</ref> {{quote| Gamadi tek je do podsmijeha stalo,</br> da štipa one što su viši malo.</br> Prirodoslovci znaju: buha</br> ima sitnijih, što joj krv isuha;</br> a te još sitnije buhe grizu,</br> i tako u beskraj idu, sve bližu.</br> Tako i pjesnik, svakog svog roda,</br> od onog iza sebe ugriz proba: }} === Fikcija === {{further|Spisak fiktivnih parazita|Paraziti u fikciji}} [[File:Parasites Katrin Alvarez.jpg|thumb|Fiktivni parazitizam: ''Paraziti'', ulje na platnu, Katrin Alvarez, 2011.]] U [[Bram Stoker]]ovom [[gotička fikcija|gotičkom horor]] romanu ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. i [[Grof Drakula u popularnoj kulturi|njegovim brojnim filmskim adaptacijama]], istoimeni [[grof Drakula]] je parazit koji [[hematofagija|pije krv]] ([[vampir]]). Kritičarka [[Laura Otis]] tvrdi da je, kao "lopov, zavodnik, stvaralac i imitator, Drakula oličenje parazita. Čitava poenta vampirizma je isisavanje tuđe krvi - život na tuđi račun."<ref>{{cite book |last=Otis |first=Laura |title=Networking: Communicating with Bodies and Machines in the Nineteenth Century |url=https://books.google.com/books?id=VEimJkOmW1kC&pg=PA216 |year=2001 |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-472-11213-5 |page=216}}</ref> Odvratne i zastrašujuće [[Paraziti u fikciji|parazitske vanzemaljske vrste]] su česta pojava u [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]],<ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism and Symbiosis |url=http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |encyclopedia=The Encyclopedia of Science Fiction |date=10 January 2016 |access-date=11 February 2018 |archive-date=25 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025053813/http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |url-status=live }}</ref><ref name="Dove2011">{{cite web |last1=Dove |first1=Alistair |title=This is clearly an important species we're dealing with |url=https://www.deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |publisher=Deep Sea News |date=9 May 2011 |access-date=11 February 2018 |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503000458/https://deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |url-status=live }}</ref> kao na primjer u filmu ''[[Alien (film)|Alien]]'' [[Ridley Scott|Ridleyja Scotta]] iz 1979.<ref name="Pappas2012">{{cite web |last1=Pappas |first1=Stephanie |title=5 Alien Parasites and Their Real-World Counterparts |url=https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |publisher=Live Science |date=29 May 2012 |access-date=12 October 2017 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033845/https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |url-status=live }}</ref><ref name=Sercel2017>{{cite web |last1=Sercel |first1=Alex |title=Parasitism in the Alien Movies |url=http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |publisher=Signal to Noise Magazine |date=19 May 2017 |access-date=11 February 2018 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033850/http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |url-status=usurped }}</ref> U jednoj sceni, [[ksenomorf]] izbija iz grudi čovjeka, uz šikljanje krvi pod visokim pritiskom, što je postignuto uz pomoć [[naprava za simulaciju pogotka|eksplozivnih prsa]] kao filmskog rekvizita. [[Organ (anatomija)|Životinjski organi]] su korišteni za pojačavanje efekta šoka. Scena je snimljena u jednom kadru, a zapanjene reakcije glumaca su bile iskrene.<ref name=Guardian2009>{{cite news |title=The Making of Alien's Chestburster Scene |date=13 October 2009 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |access-date=29 May 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430221033/http://www.guardian.co.uk/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |archive-date=30 April 2010 |url-status=live }}</ref><ref name=Nordine2017>{{cite news |last=Nordine |first=Michael |title='Alien' Evolution: Explore Every Stage in the Xenomorph's Gruesome Life Cycle. Celebrate Alien Day with a look at the past, present and future of cinema's most terrifying extraterrestrial |url=http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |work=IndieWire |date=25 April 2017 |archive-date=21 October 2017 |access-date=21 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164323/http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |url-status=live }}</ref> [[Entomopatogena gljiva]] ''[[Cordyceps]]'' u kulturi je predstavljena kao smrtonosna prijetnja ljudskoj rasi. Serija video igrica ''[[The Last of Us]]'' (2013. – danas) i njena [[The Last of Us (TV serija)|televizijska adaptacija]] predstavljaju ''Cordyceps'' kao parazita ljudi koji je prouzrokovao [[Zombi apokalipsa|zombi apokalipsu]].<ref name="Hill 2013 SciAm"/> Njegovi ljudski domaćini u početku postaju nasilna "zaražena" bića, prije nego što se pretvore u slijepe zombi "klikere", zajedno sa plodnim tijelima koja rastu iz njihovih lica.<ref name="Hill 2013 SciAm">{{cite magazine |last=Hill |first=Kyle |title=The Fungus that Reduced Humanity to The Last of Us |url=https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |magazine=[[Scientific American]] |access-date=4 May 2021 |date=25 June 2013 <!--subscription required--> |archive-date=28 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528022901/https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |url-status=live }}</ref> == Povezano == * [[Antiparazitik]] * [[Kancerogeni parazit]] * [[Uticaj parazitskih crva na imunološki sistem]] * [[Spisak ljudskih parazita]] == Bilješke == {{Notelist}} == Reference == {{Reflist}} == Izvori == * {{cite book |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |title=Evolutionary Ecology of Parasites |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2007 |isbn=978-0-691-12085-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |last=Combes |first=Claude |author-link=Claude Combes |title=The Art of Being a Parasite |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5 |ref=none}} * {{cite book |last=Desowitz |first=Robert |author-link=Robert Desowitz |title=Who Gave Pinta to the Santa Maria? |publisher=Harvest Books |year=1998 |isbn=978-0-15-600585-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/whogavepintatosa00deso |ref=none}} * {{cite book |last=Zimmer |first=Carl |author-link=Carl Zimmer|title=Parasite Rex |publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]] |year=2001 |isbn=978-0-7432-0011-0 |title-link=Parasite Rex |ref=none}} == Vanjske poveznice == {{Commons category|Parasites}} * [https://web.archive.org/web/20110801045926/http://www.aber.ac.uk/~mpgwww/Edu/EduIndex.html Univerzitet Aberystwyth: Parazitologija] — plan nastave s linkovima na članke u punom tekstu o parazitizmu i parazitologiji. * [https://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ Odjel za parazitske bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101014121942/http://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ |date=14 October 2010 }}, [[Centers for Disease Control and Prevention]] * [http://www.k-state.edu/parasitology KSU: Parazitološko istraživanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528063241/http://www.k-state.edu/parasitology/ |date=28 May 2010 }} — članci i linkovi na temu parazitologije * [https://academic.oup.com/cid/article/37/5/694/311910 Parazitološki resursi na World Wide Webu: Moćan alat za stručnjake za zarazne bolesti] (Oxford University Press) {{načini ishrane}} h28xszwyjw1gaqojati5rmbhsi0rifx 42712858 42712857 2026-10-23T13:51:34Z Duma 16555 /* Virusi */ 42712858 wikitext text/x-wiki [[File:Cymothoa exigua parassita Lithognathus mormyrus.JPG|thumb|upright=1.35|[[Riblji parazit]], jednakonožac ''[[Cymothoa exigua]]'', zamijenio je jezik ribe iz roda ''[[Lithognathus]]'']] '''Parazitizam''' je [[simbioza|blizak odnos]] između [[vrsta]], gdje jedan organizam, '''parazit''', živi (barem neko vrijeme) [[ektoparazitska zaraza|na]] drugom [[domaćin (biologija)|organizmu]] ili unutar njega, stvarajući mu određenu štetu,<ref name="ParasiteDefinition">{{cite web |url=https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |date=14 November 2024 |title=About Parasites |website=Parasites |publisher=Centers for Disease Control |access-date=7 July 2024 |quote=A parasite is an organism that lives on or in a host organism and gets its food from or at the expense of its host. |archive-date=21 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240621090029/https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |url-status=live }}</ref> i strukturno je [[adaptacija|prilagođen]] takvom načinu života.{{sfn|Poulin|2007|pages=4–5}} Paraziti uključuju jednoćelijske [[protozoa|protozoe]] poput uzročnika [[malarija|malarije]], [[bolest spavanja|bolesti spavanja]] i [[amebijaza|amebne dizenterije]]; životinje poput [[ankilostoma]], [[vaš|ušiju]], [[komarac]]a i [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]]; [[gljive]] poput ''[[Armillaria mellea]]'' i uzročnika [[dermatofitoza|dermatofitoze]]; i biljke poput [[imela|imele]], [[Cuscuta|viline kosice]] i [[Orobanchaceae|volovotke]]. Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]] eksploatacije životinjskih domaćina, a to su [[parazitska kastracija]], parazitizam direktnim prijenosom (dodirom), parazitizam [[wikt:trophic|trofičkim prijenosom]] (jedenjem), parazitizam [[Vektorske zarazne bolesti|vektorskim prijenosom]], [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Jedna glavna os klasifikacije tiče se invazivnosti: endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi vani, na površini domaćina. Kao što je i slučaj sa [[predator]]ima, parazitizam je vrsta [[interakcije potrošača i resursa]],<ref name="pmid21199247">{{cite journal |last=Getz |first=W. M. |title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling |journal=Ecology Letters |volume=14 |issue=2 |pages=113–124 |year=2011 |pmid=21199247 |pmc=3032891 |doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x|bibcode=2011EcolL..14..113G }}</ref> ali za razliku od predatora, paraziti, s izuzetkom parazitoida, su mnogo manji od svojih domaćina, ne ubijaju ih i često žive u ili na njima duži period. Životinjski paraziti su visoko [[Generalističke i specijalističke vrste|specijalizirani]], svaka vrsta parazita živi na jednoj datoj životinjskoj vrsti i [[razmnožavanje|razmnožava]] se brže od svojih domaćina. Klasični primjeri uključuju interakcije između [[kičmenjak]]a domaćina i [[Eucestoda|pantljičara]], [[Trematoda|metilja]], te one između vrsta roda ''[[Plasmodium]]'' koje uzrokuju malariju i [[buha]]. Paraziti smanjuju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina općom ili specijaliziranom [[patologija|patologijom]], koja se kreće od [[parazitska kastracija|parazitske kastracije]] do [[parazit koji mijenja ponašanje|modificiranja ponašanja domaćina]]. Paraziti povećavaju vlastitu adaptivnu vrijednost iskorištavanjem domaćina za resurse neophodne za njihov opstanak, naročito hranjenjem njima i korištenjem posrednih (sekundarnih) domaćina koji pomažu u njihovom [[Prijenos patogena|prenošenju]] s jednog konačnog (primarnog) domaćina na drugog. Iako je parazitizam često nedvosmislen, on je dio spektra interakcija između [[vrsta]], koje se preko parazitoidizma gradiraju u [[predator|predaciju]], kroz evoluciju u [[mutualizam]], a kod nekih gljiva prelaze u [[saprofit]]izam. Ljudsko znanje o parazitima poput [[Nematoda|valjkastih crva]] i [[Eucestoda|pantljičara]] datira još iz [[Stari Egipat|starog Egipta]], [[Antička Grčka|Grčke]] i [[Antički Rim|Rima]]. U [[Rani novi vijek|ranom novom vijeku]], [[Antonie van Leeuwenhoek]] je 1681. godine svojim mikroskopom posmatrao protozou ''[[Giardia lamblia]]'', dok je [[Francesco Redi]] opisao unutrašnje i vanjske parazite, uključujući [[Fasciola hepatica|ovčjeg metilja]] i [[krpelj]]e. Moderna [[parazitologija]] razvila se u 19. vijeku. U ljudskoj kulturi, parazitizam ima negativne konotacije. One su iskorištene u [[satira|satirične]] svrhe u pjesmi [[Jonathan Swift|Jonathana Swifta]] iz 1733. godine "O poeziji: Rapsodija", u kojoj su pjesnici upoređeni sa [[hiperparazit]]skom "gamadi". U fikciji, [[Bram Stoker|Bram Stokerov]] [[gotička fantastika|gotički horor]] roman ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. godine i njegove brojne kasnije adaptacije prikazivale su parazita koji [[hematofagija|pije krv]]. [[Ridley Scott]]ov film ''[[Alien (film)|Alien]]'' iz 1979. bio je jedno od mnogih djela [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u kojima se pojavljuje parazitska vanzemaljska vrsta.<ref name=Guardian2009/> == Etimologija == Riječ ''parazit'', prvi put upotrijebljena u engleskom jeziku 1539. godine, potiče od [[starofrancuski jezik|srednjovjekovne francuske]] riječi ''parasite'', od [[latinizacija imena|latiniziranog]] oblika ''parasitus'', od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''παράσιτος''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2Fsitos παράσιτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''parasitos'', "onaj koji jede za tuđim stolom"), a zatim od ''παρά''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F παρά] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227044414/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F |date=27 February 2021 }}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''para'', "pored, uz") i ''σῖτος'' (''sitos'', "pšenica, hrana").<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsi%3Dtos σῖτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226151551/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=si=tos |date=26 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> Srodni termin ''parasitism'' javlja se u engleskom jeziku od 1611. godine.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs σιτισμός] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224154216/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs |date=24 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> {{anchor|Ectoparasite|Endoparasite|Macroparasite|Microparasite}} == Evolutivne strategije == {{see also|Parazitologija}} {{anchor|Endoparasite|Ectoparasite|Semiparasite}} === Osnovni koncepti === {{further|Parazitski životni ciklus}} [[File:Taenia solium tapeworm scolex with its four suckers and two rows of hooks 5262 lores.jpg|thumb|Glava (scolex) pantljičare ''[[Taenia solium]]'', [[Infekcija crijevnim parazitima|crijevnog parazita]], ima kuke i [[sisaljka (biologija)|sisaljke]] kojima se pričvršćuje za svog [[domaćin (biologija)|domaćina]]]] Parazitizam je vrsta [[simbioza|simbioze]], bliske i trajne dugoročne biološke interakcije između parazita i njegovog domaćina. Za razliku od [[saprotrof]]a, paraziti se hrane živim domaćinima, iako se neke parazitske gljive, na primjer, mogu nastaviti hraniti domaćinima koje su ubili. Za razliku od [[komensalizam|komenzalizma]] i [[mutualizam|mutualizma]], parazitski odnos šteti domaćinu, bilo da se hrani njime ili, kao u slučaju crijevnih parazita, konzumira dio njegove hrane. Budući da paraziti imaju interakcije s drugim vrstama, oni lako mogu djelovati kao [[Vektorske zarazne bolesti|prenosioci]] patogena, uzrokujući [[bolest]]i.<ref>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |quote=Parazitizam je oblik simbioze, bliskog odnosa između dvije različite vrste. Postoji biohemijska interakcija između domaćina i parazita; tj. oni se prepoznaju, u konačnici na molekularnom nivou, a tkiva domaćina su stimulirana da reaguju na određeni način. To objašnjava zašto parazitizam može dovesti do bolesti, ali ne uvijek. |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref><ref name="SuzukiSasaki2019">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Sayaki U. |last2=Sasaki |first2=Akira |title=Ecological and Evolutionary Stabilities of Biotrophism, Necrotrophism, and Saprotrophism |journal=The American Naturalist |volume=194 |issue=1 |year=2019 |pages=90–103 |issn=0003-0147 |doi=10.1086/703485|pmid=31251653 |bibcode=2019ANat..194...90S |s2cid=133349792 |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306065231/http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-date=6 March 2020 |url-status=live }}</ref><ref name="pmid37458178">{{cite journal |last1=Rozsa |first1=L. | last2=Garay |first2=J. |title= Definitions of parasitism, considering its potentially opposing effects at different levels of hierarchical organization| journal=Parasitology|volume=150 |issue=9 |pages= 761–768|year=2023 |pmid=37458178 |pmc=10478066 |doi=10.1017/S0031182023000598 }}</ref> [[predator|Predatorstvo]] po definiciji nije simbioza, jer je interakcija kratka, ali entomolog [[E. O. Wilson]] je okarakterizirao parazite kao "predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedne".<ref name=Wilson2014>{{cite book |last=Wilson |first=Edward O. |author-link=E. O. Wilson |title=The Meaning of Human Existence |year=2014 |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-87140-480-0 |page=112 |quote=Paraziti su, u jednoj frazi, grabežljivci koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedan. Tolerantni paraziti su oni koji su evoluirali kako bi osigurali vlastiti opstanak i reprodukciju, ali u isto vrijeme uz minimalan bol i troškove za domaćina.}}</ref> U tom okviru postoji mnogo mogućih strategija. [[Taksonom]]i klasificiraju parazite u različite preklapajuće šeme na osnovu njihovih interakcija sa domaćinima i njihovih [[životni ciklus|životnih ciklusa]], koji mogu biti složeni. [[Obligatni parazit]] u potpunosti zavisi od domaćina kako bi završio svoj životni ciklus, dok kod [[fakultativni parazit|fakultativnog parazita]] to nije slučaj. Životni ciklusi parazita koji uključuju samo jednog domaćina nazivaju se "direktni"; oni sa konačnim domaćinom (gdje se parazit razmnožava spolno) i najmanje jednim međudomaćinom nazivaju se "indirektni".<ref>{{cite web |url=http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |title=A Classification of Animal-Parasitic Nematodes |work=plpnemweb.ucdavis.edu |access-date=25 February 2016 |archive-date=6 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006152348/http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm }}</ref><ref>{{cite journal |last=Garcia |first=L. S. |title=Classification of Human Parasites, Vectors, and Similar Organisms |journal=Clinical Infectious Diseases |year=1999 |volume=29 |issue=4 |pages=734–746 |pmid=10589879 |doi=10.1086/520425|doi-access=free}}</ref> Endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi izvan njega, na njegovoj površini.<ref name=Para-Site>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref> Mezoparaziti - poput nekih [[copepoda|veslonožaca]], na primjer - ulaze u otvor u tijelu domaćina i ostaju djelimično ugrađeni tamo.<ref>{{cite journal |last1=Vecchione |first1=Anna |last2=Aznar |first2=Francisco Javier |title=The mesoparasitic copepod Pennella balaenopterae and its significance as a visible indicator of health status in dolphins (Delphinidae): a review |journal=Journal of Marine Animals and Their Ecology |date=2008 |volume=7 |issue=1 |pages=4–11 |url=http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |access-date=11 April 2018 |archive-date=10 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410051646/http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf }}</ref> Neki paraziti mogu biti generalisti, hraneći se širokim spektrom domaćina, ali mnogi paraziti, kao i većina protozoa i [[parazitski crv|helminta]] koji parazitiraju na životinjama, su specijalisti i izuzetno specifični što se tiče domaćina.<ref name=Para-Site/> Rana osnovna, funkcionalna podjela parazita razlikovala je mikroparazite i makroparazite. Svakom od njih dodijeljen je [[matematički model]] kako bi se analiziralo kretanje populacije grupa domaćina i parazita.<ref name="Rollinson"/> Mikroorganizmi i virusi koji se mogu razmnožavati i završiti svoj životni ciklus unutar domaćina poznati su kao mikroparaziti. Makroparaziti su višećelijski organizmi koji se razmnožavaju i završavaju svoj životni ciklus izvan domaćina ili na tijelu domaćina.<ref name="Rollinson"/><ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism {{!}} The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management |encyclopedia=The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management, Blackwell Science |location=Oxford, United Kingdom |year=1998 |edition=1 |isbn=0632055464 |editor=Calow, Peter |via=[[Credo Reference]] |publisher=Blackwell Science }}</ref> Veliki dio razmišljanja o vrstama parazitizma fokusirao se na kopnene životinjske parazite, poput helminta. Oni u drugim okruženjima i sa drugim domaćinima često imaju analogne strategije. Na primjer, jegulja vrste ''[[Simenchelys parasitica]]'' je vjerojatno fakultativni endoparazit koji se oportunistički ukopava i jede bolesne i umiruće ribe.<ref name=Caira1997>{{cite journal |journal=Environmental Biology of Fishes |volume=49 |pages=139–144 |year=1997 |url=https://www.researchgate.net/publication/226076003 |title=Pugnose eels, ''Simenchelys parasiticus'' (Synaphobranchidae) from the heart of a shortfin mako, ''Isurus oxyrinchus'' (Lamnidae) |last1=Caira |first1=J. N. |last2=Benz |first2=G. W. |last3=Borucinska |first3=J. |last4=Kohler |first4=N. E.|issue=1 |doi=10.1023/a:1007398609346 |bibcode=1997EnvBF..49..139C |s2cid=37865366 }}</ref> Insekti koji [[biljojed|jedu biljke]], poput [[štitaste uši|štitastih uši]], [[Aphidoidea|lisnih uši]] i [[gusjenica]], vrlo su slični ektoparazitima, zato što napadaju mnogo veće biljke; služe kao prenosioci bakterija, gljivica i virusa koji uzrokuju [[biljne bolesti]]. Budući da se ženke štitastih ušiju ne mogu kretati, one su obligatni paraziti, trajno pričvršćeni za svoje domaćine.<ref name="Rollinson"/> Senzorni signali koje parazit koristi za identificiranje i približavanje potencijalnom domaćinu poznati su kao "znakovi domaćina". Takvi znakovi mogu uključivati, na primjer, vibracije,<ref>{{cite journal |last=Lawrence |first=P. O. |year=1981 |title=Host vibration—a cue to host location by the parasite, ''Biosteres longicaudatus'' |journal=Oecologia |volume=48 |issue=2 |pages=249–251 |pmid=28309807 |doi=10.1007/BF00347971 |bibcode=1981Oecol..48..249L |s2cid=6182657 }}</ref> izdahnuti [[ugljen dioksid]], mirise kože, vizualne i toplinske znakove i vlagu.<ref>{{cite journal |last=Cardé |first=R. T. |year=2015 |title=Multi-cue integration: how female mosquitoes locate a human host|journal=Current Biology |volume=25 |issue=18 |pages=R793–R795 |doi=10.1016/j.cub.2015.07.057 |pmid=26394099 |doi-access=free |bibcode=2015CBio...25.R793C }} {{open access}}</ref> [[Parazitske biljke]] mogu koristiti, na primjer, svjetlost, fiziohemiju domaćina i isparljive tvari za prepoznavanje potencijalnih domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Randle |first1=C. P. |last2=Cannon |first2=B. C. |last3=Faust |first3=A. L. |display-authors=etal |year=2018 |title=Host Cues Mediate Growth and Establishment of Oak Mistletoe (Phoradendron leucarpum, Viscaceae), an Aerial Parasitic Plant |journal=Castanea |volume=83 |issue=2 |pages=249–262 |doi=10.2179/18-173 |s2cid=92178009 }}</ref> === Glavne strategije === Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]], i to [[parazitska kastracija]]; direktno prenosivi parazitizam; [[wikt:trophic|trofički]] prenosivi parazitizam; [[prenosilac bolesti|vektorski]] prenosivi parazitizam; [[parazitoid]]izam; i mikropredacija. One se primjenjuju na parazite čiji su domaćini biljke, kao i životinje.<ref name=Rollinson>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |editor1=Rollinson, D. |editor2=Hay, S. I. |title=The Many Roads to Parasitism: A Tale of Convergence |journal=Advances in Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=9y4AlXka7t0C&pg=PA28 |year=2011 |volume=74 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-385897-9 |pages=27–28 |doi=10.1016/B978-0-12-385897-9.00001-X |pmid=21295676 |url-access=subscription }}</ref><ref name=PoulinRandhawa2015>{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert |author1-link=Robert Poulin (zoologist) |last2=Randhawa |first2=Haseeb S. |title=Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics |journal=Parasitology |date=February 2015 |volume=142 |issue=Suppl 1 |pages=S6–S15 |doi=10.1017/S0031182013001674 |pmc=4413784 |pmid=24229807}} {{open access}}</ref> Ove strategije predstavljaju [[adaptacija|adaptivne vrhunce]]; moguće su i međustrategije, ali organizmi u mnogim različitim skupinama su se dosljedno [[konvergentna evolucija|ograničili]] na ovih šest, koje su evolutivno stabilne.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Perspektiva o evolucijskim opcijama može se dobiti razmatranjem četiri ključna pitanja: utjecaj na [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina parazita; broj domaćina koje imaju po životnoj fazi; da li je domaćin spriječen u razmnožavanju; i da li učinak zavisi od intenziteta (broj parazita po domaćinu). Iz ove analize, pojavljuju se glavne evolucijske strategije parazitizma, uz predatorstvo.<ref name=LaffertyKuris2002>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Kuris |first2=A. M. |date=2002 |url=http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue=11 |pages=507–513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003124738/http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |archive-date=3 October 2019}}</ref> {|class="wikitable" |+ Evolucijske strategije u parazitizmu i predatorstvu<ref name=LaffertyKuris2002/><br/>({{font color|green|Zavisno od intenziteta: zelena, normalan tekst}};<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Nezavisno od intenziteta: ljubičasta, kurziv}}'') ! [[Adaptivna vrijednost]] domaćina !! Jedan domaćin, preživljava !! Jedan domaćin, umire !! Više domaćina |- |'''Može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost > 0)''' ||{{font color|green|Normalni parazit}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Patogen}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosiv parazit}}{{efn|Trofički prenosivi paraziti prenose se na svog konačnog domaćina, predatora, kada on pojede njihovog međudomaćina. Ovi paraziti često mijenjaju ponašanje svojih međudomaćina na takav način da povećavaju šansu da on bude pojeden, npr. navode ih na penjanje na vidljivo mjesto: ovo dovodi do prenosa parazita po cijenu života međudomaćina.}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Trofički prenosiv patogen}}'' ||{{font color|green|Mikropredator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Mikropredator}}'' |- |'''Ne može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost = 0)''' ||{{font color|green|----- }}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazit-kastrator}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosivi parazit-kastrator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazitoid}}'' ||{{font color|green|Društveni predator}}{{efn|[[Vuk]] je društveni predator koji lovi u čoporima; [[puma]] je samotni predator i lovi sama. Ni jedna od te dvije strategije se konvencionalno ne smatra parazitskom.<ref name=LaffertyKuris2002/>}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Samotni predator}}'' |} ==== Parazitska kastracija ==== {{main|Parazitska kastracija}} [[File:Sacculina carcini.jpg|thumb|Parazitski kastrator ''[[Sacculina carcini]]'' (osvijetljen) pričvršćen za [[Liocarcinus holsatus|svog raka-domaćina]]]] [[parazitska kastracija|Parazitski kastratori]] djelimično ili potpuno uništavaju sposobnost razmnožavanja svog domaćina, preusmjeravajući energiju koja bi otišla u razmnožavanje u rast domaćina i parazita, ponekad uzrokujući gigantizam domaćina. Ostali sistemi domaćina ostaju netaknuti, što mu omogućava da preživi i održi parazita.<ref name=PoulinRandhawa2015/>{{sfn|Poulin|2007|p=111}} Parazitski [[rak]]ovi kao što su oni iz specijaliziranog roda [[Cirripedia|vitičara]] roda ''[[Sacculina]]'' posebno uzrokuju oštećenja na gonadama svojih mnogobrojnih vrsta<ref name="Elumalai Viswanathan Pravinkumar Raffi">{{cite journal |last1=Elumalai |first1=V. |last2=Viswanathan |first2=C. |last3=Pravinkumar |first3=M. |last4=Raffi |first4=S. M. |title=Infestation of parasitic barnacle Sacculina spp. in commercial marine crabs |journal=Journal of Parasitic Diseases |volume=38 |issue=3 |date=2013 |doi=10.1007/s12639-013-0247-z |pmid=25035598 |pages=337–339|pmc=4087306 }}</ref> rakova-domaćina. U slučaju ''Sacculina'', testisi više od dvije trećine njihovih domaćina dovoljno degeneriraju da takvi mužjaci razviju [[sekundarne spolne karakteristike]] ženki kao što su širi trbuh, manja [[kliješta (rak)|kliješta]] i udovi za hvatanje jaja. Različite vrste helminta kastriraju svoje domaćine (kao što su insekti i puževi). To se može desiti direktno, bilo mehanički, hraneći se njihovim gonadama, ili izlučivanjem hemikalije koja uništava reproduktivne ćelije; ili indirektno, bilo lučenjem hormona ili preusmjeravanjem nutrijenata. Na primjer, [[trematoda]] ''[[Zoogonus lasius]]'', čije [[Faze životnog ciklusa trematoda|sporociste]] nemaju usta, hemijski kastrira međuplimnog morskog puža ''[[Tritia obsoleta]]'', razvijajući se u njegovim gonadama i ubijajući njegove reproduktivne ćelije.{{sfn|Poulin|2007|p=111}}<ref name=Cheng13>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=d4GQlYzode8C&pg=PA13 |year=2012 |publisher=Elsevier Science |isbn=978-0-323-14010-2 |pages=13–15}}</ref> ==== Direktni prenos ==== [[File:Male human head louse.jpg|thumb|[[Pediculus humanus capitis|Uši glave]] su direktno prenosivi [[obligatni parazit|obligatni ektoparaziti]]]] U direktno prenosive parazite, kojima nije potreban vektor da bi dospjeli do novih domaćina, spadaju paraziti kopnenih kičmenjaka poput ušiju i grinja, morski paraziti poput [[Copepoda|veslonožaca]] i [[Cyamidae|cijamoidnih]] [[Amphipoda|amfipoda]], [[Monogenea|jednorodni metilji]], kao i mnoge vrste valjkastih crva, gljivica, protozoa, bakterija i virusa. Bilo da se radi o endo- ili ektoparazitima, svaki ima samo jednu vrstu-domaćina. Unutar te vrste, većina jedinki je slobodna ili gotovo slobodna od parazita, dok manjina nosi veliki broj parazita; to je poznato kao [[agregirana distribucija]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> {{anchor|Autoinfection}} ==== Trofički prenos ==== [[File:Clonorchis sinensis 2.png|thumb|''[[Clonorchis sinensis]]'', kineski jetreni metilj, prenosi se trofički]] [[wikt:trophic|Trofički]] prenosivi paraziti se prenose tako što ih domaćin pojede. Uključuju [[trematoda|metilje]] (sve osim [[Schistosoma|šiztosoma]]), [[Cestoda|trakavice]], [[acanthocephala|akantocefalane]], [[Pentastomida|pentastomide]], mnoge [[Nematoda|valjkaste crve]] i mnoge protozoe kao što je ''[[Toxoplasma]]''.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Imaju složene životne cikluse koji uključuju domaćine u vidu dvije ili više različitih vrsta. U svom juvenilnom stadiju inficiraju i često se [[cista|encistiraju]] u međudomaćinu. Kada životinju-međudomaćina pojede predator - konačni domaćin - parazit preživljava proces probave i sazrijeva u odraslu jedinku; neki žive kao [[crijevni parazit]]i. Mnogi trofički prenosivi paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje]] svojih posrednih domaćina, povećavajući šanse da ih grabežljivac pojede. Kao i kod direktno prenosivih parazita, distribucija trofički prenosivih parazita među jedinkama-domaćinima je agregirana.<ref name=PoulinRandhawa2015/> [[Koinfekcija]] više parazita je česta.<ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=F. E. |url=https://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202083654/http://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-date=2 December 2017 |url-status=live |title=Concomitant infections, parasites and immune responses |series=122 |journal=Parasitology |volume=Supplement |pages=S23–38 |year=2001 |pmid=11442193 |doi =10.1017/s003118200001698x |s2cid=150432 }}</ref> [[Strongyloides stercoralis|Autoinfekcija]], gdje se (izuzetno) cijeli [[reproduktivni ciklus|životni ciklus]] parazita odvija u jednom primarnom domaćinu, ponekad se može javiti kod helminta kao što je ''[[Strongyloides stercoralis]]''.<ref name=ASP>{{cite web |title=Helminth Parasites |url=http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |publisher=Australian Society of Parasitology |access-date=9 October 2017 |archive-date=19 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019032143/http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |url-status=live }}</ref> ==== Prenos vektorom ==== {{further|Vektorske zarazne bolesti}} [[File:Trypanosoma sp. PHIL 613 lores.jpg|thumb|[[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi]] protozojski endoparazit ''[[Trypanosoma]]'' među ljudskim [[crvena krvna zrnca|crvenim krvnim zrncima]]]] [[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi paraziti]] se za prenos sa jednog konačnog domaćina na drugog oslanjaju na treću stranu - međudomaćina - pri čemu se parazit ne razmnožava spolno.<ref name=Para-Site/><ref name=PoulinRandhawa2015/> Ovi paraziti su mikroorganizmi, odnosno [[protozoa|protozoe]], [[bakterije]] ili [[virus]]i, često unutarćelijski [[patogen]]i (uzročnici bolesti).<ref name=PoulinRandhawa2015/> Njihovi prenosnici su uglavnom [[hematofagija|hematofagni]] člankonošci poput buha, ušiju, krpelja i komaraca.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref>{{cite web |url=http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |title=Pathogenic Parasitic Infections |publisher=PEOI |access-date=18 July 2013 |archive-date=29 October 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193623/http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |url-status=live }}</ref> Na primjer, jelenski krpelj ''[[Ixodes scapularis]]'' djeluje kao prenosnik bolesti uključujući [[lajmska bolest|lajmsku bolest]], [[babezioza|babeziozu]] i [[humana granulocitna anaplazmoza|anaplazmozu]].<ref name=pmid11450660>{{cite journal |last=Steere |first=A. C. |title=Lyme disease |journal=[[New England Journal of Medicine]] |volume=345 |issue=2 |pages=115–125 |date=July 2001 |pmid=11450660 |doi=10.1056/NEJM200107123450207 }}</ref> Protozojski endoparaziti, poput [[malarija|malarijskih]] parazita iz roda ''[[Plasmodium]]'' i parazita bolesti spavanja iz roda ''[[Trypanosoma]]'', imaju infektivne stadije u krvi domaćina, a prenose se na nove domaćine ugrizima insekata.<ref name="PollittMacGregor2011">{{cite journal |last1=Pollitt |first1=Laura C. |last2=MacGregor |first2=Paula |last3=Matthews |first3=Keith |last4=Reece |first4=Sarah E. |title=Malaria and trypanosome transmission: different parasites, same rules? |journal=Trends in Parasitology |volume=27 |issue=5 |year=2011 |pages=197–203 |doi=10.1016/j.pt.2011.01.004|pmid=21345732 |pmc=3087881 }}</ref> ==== Parazitoidi ==== {{main|Parazitoid|parazitska osa}} [[Parazitoidi]] su insekti koji prije ili kasnije ubijaju svoje domaćine, što njihov odnos dovodi u blizak odnos s [[predator]]stvom.<ref>{{cite journal |last1=Stevens |first1=Alison N. P. |title=Predation, Herbivory, and Parasitism |journal=Nature Education Knowledge |date=2010 |volume=3 |issue=10 |page=36 |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |access-date=12 February 2018 |quote=Predatorstvo, biljojedstvo i parazitizam postoje duž kontinuuma težine u smislu stepena u kojem negativno utiču na sposobnost organizma da se nosi sa zdravljem. ... U većini slučajeva, paraziti ne ubijaju svoje domaćine. Međutim, izuzetak se javlja kod parazitoida, koji zamagljuju granicu između parazitizma i predatorstva. |archive-date=30 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930230324/http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |url-status=live }}</ref> Većina parazitoida su [[parazitska osa|parazitoidne ose]] ili drugi [[opnokrilci]]; drugi uključuju [[dvokrilci|dvokrilce]] poput [[Phoridae|određenih]] muha. Mogu se podijeliti u dvije skupine, idiobionte i koinobionte, koji se razlikuju u ishodu za domaćina.<ref name=GullanCranston2010>{{cite book |last1=Gullan |first1=P. J. |last2=Cranston |first2=P. S. |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |url-access=limited |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n332 308], 365–367, 375, 440–441}}</ref> [[Parazitoid|Idiobiontski]] parazitoidi ubadaju svoj često velik plijen prilikom hvatanja, ubijajući ga odmah ili ga paralizirajući. Imobilizirani plijen se zatim odnosi u gnijezdo, ponekad zajedno s drugim plijenom ako nije dovoljno velik da podrži parazitoida tokom njegovog razvoja. [[leglica|Jaje se polaže]] na vrh plijena, a gnijezdo se zatim zatvara. Parazitoid se brzo razvija kroz svoje larvalne i pupalne faze, [[masovno opskrbljivanje|hraneći se hranom]] koja mu je ostavljena.<ref name=GullanCranston2010/> [[Parazitoid|Koinobiontski]] parazitoidi, među koje spadaju [[Diptera|muhe]] i ose, polažu svoja jaja u domaćine-mladunce, obično ličinke. Omogućeno im je da nastave da rastu, tako da se domaćin i parazitoid razvijaju zajedno tokom dužeg perioda, koji završava kada se parazitoidi pojave u odraslom obliku, ostavljajući plijen mrtav, pojeden iznutra. Neki koinobionti reguliraju razvoj svog domaćina, na primjer, sprečavaju ga da se [[kukuljica|ukukulji]] ili ga tjeraju da [[ekdizis|odbacuje ljušturu]] kad god je parazitoid spreman za odbacivanje ljušture. Oni to mogu učiniti tako što stvaraju hormone koji oponašaju odgovarajuće hormone domaćina ([[ekdisteroid]]e) ili regulirajući endokrini sistem domaćina.<ref name=GullanCranston2010/> <gallery mode="packed"> File:Live Tetragnatha montana (RMNH.ARA.14127) parasitized by Acrodactyla quadrisculpta larva (RMNH.INS.593867) - BDJ.1.e992.jpg |[[parazitoid|Idiobiontske]] [[parazitska osa|parazitoidne ose]] odmah paraliziraju svoje domaćine kako bi ih njihove larve ([[Pimplinae]], na slici) pojele.<ref name=PoulinRandhawa2015/> File:CSIRO ScienceImage 2357 Spotted alfalfa aphid being attacked by parasitic wasp.jpg|[[parazitoid|Koinobiontske]] parazitoidne ose poput [[Braconidae|brakonida]] prikazanog na slici polažu jaja u svoje domaćine putem [[leglica|leglice]], nakon čega oni nastavljaju rasti i odbacivati ljušturu. File:Female Apocephalus borealis ovipositing into the abdomen of a worker honey bee.png|Muha iz porodice [[Phoridae]] (u sredini lijevo) [[leglica|polaže jaja]] u trbuh [[medonosna pčela|medonosne pčele]]-radilice, [[Parazit koji mijenja ponašanje|mijenjajući njeno ponašanje]]. </gallery> {{anchor|Micropredator}} ==== Mikropredatori ==== [[File:Anopheles minimus.jpg|thumb|[[komarac|Komarci]] su mikropredatori i značajni prenosioci bolesti]] Mikropredator napada više od jednog domaćina, smanjujući adaptivnu vrijednost svakog domaćina za barem malu količinu, i u kontaktu je s jednim domaćinom samo povremeno. Ovo ponašanje čini mikropredatore pogodnim prenosiocima, zato što mogu prenositi manje parazite s jednog domaćina na drugog.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=LaffertyKuris2002/><ref name="Wilson2017">{{cite journal |last1=Wilson |first1=Anthony J. |display-authors=etal |title =What is a vector? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=372 |issue=1719 |date=March 2017 |doi=10.1098/rstb.2016.0085 |pmid=28289253 |article-number=20160085 |pmc=5352812}}</ref> Većina mikropredatora su [[hematofagija|hematofagni]], što znači da se hrane krvlju. To obuhvata crve poput [[pijavica]], rakove poput pripadnika [[Branchiura]] i jednakonošce iz porodice [[Gnathiidae]], razne [[dvokrilci|dvokrilce]] poput komaraca i [[cece muva|ce-ce muha]], druge člankonošce poput buha i krpelja, kičmenjake poput [[paklara]] i sisare poput [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> === Strategije prenosa === [[File:Entamoeba histolytica life cycle-en.svg|thumb|upright=1.7<!--format for legibility of multi-image diagram-->|[[Životni ciklus]] ''[[Entamoeba histolytica]]'', anaerobne parazitske protozoe koja se prenosi [[fekalno-oralni put|fekalno-oralnim putem]].]] Paraziti koriste različite metode za inficiranje životinjskih domaćina, uključujući fizički kontakt, [[fekalno-oralni put]], slobodnoživeće zarazne stadije i prenosnike, što odgovara njihovim različitim domaćinima, životnim ciklusima i ekološkim kontekstima.<ref name=Godfrey2013>{{cite journal |last=Godfrey |first=Stephanie S. |title=Networks and the ecology of parasite transmission: A framework for wildlife parasitology |journal=Wildlife |date=December 2013 |volume=2 |pages=235–245 |doi=10.1016/j.ijppaw.2013.09.001 |pmid=24533342 |pmc=3862525|bibcode=2013IJPPW...2..235G }}</ref> Primjeri koji prikazuju neke od mnogih mogućih kombinacija dati su u tabeli. {|class="wikitable sortable" |+ Primjeri metoda prenošenja u različitim ekološkim kontekstima<ref name=Godfrey2013/> ! Parazit !! Domaćin !! Način prijenosa !! Ekološki kontekst |- |''[[Gyrodactylus turnbulli]]''<br/>([[Monogenea|jednorodni metilj]]) ||''[[Poecilia reticulata]]''<br/>(riba) ||fizički kontakt ||društveno ponašanje |- |[[Valjkasti crv]]i<br/>npr. ''[[Strongyloides]]'' ||''[[Macaca fuscata]]''<br/>(japanski makaki) ||fekalno-oralno || društveno ponašanje<br/>(čišćenje) |- |''[[Heligmosomoides polygyrus]]''<br/>(valjkasti crv) ||''[[Apodemus flavicollis]]''<br/>(žutogrli miš) ||fekalno-oralno ||prijenos putem spolnih odnosa <br/>(većinom na mužjake) |- |''[[Amblyomma]]''<br/>(krpelj) ||''[[Sphenodon punctatus]]''<br/>(tuatara) ||slobodnoživeći infektivni stadiji ||društveno ponašanje |- |''[[Plasmodium]]''<br/>([[malarija|malarični]] parazit) ||[[Ptice]], [[sisari]]<br/>(uklj. ljude) ||''[[Anopheles]]'' (prijenos komarcima,<br/>koje privlači miris<br/>inficiranog ljudskog domaćina<ref name="de Boer2017">{{cite journal |last1=de Boer |first1=Jetske G. |last2=Robinson |first2=Ailie |last3=Powers |first3=Stephen J. |last4=Burgers |first4=Saskia L. G. E. |last5=Caulfield |first5=John C. |last6=Birkett |first6=Michael A. |last7=Smallegange |first7=Renate C. |last8=van Genderen |first8=Perry J. J. |last9=Bousema |first9=Teun |last10=Sauerwein |first10=Robert W. |last11=Pickett |first11=John A. |last12=Takken |first12=Willem |last13=Logan |first13=James G. |title=Odours of Plasmodium falciparum-infected participants influence mosquito–host interactions |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=9283 |date=August 2017 |doi=10.1038/s41598-017-08978-9 |doi-access=free|pmid=28839251 |pmc=5570919 |bibcode=2017NatSR...7.9283D }}</ref> ||— |} === Varijante === Među mnogim varijantama parazitskih strategija su hiperparazitizam,<ref name=Dissanaike1957/> društveni parazitizam,<ref name=Thomas2010/> parazitizam legla,<ref name=Payne1997/> kleptoparazitizam,<ref name=SlaterRosenblatt2005/> spolni parazitizam<ref name=Pietsch2005/> i adelfoparazitizam.<ref name=Rochat2001/> ==== Hiperparazitizam ==== {{main|Hiperparazit}} [[Hiperparazit]]i se hrane drugim parazitima, kao što su protozoe koje žive u parazitskim helmintima,<ref name=Dissanaike1957>{{cite journal |last1=Dissanaike |first1=A. S. |title=On Protozoa hyperparasitic in Helminth, with some observations on ''Nosema helminthorum'' Moniez, 1887 |journal=Journal of Helminthology |date=1957 |volume=31 |issue=1–2 |pages=47–64 |pmid=13429025 |doi=10.1017/s0022149x00033290|s2cid=35487084 }}</ref> ili su fakultativni ili obligatni parazitoidi čiji su domaćini drugi paraziti ili parazitoidi.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=GullanCranston2010/> Javljaju se i nivoi parazitizma koji prelaze sekundarne, naročito među fakultativnim parazitoidima. U sistemima [[šiška|hrastovih šiški]] može postojati do četiri nivoa parazitizma.<ref>{{cite journal |last=Askew |first=R. R. |url=https://www.researchgate.net/publication/238289888 |title=On the Biology of the Inhabitants of Oak Galls of Cynipidae (Hymenoptera) in Britain |journal=Transactions of the Society for British Entomology |date=1961 |volume=14 |pages=237–268}}</ref> Hiperparaziti mogu kontrolirati populacije svojih domaćina i koriste se u tu svrhu [[biološko suzbijanje štetočina|u poljoprivredi]], a donekle i u [[medicina|medicini]]. Kontrolni efekti mogu se vidjeti u načinu na koji [[hipovirus|virus CHV1]] pomaže u kontroli štete koju [[Cryphonectria parasitica|kestenova palež]] (''Cryphonectria parasitica'') nanosi [[Castanea dentata|američkim kestenima]], te u načinu na koji [[bakteriofag]]i mogu ograničiti bakterijske infekcije. Vjerojatno je, iako slabo istraženo, da većina patogenih mikroparazita ima hiperparazite koji bi se mogli pokazati kao veoma korisni i u poljoprivredi i u medicini.<ref name="ParrattLaine2016">{{cite journal |last1=Parratt |first1=Steven R. |last2=Laine |first2=Anna-Liisa |title=The role of hyperparasitism in microbial pathogen ecology and evolution |journal=The ISME Journal |volume=10 |issue=8 |date=January 2016|doi=10.1038/ismej.2015.247 |pmid=26784356 |pages=1815–1822|pmc=5029149 |bibcode=2016ISMEJ..10.1815P }}</ref> ==== Društveni parazitizam ==== {{further|Mirmekomorfija|kukavičja pčela|Emeryjevo pravilo}} Društveni paraziti koriste prednosti interspecijskih interakcija između pripadnika [[eusocijalnih]] životinja poput [[mrav]]a, [[termit]]a i [[bumbar]]a. Primjeri uključuju velikog plavog leptira, ''[[Phengaris arion]]'', čije larve koriste [[Mirmekomorfija|mirmekomorfiju]] (imitiranje mrava) za parazitiranje na određenim mravima,<ref name="Thomas2010">{{cite journal |last1=Thomas |first1=J. A. |last2=Schönrogge |first2=K. |author3=Bonelli, S. |author4=Barbero, F. |author5=Balletto, E. |title=Corruption of ant acoustical signals by mimetic social parasites: ''Maculinea'' butterflies achieve elevated status in host societies by mimicking the acoustics of queen ants |journal=Commun Integr Biol |volume=3 |issue=2 |pages=169–171 |year=2010 |pmid=20585513 |pmc=2889977 |doi=10.4161/cib.3.2.10603}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', bumbara koji napada košnice drugih pčela i preuzima razmnožavanje dok njihove mlade odgajaju radnici-domaćini, i ''[[Melipona scutellaris]]'', eusocijalnu pčelu čije matice bježe od radnika-ubica i napadaju drugu koloniju bez matice.<ref>{{Cite journal |first1=Annette |last1=Van Oystaeyen |first2=Denise |last2=Araujo Alves |first3=Ricardo |last3=Caliari Oliveira |first4=Daniela |last4=Lima do Nascimento |first5=Fábio |last5=Santos do Nascimento |first6=Johan |last6=Billen |first7=Tom |last7=Wenseleers |title=Sneaky queens in ''Melipona'' bees selectively detect and infiltrate queenless colonies |journal=Animal Behaviour |date=September 2013 |volume=86 |issue=3 |pages=603–609 |doi=10.1016/j.anbehav.2013.07.001 |bibcode=2013AnBeh..86..603V |citeseerx=10.1.1.309.6081 |s2cid=12921696 }}</ref> Ekstreman primjer interspecijskog društvenog parazitizma uočen je kod mrava vrste ''[[Tetramorium inquilinum]]'', obligatnih parazita koji žive isključivo na leđima drugih mrava roda ''[[Tetramorium]]''.<ref>{{cite web |url=https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |title=Social Parasites in the Ant Colony |publisher=Antkeepers |access-date=4 April 2016 |archive-date=24 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160424122522/https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |url-status=live }}</ref> Mehanizam za evoluciju društvenog parazitizma prvi je predložio Carlo Emery 1909. godine.<ref>{{Cite journal |last=Emery |first=Carlo |date=1909 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen un myrmekophilen Ameisen |journal=Biologischen Centralblatt |volume=29 |pages=352–362}}</ref> Sada poznat kao "[[Emeryjevo pravilo]]", ono navodi da društveni paraziti imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima i da su često pripadnici istog roda.<ref name="RD">{{cite web |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |access-date=29 October 2010 |archive-date=18 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200518111632/https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421/ |url-status=live }}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=C. |url=https://archive.org/details/ants_11715/page/n1 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |journal=Biologisches Centralblatt |date=1909 |volume=29 |pages=352–362}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bourke |first1=Andrew F. G. |last2=Franks |first2=Nigel R. |date=July 1991 |title=Alternative adaptations, sympatric speciation and the evolution of parasitic, inquiline ants |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=43 |issue=3 |pages=157–178 |doi=10.1111/j.1095-8312.1991.tb00591.x |bibcode=1991BJLS...43..157B |issn=0024-4066}}</ref> Intraspecijski društveni parazitizam se javlja kod parazitskog dojenja, gdje neke mlade jedinke uzimaju mlijeko od ženki s kojima nisu u srodstvu. Kod kapucina vrste ''[[Cebus olivaceus]]'', ženke višeg ranga ponekad uzimaju mlijeko od ženki nižeg ranga bez ikakve recipročne koristi.<ref name=obrien5>{{cite journal |last=O'Brien |first=Timothy G. |title=Parasitic nursing behavior in the wedge-capped capuchin monkey (''Cebus olivaceus'') |journal=American Journal of Primatology |year=1988 |volume=16 |issue=4 |pages=341–344 |doi =10.1002/ajp.1350160406 |pmid=32079372 |s2cid=86176932 }}</ref> ==== Parazitizam legla ==== {{further|Parazitizam legla}} Kod [[Parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćini pate od povećanih roditeljskih ulaganja i potrošnje energije u svrhu hranjenja parazitskih mladunaca, koji su obično veći od mladunaca domaćina. Stopa rasta mladunaca domaćina je usporena, što smanjuje adaptivnu vrijednost domaćina. Paraziti legla uključuju ptice iz različitih porodica kao što su [[Molothrus|kravarke]], [[Viduidae|udovice]], [[Cuculidae|kukavice]] i [[Heteronetta atricapilla|crnoglave patke]]. One ne grade vlastita gnijezda, već polažu jaja u gnijezdima drugih vrsta. U porodici [[Cuculidae]], preko 40% [[vrsta]] kukavica su obligatni paraziti legla, dok su drugi ili fakultativni paraziti legla ili pružaju roditeljsku brigu.<ref>{{Cite book |last=Payne |first=R. B. |title=The Cuckoos |date=September 15, 2005 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-850213-5 |edition=1st |location=Oxford |language=en}}</ref> Jaja nekih parazita legla [[mimikrija|liče]] na jaja domaćina, dok jaja nekih kravarica imaju čvrste ljuske, što otežava domaćinima da ih unište kljucanjem, a oba mehanizma impliciraju selekciju domaćina protiv parazitskih jaja.<ref name=Payne1997>{{cite book |last=Payne |first=R. B. |date=1997 |chapter=Avian brood parasitism |editor1=Clayton, D. H. |editor2=Moore, J. |title=Host–parasite evolution: General principles and avian models |pages=[https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 338–369] |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-854892-8 |chapter-url=https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Rothstein |first1=S. I. |year=1990 |title=A model system for coevolution: avian brood parasitism |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |volume=21 |pages=481–508 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.21.1.481}}</ref><ref name="DeMarsico2013">{{cite journal |last1=De Marsico |first1=M. C. |last2=Gloag |first2=R. |last3=Ursino |first3=C. A. |last4=Reboreda |first4=J. C. |title=A novel method of rejection of brood parasitic eggs reduces parasitism intensity in a cowbird host |journal=Biology Letters |volume=9 |issue=3 |date=March 2013 |doi=10.1098/rsbl.2013.0076 |pmid=23485877 |article-number=20130076|pmc=3645041 }}</ref> Odrasla ženka [[Cuculus canorus|evropske kukavice]] također imitira predatora, [[Accipiter nisus|evropskog kobca]], što joj daje vremena da neopaženo položi jaja u gnijezdo domaćina.<ref name=Welbergen2011>{{cite journal |last1=Welbergen |first1=J. |last2=Davies |first2=N. B. |year=2011 |title=A parasite in wolf's clothing: hawk mimicry reduces mobbing of cuckoos by hosts |journal=[[Behavioral Ecology (journal)|Behavioral Ecology]] |volume=22 |issue=3 |pages=574–579 |doi=10.1093/beheco/arr008|doi-access=free }}</ref> Domaćinske vrste se često bore protiv mimikrije parazitskih jaja [[Polimorfizam (biologija)|polimorfizmom]] jaja, što znači da imaju dva ili više [[fenotip]]ova jaja unutar jedne populacije. Višestruki fenotipovi jaja domaćina smanjuju vjerojatnoću da parazitska vrsta precizno "uskladi" svoja jaja s jajima domaćina.<ref>{{Cite journal |last=Yang |first=C. |first2=X. |last2=Si |first3=W. |last3=Liang |first4=A. P. |last4=Møller |title=Spatial variation in egg polymorphism among cuckoo hosts across 4 continents |journal=Current Zoology |date=2020 |volume=66 |issue=5 |pages=477–483 |doi=10.1093/cz/zoaa011 |pmid=33293928 |pmc=7705517 |via=Oxford Academic}}</ref> ==== Kleptoparazitizam ==== {{further|Kleptoparazitizam}} U slučaju [[Kleptoparazitizam|kleptoparazitizma]] (od grčkog κλέπτης (''kleptēs''), "lopov"), paraziti kradu hranu koju domaćin prikupi. Parazitizam se često vrši na bliskim srodnicima, bilo unutar iste vrste ili između različitih vrsta unutar istog roda ili porodice. Na primjer, mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] polažu jaja u ćelijama košnica drugih [[pčela]] iz iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |author3=Snowdon, Charles T. |author4=Roper, Timothy J. |author5=Brockmann, H. Jane |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Naguib, Marc |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> Kleptoparazitizam je generalno rijedak, ali uočljiv kod ptica; neke, poput [[pomornici|pomornika]], specijalizirane su za krađu hrane od drugih morskih ptica, neumoljivo ih progoneći dok ne povrate svoj ulov.<ref name="Furness1978">{{cite journal |last=Furness |first=R. W. |title=Kleptoparasitism by great skuas (''Catharacta skua'' Brünn.) and Arctic skuas (''Stercorarius parasiticus'' L.) at a Shetland seabird colony |journal=Animal Behaviour |volume=26 |year=1978 |doi=10.1016/0003-3472(78)90107-0 |pages=1167–1177|bibcode=1978AnBeh..26.1167F |s2cid=53155057 }}</ref> ==== Spolni parazitizam ==== {{main|Spolni parazitizam}} Jedinstven pristup se vidi kod nekih vrsta [[Lophiiformes|grdobina]], kao što je ''[[Ceratias holboelli]]'', gdje su mužjaci svedeni na sitne [[Spolni parazitizam|spolne parazite]], potpuno ovisne o ženkama vlastite vrste za preživljavanje, i žive trajno pričvršćeni ispod tijela ženke i nesposobni su da se sami brinu o sebi. Ženka hrani mužjaka i štiti ga od predatora, dok mužjak ne daje ništa zauzvrat osim sperme koja je ženki potrebna za stvaranje sljedeće generacije.<ref name=Pietsch2005>{{cite journal |last=Pietsch |first=Theodore W. |title=Dimorphism, parasitism, and sex revisited: modes of reproduction among deep-sea ceratioid anglerfishes (Teleostei: Lophiiformes) |journal=Ichthyological Research |date=25 August 2005 |volume=52 |issue=3 |pages=207–236 |doi=10.1007/s10228-005-0286-2|bibcode=2005IchtR..52..207P |s2cid=24768783 }}</ref> ==== Adelfoparazitizam ==== Adelfoparazitizam (od grčkog ἀδελφός (''adelphós''), brat<ref>{{cite book |last1=Maggenti |first1=Armand R. |last2=Maggenti |first2=Mary Ann |last3=Gardner |first3=Scott Lyell |title=Online Dictionary of Invertebrate Zoology |url=http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418031907/http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-date=18 April 2018 |publisher=University of Nebraska |page=22 |date=2005}}</ref>), također poznat kao parazitizam među srodnicima, javlja se kada je domaćinska vrsta u bliskom srodstvu s parazitom, koji je često iz iste porodice ili roda.<ref name=Rochat2001>{{cite journal |last1=Rochat |first1=Jacques |last2=Gutierrez |first2=Andrew Paul |title=Weather-mediated regulation of olive scale by two parasitoids |journal=Journal of Animal Ecology |date=May 2001 |volume=70 |issue=3 |pages=476–490 |doi=10.1046/j.1365-2656.2001.00505.x|bibcode=2001JAnEc..70..476R |s2cid=73607283 |doi-access=free }}</ref> Kod parazitoida mušice vrste ''[[Encarsia perplexa]]'', nesparene ženke mogu polagati [[ploidija|haploidna]] jaja u potpuno razvijene larve vlastite vrste, stvarajući muško potomstvo,<ref>{{cite web |title=Featured Creatures. ''Encarsia perplexa'' |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |publisher=University of Florida |access-date=6 January 2018 |archive-date=5 January 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180105061019/http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |url-status=live }}</ref> dok morski crv vrste ''[[Bonellia viridis]]'' ima sličnu reproduktivnu strategiju, iako su larve [[plankton]]ske.<ref name="BerecSchembri2005">{{cite journal |last1=Berec |first1=Ludek |last2=Schembri |first2=Patrick J. |last3=Boukal |first3=David S. |url=https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003131349/https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Sex determination in ''Bonellia viridis'' (Echiura: Bonelliidae): population dynamics and evolution |journal=Oikos |volume=108 |issue=3 |year=2005 |pages=473–484 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13350.x|bibcode=2005Oikos.108..473B }}</ref> ==== Ilustracije ==== Na ilustracijama su prikazani primjeri glavnih strategija parazitizma. <gallery class="center" mode="nolines" widths="180px"> File:Pteromalid hyperparasitoid.jpg|Hiperparazitoidna [[Pteromalidae|pteromalidna osa]] na čahurama svog domaćina, koja je i sama parazitoidna [[Braconidae|brakonidna osa]]. File:Maculinea arion Large Blue Upperside SFrance 2009-07-18.jpg|[[Phengaris arion|Pjegavi mravnik]] [[mirmekomorfija|imitira mrave]] i društveni je parazit. File:Eastern Phoebe-nest-Brown-headed-Cowbird-egg.jpg|Kod [[parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćin odhranjuje mladunce druge vrste: na slici jaje [[Molothrus|kravarke]] u gnijezdu ''[[Sayornis phoebe]]''. File:Great Skua (cropped).jpg|[[Veliki pomornik]] je moćan [[kleptoparazit]] koji neumorno progoni druge morske ptice sve dok ne povrate svoj ulov. File:Северная церапия (cropped).jpg|Mužjak vrste [[Lophiiformes|grdobine]] ''[[Ceratias holboelli]]'' živi kao sićušni [[spolni parazitizam|spolni parazit]] trajno pričvršćen ispod tijela ženke. File:Encarsia perplexa.jpg|''[[Encarsia perplexa]]'' (u sredini), parazitoid mušice ''[[Aleurocanthus woglumi]]'' (dolje lijevo), također je adelfoparazit koji polaže jaja u larve vlastite vrste. </gallery> == Taksonomski raspon == Parazitizam ima izuzetno širok taksonomski raspon, uključujući životinje, biljke, gljive, protozoe, bakterije i viruse.<ref name="Rollinson2">{{cite book |last1=Rollinson |first1=D. |last2=Hay |first2=S. I. |title=Advances in parasitology |date=2011 |publisher=Elsevier Science |location=Oxford |isbn=978-0-12-385897-9|pages=4–7}}</ref> === Životinje === {{further|Spisak parazitskih organizama}} {|class="wikitable sortable <!--collapsible collapsed-->" |+ Glavne parazitske životinjske skupine{{sfn|Poulin|2007|page=6}} ! Koljeno !! Razred/<br/>Red ! style="width: 60px;" |Br.<br/>vrsta ! Endo-<br/>paraz. ||Ekto-<br/>paraz. !! [[Beskičmenjaci|Beskič.]]<br/>kon. domaćin !! [[Kičmenjaci|Kič.]]<br/>kon. domaćin !! Br.<br/>domaćina !! Morski !! Vodeni<br/>!! Kopneni<br/> |- |[[Cnidaria]] ||[[Myxozoa]] ||1.350 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da || |- |[[Cnidaria]] ||[[Polypodium hydriforme|Polypodiozoa]] ||1 ||Da ||||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Trematoda]] ||15.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Monogenea]] ||20.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Cestoda]] ||5.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Nematomorpha]] ||<!--Class--> ||350 ||Da ||||Da ||||1 ili više ||||Da ||Da |- |[[Nematoda]] ||<!--Class--> ||10.500 ||Da ||||Da ||Da ||1 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Acanthocephala]] ||<!--Class--> ||1.200 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Annelida]] ||[[Hirudinea]] ||400 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Bivalvia]] ||600 ||||Da ||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Gastropoda]] ||5.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da |||| |- |[[Arthropoda]] ||[[Ixodida]] ||800 ||||Da ||||Da ||1 ili više ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Acari]] ||30.000 ||Da ||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da ||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Copepoda]] ||4.000 ||||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Arthropoda]] ||[[Phthiraptera]] ||4.000 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Siphonaptera]] ||2.500 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Diptera]] ||2.300 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Strepsiptera]]||600 ||Da ||||Da ||||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Hymenoptera]] ||130.000<ref>{{cite journal |last1=Polaszek |first1=Andrew |last2=Vilhemsen |first2=Lars |title=Biodiversity of hymenopteran parasitoids |journal=Current Opinion in Insect Science |date=2023 |volume=56 |article-number=101026 |doi=10.1016/j.cois.2023.101026 |pmid=36966863 |s2cid=257756440 |doi-access=free |bibcode=2023COIS...5601026P }}</ref> - 1.100.000<ref name="Forbes Bagley Beer Hippee 2018">{{cite journal | last1=Forbes | first1=Andrew A. | last2=Bagley | first2=Robin K. | last3=Beer | first3=Marc A. | last4=Hippee | first4=Alaine C. | last5=Widmayer | first5=Heather A. | display-authors=3 | title=Quantifying the unquantifiable: why Hymenoptera, not Coleoptera, is the most speciose animal order | journal=BMC Ecology | volume=18 | issue=1 | date=12 July 2018 | page=21 | issn=1472-6785 | doi=10.1186/s12898-018-0176-x| pmid=30001194 | pmc=6042248 | doi-access=free | bibcode=2018BMCE...18...21F }}</ref> ||Da ||Da ||Da ||||1 ||||||Da |} Parazitizam je široko rasprostranjen u životinjskom carstvu<ref>{{cite book |last1=Morand |first1=Serge |last2=Krasnov |first2=Boris R. |last3=Littlewood |first3=D. Timothy J. |title=Parasite Diversity and Diversification |url=https://books.google.com/books?id=o2t2BgAAQBAJ&pg=PA44 |year=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-03765-6 |page=44}}</ref> i evoluirao je nezavisno od slobodnoživućih oblika stotine puta.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Mnoge vrste [[parazitski crv|parazitskih crva]], uključujući [[Trematoda|metilje]] i [[trakavice]], imaju čitave životne cikluse koji uključuju dva ili više domaćina. Daleko najveća skupina su parazitoidne ose iz reda Hymenoptera.<ref name=PoulinRandhawa2015/> U tabeli su navedena [[Koljeno (taksonomija)|koljena]] i [[Razred (taksonomija)|razredi]] s najvećim brojem parazitskih vrsta, uz konzervativne minimalne brojčane procjene. Stupci za endo- i ektoparazitizam odnose se na konačnog domaćina, kao što je prikazano u kolonama Kičmenjaci i Beskičmenjaci.{{sfn|Poulin|2007|page=6}} === Biljke === {{main|Parazitska biljka}} [[File:Cuscuta parasite plant.JPG|thumb|left|upright|''[[Cuscuta]]'' (vilina kosa), [[obligatni parazit|holoparazit]] stabla, na [[akacija|akaciji]]]] [[Hemiparazit]] ili ''djelimični parazit'' poput [[imela|imele]] crpi dio svojih hranjivih tvari iz druge žive biljke, dok [[obligatni parazit|holoparazit]] poput ''[[Cuscuta|Cuscute]]'' crpi sve svoje hranjive tvari iz druge biljke.<ref name="Rastogi">{{cite book |last1=Rastogi |first1=V. B. |title=Modern Biology |url=https://books.google.com/books?id=D-85x6Jhji0C&q=partial+parasite&pg=SA1-PA115 |publisher=Pitambar Publishing |date=1997 |isbn=978-81-209-0496-5 |page=115}}</ref> [[Parazitske biljke]] čine oko jedan posto [[Skrivenosjemenice|skrivenosjemenjača]] i nalaze se u gotovo svakom [[biom]]u na svijetu.<ref name="Kokla Melnyk 2010">{{Cite journal |last1=Kokla |first1=Anna |last2=Melnyk |first2=Charles W. |date=1 October 2018 |title=Developing a thief: Haustoria formation in parasitic plants |journal=Developmental Biology |language=en |volume=442 |issue=1 |pages=53–59 |doi=10.1016/j.ydbio.2018.06.013 |pmid=29935146 |s2cid=49394142 |issn=0012-1606|doi-access= }}</ref><ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008">{{cite book |last=Heide-Jørgensen |first=Henning S. |year=2008 |title=Parasitic flowering plants |publisher=Brill |isbn=978-90-04-16750-6}}</ref><ref name=Nickrent2002>{{cite web |last1=Nickrent |first1=Daniel L. |author-link1=Daniel Lee Nickrent |title=Parasitic Plants of the World |url=http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |date=2002 |access-date=10 April 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306062557/http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |archive-date=6 March 2016}} which appeared in Spanish as Chapter 2, pp. 7–27 in: J. A. López-Sáez, P. Catalán and L. Sáez [eds.], ''Parasitic Plants of the Iberian Peninsula and Balearic Islands''.</ref> Sve ove biljke imaju modificirano korijenje, [[haustorij]]e, koje prodire u biljke-domaćine, povezujući ih sa provodnim sistemom - bilo [[ksilem]]om, [[floem]]om ili oboje. To im pruža mogućnost da izvlače vodu i hranjive tvari iz domaćina. Parazitska biljka se klasificira ovisno o tome gdje se pričvršćuje za domaćina, bilo stablo ili korijen, i količini hranjivih tvari koje su joj neophodne. Budući da holoparaziti nemaju [[hlorofil]] i stoga ne mogu sami stvarati hranu [[fotosinteza|fotosintezom]], oni su uvijek obligatni paraziti, koji svu svoju hranu crpe iz svojih domaćina.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/> Neke parazitske biljke mogu locirati svoje [[domaćin (biologija)|biljke-domaćine]] detektiranjem [[hemikalija]] u zraku ili tlu koje ispuštaju [[izdanak|izdanci]] ili [[korijen]]je domaćina. Poznato je oko 4.500 [[vrsta]] parazitskih biljaka u otprilike 20 [[porodica (taksonomija)|porodica]] cvjetnica.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/><ref name="NickrentMusselman2004">{{cite journal |last1=Nickrent |first1=D. L. |last2=Musselman |first2=L. J. |title=Introduction to Parasitic Flowering Plants |journal=The Plant Health Instructor |year=2004 |doi=10.1094/PHI-I-2004-0330-01}}</ref> Vrste unutar porodice ''[[Orobanchaceae]]'' (volovotkovke) spadaju među ekonomski najrazornije biljke na svijetu. Procjenjuje se da vrste roda ''[[Striga]]'' godišnje uzrokuju gubitke u prinosima usjeva u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara, a njome je pogođeno preko 50 miliona hektara obrađenog zemljišta samo u podsaharskoj Africi. ''Striga'' može zaraziti i trave i žitarice, uključujući [[kukuruz]], [[riža|rižu]] i [[sirak]], koji su među najvažnijim prehrambenim usjevima na svijetu. ''[[Orobanche]]'' također ugrožava širok spektar drugih važnih usjeva, uključujući [[grašak]], [[slanutak]], [[paradajz]], [[mrkva|mrkvu]] i razne vrste [[kupus]]a. Gubitak prinosa od ''Orobanchea'' može biti potpun; uprkos opsežnim istraživanjima, ni jedna metoda suzbijanja nije bila potpuno uspješna.<ref name="WestwoodYoder2010">{{cite journal |last1=Westwood |first1=James H. |last2=Yoder |first2=John I. |last3=Timko |first3=Michael P. |last4=dePamphilis |first4=Claude W. |title=The evolution of parasitism in plants |journal=Trends in Plant Science |volume=15 |issue=4 |year=2010 |pages=227–235 |doi=10.1016/j.tplants.2010.01.004|pmid=20153240 |bibcode=2010TPS....15..227W }}</ref> Mnoge [[biljke]] i [[gljive]] razmjenjuju ugljik i hranjive tvari u mutualističkim [[mikoriza|mikoriznim]] odnosima. Međutim, oko 400 vrsta [[mikoheterotrofija|mikoheterotrofnih]] biljaka, uglavnom u tropima, efektivno [[varanje (biologija)|vrši eksploataciju]], uzimajući ugljik iz gljivice umjesto da ga razmijene za minerale. Imaju znatno smanjeno korijenje jer ne moraju apsorbirati vodu iz tla; njihove stabljike su vitke, s malo [[vaskularni snop|vaskularnih snopova]], a listovi su im svedeni na male ljuske jer ne vrše fotosintezu. Njihove sjemenke su malene i brojne i čini se da se oslanjaju na infekciju odgovarajućom gljivicom ubrzo nakon klijanja.<ref>{{cite journal |last=Leake |first=J. R. |date=1994 |title=The biology of myco-heterotrophic ('saprophytic') plants |journal=New Phytologist |volume=127 |issue=2 |pages=171–216 |doi=10.1111/j.1469-8137.1994.tb04272.x|pmid=33874520 |bibcode=1994NewPh.127..171L |s2cid=85142620 }}</ref> [[File:Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg|thumb|Gljiva ''[[Armillaria mellea]]'' je parazit stabla i [[saprofit]] koji se hrani drvetom nakon što ono ugine.]] === Gljive === {{further|Patogene gljivice|Fitopatologija}} Parazitske [[gljive]] crpe neke ili sve svoje nutritivne potrebe iz biljaka, drugih gljiva ili životinja. Gljive koje su paraziti biljaka se klasifikuju u tri kategorije, ovisno o načinu ishrane: biotrofi, [[hemibiotrofi]] i nekrotrofi. Biotrofne gljive crpe hranjive tvari iz živih biljnih ćelija i za vrijeme infekcije koloniziraju svoju biljku-domaćina na takav način da je održe u životu što duže moguće.<ref>{{Cite journal |last1=Fei |first1=Wang |last2=Liu |first2=Ye |date=11 August 2022 |title=Biotrophic Fungal Pathogens: a Critical Overview |journal=Applied Biochemistry and Biotechnology |volume=195 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1007/s12010-022-04087-0 |pmid=35951248 |s2cid=251474576 |issn=0273-2289}}</ref> Jedan poznat primjer biotrofnog patogena je ''[[Ustilago maydis]]'', uzročnik bolesti kukuruzne snijeti. S druge strane, nekrotrofni patogeni ubijaju ćelije domaćina i hrane se [[saprofit]]ski, a primjer su gljive iz roda ''[[Armillaria]]'', koje koloniziraju korijen.<ref name="RHS">{{cite web |title=What is honey fungus? |url=https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |publisher=[[Royal Horticultural Society]] |access-date=12 October 2017 |archive-date=8 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108093722/https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |url-status=live }}</ref> Hemibiotrofni patogeni započnu koloniziranje svog domaćina kao biotrofi, a potom ubijaju njegove ćelije i hrane se kao [[nekrotrof]]i, što je fenomen poznat kao [[biotrofsko-nekrotrofna zamjena]].<ref>{{Cite journal |last1=Chowdhury |first1=Supriyo |last2=Basu |first2=Arpita |last3=Kundu |first3=Surekha |date=8 December 2017 |title=Biotrophy-necrotrophy switch in pathogen evoke differential response in resistant and susceptible sesame involving multiple signaling pathways at different phases |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17251 |doi=10.1038/s41598-017-17248-7 |doi-access=free|pmid=29222513 |pmc=5722813 |bibcode=2017NatSR...717251C |issn=2045-2322}}</ref> Patogene gljive su poznati uzročnici bolesti kod životinja, kao i kod ljudi. Procjenjuje se da gljivične infekcije ([[mikoza|mikoze]]) ubiju 1,6 miliona ljudi svake godine.<ref>{{cite journal |title=Stop neglecting fungi |journal=Nature Microbiology |date=25 July 2017 |volume=2 |issue=8 |article-number=17120 |doi=10.1038/nmicrobiol.2017.120 |pmid=28741610 |bibcode=2017NatMb...217120. |doi-access=free}}</ref> Jedan primjer snažnog gljivičnog životinjskog patogena su [[Microsporidia|mikrosporidi]] - obligatne [[intracelularni parazit|intracelularne parazitske]] gljive koje uglavnom utiču na insekte, ali mogu uticati i na kičmenjake, uključujući ljude, uzrokujući crijevnu infekciju [[mikrosporidioza|mikrosporidiozu]].<ref name="Didier">{{cite journal |last1=Didier |first1=E. S. |last2=Stovall |first2=M. E. |last3=Green |first3=L. C. |last4=Brindley |first4=P. J. |last5=Sestak |first5=K. |last6=Didier |first6=P. J. |url=https://www.researchgate.net/publication/8159085 |title=Epidemiology of microsporidiosis: sources and modes of transmission |journal=Veterinary Parasitology |date=9 December 2004 |volume=126 |issue=1–2 |pages=145–166 |doi=10.1016/j.vetpar.2004.09.006 |pmid=15567583}}</ref> [[File:Borrelia burgdorferi-cropped.jpg|thumb|upright|Bakteriju vrste ''[[Borrelia burgdorferi]]'', uzročnika [[lajmska bolest|lajmske bolesti]], prenose krpelji iz roda ''[[Ixodes]]''.]] === Protozoe === {{further|Human parasite#Protozoa}} Protozoe poput ''[[Plasmodium]]a'', ''[[Trypanosoma|Trypanosome]]'' i ''[[Entamoeba|Entamoebe]]''<ref name=Esch2013>{{cite journal |last1=Esch |first1=K. J. |last2=Petersen |first2=C. A. |title=Transmission and epidemiology of zoonotic protozoal diseases of companion animals |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=26 |issue=1 |pages=58–85 |date=January 2013 |pmid=23297259 |pmc=3553666 |doi=10.1128/CMR.00067-12}}</ref> su endoparaziti. Uzrokuju ozbiljne bolesti kod kičmenjaka, uključujući ljude - u ovim primjerima, [[malarija|malariju]], [[bolest spavanja]] i [[Amebijaza|amebnu dizenteriju]] - i imaju složene životne cikluse.<ref name="PollittMacGregor2011"/> === Bakterije === {{main|Patogene bakterije}} Mnoge bakterije su parazitske, iako se općenito smatraju [[Patogene bakterije|patogenima]] koji uzrokuju bolesti.<ref name=McFall-Ngai2007>{{Cite journal |last=McFall-Ngai |first=Margaret |date=January 2007 |title=Adaptive Immunity: Care for the community |journal=Nature |volume=445 |issue=7124 |page=153 |doi=10.1038/445153a|pmid=17215830 |bibcode=2007Natur.445..153M |s2cid=9273396 |doi-access=free }}</ref> Parazitske bakterije su izuzetno raznolike i inficiraju svoje domaćine na različite načine. Na primjer, ''[[Bacillus anthracis]]'', uzročnik [[antraks]]a, širi se dodirom sa zaraženim [[domaća životinja|domaćim životinjama]]; njegove [[spora|spore]], koje mogu preživjeti godinama izvan tijela, mogu ući u domaćina putem ogrebotine ili se udahnuti. ''[[Borrelia]]'', uzročnik [[lajmska bolest|lajmske bolesti]] i [[povratni tifus|povratnog tifusa]], prenosi se vektorima, krpeljima iz roda ''[[Ixodes]]'', iz rezervoara bolesti kod životinja poput [[jelen]]a. ''[[Campylobacter jejuni]]'', uzročnik [[gastroenteritis]]a, širi se fekalno-oralnim putem od životinja, konzumiranjem nedovoljno termički obrađene [[živina|perad]]i ili kontaminiranom vodom. ''[[Haemophilus influenzae]]'', uzročnik [[meningitis|bakterijskog meningitisa]] i infekcija respiratornog trakta poput [[influenca|influence]] i [[bronhitis]]a, prenosi se kapljičnim kontaktom. ''[[Treponema pallidum]]'', uzročnik [[sifilis]]a, [[spolno prenosiva bolest|širi se]] [[Ljudska seksualna aktivnost|spolnim odnosom]].<ref name=Lippincott>{{cite book |last1=Fisher |first1=Bruce |last2=Harvey |first2=Richard P. |last3=Champe |first3=Pamela C. |title=Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series) |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2007|pages=332–353 |isbn=978-0-7817-8215-9 }}</ref> [[File:Tevenphage.svg|thumb|[[Enterobakterijski fag T4]] je [[bakteriofag]]ni virus. Inficira svog domaćina, ''[[Escherichia coli|E. coli]]'', ubrizgavanjem vlastite DNK kroz svoj rep, kojim se pričvršćuje za površinu bakterije.]] === Virusi === {{main|Virus|Bakteriofag}} [[Virusi]] su obligatni [[intracelularni parazit]]i, karakterizirani izuzetno ograničenom biološkom funkcijom, do te mjere da, iako su očigledno sposobni zaraziti sve ostale organizme, od bakterija i [[archaea|arheja]] do životinja, biljaka i gljiva, nije jasno mogu li se sami opisati kao živi organizmi. Mogu biti [[Orthornavirae|RNK]] ili [[DNK-virus|DNK virusi]] koji se sastoje od jednostrukog ili dvostrukog lanca [[Nukleinska kiselina|genetskog materijala]] ([[RNK]] ili [[DNK]], respektivno), prekrivenog [[protein]]skim omotačem, a ponekad i [[lipid]]nom ovojnicom. Stoga im nedostaju svi uobičajeni mehanizmi [[ćelija (biologija)|ćelije]], poput [[enzim]]a, te se u potpunosti oslanjaju na sposobnost ćelije-domaćina da replicira DNK i sintetizira proteine. Većina virusa su [[bakteriofag]]i, koji inficiraju bakterije.<ref name=Koonin2006>{{cite journal |last1=Koonin |first1=E. V. |last2=Senkevich |first2=T. G. |author3=Dolja, V. V. |title=The ancient Virus World and evolution of cells |journal=Biology Direct |volume=1 |page=29 |year=2006 |pmid=16984643 |pmc=1594570 |doi=10.1186/1745-6150-1-29 |doi-access=free }}</ref><ref name="Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84">{{cite journal|author-link1=Mya Breitbart |author1=Breitbart, M. |author2=Rohwer, F. |title=Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? |journal=Trends in Microbiology |volume=13 |issue=6 |pages=278–284 |year=2005 |pmid=15936660 |doi=10.1016/j.tim.2005.04.003}}</ref><ref name="Lawrence">{{cite journal|author1=Lawrence, C. M. |author2=Menon, S. |author3=Eilers, B. J. |display-authors=etal |title=Structural and functional studies of archaeal viruses |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=284 |issue=19 |pages=12599–603 |year=2009 |pmid=19158076 |doi=10.1074/jbc.R800078200 |pmc=2675988|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Edwards |first1=R. A. |last2=Rohwer |first2=F. |url=https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003133000/https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Viral metagenomics |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=3 |issue=6 |pages=504–510 |year=2005 |pmid=15886693 |doi=10.1038/nrmicro1163|s2cid=8059643 }}</ref> == Evolucijska ekologija == [[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda prouzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']] {{further|Evolucijska ekologija}} Parazitizam je glavni aspekt evolucijske ekologije; na primjer, gotovo sve slobodnoživeće životinje domaćini su barem jednoj vrsti parazita. Kičmenjaci, najbolje proučena skupina, domaćini su između 75.000 i 300.000 vrsta helminta i nebrojenog broja parazitskih mikroorganizama. U prosjeku, jedna vrsta sisara domaćin je za četiri vrste [[nematoda|valjkastih crva]], dvije vrste [[trematoda|metilja]] i dvije [[trakavice|trakavica]].<ref name="Dobson2008">{{cite journal |last1=Dobson |first1=A. |last2=Lafferty |first2=K. D. |last3=Kuris |first3=A. M. |last4=Hechinger |first4=R. F. |last5=Jetz |first5=W. |title=Homage to Linnaeus: How many parasites? How many hosts? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=Supplement 1 |date=2008 |doi=10.1073/pnas.0803232105 |pmid=18695218 |pages=11482–11489|pmc=2556407 |bibcode=2008PNAS..10511482D |doi-access=free }}</ref> Ljudi imaju 342 vrste helmintskih parazita i 70 vrsta protozojskih parazita.<ref name="Sukhdeo2012"/> Oko tri četvrtine karika u [[lanac ishrane|lancima ishrane]] uključuje parazite, koji su važni u regulaciji broja domaćina. Smatra se da je oko 40 posto opisanih vrsta parazitsko.<ref name="Dobson2008"/> === Fosilni zapis === {{further|Paleoparazitologija}} Parazitizam je teško dokazati na osnovu [[fosil|fosilnih zapisa]], ali rupe u [[donja vilica|donjim vilicama]] nekoliko primjeraka ''[[Tyrannosaurus]]a'' možda su uzrokovane parazitima sličnim ''[[Trichomonas]]u''.<ref>{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}</ref> ''[[Saurophthirus]]'', [[buha]] iz rane krede, parazitirala je na [[pterosauri]]ma.<ref>Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal'' 10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 1976(3):102-106 (Russian)</ref><ref>{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=https://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free|archive-date=25 February 2020|access-date=2 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225040619/http://app.pan.pl/article/item/app006802019.html|url-status=live}}</ref> Jaja [[nematoda|valjkastih crva]] i ono što su vjerojatno [[cista (medicina)|ciste]] koje su stvorili pripadnici [[Protozoa]] pronađeni su u [[koprolit]]u kasnotrijaskog [[Phytosauria|fitosaura]]. Taj rijetki fosil na [[Tajland]]u pruža informacije o ekologiji prethistorijskih parazita.<ref>{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach|author2=Serge Morand|author3=Alexis Ribas|author4=Sita Manitkoon|author5=Komsorn Lauprasert|author6=Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}</ref> === Koevolucija === {{further|Koevolucija domaćina i parazita}} Kako se domaćini i paraziti razvijaju zajedno, njihovi odnosi se često mijenjaju. Kada je parazit u isključivom odnosu s domaćinom, selekcija čini da odnos postane benigniji, čak i mutualistički, jer se parazit može reproducirati duže ako njegov domaćin duže živi.<ref name=Rook2007/> Međutim, u slučajevima gdje se paraziti takmiče, selekcija favorizira parazita koji se najbrže razmnožava, što dovodi do povećane virulencije. U [[Koevolucija domaćina i parazita|koevoluciji domaćina i parazita]] stoga postoje različite mogućnosti.<ref name=MasseyBuckling2004/> [[Evolucijska epidemiologija]] analizira kako se paraziti šire i evoluiraju, dok [[Evolucijska medicina|darvinistička medicina]] primjenjuje slično evolucijsko razmišljanje na neparazitske bolesti poput [[Rak (medicina)|rak]]a i [[Autoimune bolesti|autoimunih stanja]].<ref name="Ewald1994">{{cite book |last=Ewald |first=Paul W. |title=Evolution of Infectious Disease |url=https://archive.org/details/evolutionofinfec0000ewal|url-access=registration |year=1994 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-534519-3 |page=8}}</ref> ==== Dugoročna partnerstva u korist mutualizma ==== [[File:Wolbachia.png|thumb|left|Bakterija ''[[Wolbachia]]'' unutar ćelije insekta]] Dugoročna partnerstva mogu dovesti do relativno stabilnog odnosa koji teži [[komensalizam|komensalizmu]] ili [[mutualizam|mutualizmu]], jer, pod jednakim uvjetima, u evolucijskom je interesu parazita da njegov domaćin napreduje. Parazit se može razviti tako da postane manje štetan za svog domaćina ili se domaćin može razviti tako da se nosi s neizbježnim prisustvom parazita - do te mjere da odsustvo parazita stvara štetu domaćinu. Na primjer, iako su životinje parazitirane [[parazitski crv|crvima]] često očito nezdrave, takve infekcije mogu također smanjiti prevalenciju i učinke [[Autoimunost|autoimunih poremećaja]] kod životinjskih domaćina i ljudi.<ref name=Rook2007>{{cite journal |last=Rook |first=G. A. |url=https://www.academia.edu/580118 |title=The hygiene hypothesis and the increasing prevalence of chronic inflammatory disorders |journal=Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene |year=2007 |volume=101 |issue=11 |pages=1072–1074 |pmid=17619029 |doi=10.1016/j.trstmh.2007.05.014 |archive-date=26 March 2023 |access-date=3 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326032901/https://www.academia.edu/580118 |url-status=live }}</ref> U ekstremnijem primjeru, neki [[valjkasti crvi]] ne mogu se razmnožavati, pa čak ni preživjeti, bez infekcije bakterijom iz roda ''[[Wolbachia]]''.<ref>{{cite journal |last1=Hoerauf |first1=Achim |last2=Mand |first2=Sabine |last3=Fischer |first3=Kerstin |last4=Kruppa |first4=Thomas |last5=Marfo-Debrekyei |first5=Yeboah |last6=Debrah |first6=Alexander Yaw |last7=Pfarr |first7=Kenneth M. |last8=Adjei |first8=Ohene |last9=Büttner |first9=Dietrich W. |display-authors=3 |title=Doxycycline as a novel strategy against bancroftian filariasis?depletion of Wolbachia endosymbionts from Wuchereria bancrofti and stop of microfilaria production |journal=Medical Microbiology and Immunology |volume=192 |issue=4 |date=1 November 2003 |doi=10.1007/s00430-002-0174-6 |pages=211–216}}</ref> [[Lynn Margulis]] i drugi su tvrdili, slijedeći djelo [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]] iz 1902. godine pod nazivom ''[[Mutual Aid: A Factor of Evolution|Uzajamna pomoć: Faktor evolucije]]'', da prirodna selekcija pokreće odnose od parazitizma do mutualizma kada su resursi ograničeni. Ovaj proces je možda bio uključen u [[simbiogeneza|simbiogenezu]] koja je formirala [[eukariot]]e iz unutarćelijskog odnosa između [[arheja]] i bakterija, iako slijed događaja ostaje većinom nedefiniran.<ref>{{cite book |last1=Margulis |first1=Lynn |author1-link=Lynn Margulis |last2=Sagan |first2=Dorion |author2-link=Dorion Sagan |last3=Eldredge |first3=Niles |author3-link=Niles Eldredge |year=1995 |url=https://books.google.com/books?id=4IIpAQAAMAAJ |title=What Is Life? |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-684-81087-4}}</ref><ref>{{cite book |last1=Sarkar |first1=Sahotra |last2=Plutynski |first2=Anya |title=A Companion to the Philosophy of Biology |url=https://books.google.com/books?id=iN7UYNjbxsYC&pg=PA358 |year=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-69584-5 |page=358}}</ref> ==== Konkurencija u korist virulencije ==== Može se očekivati ​​da će konkurencija između parazita, putem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]], favorizirati one koji se brže razmnožavaju i koji su samim tim [[virulencija|virulentniji]].<ref name=MasseyBuckling2004>{{cite journal |last1=Massey |first1=R. C. |last2=Buckling |first2=A. |last3=ffrench-Constant |first3=R.|author1-link=Ruth Massey |title=Interference competition and parasite virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=271 |issue=1541 |year=2004 |pages=785–788 |doi=10.1098/rspb.2004.2676 |pmc=1691666 |pmid=15255095 |bibcode=2004PBioS.271..785M }}</ref><ref name=Rigaud2010>{{cite journal |last1=Rigaud |first1=T. |last2=Perrot-Minnot |first2=M.-J. |last3=Brown |first3=M. J. F. |title=Parasite and host assemblages: embracing the reality will improve our knowledge of parasite transmission and virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1701 |year=2010 |pages=3693–3702 |doi=10.1098/rspb.2010.1163|pmid=20667874 |pmc=2992712 }}</ref> [[File:Pink Flamingos with Duck - Camargue, France - April 2007 (cropped).jpg|thumb|Biolozi su dugo sumnjali na [[kospecijacija|kospecijaciju]] [[flamingo|flaminga]] i [[patka|pataka]] s njihovim parazitskim [[vaš|ušima]], koje su slične kod obje te porodice. Kospecijacija se zaista dogodila, ali je dovela do flaminga i [[gnjurac]]a, s kasnijom [[promjena domaćina|promjenom domaćina]] s flaminga na patke.]] Među konkurentnim parazitskim bakterijama koje ubijaju insekte iz rodova ''[[Photorhabdus]]'' i ''[[Xenorhabdus]]'', virulencija je zavisila od relativne jačine antimikrobnih [[toksin]]a ([[bakteriocin]]a) koje dva uključena soja stvaraju. Kada je samo jedna bakterija mogla ubiti drugu, drugi soj bi bio isključen iz konkurencije. Međutim, kada su [[gusjenice]] bile zaražene bakterijama od kojih su obje imale toksine sposobne za ubijanje drugog soja, ni jedan soj nije bio isključen, a njihova virulencija je bila manja nego kada je insekt bio zaražen samo jednim sojem.<ref name=MasseyBuckling2004/> ==== Kospecijacija ==== A parasite sometimes undergoes [[cospeciation]] with its host, resulting in the pattern described in [[Fahrenholz's rule]], that the phylogenies of the host and parasite come to mirror each other.<ref name=Page>{{cite book |last=Page |first=Roderic D. M. |publisher=John Wiley |date=27 January 2006 |isbn=978-0-470-01617-6 |doi=10.1038/npg.els.0004124|title=Encyclopedia of Life Sciences |chapter=Cospeciation }}</ref> An example is between the [[simian foamy virus]] (SFV) and its primate hosts. The phylogenies of SFV polymerase and the mitochondrial [[cytochrome c oxidase subunit II]] from African and Asian primates were found to be closely congruent in branching order and divergence times, implying that the simian foamy viruses cospeciated with Old World primates for at least 30&nbsp;million years.<ref name="SwitzerSalemi2005">{{cite journal |last1=Switzer |first1=William M. |last2=Salemi |first2=Marco |last3=Shanmugam |first3=Vedapuri |last4=Gao |first4=Feng |last5=Cong |first5=Mian-er |last6=Kuiken |first6=Carla |last7=Bhullar |first7=Vinod |last8=Beer |first8=Brigitte E. |last9=Vallet |first9=Dominique |last10=Gautier-Hion |first10=Annie |last11=Tooze |first11=Zena |last12=Villinger |first12=Francois |last13=Holmes |first13=Edward C. |last14=Heneine |first14=Walid |display-authors=3 |title=Ancient co-speciation of simian foamy viruses and primates |journal=Nature |volume=434 |issue=7031 |year=2005 |pages=376–380 |doi=10.1038/nature03341 |pmid=15772660 |bibcode=2005Natur.434..376S |s2cid=4326578 |url=https://zenodo.org/record/1233279 |archive-date=7 November 2019 |access-date=7 November 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107064156/https://zenodo.org/record/1233279 |url-status=live }}</ref> The presumption of a shared evolutionary history between parasites and hosts can help elucidate how host taxa are related. For instance, there has been a dispute about whether [[Phoenicopteriformes|flamingos]] are more closely related to [[Ciconiiformes|storks]] or [[Anseriformes|ducks]]. The fact that flamingos share parasites with ducks and geese was initially taken as evidence that these groups were more closely related to each other than either is to storks. However, evolutionary events such as the duplication, or the extinction of parasite species (without similar events on the host phylogeny) often erode similarities between host and parasite phylogenies. In the case of flamingos, they have similar lice to those of [[grebe]]s. Flamingos and grebes do have a common ancestor, implying cospeciation of birds and lice in these groups. Flamingo lice then [[host switch|switched hosts]] to ducks, creating the situation which had confused biologists.<ref name=JohnsonKennedy2006>{{cite journal|last1=Johnson|first1=K. P.|last2=Kennedy|first2=M.|last3=McCracken|first3=K. G|title=Reinterpreting the origins of flamingo lice: cospeciation or host-switching?|journal=Biology Letters|volume=2|issue=2|year=2006|pages=275–278|doi=10.1098/rsbl.2005.0427|pmc=1618896|pmid=17148381}}</ref> [[File:Toxoplasma gondii (2).jpg|thumb|The protozoan ''[[Toxoplasma gondii]]'' facilitates its transmission by [[Behavior-altering parasites|inducing behavioral changes]] in rats through infection of neurons in their [[central nervous system]].]] Parasites infect [[sympatry|sympatric]] hosts (those within their same geographical area) more effectively, as has been shown with [[Digenea|digenetic trematodes]] infecting lake snails.<ref name="Lively00"/> This is in line with the [[Red Queen hypothesis]], which states that interactions between species lead to constant natural selection for coadaptation. Parasites track the locally common hosts' phenotypes, so the parasites are less infective to [[allopatric speciation|allopatric]] hosts, those from different geographical regions.<ref name="Lively00">{{cite journal |last1=Lively |first1=C. M. |last2=Dybdahl |first2=M. F. |url=https://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160607131917/http://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-date=7 June 2016 |url-status=live |title=Parasite adaptation to locally common host genotypes |journal=Nature |volume=405 |issue=6787 |pages=679–81 |year=2000 |pmid=10864323 |doi=10.1038/35015069 |bibcode=2000Natur.405..679L |s2cid=4387547 }}</ref> === Modificiranje ponašanja domaćina === {{further|Neuroparazit}} <!-- [[File:Reclinervellus nielseni.jpg|thumb|left|Larva ''[[Reclinervellus nielseni]]'' parazitira na vrsti ''[[Cyclosa argenteoalba]]'', Japan]]--> Neki paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje domaćina]] kako bi povećali svoj prijenos s jednog na drugog, često između predatora i plijena ([[neuroparazit|parazit povećava trofički prijenos]]). Na primjer, u [[Kalifornijska obalna slana močvara|kalifornijskoj obalnoj slanoj močvari]], metilj ''[[Euhaplorchis californiensis]]'' smanjuje sposobnost svog ribljeg domaćina da izbjegne predatore.<ref>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Morris |first2=A. K. |year=1996 |url=http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190303123301/http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-date=3 March 2019 |url-status=live |title=Altered behavior of parasitized killifish increases susceptibility to predation by bird final hosts |journal=Ecology |volume=77 |issue=5 |pages=1390–1397 |doi=10.2307/2265536 |jstor=2265536 |bibcode=1996Ecol...77.1390L }}</ref> On sazrijeva u tijelima [[čaplja|čaplji]], koje se češće hrane zaraženim u odnosu na nezaražene ribe. Drugi primjer je protozoa ''[[Toxoplasma gondii]]'', parazit koji sazrijeva u [[Felis silvestris catus|mačkama]], ali ga mogu nositi mnogi drugi [[sisari]]. Nezaraženi [[Rattus rattus|pacovi]] izbjegavaju miris mačke, ali pacove zaražene sa ''T. gondii'' taj miris privlači, što može povećati prijenos na mačjeg domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Berdoy |first1=M. |last2=Webster |first2=J. P. |last3=Macdonald |first3=D. W. |title=Fatal attraction in rats infected with ''Toxoplasma gondii'' |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=267 |issue=1452 |pages=1591–4 |year=2000 |pmid=11007336 |pmc=1690701 |doi=10.1098/rspb.2000.1182 }}</ref> Parazit malarije mijenja miris kože svojih ljudskih domaćina, privlačeći komarce na njih i time poboljšavajući šansu za prijenos parazita.<ref name="de Boer2017"/> Pauk ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' često ima pričvršćene larve parazitoidnih osa koje mijenjaju njihovo ponašanje izgradnje paučine. Umjesto da stvaraju svoje normalne ljepljive paučine spiralnog oblika, oni, uz prisustvo parazita, počinju praviti pojednostavljene varijante. To izmijenjeno ponašanje trajalo je duže i bilo je izraženije što su paraziti duže bili ostavljeni na paucima.<ref>{{cite journal |last=Takasuka |first=Keizo |date=16 September 2019 |title=Evaluation of manipulative effects by an ichneumonid spider-ectoparasitoid larva upon an orb-weaving spider host (Araneidae: Cyclosa argenteoalba) by means of surgical removal and transplantation |journal=The Journal of Arachnology |volume=47 |issue=2 |page=181 |doi=10.1636/joa-s-18-082|s2cid=202579182 |issn=0161-8202}}</ref> [[File:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|Gubitak osobine: stjenica ''[[Cimex lectularius]]'' ne leti, kao i mnogi insekti-ektoparaziti.]] === Gubitak osobina === Paraziti mogu iskoristiti svoje domaćine za obavljanje niza funkcija koje bi inače morali sami vršiti. Paraziti koji izgube te funkcije tada imaju selektivnu prednost, jer mogu preusmjeriti resurse na reprodukciju. Mnogi insekti-ektoparaziti, uključujući [[Cimex|stjenice]], [[Polyctenidae]], [[vaš|uši]] i [[buhe]], izgubili su sposobnost letenja, oslanjajući se umjesto toga na svoje domaćine za prijenos.<ref>{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title=On the Wing: Insects, Pterosaurs, Birds, Bats and the Evolution of Animal Flight |url=https://books.google.com/books?id=H6xUCgAAQBAJ&pg=PT119 |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-999679-7 |page=119}}</ref> Gubitak osobina općenito je široko rasprostranjen među parazitima.<ref>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |title=Evolution of parasite life history traits: myths and reality |journal=Parasitology Today |date=September 1995 |volume=11 |issue=9 |pages=342–345 |pmid=15275316 |doi=10.1016/0169-4758(95)80187-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216194337/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |archive-date=16 February 2012 }}</ref> Ekstreman primjer je [[Myxosporea|miksospora]] ''[[Henneguya zschokkei]]'', ektoparazit riba i jedina životinja za koju se zna da je izgubila sposobnost [[aerobna respiracija|aerobne respiracije]]: njene ćelije nemaju [[mitohondrije]].<ref name="PNAS">{{Cite journal |last1=Yahalom |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D.|last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=19 February 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163|pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |doi-access=free }}</ref> === Odbrane domaćina === Hosts have evolved a variety of defensive measures against their parasites, including physical barriers like the skin of vertebrates,<ref name=Colorado/> the immune system of mammals,<ref name=Maizels2009/> insects actively removing parasites,<ref name=Jeanne1979/> and defensive chemicals in plants.<ref name=Runyon2010/> The evolutionary biologist [[W. D. Hamilton]] suggested that [[sexual reproduction]] could have evolved to help to defeat multiple parasites by enabling [[genetic recombination]], the shuffling of genes to create varied combinations. Hamilton showed by mathematical modelling that sexual reproduction would be evolutionarily stable in different situations, and that the theory's predictions matched the actual ecology of sexual reproduction.<ref name="Hamilton1990">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=W. D. |author1-link=W. D. Hamilton|last2=Axelrod |first2=R. |last3=Tanese |first3=R. |title=Sexual reproduction as an adaptation to resist parasites (a review). |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=9 |date=May 1990 |doi=10.1073/pnas.87.9.3566 |pmid=2185476 |pmc=53943 |pages=3566–3573 |bibcode=1990PNAS...87.3566H |doi-access=free }}</ref><ref name="EbertHamilton1996">{{cite journal |last1=Ebert |first1=Dieter |last2=Hamilton |first2=William D. |author2-link=W. D. Hamilton |title=Sex against virulence: the coevolution of parasitic diseases |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=11 |issue=2 |year=1996 |doi=10.1016/0169-5347(96)81047-0 |pmid=21237766 |pages=79–82|bibcode=1996TEcoE..11...79E }}</ref> However, there may be a trade-off between [[immunocompetence]] and breeding male vertebrate hosts' [[secondary sex characteristic]]s, such as the plumage of [[peacock]]s and the manes of [[lion]]s. This is because the male hormone [[testosterone]] encourages the growth of secondary sex characteristics, favouring such males in [[sexual selection]], at the price of reducing their immune defences.<ref name="FolstadKarter1992">{{cite journal |last1=Folstad |first1=Ivar |last2=Karter |first2=Andrew John |url=https://www.academia.edu/17248251 |title=Parasites, Bright Males, and the Immunocompetence Handicap |journal=The American Naturalist |volume=139 |issue=3 |year=1992 |pages=603–622 |doi=10.1086/285346 |bibcode=1992ANat..139..603F |s2cid=85266542 }}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Kičmenjaci ==== [[File:Short Horned Lizard (4457945238).jpg|thumb|left|The dry [[skin]] of vertebrates such as the [[short-horned lizard]] prevents the entry of many parasites.]] The physical barrier of the tough and often dry and waterproof [[skin]] of reptiles, birds and mammals keeps invading microorganisms from entering the body. [[Human skin]] also secretes [[sebum]], which is toxic to most microorganisms.<ref name=Colorado>{{cite web |title=Host–Parasite Interactions Innate Defenses of the Host |publisher=University of Colorado |url=http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |access-date=7 May 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000852/http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |archive-date=4 March 2016 }}</ref> On the other hand, larger parasites such as [[trematode]]s detect chemicals produced by the skin to locate their hosts when they enter the water. Vertebrate [[saliva]] and tears contain [[lysozyme]], an enzyme that breaks down the [[Bacterial cell structure#Cell wall|cell walls]] of invading bacteria.<ref name=Colorado/> Should the organism pass the mouth, the [[stomach]] with its [[hydrochloric acid]], toxic to most microorganisms, is the next line of defence.<ref name=Colorado/> Some intestinal parasites have a thick, tough outer coating which is digested slowly or not at all, allowing the parasite to pass through the stomach alive, at which point they enter the intestine and begin the next stage of their life. Once inside the body, parasites must overcome the [[immune system]]'s [[serum proteins]] and [[pattern recognition receptor]]s, intracellular and cellular, that trigger the adaptive immune system's [[lymphocyte]]s such as [[T cell]]s and antibody-producing [[B cell]]s. These have receptors that recognise parasites.<ref name=Maizels2009>{{cite journal |last=Maizels |first=R. M. |title=Parasite immunomodulation and polymorphisms of the immune system |journal=J. Biol. |year=2009 |volume=8 |issue=7 |page=62 |pmid=19664200 |pmc=2736671 |doi=10.1186/jbiol166 |doi-access=free }}</ref> ==== Insekti ==== [[File:Leaf Spot on Oak in Gunnersbury Triangle.jpg|thumb|[[Pjegavost lišća]] na [[hrast]]u. Širenje parazitske gljivice ograničeno je odbrambenim hemikalijama koje drvo stvara, što rezultira kružnim mrljama oštećenog tkiva.]] Insekti često prilagođavaju svoja gnijezda tako da smanje parazitizam. Na primjer, jedan od ključnih razloga zašto osa ''[[Polistes canadensis]]'' gradi gnijezda na više [[saće|saća]], umjesto da gradi jedno saće kao većina ostalih pripadnika svog roda, jeste izbjegavanje zaraze [[Tineidae|tineidskim moljcima]]. Moljac polaže jaja unutar gnijezda osa, a zatim se iz tih jaja izlegu larve koje se mogu ukopavati od ćelije do ćelije i loviti kukuljice osa. Odrasle ose pokušavaju ukloniti i ubiti jaja i larve moljaca žvakanjem rubova ćelija, premazujući ćelije oralnim sekretom koji gnijezdu daje tamnosmeđi izgled.<ref name=Jeanne1979>{{cite journal |last=Jeanne |first=Robert L. |year=1979 |url=https://www.researchgate.net/publication/226226828 |title=Construction and Utilization of Multiple Combs in Polistes canadensis in Relation to the Biology of a Predaceous Moth |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=4 |issue=3|pages=293–310 |doi=10.1007/bf00297649|bibcode=1979BEcoS...4..293J |s2cid=36132488 }}</ref> ==== Biljke ==== Biljke reaguju na napad parazita nizom hemijskih odbrana, kao što je [[polifenol oksidaza]], pod kontrolom signalnih puteva neosjetljivih na [[jasmonska kiselina|jasmonsku kiselinu]] (JA) i [[salicilna kiselina|salicilne kiseline]] (SA).<ref name=Runyon2010>{{cite journal |last=Runyon |first=J. B. |author2=Mescher, M. C. |author3=De Moraes, C. M. |title=Plant defenses against parasitic plants show similarities to those induced by herbivores and pathogens |journal=Plant Signal Behav |volume=5 |issue=8 |pages=929–31 |year=2010 |pmid=20495380 |pmc=3115164 |doi=10.4161/psb.5.8.11772|bibcode=2010PlSiB...5..929R }}</ref><ref name=Thaler2002>{{cite journal |last1=Thaler |first1=Jennifer S. |last2=Karban |first2=Richard |last3=Ullman |first3=Diane E. |last4=Boege |first4=Karina |last5=Bostock |first5=Richard M. |url=https://www.researchgate.net/publication/226325654 |title=Cross-talk between jasmonate and salicylate plant defense pathways: effects on several plant parasites |journal=Oecologia |volume=131 |issue=2 |year=2002 |doi=10.1007/s00442-002-0885-9 |pmid=28547690 |pages=227–235|bibcode=2002Oecol.131..227T |s2cid=25912204 }}</ref> Različiti biohemijski putevi se aktiviraju različitim napadima, a ta dva puta mogu međusobno reagovati pozitivno ili negativno. Općenito, biljke mogu pokrenuti specifičan ili nespecifičan odgovor.<ref name=Thaler2002/><ref name="Frank_2000">{{cite journal |last=Frank |first=S. A. |url=https://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20010614080530/http://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-date=14 June 2001 |url-status=live |title=Specific and non-specific defense against parasitic attack |journal=J. Theor. Biol. |volume=202 |issue=4 |pages=283–304 |year=2000 |pmid=10666361 |doi=10.1006/jtbi.1999.1054|bibcode=2000JThBi.202..283F |citeseerx=10.1.1.212.7024 }}</ref> Specifični odgovori uključuju prepoznavanje parazita od strane ćelijskih receptora biljke, što dovodi do snažnog, ali lokaliziranog odgovora: odbrambene hemikalije se proizvode oko područja gdje je parazit otkriven, sprječavajući njegovo širenje i izbjegavajući rasipanje odbrambene proizvodnje tamo gdje nije potrebna.<ref name="Frank_2000"/> Nespecifični odbrambeni odgovori su sistemski, što znači da odgovori nisu ograničeni na jedno područje biljke, već se šire po cijeloj biljci, što ih čini energetski zahtjevnim. Oni su efikasni protiv širokog spektra parazita.<ref name="Frank_2000"/> Kada su oštećeni, npr. zbog [[gusjenica]] [[leptir]]a, listovi biljaka, kao u slučaju [[kukuruz]]a i [[pamuk]]a, oslobađaju povećane količine isparljivih hemikalija poput [[terpen]]a, koji signaliziraju da je biljka napadnuta. Jedan od efekata ovoga je privlačenje parazitoidnih osa, koje zauzvrat napadaju gusjenice.<ref name="Paré Tumlinson pp. 325–332">{{cite journal |last1=Paré |first1=Paul W. |last2=Tumlinson |first2=James H. |title=Plant Volatiles as a Defense against Insect Herbivores |journal=Plant Physiology |volume=121 |issue=2 |date=1 October 1999|doi=10.1104/pp.121.2.325 |pmid=10517823 |pages=325–332|pmc=1539229 }}</ref> {{anchor|Ecology|Evolution}} == Biologija i očuvanje == === Ekologija i parazitologija === [[File:Condor in flight.JPG|thumb|upright|Spašavanje [[Gymnogyps californianus|kalifornijskog kondora]] od izumiranja bio je uspješan i skup projekat, ali njegov ektoparazit, uš ''[[Colpocephalum californici]]'', je izumrla.]] Parazitizam i evoluciju parazita su do 21. vijeka proučavali [[parazitologija|parazitolozi]], u nauci kojom je dominirala medicina, a ne [[ekologija|ekolozi]] ili [[evolucijska biologija|evolucijski biolozi]]. Iako su interakcije parazita i domaćina bile očito ekološke i značajne za evoluciju, historija parazitologije prouzrokovala je ono što je evolucijski ekolog Robert Poulin nazvao "preuzimanjem parazitizma od strane parazitologa", zbog čega su ekolozi ignorirali to područje. To je po njegovom mišljenju bila "nesreća", jer su paraziti "sveprisutni agenti prirodne selekcije" i značajna snaga u evoluciji i ekologiji.{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Po njegovom mišljenju, dugogodišnja podjela između nauka ograničila je razmjenu ideja, s odvojenim konferencijama i odvojenim časopisima. U tehničkim jezicima ekologije i parazitologije ponekad su se javljala različita značenja za iste riječi. Postojale su i filozofske razlike: Poulin primjećuje da su, pod utjecajem medicine, "mnogi parazitolozi prihvatili da evolucija dovodi do smanjenja virulencije parazita, dok bi moderna evolucijska teorija predvidjela širi raspon ishoda".{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Njihovi složeni odnosi otežavaju precizno smještanje parazita unutar lanaca ishrane: trematoda s više domaćina za različite faze svog životnog ciklusa istovremeno bi zauzimala više pozicija u [[lanac ishrane|lancu ishrane]] i uspostavljala bi petlje protoka energije, što bi dovodilo do zabuna u analizi. Nadalje, budući da gotovo svaka životinja ima (više) parazita, paraziti bi prema tome zauzimali najviše nivoe svakog lanca ishrane.<ref name="Sukhdeo2012">{{cite journal |last=Sukhdeo |first=Michael V.K. |title=Where are the parasites in food webs? |journal=Parasites & Vectors |volume=5 |issue=1 |year=2012 |doi=10.1186/1756-3305-5-239 |pmid=23092160 |pmc=3523981 |article-number=239 |bibcode=2012PVec....5..239S |doi-access=free }}</ref> Paraziti mogu igrati ulogu u širenju stranih vrsta. Na primjer, invazivni rakovi vrste ''[[Carcinus maenas]]'' minimalno su pogođeni domaćim [[trematoda]]ma na istočnoj obali Atlantika. To im pomaže da nadmaše domaće rakove poput vrsta ''[[Cancer irroratus]]'' i ''[[Cancer borealis]]''.<ref>{{cite journal |last1=Blakeslee |first1=April M. H. |last2=Keogh |first2=Carolyn L. |last3=Fowler |first3=Amy E. |last4=Griffen |first4=Blaine D. |last5=Todd |first5=Peter Alan |title=Assessing the Effects of Trematode Infection on Invasive Green Crabs in Eastern North America |journal=PLOS ONE |date=1 June 2015 |volume=10 |issue=6 |article-number=e0128674 |doi=10.1371/journal.pone.0128674|pmid=26030816 |pmc=4451766 |bibcode=2015PLoSO..1028674B |doi-access=free }} {{open access}}</ref> Ekološka parazitologija može biti važna za pokušaje kontrole, kao što je to bio slučaj tokom [[Iskorenjivanje drakunkulijaze|kampanje za iskorjenjivanje gvinejskog crva]]. Iako je parazit iskorijenjen u svim zemljama osim četiri, crv je počeo koristiti žabe kao posrednog domaćina prije nego što je prešao na pse, učinivši kontrolu težom nego što bi bila da su ti odnosi prvobitno bili bolje shvaćeni.<ref>{{cite journal |last=Eberhard |first=M. L. |title=Possible Role of Fish and Frogs as Paratenic Hosts of Dracunculus medinensis, Chad |volume=22 |issue=8 |pages=1428–1430 |date=August 2016 |journal=Emerging Infectious Diseases |doi=10.3201/eid2208.160043|pmid=27434418 |pmc=4982183 }}</ref> === Obrazloženje za očuvanje === {{further|Conservation biology of parasites}} {{external media |width = 210px |float = right |headerimage= |video1 = [https://knowablemagazine.org/article/living-world/2018/why-you-should-care-about-parasites "Why you should care about parasites"], 14 December 2018, ''[[Knowable Magazine]]'' }} Although parasites are widely considered to be harmful, the eradication of all parasites would not be beneficial. Parasites account for at least half of life's diversity; they perform important ecological roles; and without parasites, organisms might tend to asexual reproduction, diminishing the diversity of traits brought about by sexual reproduction.<ref name="Holt2010">{{cite journal |last=Holt |first=R. D. |url=https://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908060622/http://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-date=8 September 2015 |url-status=live |title=IJEE Soapbox: World free of parasites and vectors: Would it be heaven, or would it be hell? |journal=Israel Journal of Ecology and Evolution |volume=56 |issue=3 |pages=239–250 |year=2010 |doi=10.1560/IJEE.56.3-4.239 |bibcode=2010IsJEE..56..239H }}</ref> Parasites provide an opportunity for the transfer of genetic material between species, facilitating evolutionary change.<ref name="Combes">{{cite book |last=Combes |first=Claude |title=The Art of being a Parasite |publisher=University of Chicago Press |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5}}</ref> Many parasites require multiple hosts of different species to complete their life cycles and rely on predator-prey or other stable ecological interactions to get from one host to another. The presence of parasites thus indicates that an ecosystem is healthy.<ref name="HudsonDobson2006">{{cite journal |last1=Hudson |first1=Peter J. |last2=Dobson |first2=Andrew P. |last3=Lafferty |first3=Kevin D. |url=http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |title=Is a healthy ecosystem one that is rich in parasites? |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=21 |issue=7 |year=2006 |pages=381–385 |doi=10.1016/j.tree.2006.04.007|pmid=16713014 |bibcode=2006TEcoE..21..381H |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810105426/http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |archive-date=10 August 2017 }}</ref> An ectoparasite, the California condor louse, ''[[Colpocephalum californici]]'', became a well-known conservation issue. A large and costly captive breeding program was run in the United States to rescue the [[California condor]]. It was host to a louse, which lived only on it. Any lice found were "deliberately killed" during the program, to keep the condors in the best possible health. The result was that one species, the condor, was saved and returned to the wild, while another species, the parasite, became extinct.<ref name="Stringer2014">{{cite journal |last1=Stringer |first1=Andrew Paul |last2=Linklater |first2=Wayne |title=Everything in Moderation: Principles of Parasite Control for Wildlife Conservation |journal=BioScience |date=2014 |volume=64 |issue=10 |pages=932–937 |doi=10.1093/biosci/biu135 |doi-access=free }}</ref> Although parasites are often omitted in depictions of [[food web]]s, they usually occupy the top position. Parasites can function like [[keystone species]], reducing the dominance of superior competitors and allowing [[competition (biology)|competing species]] to co-exist.<ref name="Sukhdeo2012"/><ref name="LaffertyAllesina2008">{{cite journal |last1=Lafferty |first1=Kevin D. |last2=Allesina |first2=Stefano |last3=Arim |first3=Matias |last4=Briggs |first4=Cherie J. |display-authors=etal |title=Parasites in food webs: the ultimate missing links |journal=Ecology Letters |volume=11 |issue=6|year=2008 |pages=533–546 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01174.x|pmid=18462196 |pmc=2408649 |bibcode=2008EcolL..11..533L }}</ref><ref name="Chase2013">{{cite journal |last1=Chase |first1=Jonathan |title=Parasites in Food Webs: Untangling the Entangled Bank |journal=PLOS Biology |volume=11 |issue=6 |year=2013 |article-number=e1001580 |doi=10.1371/journal.pbio.1001580|pmid=23776405 |pmc=3678997 |doi-access=free }}</ref> [[File:Aggregated distribution of parasites on hosts.svg|thumb|upright=1.35|Parasites are [[Aggregated distribution|distributed unevenly]] among their hosts, most hosts having no parasites, and a few hosts harbouring most of the parasite population. This distribution makes sampling difficult and requires careful use of statistics.]] === Kvantitativna ekologija === {{further|Agregirana distribucija}} Jedna vrsta parazita obično ima agregiranu distribuciju među životinjama-domaćinima, što znači da većina domaćina nosi mali broj parazita, dok nekoliko domaćina nosi veliku većinu jedinki parazita. To predstavlja značajne probleme za istraživače ekologije parazita, jer čini [[parametrijska statistika|parametrijsku statistiku]], kakvu biolozi obično koriste, nevažećom. Nekoliko autora preporučuje [[transformacija podataka|logaritamsku transformaciju]] podataka prije primjene parametarskog testa ili upotrebu [[Neparametrijska statistika|neparametrijske statistike]], ali to može dovesti do daljnjih problema, pa se kvantitativna parazitologija zasniva na naprednijim biostatističkim metodama.<ref name="pmid10780537">{{cite journal |last1=Rózsa |first1=L. |last2=Reiczigel |first2=J. |last3=Majoros |first3=G. |url=http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |title=Quantifying parasites in samples of hosts |journal=J. Parasitol. |volume=86 |issue=2 |pages=228–32 |year=2000 |pmid=10780537 |doi =10.1645/0022-3395(2000)086[0228:QPISOH]2.0.CO;2 |s2cid=16228008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180619111223/http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |archive-date=19 June 2018 }}</ref> == Historija == === Antika === {{further|Human parasite}} [[Human parasite]]s including roundworms, the [[Guinea worm]], [[Pinworm (parasite)|threadworms]] and tapeworms are mentioned in Egyptian papyrus records from 3000 BC onwards; the [[Ebers Papyrus]] describes [[hookworm]]. In [[ancient Greece]], parasites including the [[bladder worm]] are described in the [[Hippocratic Corpus]], while the comic playwright [[Aristophanes]] called tapeworms "hailstones". The Roman physicians Celsus and [[Galen]] documented the roundworms ''[[Ascaris lumbricoides]]'' and ''[[Enterobius vermicularis]]''.<ref name=Cox2004>{{cite journal |last=Cox |first=Francis E. G. |title=History of human parasitic diseases |journal=Infectious Disease Clinics of North America |date=June 2004 |volume=18 |issue=2 |pages=173–174 |pmid=15145374 |doi=10.1016/j.idc.2004.01.001 }}</ref> === Srednji vijek === [[File:Francesco Redi Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi Plate 14.jpg|thumb|upright|Ploča iz ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (Zapažanja na živim životinjama pronađena unutar živih životinja), [[Francesco Redi]], 1684.]] U svom ''[[Kanon medicine|Kanonu medicine]]'', završenom 1025. godine, perzijski ljekar [[Ibn Sina]] zabilježio je ljudske i životinjske parazite, uključujući okrugle gliste, gliste za uši, gvinejskog crva i pantljičare.<ref name=Cox2004/> U svojoj knjizi iz 1397. godine, ''Traité de l'état, science et pratique de l'art de la Bergerie'' (Izvještaj o stanju, nauci i praksi umijeća pastirstva), {{ill|Jehan de Brie|fr|Jean de Brie}} je napisao prvi opis endoparazita trematoda, ovčijeg metilja ''[[Fasciola hepatica]]''.<ref name=ChengHistory/><ref>{{cite book |editor=Humphrey-Smith, Ian |title=Sept siècles de parasitologie en France |trans-title=The French School of Parasitology |language=fr |pages=26–29 |publisher=Société Française de Parasitologie |date=1993}}</ref> === Rano moderno doba === In the [[early modern period]], [[Francesco Redi]]'s 1668 book ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'' (''Experiences of the Generation of Insects''), explicitly described ecto- and endoparasites, illustrating [[ticks]], the larvae of [[Cephenemyiinae|nasal flies of deer]], and [[Fasciola hepatica|sheep liver fluke]].<ref name=Ioli1997>{{cite journal |last1=Ioli |first1=A. |last2=Petithory |first2=J. C. |last3=Theodorides |first3=J. |title=Francesco Redi and the birth of experimental parasitology|journal=Hist Sci Med |year=1997|volume=31 |issue=1 |pages=61–66 |pmid=11625103}}</ref> Redi noted that parasites develop from eggs, contradicting the theory of [[spontaneous generation]].<ref name=Bush2001>{{cite book |last1=Bush |first1=A. O. |author2=Fernández, J. C. |author3=Esch, G. W. |author4=Seed, J. R. |title=Parasitism: The Diversity and Ecology of Animal Parasites |year=2001 |publisher=Cambridge University Press |page=[https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 4] |isbn=978-0-521-66447-9 |url=https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 }}</ref> In his 1684 book ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (''Observations on Living Animals found in Living Animals''), Redi described and illustrated over 100 parasites including the [[Ascaris lumbricoides|large roundworm]] in humans that causes [[ascariasis]].<ref name=Ioli1997/> Redi was the first to name the cysts of ''[[Echinococcus granulosus]]'' seen in dogs and sheep as parasitic; a century later, in 1760, [[Peter Simon Pallas]] correctly suggested that these were the larvae of tapeworms.<ref name=Cox2004/> In 1681, [[Antonie van Leeuwenhoek]] observed and illustrated the protozoan parasite ''[[Giardia lamblia]]'', and linked it to "his own loose stools". This was the first protozoan parasite of humans to be seen under a microscope.<ref name=Cox2004/> A few years later, in 1687, the Italian biologists [[Giovanni Cosimo Bonomo]] and [[Diacinto Cestoni]] described [[scabies]] as caused by the parasitic mite ''[[Sarcoptes scabiei]]'', marking it as the first disease of humans with a known microscopic causative agent.<ref>{{cite web |url=http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm |title=Acarus as the cause of scabies |publisher=University of Cagliari |access-date=11 April 2018 |archive-date=3 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703205914/http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm }}</ref> [[File:Ross, 20.Aug.1897.jpg|thumb|upright|[[Ronald Ross]] won the 1902 [[Nobel Prize]] for showing that the [[malaria parasite]] is transmitted by mosquitoes. This 1897 notebook page records his first observations of the parasite in mosquitoes.]] === Parazitologija === {{main|Parasitology}} Modern [[parasitology]] developed in the 19th century with accurate observations and experiments by many researchers and clinicians;<ref name=ChengHistory>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |year=1973 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-170750-7 |pages=120–134|quote=The 19th century might be thought of as the genesis of modern parasitology.}}</ref> the term was first used in 1870.<ref>{{cite encyclopedia|title=Parasitology|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|dictionary=Merriam-Webster|access-date=13 April 2018|archive-date=23 October 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241023200535/https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|url-status=live}}</ref> In 1828, James Annersley described [[amoebiasis]], protozoal infections of the intestines and the liver, though the pathogen, ''[[Entamoeba histolytica]]'', was not discovered until 1873 by Friedrich Lösch. [[James Paget]] discovered the intestinal nematode ''[[Trichinella spiralis]]'' in humans in 1835. James McConnell described the human liver fluke, ''[[Clonorchis sinensis]]'', in 1875.<ref name=Cox2004/> [[Algernon Thomas]] and [[Rudolf Leuckart]] independently made the first discovery of the life cycle of a trematode, the sheep liver fluke, by experiment in 1881–1883.<ref name=ChengHistory/> In 1877 [[Patrick Manson]] discovered the life cycle of the [[filarioidea|filarial worms]]<!--no comma, please!--> that cause [[lymphatic filariasis|elephantiasis]] transmitted by mosquitoes. Manson further predicted that the [[malaria]] parasite, ''[[Plasmodium]]'', had a mosquito vector, and persuaded [[Ronald Ross]] to investigate. Ross confirmed that the prediction was correct in 1897–1898. At the same time, [[Giovanni Battista Grassi]] and others described the malaria parasite's life cycle stages in ''[[Anopheles]]'' mosquitoes. Ross was [[Nobel Prize controversies#Physiology or medicine|controversially awarded the 1902 Nobel prize]] for his work, while Grassi was not.<ref name=Cox2004/> In 1903, [[David Bruce (microbiologist)|David Bruce]] identified the protozoan parasite and the [[tsetse fly]] vector of [[African trypanosomiasis]].<ref>{{cite journal |last=Ellis |first=Harold |author-link=Harold Ellis (surgeon) |title=Sir David Bruce, a pioneer of tropical medicine |journal=British Journal of Hospital Medicine |volume=67 |issue=3 |page=158 |date=March 2006 |pmid=16562450 |doi=10.12968/hmed.2006.67.3.20624}}</ref> === Vakcina === {{further|Malaria vaccine}} Given the importance of malaria, with some 220&nbsp;million people infected annually, many attempts have been made to interrupt its transmission. Various methods of [[malaria prophylaxis]] have been tried including the use of [[antimalarial drug]]s to kill off the parasites in the blood, the eradication of its mosquito vectors with [[insecticide|organochlorine and other insecticides]], and the development of a [[malaria vaccine]]. All of these have proven problematic, with [[drug resistance]], [[insecticide resistance]] among mosquitoes, and repeated failure of vaccines as the parasite mutates.<ref>{{cite web |title=Malaria and Malaria Vaccine Candidates |url=https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |publisher=The College of Physicians of Philadelphia |access-date=11 February 2018 |date=19 April 2017 |archive-date=12 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212083219/https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |url-status=live }}</ref> The first and as of 2015 the only licensed vaccine for any parasitic disease of humans is [[RTS,S]] for ''[[Plasmodium falciparum]]'' malaria.<ref name=BBC2015>{{cite news |last=Walsh |first=Fergus |author-link=Fergus Walsh |date=24 July 2015 |title=Malaria vaccine gets 'green light' |url=https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |newspaper=[[BBC]] |access-date=25 July 2015 |archive-date=5 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250605015223/https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |url-status=live }}</ref> === Biološko suzbijanje štetočina === {{further|Biološko suzbijanje štetočina}} [[File:Encarsia formosa, an endoparasitic wasp, is used for whitefly control.jpg|thumb|''[[Encarsia formosa]]'', koja se široko koristi u [[staklenik|stakleničkoj]] hortikulturi, bila je jedno od prvih razvijenih [[Biološko suzbijanje štetočina|bioloških sredstava za suzbijanje štetočina]].<ref name="Hoddle 1998">{{cite journal |title=Biology and Use of the Whitefly Parasitoid Encarsia Formosa |author1=Hoddle, M. S. |author2=Van Driesche, R. G. |author3=Sanderson, J. P. |date=1998 |journal=Annual Review of Entomology |volume=43 |issue=1 |pages=645–669 |doi=10.1146/annurev.ento.43.1.645 |pmid=15012401 |bibcode=1998AREnt..43..645H }}</ref>]] Nekoliko grupa parazita, uključujući mikrobne patogene i parazitoidne ose, koristi se kao [[Biološko suzbijanje štetočina|biološko sredstvo za suzbijanje štetočina]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hortikultura|hortikulturi]].<ref>{{cite web|title=Parasitoid Wasps (Hymenoptera) |url=https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |publisher=University of Maryland |access-date=6 June 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827072031/https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |archive-date=27 August 2016}}</ref><ref>[http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf Encouraging innovation in biopesticide development.] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120515143828/http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf |date=15 May 2012}} European Commission (2008). Accessed on 9 January 2017</ref> === Otpornost === {{further|Otpornost na lijek}} Poulin primjećuje da široko rasprostranjena [[Preventivna zdravstvena zaštita|profilaktička]] upotreba [[Antihelmintik|antihelmintskih lijekova]] kod domaćih ovaca i goveda predstavlja svjetski ne[[Naučna kontrola|kontrolirani eksperiment]] u evoluciji životnog ciklusa njihovih parazita. Ishodi će zavisiti od toga da li lijekovi smanjuju vjerovatnoću da larva [[parazitski crv|parazitskog crva]] dostigne odraslu dob. Ako je tako, može se očekivati ​​da će prirodna selekcija favorizirati stvaranje jaja u ranijoj dobi. S druge strane, ako lijekovi uglavnom utiču na odrasle jedinke, selekcija bi mogla uzrokovati odgođeno sazrijevanje i povećanu [[virulencija|virulenciju]]. Čini se da su takve promjene u toku: valjkasti crv ''[[Teladorsagia circumcincta]]'' mijenja svoju veličinu u odraslom stadiju i stopu reprodukcije kao odgovor na lijekove.{{sfn|Poulin|2007|pages=265–266}} == Kulturološki značaj == [[File:THE CRINOLETTA DISFIGURANS AnOldParasite in aNewForm.png|thumb|upright|"Stari parazit u novom obliku": crtani film [[Edward Linley Sambourne|Edwarda Linleyja Sambournea]] iz 1881. u časopisu ''[[Punch (časopis)|Punch]]'' upoređuje podmetač za [[krinolin|krinoletu]] sa [[egzoskelet]]om parazitskog insekta.]] === Antika === U [[antika|antici]], koncept parazita nije bio strogo pogrdan: ''parasitus'' je bila [[pokroviteljstvo u Starom Rimu|prihvaćena uloga u rimskom društvu]], u kojoj je osoba mogla živjeti od gostoprimstva drugih, u zamjenu za "laskanje, jednostavne usluge i spremnost da podnese poniženje".<ref>{{cite book |last=Matyszak |first=Philip |title=24 Hours in Ancient Rome: A Day in the Life of the People Who Lived There |url=https://books.google.com/books?id=gJY4DwAAQBAJ&pg=PT252 |year=2017 |publisher=Michael O'Mara |isbn=978-1-78243-857-1 |page=252}}</ref><ref>{{cite book |last1=Damon |first1=Cynthia |chapter=5 |title=The Mask of the Parasite: A Pathology of Roman Patronage|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mEJ-aA_XQQQC |publisher=University of Michigan Press |year=1997 |page=148 |isbn=978-0-472-10760-5 |quote=Satiričar koji nastoji prikazati bijedu štićenika prirodno se fokusira na odnos s najvećom ovisnošću, onaj u kojem štićenik dobija hranu od svog pokrovitelja, a za to se unaprijed pripremljena persona parazita pokazala izuzetno korisnom.}}</ref> === Društvo === {{further|Društveni parazitizam}} Parazitizam u popularnoj upotrebi ima [[društveni parazitizam|pogrdno značenje]]. Prema imunologu Johnu Playfairu,<ref name=Playfair2007>{{cite book |last=Playfair |first=John |title=Living with Germs: In health and disease |url=https://books.google.com/books?id=kSyDYxLPtDoC&pg=PT19 |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-157934-9 |page=19}} Playfair upoređuje popularnu upotrebu sa biologovim pogledom na parazitizam, koji on (naslov iste stranice) naziva "drevnim i uglednim pogledom na život".</ref> {{quote|U svakodnevnom govoru, termin "parazit" je prepun pogrdnog značenja. Parazit je švercer, lijeni profiter, iscrpljivač društva.<ref name=Playfair2007/>}} [[satira|Satirični]] klerik [[Jonathan Swift]] aludira na hiperparazitizam u svojoj pjesmi "O poeziji: Rapsodija" iz 1733. godine, upoređujući pjesnike sa "gamadi" koja "zadirkuje i štipa svoje neprijatelje":<ref>{{cite journal |last1=Haelewaters |first1=Danny |last2=Hiller |first2=Thomas |last3=Dick |first3=Carl W. |title=Bats, Bat Flies, and Fungi: A Case of Hyperparasitism |journal=Trends in Parasitology |volume=34 |issue=9 |date=2018 |doi=10.1016/j.pt.2018.06.006 |pages=784–799}}</ref><ref name="Swift1733">{{cite book |last=Swift |first=Jonathan |author-link=Jonathan Swift |title=On Poetry: A Rapsody |url=https://books.google.com/books?id=GmIJAAAAQAAJ |year=1733 |publisher=And sold by J. Huggonson, next to Kent's Coffee-house, near Serjeant's-inn, in Chancery-lane; [and] at the bookseller's and pamphletshops}}</ref> {{quote| Gamadi tek je do podsmijeha stalo,</br> da štipa one što su viši malo.</br> Prirodoslovci znaju: buha</br> ima sitnijih, što joj krv isuha;</br> a te još sitnije buhe grizu,</br> i tako u beskraj idu, sve bližu.</br> Tako i pjesnik, svakog svog roda,</br> od onog iza sebe ugriz proba: }} === Fikcija === {{further|Spisak fiktivnih parazita|Paraziti u fikciji}} [[File:Parasites Katrin Alvarez.jpg|thumb|Fiktivni parazitizam: ''Paraziti'', ulje na platnu, Katrin Alvarez, 2011.]] U [[Bram Stoker]]ovom [[gotička fikcija|gotičkom horor]] romanu ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. i [[Grof Drakula u popularnoj kulturi|njegovim brojnim filmskim adaptacijama]], istoimeni [[grof Drakula]] je parazit koji [[hematofagija|pije krv]] ([[vampir]]). Kritičarka [[Laura Otis]] tvrdi da je, kao "lopov, zavodnik, stvaralac i imitator, Drakula oličenje parazita. Čitava poenta vampirizma je isisavanje tuđe krvi - život na tuđi račun."<ref>{{cite book |last=Otis |first=Laura |title=Networking: Communicating with Bodies and Machines in the Nineteenth Century |url=https://books.google.com/books?id=VEimJkOmW1kC&pg=PA216 |year=2001 |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-472-11213-5 |page=216}}</ref> Odvratne i zastrašujuće [[Paraziti u fikciji|parazitske vanzemaljske vrste]] su česta pojava u [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]],<ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism and Symbiosis |url=http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |encyclopedia=The Encyclopedia of Science Fiction |date=10 January 2016 |access-date=11 February 2018 |archive-date=25 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025053813/http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |url-status=live }}</ref><ref name="Dove2011">{{cite web |last1=Dove |first1=Alistair |title=This is clearly an important species we're dealing with |url=https://www.deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |publisher=Deep Sea News |date=9 May 2011 |access-date=11 February 2018 |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503000458/https://deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |url-status=live }}</ref> kao na primjer u filmu ''[[Alien (film)|Alien]]'' [[Ridley Scott|Ridleyja Scotta]] iz 1979.<ref name="Pappas2012">{{cite web |last1=Pappas |first1=Stephanie |title=5 Alien Parasites and Their Real-World Counterparts |url=https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |publisher=Live Science |date=29 May 2012 |access-date=12 October 2017 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033845/https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |url-status=live }}</ref><ref name=Sercel2017>{{cite web |last1=Sercel |first1=Alex |title=Parasitism in the Alien Movies |url=http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |publisher=Signal to Noise Magazine |date=19 May 2017 |access-date=11 February 2018 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033850/http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |url-status=usurped }}</ref> U jednoj sceni, [[ksenomorf]] izbija iz grudi čovjeka, uz šikljanje krvi pod visokim pritiskom, što je postignuto uz pomoć [[naprava za simulaciju pogotka|eksplozivnih prsa]] kao filmskog rekvizita. [[Organ (anatomija)|Životinjski organi]] su korišteni za pojačavanje efekta šoka. Scena je snimljena u jednom kadru, a zapanjene reakcije glumaca su bile iskrene.<ref name=Guardian2009>{{cite news |title=The Making of Alien's Chestburster Scene |date=13 October 2009 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |access-date=29 May 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430221033/http://www.guardian.co.uk/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |archive-date=30 April 2010 |url-status=live }}</ref><ref name=Nordine2017>{{cite news |last=Nordine |first=Michael |title='Alien' Evolution: Explore Every Stage in the Xenomorph's Gruesome Life Cycle. Celebrate Alien Day with a look at the past, present and future of cinema's most terrifying extraterrestrial |url=http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |work=IndieWire |date=25 April 2017 |archive-date=21 October 2017 |access-date=21 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164323/http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |url-status=live }}</ref> [[Entomopatogena gljiva]] ''[[Cordyceps]]'' u kulturi je predstavljena kao smrtonosna prijetnja ljudskoj rasi. Serija video igrica ''[[The Last of Us]]'' (2013. – danas) i njena [[The Last of Us (TV serija)|televizijska adaptacija]] predstavljaju ''Cordyceps'' kao parazita ljudi koji je prouzrokovao [[Zombi apokalipsa|zombi apokalipsu]].<ref name="Hill 2013 SciAm"/> Njegovi ljudski domaćini u početku postaju nasilna "zaražena" bića, prije nego što se pretvore u slijepe zombi "klikere", zajedno sa plodnim tijelima koja rastu iz njihovih lica.<ref name="Hill 2013 SciAm">{{cite magazine |last=Hill |first=Kyle |title=The Fungus that Reduced Humanity to The Last of Us |url=https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |magazine=[[Scientific American]] |access-date=4 May 2021 |date=25 June 2013 <!--subscription required--> |archive-date=28 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528022901/https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |url-status=live }}</ref> == Povezano == * [[Antiparazitik]] * [[Kancerogeni parazit]] * [[Uticaj parazitskih crva na imunološki sistem]] * [[Spisak ljudskih parazita]] == Bilješke == {{Notelist}} == Reference == {{Reflist}} == Izvori == * {{cite book |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |title=Evolutionary Ecology of Parasites |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2007 |isbn=978-0-691-12085-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |last=Combes |first=Claude |author-link=Claude Combes |title=The Art of Being a Parasite |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5 |ref=none}} * {{cite book |last=Desowitz |first=Robert |author-link=Robert Desowitz |title=Who Gave Pinta to the Santa Maria? |publisher=Harvest Books |year=1998 |isbn=978-0-15-600585-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/whogavepintatosa00deso |ref=none}} * {{cite book |last=Zimmer |first=Carl |author-link=Carl Zimmer|title=Parasite Rex |publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]] |year=2001 |isbn=978-0-7432-0011-0 |title-link=Parasite Rex |ref=none}} == Vanjske poveznice == {{Commons category|Parasites}} * [https://web.archive.org/web/20110801045926/http://www.aber.ac.uk/~mpgwww/Edu/EduIndex.html Univerzitet Aberystwyth: Parazitologija] — plan nastave s linkovima na članke u punom tekstu o parazitizmu i parazitologiji. * [https://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ Odjel za parazitske bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101014121942/http://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ |date=14 October 2010 }}, [[Centers for Disease Control and Prevention]] * [http://www.k-state.edu/parasitology KSU: Parazitološko istraživanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528063241/http://www.k-state.edu/parasitology/ |date=28 May 2010 }} — članci i linkovi na temu parazitologije * [https://academic.oup.com/cid/article/37/5/694/311910 Parazitološki resursi na World Wide Webu: Moćan alat za stručnjake za zarazne bolesti] (Oxford University Press) {{načini ishrane}} m2g29f3f4pt3evcwynednr123te7r3j 42712859 42712858 2026-10-23T13:52:17Z Duma 16555 /* Protozoe */ 42712859 wikitext text/x-wiki [[File:Cymothoa exigua parassita Lithognathus mormyrus.JPG|thumb|upright=1.35|[[Riblji parazit]], jednakonožac ''[[Cymothoa exigua]]'', zamijenio je jezik ribe iz roda ''[[Lithognathus]]'']] '''Parazitizam''' je [[simbioza|blizak odnos]] između [[vrsta]], gdje jedan organizam, '''parazit''', živi (barem neko vrijeme) [[ektoparazitska zaraza|na]] drugom [[domaćin (biologija)|organizmu]] ili unutar njega, stvarajući mu određenu štetu,<ref name="ParasiteDefinition">{{cite web |url=https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |date=14 November 2024 |title=About Parasites |website=Parasites |publisher=Centers for Disease Control |access-date=7 July 2024 |quote=A parasite is an organism that lives on or in a host organism and gets its food from or at the expense of its host. |archive-date=21 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240621090029/https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |url-status=live }}</ref> i strukturno je [[adaptacija|prilagođen]] takvom načinu života.{{sfn|Poulin|2007|pages=4–5}} Paraziti uključuju jednoćelijske [[protozoa|protozoe]] poput uzročnika [[malarija|malarije]], [[bolest spavanja|bolesti spavanja]] i [[amebijaza|amebne dizenterije]]; životinje poput [[ankilostoma]], [[vaš|ušiju]], [[komarac]]a i [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]]; [[gljive]] poput ''[[Armillaria mellea]]'' i uzročnika [[dermatofitoza|dermatofitoze]]; i biljke poput [[imela|imele]], [[Cuscuta|viline kosice]] i [[Orobanchaceae|volovotke]]. Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]] eksploatacije životinjskih domaćina, a to su [[parazitska kastracija]], parazitizam direktnim prijenosom (dodirom), parazitizam [[wikt:trophic|trofičkim prijenosom]] (jedenjem), parazitizam [[Vektorske zarazne bolesti|vektorskim prijenosom]], [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Jedna glavna os klasifikacije tiče se invazivnosti: endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi vani, na površini domaćina. Kao što je i slučaj sa [[predator]]ima, parazitizam je vrsta [[interakcije potrošača i resursa]],<ref name="pmid21199247">{{cite journal |last=Getz |first=W. M. |title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling |journal=Ecology Letters |volume=14 |issue=2 |pages=113–124 |year=2011 |pmid=21199247 |pmc=3032891 |doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x|bibcode=2011EcolL..14..113G }}</ref> ali za razliku od predatora, paraziti, s izuzetkom parazitoida, su mnogo manji od svojih domaćina, ne ubijaju ih i često žive u ili na njima duži period. Životinjski paraziti su visoko [[Generalističke i specijalističke vrste|specijalizirani]], svaka vrsta parazita živi na jednoj datoj životinjskoj vrsti i [[razmnožavanje|razmnožava]] se brže od svojih domaćina. Klasični primjeri uključuju interakcije između [[kičmenjak]]a domaćina i [[Eucestoda|pantljičara]], [[Trematoda|metilja]], te one između vrsta roda ''[[Plasmodium]]'' koje uzrokuju malariju i [[buha]]. Paraziti smanjuju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina općom ili specijaliziranom [[patologija|patologijom]], koja se kreće od [[parazitska kastracija|parazitske kastracije]] do [[parazit koji mijenja ponašanje|modificiranja ponašanja domaćina]]. Paraziti povećavaju vlastitu adaptivnu vrijednost iskorištavanjem domaćina za resurse neophodne za njihov opstanak, naročito hranjenjem njima i korištenjem posrednih (sekundarnih) domaćina koji pomažu u njihovom [[Prijenos patogena|prenošenju]] s jednog konačnog (primarnog) domaćina na drugog. Iako je parazitizam često nedvosmislen, on je dio spektra interakcija između [[vrsta]], koje se preko parazitoidizma gradiraju u [[predator|predaciju]], kroz evoluciju u [[mutualizam]], a kod nekih gljiva prelaze u [[saprofit]]izam. Ljudsko znanje o parazitima poput [[Nematoda|valjkastih crva]] i [[Eucestoda|pantljičara]] datira još iz [[Stari Egipat|starog Egipta]], [[Antička Grčka|Grčke]] i [[Antički Rim|Rima]]. U [[Rani novi vijek|ranom novom vijeku]], [[Antonie van Leeuwenhoek]] je 1681. godine svojim mikroskopom posmatrao protozou ''[[Giardia lamblia]]'', dok je [[Francesco Redi]] opisao unutrašnje i vanjske parazite, uključujući [[Fasciola hepatica|ovčjeg metilja]] i [[krpelj]]e. Moderna [[parazitologija]] razvila se u 19. vijeku. U ljudskoj kulturi, parazitizam ima negativne konotacije. One su iskorištene u [[satira|satirične]] svrhe u pjesmi [[Jonathan Swift|Jonathana Swifta]] iz 1733. godine "O poeziji: Rapsodija", u kojoj su pjesnici upoređeni sa [[hiperparazit]]skom "gamadi". U fikciji, [[Bram Stoker|Bram Stokerov]] [[gotička fantastika|gotički horor]] roman ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. godine i njegove brojne kasnije adaptacije prikazivale su parazita koji [[hematofagija|pije krv]]. [[Ridley Scott]]ov film ''[[Alien (film)|Alien]]'' iz 1979. bio je jedno od mnogih djela [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u kojima se pojavljuje parazitska vanzemaljska vrsta.<ref name=Guardian2009/> == Etimologija == Riječ ''parazit'', prvi put upotrijebljena u engleskom jeziku 1539. godine, potiče od [[starofrancuski jezik|srednjovjekovne francuske]] riječi ''parasite'', od [[latinizacija imena|latiniziranog]] oblika ''parasitus'', od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''παράσιτος''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2Fsitos παράσιτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''parasitos'', "onaj koji jede za tuđim stolom"), a zatim od ''παρά''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F παρά] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227044414/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F |date=27 February 2021 }}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''para'', "pored, uz") i ''σῖτος'' (''sitos'', "pšenica, hrana").<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsi%3Dtos σῖτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226151551/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=si=tos |date=26 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> Srodni termin ''parasitism'' javlja se u engleskom jeziku od 1611. godine.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs σιτισμός] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224154216/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs |date=24 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> {{anchor|Ectoparasite|Endoparasite|Macroparasite|Microparasite}} == Evolutivne strategije == {{see also|Parazitologija}} {{anchor|Endoparasite|Ectoparasite|Semiparasite}} === Osnovni koncepti === {{further|Parazitski životni ciklus}} [[File:Taenia solium tapeworm scolex with its four suckers and two rows of hooks 5262 lores.jpg|thumb|Glava (scolex) pantljičare ''[[Taenia solium]]'', [[Infekcija crijevnim parazitima|crijevnog parazita]], ima kuke i [[sisaljka (biologija)|sisaljke]] kojima se pričvršćuje za svog [[domaćin (biologija)|domaćina]]]] Parazitizam je vrsta [[simbioza|simbioze]], bliske i trajne dugoročne biološke interakcije između parazita i njegovog domaćina. Za razliku od [[saprotrof]]a, paraziti se hrane živim domaćinima, iako se neke parazitske gljive, na primjer, mogu nastaviti hraniti domaćinima koje su ubili. Za razliku od [[komensalizam|komenzalizma]] i [[mutualizam|mutualizma]], parazitski odnos šteti domaćinu, bilo da se hrani njime ili, kao u slučaju crijevnih parazita, konzumira dio njegove hrane. Budući da paraziti imaju interakcije s drugim vrstama, oni lako mogu djelovati kao [[Vektorske zarazne bolesti|prenosioci]] patogena, uzrokujući [[bolest]]i.<ref>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |quote=Parazitizam je oblik simbioze, bliskog odnosa između dvije različite vrste. Postoji biohemijska interakcija između domaćina i parazita; tj. oni se prepoznaju, u konačnici na molekularnom nivou, a tkiva domaćina su stimulirana da reaguju na određeni način. To objašnjava zašto parazitizam može dovesti do bolesti, ali ne uvijek. |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref><ref name="SuzukiSasaki2019">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Sayaki U. |last2=Sasaki |first2=Akira |title=Ecological and Evolutionary Stabilities of Biotrophism, Necrotrophism, and Saprotrophism |journal=The American Naturalist |volume=194 |issue=1 |year=2019 |pages=90–103 |issn=0003-0147 |doi=10.1086/703485|pmid=31251653 |bibcode=2019ANat..194...90S |s2cid=133349792 |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306065231/http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-date=6 March 2020 |url-status=live }}</ref><ref name="pmid37458178">{{cite journal |last1=Rozsa |first1=L. | last2=Garay |first2=J. |title= Definitions of parasitism, considering its potentially opposing effects at different levels of hierarchical organization| journal=Parasitology|volume=150 |issue=9 |pages= 761–768|year=2023 |pmid=37458178 |pmc=10478066 |doi=10.1017/S0031182023000598 }}</ref> [[predator|Predatorstvo]] po definiciji nije simbioza, jer je interakcija kratka, ali entomolog [[E. O. Wilson]] je okarakterizirao parazite kao "predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedne".<ref name=Wilson2014>{{cite book |last=Wilson |first=Edward O. |author-link=E. O. Wilson |title=The Meaning of Human Existence |year=2014 |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-87140-480-0 |page=112 |quote=Paraziti su, u jednoj frazi, grabežljivci koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedan. Tolerantni paraziti su oni koji su evoluirali kako bi osigurali vlastiti opstanak i reprodukciju, ali u isto vrijeme uz minimalan bol i troškove za domaćina.}}</ref> U tom okviru postoji mnogo mogućih strategija. [[Taksonom]]i klasificiraju parazite u različite preklapajuće šeme na osnovu njihovih interakcija sa domaćinima i njihovih [[životni ciklus|životnih ciklusa]], koji mogu biti složeni. [[Obligatni parazit]] u potpunosti zavisi od domaćina kako bi završio svoj životni ciklus, dok kod [[fakultativni parazit|fakultativnog parazita]] to nije slučaj. Životni ciklusi parazita koji uključuju samo jednog domaćina nazivaju se "direktni"; oni sa konačnim domaćinom (gdje se parazit razmnožava spolno) i najmanje jednim međudomaćinom nazivaju se "indirektni".<ref>{{cite web |url=http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |title=A Classification of Animal-Parasitic Nematodes |work=plpnemweb.ucdavis.edu |access-date=25 February 2016 |archive-date=6 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006152348/http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm }}</ref><ref>{{cite journal |last=Garcia |first=L. S. |title=Classification of Human Parasites, Vectors, and Similar Organisms |journal=Clinical Infectious Diseases |year=1999 |volume=29 |issue=4 |pages=734–746 |pmid=10589879 |doi=10.1086/520425|doi-access=free}}</ref> Endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi izvan njega, na njegovoj površini.<ref name=Para-Site>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref> Mezoparaziti - poput nekih [[copepoda|veslonožaca]], na primjer - ulaze u otvor u tijelu domaćina i ostaju djelimično ugrađeni tamo.<ref>{{cite journal |last1=Vecchione |first1=Anna |last2=Aznar |first2=Francisco Javier |title=The mesoparasitic copepod Pennella balaenopterae and its significance as a visible indicator of health status in dolphins (Delphinidae): a review |journal=Journal of Marine Animals and Their Ecology |date=2008 |volume=7 |issue=1 |pages=4–11 |url=http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |access-date=11 April 2018 |archive-date=10 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410051646/http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf }}</ref> Neki paraziti mogu biti generalisti, hraneći se širokim spektrom domaćina, ali mnogi paraziti, kao i većina protozoa i [[parazitski crv|helminta]] koji parazitiraju na životinjama, su specijalisti i izuzetno specifični što se tiče domaćina.<ref name=Para-Site/> Rana osnovna, funkcionalna podjela parazita razlikovala je mikroparazite i makroparazite. Svakom od njih dodijeljen je [[matematički model]] kako bi se analiziralo kretanje populacije grupa domaćina i parazita.<ref name="Rollinson"/> Mikroorganizmi i virusi koji se mogu razmnožavati i završiti svoj životni ciklus unutar domaćina poznati su kao mikroparaziti. Makroparaziti su višećelijski organizmi koji se razmnožavaju i završavaju svoj životni ciklus izvan domaćina ili na tijelu domaćina.<ref name="Rollinson"/><ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism {{!}} The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management |encyclopedia=The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management, Blackwell Science |location=Oxford, United Kingdom |year=1998 |edition=1 |isbn=0632055464 |editor=Calow, Peter |via=[[Credo Reference]] |publisher=Blackwell Science }}</ref> Veliki dio razmišljanja o vrstama parazitizma fokusirao se na kopnene životinjske parazite, poput helminta. Oni u drugim okruženjima i sa drugim domaćinima često imaju analogne strategije. Na primjer, jegulja vrste ''[[Simenchelys parasitica]]'' je vjerojatno fakultativni endoparazit koji se oportunistički ukopava i jede bolesne i umiruće ribe.<ref name=Caira1997>{{cite journal |journal=Environmental Biology of Fishes |volume=49 |pages=139–144 |year=1997 |url=https://www.researchgate.net/publication/226076003 |title=Pugnose eels, ''Simenchelys parasiticus'' (Synaphobranchidae) from the heart of a shortfin mako, ''Isurus oxyrinchus'' (Lamnidae) |last1=Caira |first1=J. N. |last2=Benz |first2=G. W. |last3=Borucinska |first3=J. |last4=Kohler |first4=N. E.|issue=1 |doi=10.1023/a:1007398609346 |bibcode=1997EnvBF..49..139C |s2cid=37865366 }}</ref> Insekti koji [[biljojed|jedu biljke]], poput [[štitaste uši|štitastih uši]], [[Aphidoidea|lisnih uši]] i [[gusjenica]], vrlo su slični ektoparazitima, zato što napadaju mnogo veće biljke; služe kao prenosioci bakterija, gljivica i virusa koji uzrokuju [[biljne bolesti]]. Budući da se ženke štitastih ušiju ne mogu kretati, one su obligatni paraziti, trajno pričvršćeni za svoje domaćine.<ref name="Rollinson"/> Senzorni signali koje parazit koristi za identificiranje i približavanje potencijalnom domaćinu poznati su kao "znakovi domaćina". Takvi znakovi mogu uključivati, na primjer, vibracije,<ref>{{cite journal |last=Lawrence |first=P. O. |year=1981 |title=Host vibration—a cue to host location by the parasite, ''Biosteres longicaudatus'' |journal=Oecologia |volume=48 |issue=2 |pages=249–251 |pmid=28309807 |doi=10.1007/BF00347971 |bibcode=1981Oecol..48..249L |s2cid=6182657 }}</ref> izdahnuti [[ugljen dioksid]], mirise kože, vizualne i toplinske znakove i vlagu.<ref>{{cite journal |last=Cardé |first=R. T. |year=2015 |title=Multi-cue integration: how female mosquitoes locate a human host|journal=Current Biology |volume=25 |issue=18 |pages=R793–R795 |doi=10.1016/j.cub.2015.07.057 |pmid=26394099 |doi-access=free |bibcode=2015CBio...25.R793C }} {{open access}}</ref> [[Parazitske biljke]] mogu koristiti, na primjer, svjetlost, fiziohemiju domaćina i isparljive tvari za prepoznavanje potencijalnih domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Randle |first1=C. P. |last2=Cannon |first2=B. C. |last3=Faust |first3=A. L. |display-authors=etal |year=2018 |title=Host Cues Mediate Growth and Establishment of Oak Mistletoe (Phoradendron leucarpum, Viscaceae), an Aerial Parasitic Plant |journal=Castanea |volume=83 |issue=2 |pages=249–262 |doi=10.2179/18-173 |s2cid=92178009 }}</ref> === Glavne strategije === Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]], i to [[parazitska kastracija]]; direktno prenosivi parazitizam; [[wikt:trophic|trofički]] prenosivi parazitizam; [[prenosilac bolesti|vektorski]] prenosivi parazitizam; [[parazitoid]]izam; i mikropredacija. One se primjenjuju na parazite čiji su domaćini biljke, kao i životinje.<ref name=Rollinson>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |editor1=Rollinson, D. |editor2=Hay, S. I. |title=The Many Roads to Parasitism: A Tale of Convergence |journal=Advances in Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=9y4AlXka7t0C&pg=PA28 |year=2011 |volume=74 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-385897-9 |pages=27–28 |doi=10.1016/B978-0-12-385897-9.00001-X |pmid=21295676 |url-access=subscription }}</ref><ref name=PoulinRandhawa2015>{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert |author1-link=Robert Poulin (zoologist) |last2=Randhawa |first2=Haseeb S. |title=Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics |journal=Parasitology |date=February 2015 |volume=142 |issue=Suppl 1 |pages=S6–S15 |doi=10.1017/S0031182013001674 |pmc=4413784 |pmid=24229807}} {{open access}}</ref> Ove strategije predstavljaju [[adaptacija|adaptivne vrhunce]]; moguće su i međustrategije, ali organizmi u mnogim različitim skupinama su se dosljedno [[konvergentna evolucija|ograničili]] na ovih šest, koje su evolutivno stabilne.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Perspektiva o evolucijskim opcijama može se dobiti razmatranjem četiri ključna pitanja: utjecaj na [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina parazita; broj domaćina koje imaju po životnoj fazi; da li je domaćin spriječen u razmnožavanju; i da li učinak zavisi od intenziteta (broj parazita po domaćinu). Iz ove analize, pojavljuju se glavne evolucijske strategije parazitizma, uz predatorstvo.<ref name=LaffertyKuris2002>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Kuris |first2=A. M. |date=2002 |url=http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue=11 |pages=507–513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003124738/http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |archive-date=3 October 2019}}</ref> {|class="wikitable" |+ Evolucijske strategije u parazitizmu i predatorstvu<ref name=LaffertyKuris2002/><br/>({{font color|green|Zavisno od intenziteta: zelena, normalan tekst}};<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Nezavisno od intenziteta: ljubičasta, kurziv}}'') ! [[Adaptivna vrijednost]] domaćina !! Jedan domaćin, preživljava !! Jedan domaćin, umire !! Više domaćina |- |'''Može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost > 0)''' ||{{font color|green|Normalni parazit}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Patogen}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosiv parazit}}{{efn|Trofički prenosivi paraziti prenose se na svog konačnog domaćina, predatora, kada on pojede njihovog međudomaćina. Ovi paraziti često mijenjaju ponašanje svojih međudomaćina na takav način da povećavaju šansu da on bude pojeden, npr. navode ih na penjanje na vidljivo mjesto: ovo dovodi do prenosa parazita po cijenu života međudomaćina.}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Trofički prenosiv patogen}}'' ||{{font color|green|Mikropredator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Mikropredator}}'' |- |'''Ne može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost = 0)''' ||{{font color|green|----- }}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazit-kastrator}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosivi parazit-kastrator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazitoid}}'' ||{{font color|green|Društveni predator}}{{efn|[[Vuk]] je društveni predator koji lovi u čoporima; [[puma]] je samotni predator i lovi sama. Ni jedna od te dvije strategije se konvencionalno ne smatra parazitskom.<ref name=LaffertyKuris2002/>}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Samotni predator}}'' |} ==== Parazitska kastracija ==== {{main|Parazitska kastracija}} [[File:Sacculina carcini.jpg|thumb|Parazitski kastrator ''[[Sacculina carcini]]'' (osvijetljen) pričvršćen za [[Liocarcinus holsatus|svog raka-domaćina]]]] [[parazitska kastracija|Parazitski kastratori]] djelimično ili potpuno uništavaju sposobnost razmnožavanja svog domaćina, preusmjeravajući energiju koja bi otišla u razmnožavanje u rast domaćina i parazita, ponekad uzrokujući gigantizam domaćina. Ostali sistemi domaćina ostaju netaknuti, što mu omogućava da preživi i održi parazita.<ref name=PoulinRandhawa2015/>{{sfn|Poulin|2007|p=111}} Parazitski [[rak]]ovi kao što su oni iz specijaliziranog roda [[Cirripedia|vitičara]] roda ''[[Sacculina]]'' posebno uzrokuju oštećenja na gonadama svojih mnogobrojnih vrsta<ref name="Elumalai Viswanathan Pravinkumar Raffi">{{cite journal |last1=Elumalai |first1=V. |last2=Viswanathan |first2=C. |last3=Pravinkumar |first3=M. |last4=Raffi |first4=S. M. |title=Infestation of parasitic barnacle Sacculina spp. in commercial marine crabs |journal=Journal of Parasitic Diseases |volume=38 |issue=3 |date=2013 |doi=10.1007/s12639-013-0247-z |pmid=25035598 |pages=337–339|pmc=4087306 }}</ref> rakova-domaćina. U slučaju ''Sacculina'', testisi više od dvije trećine njihovih domaćina dovoljno degeneriraju da takvi mužjaci razviju [[sekundarne spolne karakteristike]] ženki kao što su širi trbuh, manja [[kliješta (rak)|kliješta]] i udovi za hvatanje jaja. Različite vrste helminta kastriraju svoje domaćine (kao što su insekti i puževi). To se može desiti direktno, bilo mehanički, hraneći se njihovim gonadama, ili izlučivanjem hemikalije koja uništava reproduktivne ćelije; ili indirektno, bilo lučenjem hormona ili preusmjeravanjem nutrijenata. Na primjer, [[trematoda]] ''[[Zoogonus lasius]]'', čije [[Faze životnog ciklusa trematoda|sporociste]] nemaju usta, hemijski kastrira međuplimnog morskog puža ''[[Tritia obsoleta]]'', razvijajući se u njegovim gonadama i ubijajući njegove reproduktivne ćelije.{{sfn|Poulin|2007|p=111}}<ref name=Cheng13>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=d4GQlYzode8C&pg=PA13 |year=2012 |publisher=Elsevier Science |isbn=978-0-323-14010-2 |pages=13–15}}</ref> ==== Direktni prenos ==== [[File:Male human head louse.jpg|thumb|[[Pediculus humanus capitis|Uši glave]] su direktno prenosivi [[obligatni parazit|obligatni ektoparaziti]]]] U direktno prenosive parazite, kojima nije potreban vektor da bi dospjeli do novih domaćina, spadaju paraziti kopnenih kičmenjaka poput ušiju i grinja, morski paraziti poput [[Copepoda|veslonožaca]] i [[Cyamidae|cijamoidnih]] [[Amphipoda|amfipoda]], [[Monogenea|jednorodni metilji]], kao i mnoge vrste valjkastih crva, gljivica, protozoa, bakterija i virusa. Bilo da se radi o endo- ili ektoparazitima, svaki ima samo jednu vrstu-domaćina. Unutar te vrste, većina jedinki je slobodna ili gotovo slobodna od parazita, dok manjina nosi veliki broj parazita; to je poznato kao [[agregirana distribucija]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> {{anchor|Autoinfection}} ==== Trofički prenos ==== [[File:Clonorchis sinensis 2.png|thumb|''[[Clonorchis sinensis]]'', kineski jetreni metilj, prenosi se trofički]] [[wikt:trophic|Trofički]] prenosivi paraziti se prenose tako što ih domaćin pojede. Uključuju [[trematoda|metilje]] (sve osim [[Schistosoma|šiztosoma]]), [[Cestoda|trakavice]], [[acanthocephala|akantocefalane]], [[Pentastomida|pentastomide]], mnoge [[Nematoda|valjkaste crve]] i mnoge protozoe kao što je ''[[Toxoplasma]]''.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Imaju složene životne cikluse koji uključuju domaćine u vidu dvije ili više različitih vrsta. U svom juvenilnom stadiju inficiraju i često se [[cista|encistiraju]] u međudomaćinu. Kada životinju-međudomaćina pojede predator - konačni domaćin - parazit preživljava proces probave i sazrijeva u odraslu jedinku; neki žive kao [[crijevni parazit]]i. Mnogi trofički prenosivi paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje]] svojih posrednih domaćina, povećavajući šanse da ih grabežljivac pojede. Kao i kod direktno prenosivih parazita, distribucija trofički prenosivih parazita među jedinkama-domaćinima je agregirana.<ref name=PoulinRandhawa2015/> [[Koinfekcija]] više parazita je česta.<ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=F. E. |url=https://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202083654/http://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-date=2 December 2017 |url-status=live |title=Concomitant infections, parasites and immune responses |series=122 |journal=Parasitology |volume=Supplement |pages=S23–38 |year=2001 |pmid=11442193 |doi =10.1017/s003118200001698x |s2cid=150432 }}</ref> [[Strongyloides stercoralis|Autoinfekcija]], gdje se (izuzetno) cijeli [[reproduktivni ciklus|životni ciklus]] parazita odvija u jednom primarnom domaćinu, ponekad se može javiti kod helminta kao što je ''[[Strongyloides stercoralis]]''.<ref name=ASP>{{cite web |title=Helminth Parasites |url=http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |publisher=Australian Society of Parasitology |access-date=9 October 2017 |archive-date=19 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019032143/http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |url-status=live }}</ref> ==== Prenos vektorom ==== {{further|Vektorske zarazne bolesti}} [[File:Trypanosoma sp. PHIL 613 lores.jpg|thumb|[[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi]] protozojski endoparazit ''[[Trypanosoma]]'' među ljudskim [[crvena krvna zrnca|crvenim krvnim zrncima]]]] [[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi paraziti]] se za prenos sa jednog konačnog domaćina na drugog oslanjaju na treću stranu - međudomaćina - pri čemu se parazit ne razmnožava spolno.<ref name=Para-Site/><ref name=PoulinRandhawa2015/> Ovi paraziti su mikroorganizmi, odnosno [[protozoa|protozoe]], [[bakterije]] ili [[virus]]i, često unutarćelijski [[patogen]]i (uzročnici bolesti).<ref name=PoulinRandhawa2015/> Njihovi prenosnici su uglavnom [[hematofagija|hematofagni]] člankonošci poput buha, ušiju, krpelja i komaraca.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref>{{cite web |url=http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |title=Pathogenic Parasitic Infections |publisher=PEOI |access-date=18 July 2013 |archive-date=29 October 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193623/http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |url-status=live }}</ref> Na primjer, jelenski krpelj ''[[Ixodes scapularis]]'' djeluje kao prenosnik bolesti uključujući [[lajmska bolest|lajmsku bolest]], [[babezioza|babeziozu]] i [[humana granulocitna anaplazmoza|anaplazmozu]].<ref name=pmid11450660>{{cite journal |last=Steere |first=A. C. |title=Lyme disease |journal=[[New England Journal of Medicine]] |volume=345 |issue=2 |pages=115–125 |date=July 2001 |pmid=11450660 |doi=10.1056/NEJM200107123450207 }}</ref> Protozojski endoparaziti, poput [[malarija|malarijskih]] parazita iz roda ''[[Plasmodium]]'' i parazita bolesti spavanja iz roda ''[[Trypanosoma]]'', imaju infektivne stadije u krvi domaćina, a prenose se na nove domaćine ugrizima insekata.<ref name="PollittMacGregor2011">{{cite journal |last1=Pollitt |first1=Laura C. |last2=MacGregor |first2=Paula |last3=Matthews |first3=Keith |last4=Reece |first4=Sarah E. |title=Malaria and trypanosome transmission: different parasites, same rules? |journal=Trends in Parasitology |volume=27 |issue=5 |year=2011 |pages=197–203 |doi=10.1016/j.pt.2011.01.004|pmid=21345732 |pmc=3087881 }}</ref> ==== Parazitoidi ==== {{main|Parazitoid|parazitska osa}} [[Parazitoidi]] su insekti koji prije ili kasnije ubijaju svoje domaćine, što njihov odnos dovodi u blizak odnos s [[predator]]stvom.<ref>{{cite journal |last1=Stevens |first1=Alison N. P. |title=Predation, Herbivory, and Parasitism |journal=Nature Education Knowledge |date=2010 |volume=3 |issue=10 |page=36 |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |access-date=12 February 2018 |quote=Predatorstvo, biljojedstvo i parazitizam postoje duž kontinuuma težine u smislu stepena u kojem negativno utiču na sposobnost organizma da se nosi sa zdravljem. ... U većini slučajeva, paraziti ne ubijaju svoje domaćine. Međutim, izuzetak se javlja kod parazitoida, koji zamagljuju granicu između parazitizma i predatorstva. |archive-date=30 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930230324/http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |url-status=live }}</ref> Većina parazitoida su [[parazitska osa|parazitoidne ose]] ili drugi [[opnokrilci]]; drugi uključuju [[dvokrilci|dvokrilce]] poput [[Phoridae|određenih]] muha. Mogu se podijeliti u dvije skupine, idiobionte i koinobionte, koji se razlikuju u ishodu za domaćina.<ref name=GullanCranston2010>{{cite book |last1=Gullan |first1=P. J. |last2=Cranston |first2=P. S. |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |url-access=limited |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n332 308], 365–367, 375, 440–441}}</ref> [[Parazitoid|Idiobiontski]] parazitoidi ubadaju svoj često velik plijen prilikom hvatanja, ubijajući ga odmah ili ga paralizirajući. Imobilizirani plijen se zatim odnosi u gnijezdo, ponekad zajedno s drugim plijenom ako nije dovoljno velik da podrži parazitoida tokom njegovog razvoja. [[leglica|Jaje se polaže]] na vrh plijena, a gnijezdo se zatim zatvara. Parazitoid se brzo razvija kroz svoje larvalne i pupalne faze, [[masovno opskrbljivanje|hraneći se hranom]] koja mu je ostavljena.<ref name=GullanCranston2010/> [[Parazitoid|Koinobiontski]] parazitoidi, među koje spadaju [[Diptera|muhe]] i ose, polažu svoja jaja u domaćine-mladunce, obično ličinke. Omogućeno im je da nastave da rastu, tako da se domaćin i parazitoid razvijaju zajedno tokom dužeg perioda, koji završava kada se parazitoidi pojave u odraslom obliku, ostavljajući plijen mrtav, pojeden iznutra. Neki koinobionti reguliraju razvoj svog domaćina, na primjer, sprečavaju ga da se [[kukuljica|ukukulji]] ili ga tjeraju da [[ekdizis|odbacuje ljušturu]] kad god je parazitoid spreman za odbacivanje ljušture. Oni to mogu učiniti tako što stvaraju hormone koji oponašaju odgovarajuće hormone domaćina ([[ekdisteroid]]e) ili regulirajući endokrini sistem domaćina.<ref name=GullanCranston2010/> <gallery mode="packed"> File:Live Tetragnatha montana (RMNH.ARA.14127) parasitized by Acrodactyla quadrisculpta larva (RMNH.INS.593867) - BDJ.1.e992.jpg |[[parazitoid|Idiobiontske]] [[parazitska osa|parazitoidne ose]] odmah paraliziraju svoje domaćine kako bi ih njihove larve ([[Pimplinae]], na slici) pojele.<ref name=PoulinRandhawa2015/> File:CSIRO ScienceImage 2357 Spotted alfalfa aphid being attacked by parasitic wasp.jpg|[[parazitoid|Koinobiontske]] parazitoidne ose poput [[Braconidae|brakonida]] prikazanog na slici polažu jaja u svoje domaćine putem [[leglica|leglice]], nakon čega oni nastavljaju rasti i odbacivati ljušturu. File:Female Apocephalus borealis ovipositing into the abdomen of a worker honey bee.png|Muha iz porodice [[Phoridae]] (u sredini lijevo) [[leglica|polaže jaja]] u trbuh [[medonosna pčela|medonosne pčele]]-radilice, [[Parazit koji mijenja ponašanje|mijenjajući njeno ponašanje]]. </gallery> {{anchor|Micropredator}} ==== Mikropredatori ==== [[File:Anopheles minimus.jpg|thumb|[[komarac|Komarci]] su mikropredatori i značajni prenosioci bolesti]] Mikropredator napada više od jednog domaćina, smanjujući adaptivnu vrijednost svakog domaćina za barem malu količinu, i u kontaktu je s jednim domaćinom samo povremeno. Ovo ponašanje čini mikropredatore pogodnim prenosiocima, zato što mogu prenositi manje parazite s jednog domaćina na drugog.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=LaffertyKuris2002/><ref name="Wilson2017">{{cite journal |last1=Wilson |first1=Anthony J. |display-authors=etal |title =What is a vector? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=372 |issue=1719 |date=March 2017 |doi=10.1098/rstb.2016.0085 |pmid=28289253 |article-number=20160085 |pmc=5352812}}</ref> Većina mikropredatora su [[hematofagija|hematofagni]], što znači da se hrane krvlju. To obuhvata crve poput [[pijavica]], rakove poput pripadnika [[Branchiura]] i jednakonošce iz porodice [[Gnathiidae]], razne [[dvokrilci|dvokrilce]] poput komaraca i [[cece muva|ce-ce muha]], druge člankonošce poput buha i krpelja, kičmenjake poput [[paklara]] i sisare poput [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> === Strategije prenosa === [[File:Entamoeba histolytica life cycle-en.svg|thumb|upright=1.7<!--format for legibility of multi-image diagram-->|[[Životni ciklus]] ''[[Entamoeba histolytica]]'', anaerobne parazitske protozoe koja se prenosi [[fekalno-oralni put|fekalno-oralnim putem]].]] Paraziti koriste različite metode za inficiranje životinjskih domaćina, uključujući fizički kontakt, [[fekalno-oralni put]], slobodnoživeće zarazne stadije i prenosnike, što odgovara njihovim različitim domaćinima, životnim ciklusima i ekološkim kontekstima.<ref name=Godfrey2013>{{cite journal |last=Godfrey |first=Stephanie S. |title=Networks and the ecology of parasite transmission: A framework for wildlife parasitology |journal=Wildlife |date=December 2013 |volume=2 |pages=235–245 |doi=10.1016/j.ijppaw.2013.09.001 |pmid=24533342 |pmc=3862525|bibcode=2013IJPPW...2..235G }}</ref> Primjeri koji prikazuju neke od mnogih mogućih kombinacija dati su u tabeli. {|class="wikitable sortable" |+ Primjeri metoda prenošenja u različitim ekološkim kontekstima<ref name=Godfrey2013/> ! Parazit !! Domaćin !! Način prijenosa !! Ekološki kontekst |- |''[[Gyrodactylus turnbulli]]''<br/>([[Monogenea|jednorodni metilj]]) ||''[[Poecilia reticulata]]''<br/>(riba) ||fizički kontakt ||društveno ponašanje |- |[[Valjkasti crv]]i<br/>npr. ''[[Strongyloides]]'' ||''[[Macaca fuscata]]''<br/>(japanski makaki) ||fekalno-oralno || društveno ponašanje<br/>(čišćenje) |- |''[[Heligmosomoides polygyrus]]''<br/>(valjkasti crv) ||''[[Apodemus flavicollis]]''<br/>(žutogrli miš) ||fekalno-oralno ||prijenos putem spolnih odnosa <br/>(većinom na mužjake) |- |''[[Amblyomma]]''<br/>(krpelj) ||''[[Sphenodon punctatus]]''<br/>(tuatara) ||slobodnoživeći infektivni stadiji ||društveno ponašanje |- |''[[Plasmodium]]''<br/>([[malarija|malarični]] parazit) ||[[Ptice]], [[sisari]]<br/>(uklj. ljude) ||''[[Anopheles]]'' (prijenos komarcima,<br/>koje privlači miris<br/>inficiranog ljudskog domaćina<ref name="de Boer2017">{{cite journal |last1=de Boer |first1=Jetske G. |last2=Robinson |first2=Ailie |last3=Powers |first3=Stephen J. |last4=Burgers |first4=Saskia L. G. E. |last5=Caulfield |first5=John C. |last6=Birkett |first6=Michael A. |last7=Smallegange |first7=Renate C. |last8=van Genderen |first8=Perry J. J. |last9=Bousema |first9=Teun |last10=Sauerwein |first10=Robert W. |last11=Pickett |first11=John A. |last12=Takken |first12=Willem |last13=Logan |first13=James G. |title=Odours of Plasmodium falciparum-infected participants influence mosquito–host interactions |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=9283 |date=August 2017 |doi=10.1038/s41598-017-08978-9 |doi-access=free|pmid=28839251 |pmc=5570919 |bibcode=2017NatSR...7.9283D }}</ref> ||— |} === Varijante === Među mnogim varijantama parazitskih strategija su hiperparazitizam,<ref name=Dissanaike1957/> društveni parazitizam,<ref name=Thomas2010/> parazitizam legla,<ref name=Payne1997/> kleptoparazitizam,<ref name=SlaterRosenblatt2005/> spolni parazitizam<ref name=Pietsch2005/> i adelfoparazitizam.<ref name=Rochat2001/> ==== Hiperparazitizam ==== {{main|Hiperparazit}} [[Hiperparazit]]i se hrane drugim parazitima, kao što su protozoe koje žive u parazitskim helmintima,<ref name=Dissanaike1957>{{cite journal |last1=Dissanaike |first1=A. S. |title=On Protozoa hyperparasitic in Helminth, with some observations on ''Nosema helminthorum'' Moniez, 1887 |journal=Journal of Helminthology |date=1957 |volume=31 |issue=1–2 |pages=47–64 |pmid=13429025 |doi=10.1017/s0022149x00033290|s2cid=35487084 }}</ref> ili su fakultativni ili obligatni parazitoidi čiji su domaćini drugi paraziti ili parazitoidi.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=GullanCranston2010/> Javljaju se i nivoi parazitizma koji prelaze sekundarne, naročito među fakultativnim parazitoidima. U sistemima [[šiška|hrastovih šiški]] može postojati do četiri nivoa parazitizma.<ref>{{cite journal |last=Askew |first=R. R. |url=https://www.researchgate.net/publication/238289888 |title=On the Biology of the Inhabitants of Oak Galls of Cynipidae (Hymenoptera) in Britain |journal=Transactions of the Society for British Entomology |date=1961 |volume=14 |pages=237–268}}</ref> Hiperparaziti mogu kontrolirati populacije svojih domaćina i koriste se u tu svrhu [[biološko suzbijanje štetočina|u poljoprivredi]], a donekle i u [[medicina|medicini]]. Kontrolni efekti mogu se vidjeti u načinu na koji [[hipovirus|virus CHV1]] pomaže u kontroli štete koju [[Cryphonectria parasitica|kestenova palež]] (''Cryphonectria parasitica'') nanosi [[Castanea dentata|američkim kestenima]], te u načinu na koji [[bakteriofag]]i mogu ograničiti bakterijske infekcije. Vjerojatno je, iako slabo istraženo, da većina patogenih mikroparazita ima hiperparazite koji bi se mogli pokazati kao veoma korisni i u poljoprivredi i u medicini.<ref name="ParrattLaine2016">{{cite journal |last1=Parratt |first1=Steven R. |last2=Laine |first2=Anna-Liisa |title=The role of hyperparasitism in microbial pathogen ecology and evolution |journal=The ISME Journal |volume=10 |issue=8 |date=January 2016|doi=10.1038/ismej.2015.247 |pmid=26784356 |pages=1815–1822|pmc=5029149 |bibcode=2016ISMEJ..10.1815P }}</ref> ==== Društveni parazitizam ==== {{further|Mirmekomorfija|kukavičja pčela|Emeryjevo pravilo}} Društveni paraziti koriste prednosti interspecijskih interakcija između pripadnika [[eusocijalnih]] životinja poput [[mrav]]a, [[termit]]a i [[bumbar]]a. Primjeri uključuju velikog plavog leptira, ''[[Phengaris arion]]'', čije larve koriste [[Mirmekomorfija|mirmekomorfiju]] (imitiranje mrava) za parazitiranje na određenim mravima,<ref name="Thomas2010">{{cite journal |last1=Thomas |first1=J. A. |last2=Schönrogge |first2=K. |author3=Bonelli, S. |author4=Barbero, F. |author5=Balletto, E. |title=Corruption of ant acoustical signals by mimetic social parasites: ''Maculinea'' butterflies achieve elevated status in host societies by mimicking the acoustics of queen ants |journal=Commun Integr Biol |volume=3 |issue=2 |pages=169–171 |year=2010 |pmid=20585513 |pmc=2889977 |doi=10.4161/cib.3.2.10603}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', bumbara koji napada košnice drugih pčela i preuzima razmnožavanje dok njihove mlade odgajaju radnici-domaćini, i ''[[Melipona scutellaris]]'', eusocijalnu pčelu čije matice bježe od radnika-ubica i napadaju drugu koloniju bez matice.<ref>{{Cite journal |first1=Annette |last1=Van Oystaeyen |first2=Denise |last2=Araujo Alves |first3=Ricardo |last3=Caliari Oliveira |first4=Daniela |last4=Lima do Nascimento |first5=Fábio |last5=Santos do Nascimento |first6=Johan |last6=Billen |first7=Tom |last7=Wenseleers |title=Sneaky queens in ''Melipona'' bees selectively detect and infiltrate queenless colonies |journal=Animal Behaviour |date=September 2013 |volume=86 |issue=3 |pages=603–609 |doi=10.1016/j.anbehav.2013.07.001 |bibcode=2013AnBeh..86..603V |citeseerx=10.1.1.309.6081 |s2cid=12921696 }}</ref> Ekstreman primjer interspecijskog društvenog parazitizma uočen je kod mrava vrste ''[[Tetramorium inquilinum]]'', obligatnih parazita koji žive isključivo na leđima drugih mrava roda ''[[Tetramorium]]''.<ref>{{cite web |url=https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |title=Social Parasites in the Ant Colony |publisher=Antkeepers |access-date=4 April 2016 |archive-date=24 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160424122522/https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |url-status=live }}</ref> Mehanizam za evoluciju društvenog parazitizma prvi je predložio Carlo Emery 1909. godine.<ref>{{Cite journal |last=Emery |first=Carlo |date=1909 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen un myrmekophilen Ameisen |journal=Biologischen Centralblatt |volume=29 |pages=352–362}}</ref> Sada poznat kao "[[Emeryjevo pravilo]]", ono navodi da društveni paraziti imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima i da su često pripadnici istog roda.<ref name="RD">{{cite web |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |access-date=29 October 2010 |archive-date=18 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200518111632/https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421/ |url-status=live }}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=C. |url=https://archive.org/details/ants_11715/page/n1 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |journal=Biologisches Centralblatt |date=1909 |volume=29 |pages=352–362}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bourke |first1=Andrew F. G. |last2=Franks |first2=Nigel R. |date=July 1991 |title=Alternative adaptations, sympatric speciation and the evolution of parasitic, inquiline ants |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=43 |issue=3 |pages=157–178 |doi=10.1111/j.1095-8312.1991.tb00591.x |bibcode=1991BJLS...43..157B |issn=0024-4066}}</ref> Intraspecijski društveni parazitizam se javlja kod parazitskog dojenja, gdje neke mlade jedinke uzimaju mlijeko od ženki s kojima nisu u srodstvu. Kod kapucina vrste ''[[Cebus olivaceus]]'', ženke višeg ranga ponekad uzimaju mlijeko od ženki nižeg ranga bez ikakve recipročne koristi.<ref name=obrien5>{{cite journal |last=O'Brien |first=Timothy G. |title=Parasitic nursing behavior in the wedge-capped capuchin monkey (''Cebus olivaceus'') |journal=American Journal of Primatology |year=1988 |volume=16 |issue=4 |pages=341–344 |doi =10.1002/ajp.1350160406 |pmid=32079372 |s2cid=86176932 }}</ref> ==== Parazitizam legla ==== {{further|Parazitizam legla}} Kod [[Parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćini pate od povećanih roditeljskih ulaganja i potrošnje energije u svrhu hranjenja parazitskih mladunaca, koji su obično veći od mladunaca domaćina. Stopa rasta mladunaca domaćina je usporena, što smanjuje adaptivnu vrijednost domaćina. Paraziti legla uključuju ptice iz različitih porodica kao što su [[Molothrus|kravarke]], [[Viduidae|udovice]], [[Cuculidae|kukavice]] i [[Heteronetta atricapilla|crnoglave patke]]. One ne grade vlastita gnijezda, već polažu jaja u gnijezdima drugih vrsta. U porodici [[Cuculidae]], preko 40% [[vrsta]] kukavica su obligatni paraziti legla, dok su drugi ili fakultativni paraziti legla ili pružaju roditeljsku brigu.<ref>{{Cite book |last=Payne |first=R. B. |title=The Cuckoos |date=September 15, 2005 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-850213-5 |edition=1st |location=Oxford |language=en}}</ref> Jaja nekih parazita legla [[mimikrija|liče]] na jaja domaćina, dok jaja nekih kravarica imaju čvrste ljuske, što otežava domaćinima da ih unište kljucanjem, a oba mehanizma impliciraju selekciju domaćina protiv parazitskih jaja.<ref name=Payne1997>{{cite book |last=Payne |first=R. B. |date=1997 |chapter=Avian brood parasitism |editor1=Clayton, D. H. |editor2=Moore, J. |title=Host–parasite evolution: General principles and avian models |pages=[https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 338–369] |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-854892-8 |chapter-url=https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Rothstein |first1=S. I. |year=1990 |title=A model system for coevolution: avian brood parasitism |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |volume=21 |pages=481–508 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.21.1.481}}</ref><ref name="DeMarsico2013">{{cite journal |last1=De Marsico |first1=M. C. |last2=Gloag |first2=R. |last3=Ursino |first3=C. A. |last4=Reboreda |first4=J. C. |title=A novel method of rejection of brood parasitic eggs reduces parasitism intensity in a cowbird host |journal=Biology Letters |volume=9 |issue=3 |date=March 2013 |doi=10.1098/rsbl.2013.0076 |pmid=23485877 |article-number=20130076|pmc=3645041 }}</ref> Odrasla ženka [[Cuculus canorus|evropske kukavice]] također imitira predatora, [[Accipiter nisus|evropskog kobca]], što joj daje vremena da neopaženo položi jaja u gnijezdo domaćina.<ref name=Welbergen2011>{{cite journal |last1=Welbergen |first1=J. |last2=Davies |first2=N. B. |year=2011 |title=A parasite in wolf's clothing: hawk mimicry reduces mobbing of cuckoos by hosts |journal=[[Behavioral Ecology (journal)|Behavioral Ecology]] |volume=22 |issue=3 |pages=574–579 |doi=10.1093/beheco/arr008|doi-access=free }}</ref> Domaćinske vrste se često bore protiv mimikrije parazitskih jaja [[Polimorfizam (biologija)|polimorfizmom]] jaja, što znači da imaju dva ili više [[fenotip]]ova jaja unutar jedne populacije. Višestruki fenotipovi jaja domaćina smanjuju vjerojatnoću da parazitska vrsta precizno "uskladi" svoja jaja s jajima domaćina.<ref>{{Cite journal |last=Yang |first=C. |first2=X. |last2=Si |first3=W. |last3=Liang |first4=A. P. |last4=Møller |title=Spatial variation in egg polymorphism among cuckoo hosts across 4 continents |journal=Current Zoology |date=2020 |volume=66 |issue=5 |pages=477–483 |doi=10.1093/cz/zoaa011 |pmid=33293928 |pmc=7705517 |via=Oxford Academic}}</ref> ==== Kleptoparazitizam ==== {{further|Kleptoparazitizam}} U slučaju [[Kleptoparazitizam|kleptoparazitizma]] (od grčkog κλέπτης (''kleptēs''), "lopov"), paraziti kradu hranu koju domaćin prikupi. Parazitizam se često vrši na bliskim srodnicima, bilo unutar iste vrste ili između različitih vrsta unutar istog roda ili porodice. Na primjer, mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] polažu jaja u ćelijama košnica drugih [[pčela]] iz iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |author3=Snowdon, Charles T. |author4=Roper, Timothy J. |author5=Brockmann, H. Jane |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Naguib, Marc |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> Kleptoparazitizam je generalno rijedak, ali uočljiv kod ptica; neke, poput [[pomornici|pomornika]], specijalizirane su za krađu hrane od drugih morskih ptica, neumoljivo ih progoneći dok ne povrate svoj ulov.<ref name="Furness1978">{{cite journal |last=Furness |first=R. W. |title=Kleptoparasitism by great skuas (''Catharacta skua'' Brünn.) and Arctic skuas (''Stercorarius parasiticus'' L.) at a Shetland seabird colony |journal=Animal Behaviour |volume=26 |year=1978 |doi=10.1016/0003-3472(78)90107-0 |pages=1167–1177|bibcode=1978AnBeh..26.1167F |s2cid=53155057 }}</ref> ==== Spolni parazitizam ==== {{main|Spolni parazitizam}} Jedinstven pristup se vidi kod nekih vrsta [[Lophiiformes|grdobina]], kao što je ''[[Ceratias holboelli]]'', gdje su mužjaci svedeni na sitne [[Spolni parazitizam|spolne parazite]], potpuno ovisne o ženkama vlastite vrste za preživljavanje, i žive trajno pričvršćeni ispod tijela ženke i nesposobni su da se sami brinu o sebi. Ženka hrani mužjaka i štiti ga od predatora, dok mužjak ne daje ništa zauzvrat osim sperme koja je ženki potrebna za stvaranje sljedeće generacije.<ref name=Pietsch2005>{{cite journal |last=Pietsch |first=Theodore W. |title=Dimorphism, parasitism, and sex revisited: modes of reproduction among deep-sea ceratioid anglerfishes (Teleostei: Lophiiformes) |journal=Ichthyological Research |date=25 August 2005 |volume=52 |issue=3 |pages=207–236 |doi=10.1007/s10228-005-0286-2|bibcode=2005IchtR..52..207P |s2cid=24768783 }}</ref> ==== Adelfoparazitizam ==== Adelfoparazitizam (od grčkog ἀδελφός (''adelphós''), brat<ref>{{cite book |last1=Maggenti |first1=Armand R. |last2=Maggenti |first2=Mary Ann |last3=Gardner |first3=Scott Lyell |title=Online Dictionary of Invertebrate Zoology |url=http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418031907/http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-date=18 April 2018 |publisher=University of Nebraska |page=22 |date=2005}}</ref>), također poznat kao parazitizam među srodnicima, javlja se kada je domaćinska vrsta u bliskom srodstvu s parazitom, koji je često iz iste porodice ili roda.<ref name=Rochat2001>{{cite journal |last1=Rochat |first1=Jacques |last2=Gutierrez |first2=Andrew Paul |title=Weather-mediated regulation of olive scale by two parasitoids |journal=Journal of Animal Ecology |date=May 2001 |volume=70 |issue=3 |pages=476–490 |doi=10.1046/j.1365-2656.2001.00505.x|bibcode=2001JAnEc..70..476R |s2cid=73607283 |doi-access=free }}</ref> Kod parazitoida mušice vrste ''[[Encarsia perplexa]]'', nesparene ženke mogu polagati [[ploidija|haploidna]] jaja u potpuno razvijene larve vlastite vrste, stvarajući muško potomstvo,<ref>{{cite web |title=Featured Creatures. ''Encarsia perplexa'' |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |publisher=University of Florida |access-date=6 January 2018 |archive-date=5 January 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180105061019/http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |url-status=live }}</ref> dok morski crv vrste ''[[Bonellia viridis]]'' ima sličnu reproduktivnu strategiju, iako su larve [[plankton]]ske.<ref name="BerecSchembri2005">{{cite journal |last1=Berec |first1=Ludek |last2=Schembri |first2=Patrick J. |last3=Boukal |first3=David S. |url=https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003131349/https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Sex determination in ''Bonellia viridis'' (Echiura: Bonelliidae): population dynamics and evolution |journal=Oikos |volume=108 |issue=3 |year=2005 |pages=473–484 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13350.x|bibcode=2005Oikos.108..473B }}</ref> ==== Ilustracije ==== Na ilustracijama su prikazani primjeri glavnih strategija parazitizma. <gallery class="center" mode="nolines" widths="180px"> File:Pteromalid hyperparasitoid.jpg|Hiperparazitoidna [[Pteromalidae|pteromalidna osa]] na čahurama svog domaćina, koja je i sama parazitoidna [[Braconidae|brakonidna osa]]. File:Maculinea arion Large Blue Upperside SFrance 2009-07-18.jpg|[[Phengaris arion|Pjegavi mravnik]] [[mirmekomorfija|imitira mrave]] i društveni je parazit. File:Eastern Phoebe-nest-Brown-headed-Cowbird-egg.jpg|Kod [[parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćin odhranjuje mladunce druge vrste: na slici jaje [[Molothrus|kravarke]] u gnijezdu ''[[Sayornis phoebe]]''. File:Great Skua (cropped).jpg|[[Veliki pomornik]] je moćan [[kleptoparazit]] koji neumorno progoni druge morske ptice sve dok ne povrate svoj ulov. File:Северная церапия (cropped).jpg|Mužjak vrste [[Lophiiformes|grdobine]] ''[[Ceratias holboelli]]'' živi kao sićušni [[spolni parazitizam|spolni parazit]] trajno pričvršćen ispod tijela ženke. File:Encarsia perplexa.jpg|''[[Encarsia perplexa]]'' (u sredini), parazitoid mušice ''[[Aleurocanthus woglumi]]'' (dolje lijevo), također je adelfoparazit koji polaže jaja u larve vlastite vrste. </gallery> == Taksonomski raspon == Parazitizam ima izuzetno širok taksonomski raspon, uključujući životinje, biljke, gljive, protozoe, bakterije i viruse.<ref name="Rollinson2">{{cite book |last1=Rollinson |first1=D. |last2=Hay |first2=S. I. |title=Advances in parasitology |date=2011 |publisher=Elsevier Science |location=Oxford |isbn=978-0-12-385897-9|pages=4–7}}</ref> === Životinje === {{further|Spisak parazitskih organizama}} {|class="wikitable sortable <!--collapsible collapsed-->" |+ Glavne parazitske životinjske skupine{{sfn|Poulin|2007|page=6}} ! Koljeno !! Razred/<br/>Red ! style="width: 60px;" |Br.<br/>vrsta ! Endo-<br/>paraz. ||Ekto-<br/>paraz. !! [[Beskičmenjaci|Beskič.]]<br/>kon. domaćin !! [[Kičmenjaci|Kič.]]<br/>kon. domaćin !! Br.<br/>domaćina !! Morski !! Vodeni<br/>!! Kopneni<br/> |- |[[Cnidaria]] ||[[Myxozoa]] ||1.350 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da || |- |[[Cnidaria]] ||[[Polypodium hydriforme|Polypodiozoa]] ||1 ||Da ||||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Trematoda]] ||15.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Monogenea]] ||20.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Cestoda]] ||5.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Nematomorpha]] ||<!--Class--> ||350 ||Da ||||Da ||||1 ili više ||||Da ||Da |- |[[Nematoda]] ||<!--Class--> ||10.500 ||Da ||||Da ||Da ||1 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Acanthocephala]] ||<!--Class--> ||1.200 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Annelida]] ||[[Hirudinea]] ||400 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Bivalvia]] ||600 ||||Da ||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Gastropoda]] ||5.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da |||| |- |[[Arthropoda]] ||[[Ixodida]] ||800 ||||Da ||||Da ||1 ili više ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Acari]] ||30.000 ||Da ||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da ||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Copepoda]] ||4.000 ||||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Arthropoda]] ||[[Phthiraptera]] ||4.000 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Siphonaptera]] ||2.500 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Diptera]] ||2.300 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Strepsiptera]]||600 ||Da ||||Da ||||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Hymenoptera]] ||130.000<ref>{{cite journal |last1=Polaszek |first1=Andrew |last2=Vilhemsen |first2=Lars |title=Biodiversity of hymenopteran parasitoids |journal=Current Opinion in Insect Science |date=2023 |volume=56 |article-number=101026 |doi=10.1016/j.cois.2023.101026 |pmid=36966863 |s2cid=257756440 |doi-access=free |bibcode=2023COIS...5601026P }}</ref> - 1.100.000<ref name="Forbes Bagley Beer Hippee 2018">{{cite journal | last1=Forbes | first1=Andrew A. | last2=Bagley | first2=Robin K. | last3=Beer | first3=Marc A. | last4=Hippee | first4=Alaine C. | last5=Widmayer | first5=Heather A. | display-authors=3 | title=Quantifying the unquantifiable: why Hymenoptera, not Coleoptera, is the most speciose animal order | journal=BMC Ecology | volume=18 | issue=1 | date=12 July 2018 | page=21 | issn=1472-6785 | doi=10.1186/s12898-018-0176-x| pmid=30001194 | pmc=6042248 | doi-access=free | bibcode=2018BMCE...18...21F }}</ref> ||Da ||Da ||Da ||||1 ||||||Da |} Parazitizam je široko rasprostranjen u životinjskom carstvu<ref>{{cite book |last1=Morand |first1=Serge |last2=Krasnov |first2=Boris R. |last3=Littlewood |first3=D. Timothy J. |title=Parasite Diversity and Diversification |url=https://books.google.com/books?id=o2t2BgAAQBAJ&pg=PA44 |year=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-03765-6 |page=44}}</ref> i evoluirao je nezavisno od slobodnoživućih oblika stotine puta.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Mnoge vrste [[parazitski crv|parazitskih crva]], uključujući [[Trematoda|metilje]] i [[trakavice]], imaju čitave životne cikluse koji uključuju dva ili više domaćina. Daleko najveća skupina su parazitoidne ose iz reda Hymenoptera.<ref name=PoulinRandhawa2015/> U tabeli su navedena [[Koljeno (taksonomija)|koljena]] i [[Razred (taksonomija)|razredi]] s najvećim brojem parazitskih vrsta, uz konzervativne minimalne brojčane procjene. Stupci za endo- i ektoparazitizam odnose se na konačnog domaćina, kao što je prikazano u kolonama Kičmenjaci i Beskičmenjaci.{{sfn|Poulin|2007|page=6}} === Biljke === {{main|Parazitska biljka}} [[File:Cuscuta parasite plant.JPG|thumb|left|upright|''[[Cuscuta]]'' (vilina kosa), [[obligatni parazit|holoparazit]] stabla, na [[akacija|akaciji]]]] [[Hemiparazit]] ili ''djelimični parazit'' poput [[imela|imele]] crpi dio svojih hranjivih tvari iz druge žive biljke, dok [[obligatni parazit|holoparazit]] poput ''[[Cuscuta|Cuscute]]'' crpi sve svoje hranjive tvari iz druge biljke.<ref name="Rastogi">{{cite book |last1=Rastogi |first1=V. B. |title=Modern Biology |url=https://books.google.com/books?id=D-85x6Jhji0C&q=partial+parasite&pg=SA1-PA115 |publisher=Pitambar Publishing |date=1997 |isbn=978-81-209-0496-5 |page=115}}</ref> [[Parazitske biljke]] čine oko jedan posto [[Skrivenosjemenice|skrivenosjemenjača]] i nalaze se u gotovo svakom [[biom]]u na svijetu.<ref name="Kokla Melnyk 2010">{{Cite journal |last1=Kokla |first1=Anna |last2=Melnyk |first2=Charles W. |date=1 October 2018 |title=Developing a thief: Haustoria formation in parasitic plants |journal=Developmental Biology |language=en |volume=442 |issue=1 |pages=53–59 |doi=10.1016/j.ydbio.2018.06.013 |pmid=29935146 |s2cid=49394142 |issn=0012-1606|doi-access= }}</ref><ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008">{{cite book |last=Heide-Jørgensen |first=Henning S. |year=2008 |title=Parasitic flowering plants |publisher=Brill |isbn=978-90-04-16750-6}}</ref><ref name=Nickrent2002>{{cite web |last1=Nickrent |first1=Daniel L. |author-link1=Daniel Lee Nickrent |title=Parasitic Plants of the World |url=http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |date=2002 |access-date=10 April 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306062557/http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |archive-date=6 March 2016}} which appeared in Spanish as Chapter 2, pp. 7–27 in: J. A. López-Sáez, P. Catalán and L. Sáez [eds.], ''Parasitic Plants of the Iberian Peninsula and Balearic Islands''.</ref> Sve ove biljke imaju modificirano korijenje, [[haustorij]]e, koje prodire u biljke-domaćine, povezujući ih sa provodnim sistemom - bilo [[ksilem]]om, [[floem]]om ili oboje. To im pruža mogućnost da izvlače vodu i hranjive tvari iz domaćina. Parazitska biljka se klasificira ovisno o tome gdje se pričvršćuje za domaćina, bilo stablo ili korijen, i količini hranjivih tvari koje su joj neophodne. Budući da holoparaziti nemaju [[hlorofil]] i stoga ne mogu sami stvarati hranu [[fotosinteza|fotosintezom]], oni su uvijek obligatni paraziti, koji svu svoju hranu crpe iz svojih domaćina.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/> Neke parazitske biljke mogu locirati svoje [[domaćin (biologija)|biljke-domaćine]] detektiranjem [[hemikalija]] u zraku ili tlu koje ispuštaju [[izdanak|izdanci]] ili [[korijen]]je domaćina. Poznato je oko 4.500 [[vrsta]] parazitskih biljaka u otprilike 20 [[porodica (taksonomija)|porodica]] cvjetnica.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/><ref name="NickrentMusselman2004">{{cite journal |last1=Nickrent |first1=D. L. |last2=Musselman |first2=L. J. |title=Introduction to Parasitic Flowering Plants |journal=The Plant Health Instructor |year=2004 |doi=10.1094/PHI-I-2004-0330-01}}</ref> Vrste unutar porodice ''[[Orobanchaceae]]'' (volovotkovke) spadaju među ekonomski najrazornije biljke na svijetu. Procjenjuje se da vrste roda ''[[Striga]]'' godišnje uzrokuju gubitke u prinosima usjeva u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara, a njome je pogođeno preko 50 miliona hektara obrađenog zemljišta samo u podsaharskoj Africi. ''Striga'' može zaraziti i trave i žitarice, uključujući [[kukuruz]], [[riža|rižu]] i [[sirak]], koji su među najvažnijim prehrambenim usjevima na svijetu. ''[[Orobanche]]'' također ugrožava širok spektar drugih važnih usjeva, uključujući [[grašak]], [[slanutak]], [[paradajz]], [[mrkva|mrkvu]] i razne vrste [[kupus]]a. Gubitak prinosa od ''Orobanchea'' može biti potpun; uprkos opsežnim istraživanjima, ni jedna metoda suzbijanja nije bila potpuno uspješna.<ref name="WestwoodYoder2010">{{cite journal |last1=Westwood |first1=James H. |last2=Yoder |first2=John I. |last3=Timko |first3=Michael P. |last4=dePamphilis |first4=Claude W. |title=The evolution of parasitism in plants |journal=Trends in Plant Science |volume=15 |issue=4 |year=2010 |pages=227–235 |doi=10.1016/j.tplants.2010.01.004|pmid=20153240 |bibcode=2010TPS....15..227W }}</ref> Mnoge [[biljke]] i [[gljive]] razmjenjuju ugljik i hranjive tvari u mutualističkim [[mikoriza|mikoriznim]] odnosima. Međutim, oko 400 vrsta [[mikoheterotrofija|mikoheterotrofnih]] biljaka, uglavnom u tropima, efektivno [[varanje (biologija)|vrši eksploataciju]], uzimajući ugljik iz gljivice umjesto da ga razmijene za minerale. Imaju znatno smanjeno korijenje jer ne moraju apsorbirati vodu iz tla; njihove stabljike su vitke, s malo [[vaskularni snop|vaskularnih snopova]], a listovi su im svedeni na male ljuske jer ne vrše fotosintezu. Njihove sjemenke su malene i brojne i čini se da se oslanjaju na infekciju odgovarajućom gljivicom ubrzo nakon klijanja.<ref>{{cite journal |last=Leake |first=J. R. |date=1994 |title=The biology of myco-heterotrophic ('saprophytic') plants |journal=New Phytologist |volume=127 |issue=2 |pages=171–216 |doi=10.1111/j.1469-8137.1994.tb04272.x|pmid=33874520 |bibcode=1994NewPh.127..171L |s2cid=85142620 }}</ref> [[File:Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg|thumb|Gljiva ''[[Armillaria mellea]]'' je parazit stabla i [[saprofit]] koji se hrani drvetom nakon što ono ugine.]] === Gljive === {{further|Patogene gljivice|Fitopatologija}} Parazitske [[gljive]] crpe neke ili sve svoje nutritivne potrebe iz biljaka, drugih gljiva ili životinja. Gljive koje su paraziti biljaka se klasifikuju u tri kategorije, ovisno o načinu ishrane: biotrofi, [[hemibiotrofi]] i nekrotrofi. Biotrofne gljive crpe hranjive tvari iz živih biljnih ćelija i za vrijeme infekcije koloniziraju svoju biljku-domaćina na takav način da je održe u životu što duže moguće.<ref>{{Cite journal |last1=Fei |first1=Wang |last2=Liu |first2=Ye |date=11 August 2022 |title=Biotrophic Fungal Pathogens: a Critical Overview |journal=Applied Biochemistry and Biotechnology |volume=195 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1007/s12010-022-04087-0 |pmid=35951248 |s2cid=251474576 |issn=0273-2289}}</ref> Jedan poznat primjer biotrofnog patogena je ''[[Ustilago maydis]]'', uzročnik bolesti kukuruzne snijeti. S druge strane, nekrotrofni patogeni ubijaju ćelije domaćina i hrane se [[saprofit]]ski, a primjer su gljive iz roda ''[[Armillaria]]'', koje koloniziraju korijen.<ref name="RHS">{{cite web |title=What is honey fungus? |url=https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |publisher=[[Royal Horticultural Society]] |access-date=12 October 2017 |archive-date=8 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108093722/https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |url-status=live }}</ref> Hemibiotrofni patogeni započnu koloniziranje svog domaćina kao biotrofi, a potom ubijaju njegove ćelije i hrane se kao [[nekrotrof]]i, što je fenomen poznat kao [[biotrofsko-nekrotrofna zamjena]].<ref>{{Cite journal |last1=Chowdhury |first1=Supriyo |last2=Basu |first2=Arpita |last3=Kundu |first3=Surekha |date=8 December 2017 |title=Biotrophy-necrotrophy switch in pathogen evoke differential response in resistant and susceptible sesame involving multiple signaling pathways at different phases |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17251 |doi=10.1038/s41598-017-17248-7 |doi-access=free|pmid=29222513 |pmc=5722813 |bibcode=2017NatSR...717251C |issn=2045-2322}}</ref> Patogene gljive su poznati uzročnici bolesti kod životinja, kao i kod ljudi. Procjenjuje se da gljivične infekcije ([[mikoza|mikoze]]) ubiju 1,6 miliona ljudi svake godine.<ref>{{cite journal |title=Stop neglecting fungi |journal=Nature Microbiology |date=25 July 2017 |volume=2 |issue=8 |article-number=17120 |doi=10.1038/nmicrobiol.2017.120 |pmid=28741610 |bibcode=2017NatMb...217120. |doi-access=free}}</ref> Jedan primjer snažnog gljivičnog životinjskog patogena su [[Microsporidia|mikrosporidi]] - obligatne [[intracelularni parazit|intracelularne parazitske]] gljive koje uglavnom utiču na insekte, ali mogu uticati i na kičmenjake, uključujući ljude, uzrokujući crijevnu infekciju [[mikrosporidioza|mikrosporidiozu]].<ref name="Didier">{{cite journal |last1=Didier |first1=E. S. |last2=Stovall |first2=M. E. |last3=Green |first3=L. C. |last4=Brindley |first4=P. J. |last5=Sestak |first5=K. |last6=Didier |first6=P. J. |url=https://www.researchgate.net/publication/8159085 |title=Epidemiology of microsporidiosis: sources and modes of transmission |journal=Veterinary Parasitology |date=9 December 2004 |volume=126 |issue=1–2 |pages=145–166 |doi=10.1016/j.vetpar.2004.09.006 |pmid=15567583}}</ref> [[File:Borrelia burgdorferi-cropped.jpg|thumb|upright|Bakteriju vrste ''[[Borrelia burgdorferi]]'', uzročnika [[lajmska bolest|lajmske bolesti]], prenose krpelji iz roda ''[[Ixodes]]''.]] === Protozoe === Protozoe poput ''[[Plasmodium]]a'', ''[[Trypanosoma|Trypanosome]]'' i ''[[Entamoeba|Entamoebe]]''<ref name=Esch2013>{{cite journal |last1=Esch |first1=K. J. |last2=Petersen |first2=C. A. |title=Transmission and epidemiology of zoonotic protozoal diseases of companion animals |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=26 |issue=1 |pages=58–85 |date=January 2013 |pmid=23297259 |pmc=3553666 |doi=10.1128/CMR.00067-12}}</ref> su endoparaziti. Uzrokuju ozbiljne bolesti kod kičmenjaka, uključujući ljude - u ovim primjerima, [[malarija|malariju]], [[bolest spavanja]] i [[Amebijaza|amebnu dizenteriju]] - i imaju složene životne cikluse.<ref name="PollittMacGregor2011"/> === Bakterije === {{main|Patogene bakterije}} Mnoge bakterije su parazitske, iako se općenito smatraju [[Patogene bakterije|patogenima]] koji uzrokuju bolesti.<ref name=McFall-Ngai2007>{{Cite journal |last=McFall-Ngai |first=Margaret |date=January 2007 |title=Adaptive Immunity: Care for the community |journal=Nature |volume=445 |issue=7124 |page=153 |doi=10.1038/445153a|pmid=17215830 |bibcode=2007Natur.445..153M |s2cid=9273396 |doi-access=free }}</ref> Parazitske bakterije su izuzetno raznolike i inficiraju svoje domaćine na različite načine. Na primjer, ''[[Bacillus anthracis]]'', uzročnik [[antraks]]a, širi se dodirom sa zaraženim [[domaća životinja|domaćim životinjama]]; njegove [[spora|spore]], koje mogu preživjeti godinama izvan tijela, mogu ući u domaćina putem ogrebotine ili se udahnuti. ''[[Borrelia]]'', uzročnik [[lajmska bolest|lajmske bolesti]] i [[povratni tifus|povratnog tifusa]], prenosi se vektorima, krpeljima iz roda ''[[Ixodes]]'', iz rezervoara bolesti kod životinja poput [[jelen]]a. ''[[Campylobacter jejuni]]'', uzročnik [[gastroenteritis]]a, širi se fekalno-oralnim putem od životinja, konzumiranjem nedovoljno termički obrađene [[živina|perad]]i ili kontaminiranom vodom. ''[[Haemophilus influenzae]]'', uzročnik [[meningitis|bakterijskog meningitisa]] i infekcija respiratornog trakta poput [[influenca|influence]] i [[bronhitis]]a, prenosi se kapljičnim kontaktom. ''[[Treponema pallidum]]'', uzročnik [[sifilis]]a, [[spolno prenosiva bolest|širi se]] [[Ljudska seksualna aktivnost|spolnim odnosom]].<ref name=Lippincott>{{cite book |last1=Fisher |first1=Bruce |last2=Harvey |first2=Richard P. |last3=Champe |first3=Pamela C. |title=Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series) |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2007|pages=332–353 |isbn=978-0-7817-8215-9 }}</ref> [[File:Tevenphage.svg|thumb|[[Enterobakterijski fag T4]] je [[bakteriofag]]ni virus. Inficira svog domaćina, ''[[Escherichia coli|E. coli]]'', ubrizgavanjem vlastite DNK kroz svoj rep, kojim se pričvršćuje za površinu bakterije.]] === Virusi === {{main|Virus|Bakteriofag}} [[Virusi]] su obligatni [[intracelularni parazit]]i, karakterizirani izuzetno ograničenom biološkom funkcijom, do te mjere da, iako su očigledno sposobni zaraziti sve ostale organizme, od bakterija i [[archaea|arheja]] do životinja, biljaka i gljiva, nije jasno mogu li se sami opisati kao živi organizmi. Mogu biti [[Orthornavirae|RNK]] ili [[DNK-virus|DNK virusi]] koji se sastoje od jednostrukog ili dvostrukog lanca [[Nukleinska kiselina|genetskog materijala]] ([[RNK]] ili [[DNK]], respektivno), prekrivenog [[protein]]skim omotačem, a ponekad i [[lipid]]nom ovojnicom. Stoga im nedostaju svi uobičajeni mehanizmi [[ćelija (biologija)|ćelije]], poput [[enzim]]a, te se u potpunosti oslanjaju na sposobnost ćelije-domaćina da replicira DNK i sintetizira proteine. Većina virusa su [[bakteriofag]]i, koji inficiraju bakterije.<ref name=Koonin2006>{{cite journal |last1=Koonin |first1=E. V. |last2=Senkevich |first2=T. G. |author3=Dolja, V. V. |title=The ancient Virus World and evolution of cells |journal=Biology Direct |volume=1 |page=29 |year=2006 |pmid=16984643 |pmc=1594570 |doi=10.1186/1745-6150-1-29 |doi-access=free }}</ref><ref name="Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84">{{cite journal|author-link1=Mya Breitbart |author1=Breitbart, M. |author2=Rohwer, F. |title=Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? |journal=Trends in Microbiology |volume=13 |issue=6 |pages=278–284 |year=2005 |pmid=15936660 |doi=10.1016/j.tim.2005.04.003}}</ref><ref name="Lawrence">{{cite journal|author1=Lawrence, C. M. |author2=Menon, S. |author3=Eilers, B. J. |display-authors=etal |title=Structural and functional studies of archaeal viruses |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=284 |issue=19 |pages=12599–603 |year=2009 |pmid=19158076 |doi=10.1074/jbc.R800078200 |pmc=2675988|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Edwards |first1=R. A. |last2=Rohwer |first2=F. |url=https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003133000/https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Viral metagenomics |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=3 |issue=6 |pages=504–510 |year=2005 |pmid=15886693 |doi=10.1038/nrmicro1163|s2cid=8059643 }}</ref> == Evolucijska ekologija == [[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda prouzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']] {{further|Evolucijska ekologija}} Parazitizam je glavni aspekt evolucijske ekologije; na primjer, gotovo sve slobodnoživeće životinje domaćini su barem jednoj vrsti parazita. Kičmenjaci, najbolje proučena skupina, domaćini su između 75.000 i 300.000 vrsta helminta i nebrojenog broja parazitskih mikroorganizama. U prosjeku, jedna vrsta sisara domaćin je za četiri vrste [[nematoda|valjkastih crva]], dvije vrste [[trematoda|metilja]] i dvije [[trakavice|trakavica]].<ref name="Dobson2008">{{cite journal |last1=Dobson |first1=A. |last2=Lafferty |first2=K. D. |last3=Kuris |first3=A. M. |last4=Hechinger |first4=R. F. |last5=Jetz |first5=W. |title=Homage to Linnaeus: How many parasites? How many hosts? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=Supplement 1 |date=2008 |doi=10.1073/pnas.0803232105 |pmid=18695218 |pages=11482–11489|pmc=2556407 |bibcode=2008PNAS..10511482D |doi-access=free }}</ref> Ljudi imaju 342 vrste helmintskih parazita i 70 vrsta protozojskih parazita.<ref name="Sukhdeo2012"/> Oko tri četvrtine karika u [[lanac ishrane|lancima ishrane]] uključuje parazite, koji su važni u regulaciji broja domaćina. Smatra se da je oko 40 posto opisanih vrsta parazitsko.<ref name="Dobson2008"/> === Fosilni zapis === {{further|Paleoparazitologija}} Parazitizam je teško dokazati na osnovu [[fosil|fosilnih zapisa]], ali rupe u [[donja vilica|donjim vilicama]] nekoliko primjeraka ''[[Tyrannosaurus]]a'' možda su uzrokovane parazitima sličnim ''[[Trichomonas]]u''.<ref>{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}</ref> ''[[Saurophthirus]]'', [[buha]] iz rane krede, parazitirala je na [[pterosauri]]ma.<ref>Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal'' 10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 1976(3):102-106 (Russian)</ref><ref>{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=https://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free|archive-date=25 February 2020|access-date=2 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225040619/http://app.pan.pl/article/item/app006802019.html|url-status=live}}</ref> Jaja [[nematoda|valjkastih crva]] i ono što su vjerojatno [[cista (medicina)|ciste]] koje su stvorili pripadnici [[Protozoa]] pronađeni su u [[koprolit]]u kasnotrijaskog [[Phytosauria|fitosaura]]. Taj rijetki fosil na [[Tajland]]u pruža informacije o ekologiji prethistorijskih parazita.<ref>{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach|author2=Serge Morand|author3=Alexis Ribas|author4=Sita Manitkoon|author5=Komsorn Lauprasert|author6=Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}</ref> === Koevolucija === {{further|Koevolucija domaćina i parazita}} Kako se domaćini i paraziti razvijaju zajedno, njihovi odnosi se često mijenjaju. Kada je parazit u isključivom odnosu s domaćinom, selekcija čini da odnos postane benigniji, čak i mutualistički, jer se parazit može reproducirati duže ako njegov domaćin duže živi.<ref name=Rook2007/> Međutim, u slučajevima gdje se paraziti takmiče, selekcija favorizira parazita koji se najbrže razmnožava, što dovodi do povećane virulencije. U [[Koevolucija domaćina i parazita|koevoluciji domaćina i parazita]] stoga postoje različite mogućnosti.<ref name=MasseyBuckling2004/> [[Evolucijska epidemiologija]] analizira kako se paraziti šire i evoluiraju, dok [[Evolucijska medicina|darvinistička medicina]] primjenjuje slično evolucijsko razmišljanje na neparazitske bolesti poput [[Rak (medicina)|rak]]a i [[Autoimune bolesti|autoimunih stanja]].<ref name="Ewald1994">{{cite book |last=Ewald |first=Paul W. |title=Evolution of Infectious Disease |url=https://archive.org/details/evolutionofinfec0000ewal|url-access=registration |year=1994 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-534519-3 |page=8}}</ref> ==== Dugoročna partnerstva u korist mutualizma ==== [[File:Wolbachia.png|thumb|left|Bakterija ''[[Wolbachia]]'' unutar ćelije insekta]] Dugoročna partnerstva mogu dovesti do relativno stabilnog odnosa koji teži [[komensalizam|komensalizmu]] ili [[mutualizam|mutualizmu]], jer, pod jednakim uvjetima, u evolucijskom je interesu parazita da njegov domaćin napreduje. Parazit se može razviti tako da postane manje štetan za svog domaćina ili se domaćin može razviti tako da se nosi s neizbježnim prisustvom parazita - do te mjere da odsustvo parazita stvara štetu domaćinu. Na primjer, iako su životinje parazitirane [[parazitski crv|crvima]] često očito nezdrave, takve infekcije mogu također smanjiti prevalenciju i učinke [[Autoimunost|autoimunih poremećaja]] kod životinjskih domaćina i ljudi.<ref name=Rook2007>{{cite journal |last=Rook |first=G. A. |url=https://www.academia.edu/580118 |title=The hygiene hypothesis and the increasing prevalence of chronic inflammatory disorders |journal=Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene |year=2007 |volume=101 |issue=11 |pages=1072–1074 |pmid=17619029 |doi=10.1016/j.trstmh.2007.05.014 |archive-date=26 March 2023 |access-date=3 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326032901/https://www.academia.edu/580118 |url-status=live }}</ref> U ekstremnijem primjeru, neki [[valjkasti crvi]] ne mogu se razmnožavati, pa čak ni preživjeti, bez infekcije bakterijom iz roda ''[[Wolbachia]]''.<ref>{{cite journal |last1=Hoerauf |first1=Achim |last2=Mand |first2=Sabine |last3=Fischer |first3=Kerstin |last4=Kruppa |first4=Thomas |last5=Marfo-Debrekyei |first5=Yeboah |last6=Debrah |first6=Alexander Yaw |last7=Pfarr |first7=Kenneth M. |last8=Adjei |first8=Ohene |last9=Büttner |first9=Dietrich W. |display-authors=3 |title=Doxycycline as a novel strategy against bancroftian filariasis?depletion of Wolbachia endosymbionts from Wuchereria bancrofti and stop of microfilaria production |journal=Medical Microbiology and Immunology |volume=192 |issue=4 |date=1 November 2003 |doi=10.1007/s00430-002-0174-6 |pages=211–216}}</ref> [[Lynn Margulis]] i drugi su tvrdili, slijedeći djelo [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]] iz 1902. godine pod nazivom ''[[Mutual Aid: A Factor of Evolution|Uzajamna pomoć: Faktor evolucije]]'', da prirodna selekcija pokreće odnose od parazitizma do mutualizma kada su resursi ograničeni. Ovaj proces je možda bio uključen u [[simbiogeneza|simbiogenezu]] koja je formirala [[eukariot]]e iz unutarćelijskog odnosa između [[arheja]] i bakterija, iako slijed događaja ostaje većinom nedefiniran.<ref>{{cite book |last1=Margulis |first1=Lynn |author1-link=Lynn Margulis |last2=Sagan |first2=Dorion |author2-link=Dorion Sagan |last3=Eldredge |first3=Niles |author3-link=Niles Eldredge |year=1995 |url=https://books.google.com/books?id=4IIpAQAAMAAJ |title=What Is Life? |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-684-81087-4}}</ref><ref>{{cite book |last1=Sarkar |first1=Sahotra |last2=Plutynski |first2=Anya |title=A Companion to the Philosophy of Biology |url=https://books.google.com/books?id=iN7UYNjbxsYC&pg=PA358 |year=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-69584-5 |page=358}}</ref> ==== Konkurencija u korist virulencije ==== Može se očekivati ​​da će konkurencija između parazita, putem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]], favorizirati one koji se brže razmnožavaju i koji su samim tim [[virulencija|virulentniji]].<ref name=MasseyBuckling2004>{{cite journal |last1=Massey |first1=R. C. |last2=Buckling |first2=A. |last3=ffrench-Constant |first3=R.|author1-link=Ruth Massey |title=Interference competition and parasite virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=271 |issue=1541 |year=2004 |pages=785–788 |doi=10.1098/rspb.2004.2676 |pmc=1691666 |pmid=15255095 |bibcode=2004PBioS.271..785M }}</ref><ref name=Rigaud2010>{{cite journal |last1=Rigaud |first1=T. |last2=Perrot-Minnot |first2=M.-J. |last3=Brown |first3=M. J. F. |title=Parasite and host assemblages: embracing the reality will improve our knowledge of parasite transmission and virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1701 |year=2010 |pages=3693–3702 |doi=10.1098/rspb.2010.1163|pmid=20667874 |pmc=2992712 }}</ref> [[File:Pink Flamingos with Duck - Camargue, France - April 2007 (cropped).jpg|thumb|Biolozi su dugo sumnjali na [[kospecijacija|kospecijaciju]] [[flamingo|flaminga]] i [[patka|pataka]] s njihovim parazitskim [[vaš|ušima]], koje su slične kod obje te porodice. Kospecijacija se zaista dogodila, ali je dovela do flaminga i [[gnjurac]]a, s kasnijom [[promjena domaćina|promjenom domaćina]] s flaminga na patke.]] Među konkurentnim parazitskim bakterijama koje ubijaju insekte iz rodova ''[[Photorhabdus]]'' i ''[[Xenorhabdus]]'', virulencija je zavisila od relativne jačine antimikrobnih [[toksin]]a ([[bakteriocin]]a) koje dva uključena soja stvaraju. Kada je samo jedna bakterija mogla ubiti drugu, drugi soj bi bio isključen iz konkurencije. Međutim, kada su [[gusjenice]] bile zaražene bakterijama od kojih su obje imale toksine sposobne za ubijanje drugog soja, ni jedan soj nije bio isključen, a njihova virulencija je bila manja nego kada je insekt bio zaražen samo jednim sojem.<ref name=MasseyBuckling2004/> ==== Kospecijacija ==== A parasite sometimes undergoes [[cospeciation]] with its host, resulting in the pattern described in [[Fahrenholz's rule]], that the phylogenies of the host and parasite come to mirror each other.<ref name=Page>{{cite book |last=Page |first=Roderic D. M. |publisher=John Wiley |date=27 January 2006 |isbn=978-0-470-01617-6 |doi=10.1038/npg.els.0004124|title=Encyclopedia of Life Sciences |chapter=Cospeciation }}</ref> An example is between the [[simian foamy virus]] (SFV) and its primate hosts. The phylogenies of SFV polymerase and the mitochondrial [[cytochrome c oxidase subunit II]] from African and Asian primates were found to be closely congruent in branching order and divergence times, implying that the simian foamy viruses cospeciated with Old World primates for at least 30&nbsp;million years.<ref name="SwitzerSalemi2005">{{cite journal |last1=Switzer |first1=William M. |last2=Salemi |first2=Marco |last3=Shanmugam |first3=Vedapuri |last4=Gao |first4=Feng |last5=Cong |first5=Mian-er |last6=Kuiken |first6=Carla |last7=Bhullar |first7=Vinod |last8=Beer |first8=Brigitte E. |last9=Vallet |first9=Dominique |last10=Gautier-Hion |first10=Annie |last11=Tooze |first11=Zena |last12=Villinger |first12=Francois |last13=Holmes |first13=Edward C. |last14=Heneine |first14=Walid |display-authors=3 |title=Ancient co-speciation of simian foamy viruses and primates |journal=Nature |volume=434 |issue=7031 |year=2005 |pages=376–380 |doi=10.1038/nature03341 |pmid=15772660 |bibcode=2005Natur.434..376S |s2cid=4326578 |url=https://zenodo.org/record/1233279 |archive-date=7 November 2019 |access-date=7 November 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107064156/https://zenodo.org/record/1233279 |url-status=live }}</ref> The presumption of a shared evolutionary history between parasites and hosts can help elucidate how host taxa are related. For instance, there has been a dispute about whether [[Phoenicopteriformes|flamingos]] are more closely related to [[Ciconiiformes|storks]] or [[Anseriformes|ducks]]. The fact that flamingos share parasites with ducks and geese was initially taken as evidence that these groups were more closely related to each other than either is to storks. However, evolutionary events such as the duplication, or the extinction of parasite species (without similar events on the host phylogeny) often erode similarities between host and parasite phylogenies. In the case of flamingos, they have similar lice to those of [[grebe]]s. Flamingos and grebes do have a common ancestor, implying cospeciation of birds and lice in these groups. Flamingo lice then [[host switch|switched hosts]] to ducks, creating the situation which had confused biologists.<ref name=JohnsonKennedy2006>{{cite journal|last1=Johnson|first1=K. P.|last2=Kennedy|first2=M.|last3=McCracken|first3=K. G|title=Reinterpreting the origins of flamingo lice: cospeciation or host-switching?|journal=Biology Letters|volume=2|issue=2|year=2006|pages=275–278|doi=10.1098/rsbl.2005.0427|pmc=1618896|pmid=17148381}}</ref> [[File:Toxoplasma gondii (2).jpg|thumb|The protozoan ''[[Toxoplasma gondii]]'' facilitates its transmission by [[Behavior-altering parasites|inducing behavioral changes]] in rats through infection of neurons in their [[central nervous system]].]] Parasites infect [[sympatry|sympatric]] hosts (those within their same geographical area) more effectively, as has been shown with [[Digenea|digenetic trematodes]] infecting lake snails.<ref name="Lively00"/> This is in line with the [[Red Queen hypothesis]], which states that interactions between species lead to constant natural selection for coadaptation. Parasites track the locally common hosts' phenotypes, so the parasites are less infective to [[allopatric speciation|allopatric]] hosts, those from different geographical regions.<ref name="Lively00">{{cite journal |last1=Lively |first1=C. M. |last2=Dybdahl |first2=M. F. |url=https://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160607131917/http://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-date=7 June 2016 |url-status=live |title=Parasite adaptation to locally common host genotypes |journal=Nature |volume=405 |issue=6787 |pages=679–81 |year=2000 |pmid=10864323 |doi=10.1038/35015069 |bibcode=2000Natur.405..679L |s2cid=4387547 }}</ref> === Modificiranje ponašanja domaćina === {{further|Neuroparazit}} <!-- [[File:Reclinervellus nielseni.jpg|thumb|left|Larva ''[[Reclinervellus nielseni]]'' parazitira na vrsti ''[[Cyclosa argenteoalba]]'', Japan]]--> Neki paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje domaćina]] kako bi povećali svoj prijenos s jednog na drugog, često između predatora i plijena ([[neuroparazit|parazit povećava trofički prijenos]]). Na primjer, u [[Kalifornijska obalna slana močvara|kalifornijskoj obalnoj slanoj močvari]], metilj ''[[Euhaplorchis californiensis]]'' smanjuje sposobnost svog ribljeg domaćina da izbjegne predatore.<ref>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Morris |first2=A. K. |year=1996 |url=http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190303123301/http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-date=3 March 2019 |url-status=live |title=Altered behavior of parasitized killifish increases susceptibility to predation by bird final hosts |journal=Ecology |volume=77 |issue=5 |pages=1390–1397 |doi=10.2307/2265536 |jstor=2265536 |bibcode=1996Ecol...77.1390L }}</ref> On sazrijeva u tijelima [[čaplja|čaplji]], koje se češće hrane zaraženim u odnosu na nezaražene ribe. Drugi primjer je protozoa ''[[Toxoplasma gondii]]'', parazit koji sazrijeva u [[Felis silvestris catus|mačkama]], ali ga mogu nositi mnogi drugi [[sisari]]. Nezaraženi [[Rattus rattus|pacovi]] izbjegavaju miris mačke, ali pacove zaražene sa ''T. gondii'' taj miris privlači, što može povećati prijenos na mačjeg domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Berdoy |first1=M. |last2=Webster |first2=J. P. |last3=Macdonald |first3=D. W. |title=Fatal attraction in rats infected with ''Toxoplasma gondii'' |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=267 |issue=1452 |pages=1591–4 |year=2000 |pmid=11007336 |pmc=1690701 |doi=10.1098/rspb.2000.1182 }}</ref> Parazit malarije mijenja miris kože svojih ljudskih domaćina, privlačeći komarce na njih i time poboljšavajući šansu za prijenos parazita.<ref name="de Boer2017"/> Pauk ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' često ima pričvršćene larve parazitoidnih osa koje mijenjaju njihovo ponašanje izgradnje paučine. Umjesto da stvaraju svoje normalne ljepljive paučine spiralnog oblika, oni, uz prisustvo parazita, počinju praviti pojednostavljene varijante. To izmijenjeno ponašanje trajalo je duže i bilo je izraženije što su paraziti duže bili ostavljeni na paucima.<ref>{{cite journal |last=Takasuka |first=Keizo |date=16 September 2019 |title=Evaluation of manipulative effects by an ichneumonid spider-ectoparasitoid larva upon an orb-weaving spider host (Araneidae: Cyclosa argenteoalba) by means of surgical removal and transplantation |journal=The Journal of Arachnology |volume=47 |issue=2 |page=181 |doi=10.1636/joa-s-18-082|s2cid=202579182 |issn=0161-8202}}</ref> [[File:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|Gubitak osobine: stjenica ''[[Cimex lectularius]]'' ne leti, kao i mnogi insekti-ektoparaziti.]] === Gubitak osobina === Paraziti mogu iskoristiti svoje domaćine za obavljanje niza funkcija koje bi inače morali sami vršiti. Paraziti koji izgube te funkcije tada imaju selektivnu prednost, jer mogu preusmjeriti resurse na reprodukciju. Mnogi insekti-ektoparaziti, uključujući [[Cimex|stjenice]], [[Polyctenidae]], [[vaš|uši]] i [[buhe]], izgubili su sposobnost letenja, oslanjajući se umjesto toga na svoje domaćine za prijenos.<ref>{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title=On the Wing: Insects, Pterosaurs, Birds, Bats and the Evolution of Animal Flight |url=https://books.google.com/books?id=H6xUCgAAQBAJ&pg=PT119 |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-999679-7 |page=119}}</ref> Gubitak osobina općenito je široko rasprostranjen među parazitima.<ref>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |title=Evolution of parasite life history traits: myths and reality |journal=Parasitology Today |date=September 1995 |volume=11 |issue=9 |pages=342–345 |pmid=15275316 |doi=10.1016/0169-4758(95)80187-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216194337/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |archive-date=16 February 2012 }}</ref> Ekstreman primjer je [[Myxosporea|miksospora]] ''[[Henneguya zschokkei]]'', ektoparazit riba i jedina životinja za koju se zna da je izgubila sposobnost [[aerobna respiracija|aerobne respiracije]]: njene ćelije nemaju [[mitohondrije]].<ref name="PNAS">{{Cite journal |last1=Yahalom |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D.|last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=19 February 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163|pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |doi-access=free }}</ref> === Odbrane domaćina === Hosts have evolved a variety of defensive measures against their parasites, including physical barriers like the skin of vertebrates,<ref name=Colorado/> the immune system of mammals,<ref name=Maizels2009/> insects actively removing parasites,<ref name=Jeanne1979/> and defensive chemicals in plants.<ref name=Runyon2010/> The evolutionary biologist [[W. D. Hamilton]] suggested that [[sexual reproduction]] could have evolved to help to defeat multiple parasites by enabling [[genetic recombination]], the shuffling of genes to create varied combinations. Hamilton showed by mathematical modelling that sexual reproduction would be evolutionarily stable in different situations, and that the theory's predictions matched the actual ecology of sexual reproduction.<ref name="Hamilton1990">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=W. D. |author1-link=W. D. Hamilton|last2=Axelrod |first2=R. |last3=Tanese |first3=R. |title=Sexual reproduction as an adaptation to resist parasites (a review). |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=9 |date=May 1990 |doi=10.1073/pnas.87.9.3566 |pmid=2185476 |pmc=53943 |pages=3566–3573 |bibcode=1990PNAS...87.3566H |doi-access=free }}</ref><ref name="EbertHamilton1996">{{cite journal |last1=Ebert |first1=Dieter |last2=Hamilton |first2=William D. |author2-link=W. D. Hamilton |title=Sex against virulence: the coevolution of parasitic diseases |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=11 |issue=2 |year=1996 |doi=10.1016/0169-5347(96)81047-0 |pmid=21237766 |pages=79–82|bibcode=1996TEcoE..11...79E }}</ref> However, there may be a trade-off between [[immunocompetence]] and breeding male vertebrate hosts' [[secondary sex characteristic]]s, such as the plumage of [[peacock]]s and the manes of [[lion]]s. This is because the male hormone [[testosterone]] encourages the growth of secondary sex characteristics, favouring such males in [[sexual selection]], at the price of reducing their immune defences.<ref name="FolstadKarter1992">{{cite journal |last1=Folstad |first1=Ivar |last2=Karter |first2=Andrew John |url=https://www.academia.edu/17248251 |title=Parasites, Bright Males, and the Immunocompetence Handicap |journal=The American Naturalist |volume=139 |issue=3 |year=1992 |pages=603–622 |doi=10.1086/285346 |bibcode=1992ANat..139..603F |s2cid=85266542 }}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Kičmenjaci ==== [[File:Short Horned Lizard (4457945238).jpg|thumb|left|The dry [[skin]] of vertebrates such as the [[short-horned lizard]] prevents the entry of many parasites.]] The physical barrier of the tough and often dry and waterproof [[skin]] of reptiles, birds and mammals keeps invading microorganisms from entering the body. [[Human skin]] also secretes [[sebum]], which is toxic to most microorganisms.<ref name=Colorado>{{cite web |title=Host–Parasite Interactions Innate Defenses of the Host |publisher=University of Colorado |url=http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |access-date=7 May 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000852/http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |archive-date=4 March 2016 }}</ref> On the other hand, larger parasites such as [[trematode]]s detect chemicals produced by the skin to locate their hosts when they enter the water. Vertebrate [[saliva]] and tears contain [[lysozyme]], an enzyme that breaks down the [[Bacterial cell structure#Cell wall|cell walls]] of invading bacteria.<ref name=Colorado/> Should the organism pass the mouth, the [[stomach]] with its [[hydrochloric acid]], toxic to most microorganisms, is the next line of defence.<ref name=Colorado/> Some intestinal parasites have a thick, tough outer coating which is digested slowly or not at all, allowing the parasite to pass through the stomach alive, at which point they enter the intestine and begin the next stage of their life. Once inside the body, parasites must overcome the [[immune system]]'s [[serum proteins]] and [[pattern recognition receptor]]s, intracellular and cellular, that trigger the adaptive immune system's [[lymphocyte]]s such as [[T cell]]s and antibody-producing [[B cell]]s. These have receptors that recognise parasites.<ref name=Maizels2009>{{cite journal |last=Maizels |first=R. M. |title=Parasite immunomodulation and polymorphisms of the immune system |journal=J. Biol. |year=2009 |volume=8 |issue=7 |page=62 |pmid=19664200 |pmc=2736671 |doi=10.1186/jbiol166 |doi-access=free }}</ref> ==== Insekti ==== [[File:Leaf Spot on Oak in Gunnersbury Triangle.jpg|thumb|[[Pjegavost lišća]] na [[hrast]]u. Širenje parazitske gljivice ograničeno je odbrambenim hemikalijama koje drvo stvara, što rezultira kružnim mrljama oštećenog tkiva.]] Insekti često prilagođavaju svoja gnijezda tako da smanje parazitizam. Na primjer, jedan od ključnih razloga zašto osa ''[[Polistes canadensis]]'' gradi gnijezda na više [[saće|saća]], umjesto da gradi jedno saće kao većina ostalih pripadnika svog roda, jeste izbjegavanje zaraze [[Tineidae|tineidskim moljcima]]. Moljac polaže jaja unutar gnijezda osa, a zatim se iz tih jaja izlegu larve koje se mogu ukopavati od ćelije do ćelije i loviti kukuljice osa. Odrasle ose pokušavaju ukloniti i ubiti jaja i larve moljaca žvakanjem rubova ćelija, premazujući ćelije oralnim sekretom koji gnijezdu daje tamnosmeđi izgled.<ref name=Jeanne1979>{{cite journal |last=Jeanne |first=Robert L. |year=1979 |url=https://www.researchgate.net/publication/226226828 |title=Construction and Utilization of Multiple Combs in Polistes canadensis in Relation to the Biology of a Predaceous Moth |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=4 |issue=3|pages=293–310 |doi=10.1007/bf00297649|bibcode=1979BEcoS...4..293J |s2cid=36132488 }}</ref> ==== Biljke ==== Biljke reaguju na napad parazita nizom hemijskih odbrana, kao što je [[polifenol oksidaza]], pod kontrolom signalnih puteva neosjetljivih na [[jasmonska kiselina|jasmonsku kiselinu]] (JA) i [[salicilna kiselina|salicilne kiseline]] (SA).<ref name=Runyon2010>{{cite journal |last=Runyon |first=J. B. |author2=Mescher, M. C. |author3=De Moraes, C. M. |title=Plant defenses against parasitic plants show similarities to those induced by herbivores and pathogens |journal=Plant Signal Behav |volume=5 |issue=8 |pages=929–31 |year=2010 |pmid=20495380 |pmc=3115164 |doi=10.4161/psb.5.8.11772|bibcode=2010PlSiB...5..929R }}</ref><ref name=Thaler2002>{{cite journal |last1=Thaler |first1=Jennifer S. |last2=Karban |first2=Richard |last3=Ullman |first3=Diane E. |last4=Boege |first4=Karina |last5=Bostock |first5=Richard M. |url=https://www.researchgate.net/publication/226325654 |title=Cross-talk between jasmonate and salicylate plant defense pathways: effects on several plant parasites |journal=Oecologia |volume=131 |issue=2 |year=2002 |doi=10.1007/s00442-002-0885-9 |pmid=28547690 |pages=227–235|bibcode=2002Oecol.131..227T |s2cid=25912204 }}</ref> Različiti biohemijski putevi se aktiviraju različitim napadima, a ta dva puta mogu međusobno reagovati pozitivno ili negativno. Općenito, biljke mogu pokrenuti specifičan ili nespecifičan odgovor.<ref name=Thaler2002/><ref name="Frank_2000">{{cite journal |last=Frank |first=S. A. |url=https://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20010614080530/http://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-date=14 June 2001 |url-status=live |title=Specific and non-specific defense against parasitic attack |journal=J. Theor. Biol. |volume=202 |issue=4 |pages=283–304 |year=2000 |pmid=10666361 |doi=10.1006/jtbi.1999.1054|bibcode=2000JThBi.202..283F |citeseerx=10.1.1.212.7024 }}</ref> Specifični odgovori uključuju prepoznavanje parazita od strane ćelijskih receptora biljke, što dovodi do snažnog, ali lokaliziranog odgovora: odbrambene hemikalije se proizvode oko područja gdje je parazit otkriven, sprječavajući njegovo širenje i izbjegavajući rasipanje odbrambene proizvodnje tamo gdje nije potrebna.<ref name="Frank_2000"/> Nespecifični odbrambeni odgovori su sistemski, što znači da odgovori nisu ograničeni na jedno područje biljke, već se šire po cijeloj biljci, što ih čini energetski zahtjevnim. Oni su efikasni protiv širokog spektra parazita.<ref name="Frank_2000"/> Kada su oštećeni, npr. zbog [[gusjenica]] [[leptir]]a, listovi biljaka, kao u slučaju [[kukuruz]]a i [[pamuk]]a, oslobađaju povećane količine isparljivih hemikalija poput [[terpen]]a, koji signaliziraju da je biljka napadnuta. Jedan od efekata ovoga je privlačenje parazitoidnih osa, koje zauzvrat napadaju gusjenice.<ref name="Paré Tumlinson pp. 325–332">{{cite journal |last1=Paré |first1=Paul W. |last2=Tumlinson |first2=James H. |title=Plant Volatiles as a Defense against Insect Herbivores |journal=Plant Physiology |volume=121 |issue=2 |date=1 October 1999|doi=10.1104/pp.121.2.325 |pmid=10517823 |pages=325–332|pmc=1539229 }}</ref> {{anchor|Ecology|Evolution}} == Biologija i očuvanje == === Ekologija i parazitologija === [[File:Condor in flight.JPG|thumb|upright|Spašavanje [[Gymnogyps californianus|kalifornijskog kondora]] od izumiranja bio je uspješan i skup projekat, ali njegov ektoparazit, uš ''[[Colpocephalum californici]]'', je izumrla.]] Parazitizam i evoluciju parazita su do 21. vijeka proučavali [[parazitologija|parazitolozi]], u nauci kojom je dominirala medicina, a ne [[ekologija|ekolozi]] ili [[evolucijska biologija|evolucijski biolozi]]. Iako su interakcije parazita i domaćina bile očito ekološke i značajne za evoluciju, historija parazitologije prouzrokovala je ono što je evolucijski ekolog Robert Poulin nazvao "preuzimanjem parazitizma od strane parazitologa", zbog čega su ekolozi ignorirali to područje. To je po njegovom mišljenju bila "nesreća", jer su paraziti "sveprisutni agenti prirodne selekcije" i značajna snaga u evoluciji i ekologiji.{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Po njegovom mišljenju, dugogodišnja podjela između nauka ograničila je razmjenu ideja, s odvojenim konferencijama i odvojenim časopisima. U tehničkim jezicima ekologije i parazitologije ponekad su se javljala različita značenja za iste riječi. Postojale su i filozofske razlike: Poulin primjećuje da su, pod utjecajem medicine, "mnogi parazitolozi prihvatili da evolucija dovodi do smanjenja virulencije parazita, dok bi moderna evolucijska teorija predvidjela širi raspon ishoda".{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Njihovi složeni odnosi otežavaju precizno smještanje parazita unutar lanaca ishrane: trematoda s više domaćina za različite faze svog životnog ciklusa istovremeno bi zauzimala više pozicija u [[lanac ishrane|lancu ishrane]] i uspostavljala bi petlje protoka energije, što bi dovodilo do zabuna u analizi. Nadalje, budući da gotovo svaka životinja ima (više) parazita, paraziti bi prema tome zauzimali najviše nivoe svakog lanca ishrane.<ref name="Sukhdeo2012">{{cite journal |last=Sukhdeo |first=Michael V.K. |title=Where are the parasites in food webs? |journal=Parasites & Vectors |volume=5 |issue=1 |year=2012 |doi=10.1186/1756-3305-5-239 |pmid=23092160 |pmc=3523981 |article-number=239 |bibcode=2012PVec....5..239S |doi-access=free }}</ref> Paraziti mogu igrati ulogu u širenju stranih vrsta. Na primjer, invazivni rakovi vrste ''[[Carcinus maenas]]'' minimalno su pogođeni domaćim [[trematoda]]ma na istočnoj obali Atlantika. To im pomaže da nadmaše domaće rakove poput vrsta ''[[Cancer irroratus]]'' i ''[[Cancer borealis]]''.<ref>{{cite journal |last1=Blakeslee |first1=April M. H. |last2=Keogh |first2=Carolyn L. |last3=Fowler |first3=Amy E. |last4=Griffen |first4=Blaine D. |last5=Todd |first5=Peter Alan |title=Assessing the Effects of Trematode Infection on Invasive Green Crabs in Eastern North America |journal=PLOS ONE |date=1 June 2015 |volume=10 |issue=6 |article-number=e0128674 |doi=10.1371/journal.pone.0128674|pmid=26030816 |pmc=4451766 |bibcode=2015PLoSO..1028674B |doi-access=free }} {{open access}}</ref> Ekološka parazitologija može biti važna za pokušaje kontrole, kao što je to bio slučaj tokom [[Iskorenjivanje drakunkulijaze|kampanje za iskorjenjivanje gvinejskog crva]]. Iako je parazit iskorijenjen u svim zemljama osim četiri, crv je počeo koristiti žabe kao posrednog domaćina prije nego što je prešao na pse, učinivši kontrolu težom nego što bi bila da su ti odnosi prvobitno bili bolje shvaćeni.<ref>{{cite journal |last=Eberhard |first=M. L. |title=Possible Role of Fish and Frogs as Paratenic Hosts of Dracunculus medinensis, Chad |volume=22 |issue=8 |pages=1428–1430 |date=August 2016 |journal=Emerging Infectious Diseases |doi=10.3201/eid2208.160043|pmid=27434418 |pmc=4982183 }}</ref> === Obrazloženje za očuvanje === {{further|Conservation biology of parasites}} {{external media |width = 210px |float = right |headerimage= |video1 = [https://knowablemagazine.org/article/living-world/2018/why-you-should-care-about-parasites "Why you should care about parasites"], 14 December 2018, ''[[Knowable Magazine]]'' }} Although parasites are widely considered to be harmful, the eradication of all parasites would not be beneficial. Parasites account for at least half of life's diversity; they perform important ecological roles; and without parasites, organisms might tend to asexual reproduction, diminishing the diversity of traits brought about by sexual reproduction.<ref name="Holt2010">{{cite journal |last=Holt |first=R. D. |url=https://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908060622/http://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-date=8 September 2015 |url-status=live |title=IJEE Soapbox: World free of parasites and vectors: Would it be heaven, or would it be hell? |journal=Israel Journal of Ecology and Evolution |volume=56 |issue=3 |pages=239–250 |year=2010 |doi=10.1560/IJEE.56.3-4.239 |bibcode=2010IsJEE..56..239H }}</ref> Parasites provide an opportunity for the transfer of genetic material between species, facilitating evolutionary change.<ref name="Combes">{{cite book |last=Combes |first=Claude |title=The Art of being a Parasite |publisher=University of Chicago Press |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5}}</ref> Many parasites require multiple hosts of different species to complete their life cycles and rely on predator-prey or other stable ecological interactions to get from one host to another. The presence of parasites thus indicates that an ecosystem is healthy.<ref name="HudsonDobson2006">{{cite journal |last1=Hudson |first1=Peter J. |last2=Dobson |first2=Andrew P. |last3=Lafferty |first3=Kevin D. |url=http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |title=Is a healthy ecosystem one that is rich in parasites? |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=21 |issue=7 |year=2006 |pages=381–385 |doi=10.1016/j.tree.2006.04.007|pmid=16713014 |bibcode=2006TEcoE..21..381H |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810105426/http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |archive-date=10 August 2017 }}</ref> An ectoparasite, the California condor louse, ''[[Colpocephalum californici]]'', became a well-known conservation issue. A large and costly captive breeding program was run in the United States to rescue the [[California condor]]. It was host to a louse, which lived only on it. Any lice found were "deliberately killed" during the program, to keep the condors in the best possible health. The result was that one species, the condor, was saved and returned to the wild, while another species, the parasite, became extinct.<ref name="Stringer2014">{{cite journal |last1=Stringer |first1=Andrew Paul |last2=Linklater |first2=Wayne |title=Everything in Moderation: Principles of Parasite Control for Wildlife Conservation |journal=BioScience |date=2014 |volume=64 |issue=10 |pages=932–937 |doi=10.1093/biosci/biu135 |doi-access=free }}</ref> Although parasites are often omitted in depictions of [[food web]]s, they usually occupy the top position. Parasites can function like [[keystone species]], reducing the dominance of superior competitors and allowing [[competition (biology)|competing species]] to co-exist.<ref name="Sukhdeo2012"/><ref name="LaffertyAllesina2008">{{cite journal |last1=Lafferty |first1=Kevin D. |last2=Allesina |first2=Stefano |last3=Arim |first3=Matias |last4=Briggs |first4=Cherie J. |display-authors=etal |title=Parasites in food webs: the ultimate missing links |journal=Ecology Letters |volume=11 |issue=6|year=2008 |pages=533–546 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01174.x|pmid=18462196 |pmc=2408649 |bibcode=2008EcolL..11..533L }}</ref><ref name="Chase2013">{{cite journal |last1=Chase |first1=Jonathan |title=Parasites in Food Webs: Untangling the Entangled Bank |journal=PLOS Biology |volume=11 |issue=6 |year=2013 |article-number=e1001580 |doi=10.1371/journal.pbio.1001580|pmid=23776405 |pmc=3678997 |doi-access=free }}</ref> [[File:Aggregated distribution of parasites on hosts.svg|thumb|upright=1.35|Parasites are [[Aggregated distribution|distributed unevenly]] among their hosts, most hosts having no parasites, and a few hosts harbouring most of the parasite population. This distribution makes sampling difficult and requires careful use of statistics.]] === Kvantitativna ekologija === {{further|Agregirana distribucija}} Jedna vrsta parazita obično ima agregiranu distribuciju među životinjama-domaćinima, što znači da većina domaćina nosi mali broj parazita, dok nekoliko domaćina nosi veliku većinu jedinki parazita. To predstavlja značajne probleme za istraživače ekologije parazita, jer čini [[parametrijska statistika|parametrijsku statistiku]], kakvu biolozi obično koriste, nevažećom. Nekoliko autora preporučuje [[transformacija podataka|logaritamsku transformaciju]] podataka prije primjene parametarskog testa ili upotrebu [[Neparametrijska statistika|neparametrijske statistike]], ali to može dovesti do daljnjih problema, pa se kvantitativna parazitologija zasniva na naprednijim biostatističkim metodama.<ref name="pmid10780537">{{cite journal |last1=Rózsa |first1=L. |last2=Reiczigel |first2=J. |last3=Majoros |first3=G. |url=http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |title=Quantifying parasites in samples of hosts |journal=J. Parasitol. |volume=86 |issue=2 |pages=228–32 |year=2000 |pmid=10780537 |doi =10.1645/0022-3395(2000)086[0228:QPISOH]2.0.CO;2 |s2cid=16228008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180619111223/http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |archive-date=19 June 2018 }}</ref> == Historija == === Antika === {{further|Human parasite}} [[Human parasite]]s including roundworms, the [[Guinea worm]], [[Pinworm (parasite)|threadworms]] and tapeworms are mentioned in Egyptian papyrus records from 3000 BC onwards; the [[Ebers Papyrus]] describes [[hookworm]]. In [[ancient Greece]], parasites including the [[bladder worm]] are described in the [[Hippocratic Corpus]], while the comic playwright [[Aristophanes]] called tapeworms "hailstones". The Roman physicians Celsus and [[Galen]] documented the roundworms ''[[Ascaris lumbricoides]]'' and ''[[Enterobius vermicularis]]''.<ref name=Cox2004>{{cite journal |last=Cox |first=Francis E. G. |title=History of human parasitic diseases |journal=Infectious Disease Clinics of North America |date=June 2004 |volume=18 |issue=2 |pages=173–174 |pmid=15145374 |doi=10.1016/j.idc.2004.01.001 }}</ref> === Srednji vijek === [[File:Francesco Redi Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi Plate 14.jpg|thumb|upright|Ploča iz ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (Zapažanja na živim životinjama pronađena unutar živih životinja), [[Francesco Redi]], 1684.]] U svom ''[[Kanon medicine|Kanonu medicine]]'', završenom 1025. godine, perzijski ljekar [[Ibn Sina]] zabilježio je ljudske i životinjske parazite, uključujući okrugle gliste, gliste za uši, gvinejskog crva i pantljičare.<ref name=Cox2004/> U svojoj knjizi iz 1397. godine, ''Traité de l'état, science et pratique de l'art de la Bergerie'' (Izvještaj o stanju, nauci i praksi umijeća pastirstva), {{ill|Jehan de Brie|fr|Jean de Brie}} je napisao prvi opis endoparazita trematoda, ovčijeg metilja ''[[Fasciola hepatica]]''.<ref name=ChengHistory/><ref>{{cite book |editor=Humphrey-Smith, Ian |title=Sept siècles de parasitologie en France |trans-title=The French School of Parasitology |language=fr |pages=26–29 |publisher=Société Française de Parasitologie |date=1993}}</ref> === Rano moderno doba === In the [[early modern period]], [[Francesco Redi]]'s 1668 book ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'' (''Experiences of the Generation of Insects''), explicitly described ecto- and endoparasites, illustrating [[ticks]], the larvae of [[Cephenemyiinae|nasal flies of deer]], and [[Fasciola hepatica|sheep liver fluke]].<ref name=Ioli1997>{{cite journal |last1=Ioli |first1=A. |last2=Petithory |first2=J. C. |last3=Theodorides |first3=J. |title=Francesco Redi and the birth of experimental parasitology|journal=Hist Sci Med |year=1997|volume=31 |issue=1 |pages=61–66 |pmid=11625103}}</ref> Redi noted that parasites develop from eggs, contradicting the theory of [[spontaneous generation]].<ref name=Bush2001>{{cite book |last1=Bush |first1=A. O. |author2=Fernández, J. C. |author3=Esch, G. W. |author4=Seed, J. R. |title=Parasitism: The Diversity and Ecology of Animal Parasites |year=2001 |publisher=Cambridge University Press |page=[https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 4] |isbn=978-0-521-66447-9 |url=https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 }}</ref> In his 1684 book ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (''Observations on Living Animals found in Living Animals''), Redi described and illustrated over 100 parasites including the [[Ascaris lumbricoides|large roundworm]] in humans that causes [[ascariasis]].<ref name=Ioli1997/> Redi was the first to name the cysts of ''[[Echinococcus granulosus]]'' seen in dogs and sheep as parasitic; a century later, in 1760, [[Peter Simon Pallas]] correctly suggested that these were the larvae of tapeworms.<ref name=Cox2004/> In 1681, [[Antonie van Leeuwenhoek]] observed and illustrated the protozoan parasite ''[[Giardia lamblia]]'', and linked it to "his own loose stools". This was the first protozoan parasite of humans to be seen under a microscope.<ref name=Cox2004/> A few years later, in 1687, the Italian biologists [[Giovanni Cosimo Bonomo]] and [[Diacinto Cestoni]] described [[scabies]] as caused by the parasitic mite ''[[Sarcoptes scabiei]]'', marking it as the first disease of humans with a known microscopic causative agent.<ref>{{cite web |url=http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm |title=Acarus as the cause of scabies |publisher=University of Cagliari |access-date=11 April 2018 |archive-date=3 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703205914/http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm }}</ref> [[File:Ross, 20.Aug.1897.jpg|thumb|upright|[[Ronald Ross]] won the 1902 [[Nobel Prize]] for showing that the [[malaria parasite]] is transmitted by mosquitoes. This 1897 notebook page records his first observations of the parasite in mosquitoes.]] === Parazitologija === {{main|Parasitology}} Modern [[parasitology]] developed in the 19th century with accurate observations and experiments by many researchers and clinicians;<ref name=ChengHistory>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |year=1973 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-170750-7 |pages=120–134|quote=The 19th century might be thought of as the genesis of modern parasitology.}}</ref> the term was first used in 1870.<ref>{{cite encyclopedia|title=Parasitology|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|dictionary=Merriam-Webster|access-date=13 April 2018|archive-date=23 October 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241023200535/https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|url-status=live}}</ref> In 1828, James Annersley described [[amoebiasis]], protozoal infections of the intestines and the liver, though the pathogen, ''[[Entamoeba histolytica]]'', was not discovered until 1873 by Friedrich Lösch. [[James Paget]] discovered the intestinal nematode ''[[Trichinella spiralis]]'' in humans in 1835. James McConnell described the human liver fluke, ''[[Clonorchis sinensis]]'', in 1875.<ref name=Cox2004/> [[Algernon Thomas]] and [[Rudolf Leuckart]] independently made the first discovery of the life cycle of a trematode, the sheep liver fluke, by experiment in 1881–1883.<ref name=ChengHistory/> In 1877 [[Patrick Manson]] discovered the life cycle of the [[filarioidea|filarial worms]]<!--no comma, please!--> that cause [[lymphatic filariasis|elephantiasis]] transmitted by mosquitoes. Manson further predicted that the [[malaria]] parasite, ''[[Plasmodium]]'', had a mosquito vector, and persuaded [[Ronald Ross]] to investigate. Ross confirmed that the prediction was correct in 1897–1898. At the same time, [[Giovanni Battista Grassi]] and others described the malaria parasite's life cycle stages in ''[[Anopheles]]'' mosquitoes. Ross was [[Nobel Prize controversies#Physiology or medicine|controversially awarded the 1902 Nobel prize]] for his work, while Grassi was not.<ref name=Cox2004/> In 1903, [[David Bruce (microbiologist)|David Bruce]] identified the protozoan parasite and the [[tsetse fly]] vector of [[African trypanosomiasis]].<ref>{{cite journal |last=Ellis |first=Harold |author-link=Harold Ellis (surgeon) |title=Sir David Bruce, a pioneer of tropical medicine |journal=British Journal of Hospital Medicine |volume=67 |issue=3 |page=158 |date=March 2006 |pmid=16562450 |doi=10.12968/hmed.2006.67.3.20624}}</ref> === Vakcina === {{further|Malaria vaccine}} Given the importance of malaria, with some 220&nbsp;million people infected annually, many attempts have been made to interrupt its transmission. Various methods of [[malaria prophylaxis]] have been tried including the use of [[antimalarial drug]]s to kill off the parasites in the blood, the eradication of its mosquito vectors with [[insecticide|organochlorine and other insecticides]], and the development of a [[malaria vaccine]]. All of these have proven problematic, with [[drug resistance]], [[insecticide resistance]] among mosquitoes, and repeated failure of vaccines as the parasite mutates.<ref>{{cite web |title=Malaria and Malaria Vaccine Candidates |url=https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |publisher=The College of Physicians of Philadelphia |access-date=11 February 2018 |date=19 April 2017 |archive-date=12 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212083219/https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |url-status=live }}</ref> The first and as of 2015 the only licensed vaccine for any parasitic disease of humans is [[RTS,S]] for ''[[Plasmodium falciparum]]'' malaria.<ref name=BBC2015>{{cite news |last=Walsh |first=Fergus |author-link=Fergus Walsh |date=24 July 2015 |title=Malaria vaccine gets 'green light' |url=https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |newspaper=[[BBC]] |access-date=25 July 2015 |archive-date=5 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250605015223/https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |url-status=live }}</ref> === Biološko suzbijanje štetočina === {{further|Biološko suzbijanje štetočina}} [[File:Encarsia formosa, an endoparasitic wasp, is used for whitefly control.jpg|thumb|''[[Encarsia formosa]]'', koja se široko koristi u [[staklenik|stakleničkoj]] hortikulturi, bila je jedno od prvih razvijenih [[Biološko suzbijanje štetočina|bioloških sredstava za suzbijanje štetočina]].<ref name="Hoddle 1998">{{cite journal |title=Biology and Use of the Whitefly Parasitoid Encarsia Formosa |author1=Hoddle, M. S. |author2=Van Driesche, R. G. |author3=Sanderson, J. P. |date=1998 |journal=Annual Review of Entomology |volume=43 |issue=1 |pages=645–669 |doi=10.1146/annurev.ento.43.1.645 |pmid=15012401 |bibcode=1998AREnt..43..645H }}</ref>]] Nekoliko grupa parazita, uključujući mikrobne patogene i parazitoidne ose, koristi se kao [[Biološko suzbijanje štetočina|biološko sredstvo za suzbijanje štetočina]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hortikultura|hortikulturi]].<ref>{{cite web|title=Parasitoid Wasps (Hymenoptera) |url=https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |publisher=University of Maryland |access-date=6 June 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827072031/https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |archive-date=27 August 2016}}</ref><ref>[http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf Encouraging innovation in biopesticide development.] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120515143828/http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf |date=15 May 2012}} European Commission (2008). Accessed on 9 January 2017</ref> === Otpornost === {{further|Otpornost na lijek}} Poulin primjećuje da široko rasprostranjena [[Preventivna zdravstvena zaštita|profilaktička]] upotreba [[Antihelmintik|antihelmintskih lijekova]] kod domaćih ovaca i goveda predstavlja svjetski ne[[Naučna kontrola|kontrolirani eksperiment]] u evoluciji životnog ciklusa njihovih parazita. Ishodi će zavisiti od toga da li lijekovi smanjuju vjerovatnoću da larva [[parazitski crv|parazitskog crva]] dostigne odraslu dob. Ako je tako, može se očekivati ​​da će prirodna selekcija favorizirati stvaranje jaja u ranijoj dobi. S druge strane, ako lijekovi uglavnom utiču na odrasle jedinke, selekcija bi mogla uzrokovati odgođeno sazrijevanje i povećanu [[virulencija|virulenciju]]. Čini se da su takve promjene u toku: valjkasti crv ''[[Teladorsagia circumcincta]]'' mijenja svoju veličinu u odraslom stadiju i stopu reprodukcije kao odgovor na lijekove.{{sfn|Poulin|2007|pages=265–266}} == Kulturološki značaj == [[File:THE CRINOLETTA DISFIGURANS AnOldParasite in aNewForm.png|thumb|upright|"Stari parazit u novom obliku": crtani film [[Edward Linley Sambourne|Edwarda Linleyja Sambournea]] iz 1881. u časopisu ''[[Punch (časopis)|Punch]]'' upoređuje podmetač za [[krinolin|krinoletu]] sa [[egzoskelet]]om parazitskog insekta.]] === Antika === U [[antika|antici]], koncept parazita nije bio strogo pogrdan: ''parasitus'' je bila [[pokroviteljstvo u Starom Rimu|prihvaćena uloga u rimskom društvu]], u kojoj je osoba mogla živjeti od gostoprimstva drugih, u zamjenu za "laskanje, jednostavne usluge i spremnost da podnese poniženje".<ref>{{cite book |last=Matyszak |first=Philip |title=24 Hours in Ancient Rome: A Day in the Life of the People Who Lived There |url=https://books.google.com/books?id=gJY4DwAAQBAJ&pg=PT252 |year=2017 |publisher=Michael O'Mara |isbn=978-1-78243-857-1 |page=252}}</ref><ref>{{cite book |last1=Damon |first1=Cynthia |chapter=5 |title=The Mask of the Parasite: A Pathology of Roman Patronage|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mEJ-aA_XQQQC |publisher=University of Michigan Press |year=1997 |page=148 |isbn=978-0-472-10760-5 |quote=Satiričar koji nastoji prikazati bijedu štićenika prirodno se fokusira na odnos s najvećom ovisnošću, onaj u kojem štićenik dobija hranu od svog pokrovitelja, a za to se unaprijed pripremljena persona parazita pokazala izuzetno korisnom.}}</ref> === Društvo === {{further|Društveni parazitizam}} Parazitizam u popularnoj upotrebi ima [[društveni parazitizam|pogrdno značenje]]. Prema imunologu Johnu Playfairu,<ref name=Playfair2007>{{cite book |last=Playfair |first=John |title=Living with Germs: In health and disease |url=https://books.google.com/books?id=kSyDYxLPtDoC&pg=PT19 |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-157934-9 |page=19}} Playfair upoređuje popularnu upotrebu sa biologovim pogledom na parazitizam, koji on (naslov iste stranice) naziva "drevnim i uglednim pogledom na život".</ref> {{quote|U svakodnevnom govoru, termin "parazit" je prepun pogrdnog značenja. Parazit je švercer, lijeni profiter, iscrpljivač društva.<ref name=Playfair2007/>}} [[satira|Satirični]] klerik [[Jonathan Swift]] aludira na hiperparazitizam u svojoj pjesmi "O poeziji: Rapsodija" iz 1733. godine, upoređujući pjesnike sa "gamadi" koja "zadirkuje i štipa svoje neprijatelje":<ref>{{cite journal |last1=Haelewaters |first1=Danny |last2=Hiller |first2=Thomas |last3=Dick |first3=Carl W. |title=Bats, Bat Flies, and Fungi: A Case of Hyperparasitism |journal=Trends in Parasitology |volume=34 |issue=9 |date=2018 |doi=10.1016/j.pt.2018.06.006 |pages=784–799}}</ref><ref name="Swift1733">{{cite book |last=Swift |first=Jonathan |author-link=Jonathan Swift |title=On Poetry: A Rapsody |url=https://books.google.com/books?id=GmIJAAAAQAAJ |year=1733 |publisher=And sold by J. Huggonson, next to Kent's Coffee-house, near Serjeant's-inn, in Chancery-lane; [and] at the bookseller's and pamphletshops}}</ref> {{quote| Gamadi tek je do podsmijeha stalo,</br> da štipa one što su viši malo.</br> Prirodoslovci znaju: buha</br> ima sitnijih, što joj krv isuha;</br> a te još sitnije buhe grizu,</br> i tako u beskraj idu, sve bližu.</br> Tako i pjesnik, svakog svog roda,</br> od onog iza sebe ugriz proba: }} === Fikcija === {{further|Spisak fiktivnih parazita|Paraziti u fikciji}} [[File:Parasites Katrin Alvarez.jpg|thumb|Fiktivni parazitizam: ''Paraziti'', ulje na platnu, Katrin Alvarez, 2011.]] U [[Bram Stoker]]ovom [[gotička fikcija|gotičkom horor]] romanu ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. i [[Grof Drakula u popularnoj kulturi|njegovim brojnim filmskim adaptacijama]], istoimeni [[grof Drakula]] je parazit koji [[hematofagija|pije krv]] ([[vampir]]). Kritičarka [[Laura Otis]] tvrdi da je, kao "lopov, zavodnik, stvaralac i imitator, Drakula oličenje parazita. Čitava poenta vampirizma je isisavanje tuđe krvi - život na tuđi račun."<ref>{{cite book |last=Otis |first=Laura |title=Networking: Communicating with Bodies and Machines in the Nineteenth Century |url=https://books.google.com/books?id=VEimJkOmW1kC&pg=PA216 |year=2001 |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-472-11213-5 |page=216}}</ref> Odvratne i zastrašujuće [[Paraziti u fikciji|parazitske vanzemaljske vrste]] su česta pojava u [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]],<ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism and Symbiosis |url=http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |encyclopedia=The Encyclopedia of Science Fiction |date=10 January 2016 |access-date=11 February 2018 |archive-date=25 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025053813/http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |url-status=live }}</ref><ref name="Dove2011">{{cite web |last1=Dove |first1=Alistair |title=This is clearly an important species we're dealing with |url=https://www.deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |publisher=Deep Sea News |date=9 May 2011 |access-date=11 February 2018 |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503000458/https://deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |url-status=live }}</ref> kao na primjer u filmu ''[[Alien (film)|Alien]]'' [[Ridley Scott|Ridleyja Scotta]] iz 1979.<ref name="Pappas2012">{{cite web |last1=Pappas |first1=Stephanie |title=5 Alien Parasites and Their Real-World Counterparts |url=https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |publisher=Live Science |date=29 May 2012 |access-date=12 October 2017 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033845/https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |url-status=live }}</ref><ref name=Sercel2017>{{cite web |last1=Sercel |first1=Alex |title=Parasitism in the Alien Movies |url=http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |publisher=Signal to Noise Magazine |date=19 May 2017 |access-date=11 February 2018 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033850/http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |url-status=usurped }}</ref> U jednoj sceni, [[ksenomorf]] izbija iz grudi čovjeka, uz šikljanje krvi pod visokim pritiskom, što je postignuto uz pomoć [[naprava za simulaciju pogotka|eksplozivnih prsa]] kao filmskog rekvizita. [[Organ (anatomija)|Životinjski organi]] su korišteni za pojačavanje efekta šoka. Scena je snimljena u jednom kadru, a zapanjene reakcije glumaca su bile iskrene.<ref name=Guardian2009>{{cite news |title=The Making of Alien's Chestburster Scene |date=13 October 2009 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |access-date=29 May 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430221033/http://www.guardian.co.uk/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |archive-date=30 April 2010 |url-status=live }}</ref><ref name=Nordine2017>{{cite news |last=Nordine |first=Michael |title='Alien' Evolution: Explore Every Stage in the Xenomorph's Gruesome Life Cycle. Celebrate Alien Day with a look at the past, present and future of cinema's most terrifying extraterrestrial |url=http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |work=IndieWire |date=25 April 2017 |archive-date=21 October 2017 |access-date=21 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164323/http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |url-status=live }}</ref> [[Entomopatogena gljiva]] ''[[Cordyceps]]'' u kulturi je predstavljena kao smrtonosna prijetnja ljudskoj rasi. Serija video igrica ''[[The Last of Us]]'' (2013. – danas) i njena [[The Last of Us (TV serija)|televizijska adaptacija]] predstavljaju ''Cordyceps'' kao parazita ljudi koji je prouzrokovao [[Zombi apokalipsa|zombi apokalipsu]].<ref name="Hill 2013 SciAm"/> Njegovi ljudski domaćini u početku postaju nasilna "zaražena" bića, prije nego što se pretvore u slijepe zombi "klikere", zajedno sa plodnim tijelima koja rastu iz njihovih lica.<ref name="Hill 2013 SciAm">{{cite magazine |last=Hill |first=Kyle |title=The Fungus that Reduced Humanity to The Last of Us |url=https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |magazine=[[Scientific American]] |access-date=4 May 2021 |date=25 June 2013 <!--subscription required--> |archive-date=28 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528022901/https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |url-status=live }}</ref> == Povezano == * [[Antiparazitik]] * [[Kancerogeni parazit]] * [[Uticaj parazitskih crva na imunološki sistem]] * [[Spisak ljudskih parazita]] == Bilješke == {{Notelist}} == Reference == {{Reflist}} == Izvori == * {{cite book |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |title=Evolutionary Ecology of Parasites |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2007 |isbn=978-0-691-12085-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |last=Combes |first=Claude |author-link=Claude Combes |title=The Art of Being a Parasite |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5 |ref=none}} * {{cite book |last=Desowitz |first=Robert |author-link=Robert Desowitz |title=Who Gave Pinta to the Santa Maria? |publisher=Harvest Books |year=1998 |isbn=978-0-15-600585-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/whogavepintatosa00deso |ref=none}} * {{cite book |last=Zimmer |first=Carl |author-link=Carl Zimmer|title=Parasite Rex |publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]] |year=2001 |isbn=978-0-7432-0011-0 |title-link=Parasite Rex |ref=none}} == Vanjske poveznice == {{Commons category|Parasites}} * [https://web.archive.org/web/20110801045926/http://www.aber.ac.uk/~mpgwww/Edu/EduIndex.html Univerzitet Aberystwyth: Parazitologija] — plan nastave s linkovima na članke u punom tekstu o parazitizmu i parazitologiji. * [https://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ Odjel za parazitske bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101014121942/http://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ |date=14 October 2010 }}, [[Centers for Disease Control and Prevention]] * [http://www.k-state.edu/parasitology KSU: Parazitološko istraživanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528063241/http://www.k-state.edu/parasitology/ |date=28 May 2010 }} — članci i linkovi na temu parazitologije * [https://academic.oup.com/cid/article/37/5/694/311910 Parazitološki resursi na World Wide Webu: Moćan alat za stručnjake za zarazne bolesti] (Oxford University Press) {{načini ishrane}} gmpjivztiudu7uhyccs8uujc72wz75r 42712861 42712859 2026-10-23T14:05:30Z Duma 16555 /* Vakcina */ 42712861 wikitext text/x-wiki [[File:Cymothoa exigua parassita Lithognathus mormyrus.JPG|thumb|upright=1.35|[[Riblji parazit]], jednakonožac ''[[Cymothoa exigua]]'', zamijenio je jezik ribe iz roda ''[[Lithognathus]]'']] '''Parazitizam''' je [[simbioza|blizak odnos]] između [[vrsta]], gdje jedan organizam, '''parazit''', živi (barem neko vrijeme) [[ektoparazitska zaraza|na]] drugom [[domaćin (biologija)|organizmu]] ili unutar njega, stvarajući mu određenu štetu,<ref name="ParasiteDefinition">{{cite web |url=https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |date=14 November 2024 |title=About Parasites |website=Parasites |publisher=Centers for Disease Control |access-date=7 July 2024 |quote=A parasite is an organism that lives on or in a host organism and gets its food from or at the expense of its host. |archive-date=21 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240621090029/https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |url-status=live }}</ref> i strukturno je [[adaptacija|prilagođen]] takvom načinu života.{{sfn|Poulin|2007|pages=4–5}} Paraziti uključuju jednoćelijske [[protozoa|protozoe]] poput uzročnika [[malarija|malarije]], [[bolest spavanja|bolesti spavanja]] i [[amebijaza|amebne dizenterije]]; životinje poput [[ankilostoma]], [[vaš|ušiju]], [[komarac]]a i [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]]; [[gljive]] poput ''[[Armillaria mellea]]'' i uzročnika [[dermatofitoza|dermatofitoze]]; i biljke poput [[imela|imele]], [[Cuscuta|viline kosice]] i [[Orobanchaceae|volovotke]]. Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]] eksploatacije životinjskih domaćina, a to su [[parazitska kastracija]], parazitizam direktnim prijenosom (dodirom), parazitizam [[wikt:trophic|trofičkim prijenosom]] (jedenjem), parazitizam [[Vektorske zarazne bolesti|vektorskim prijenosom]], [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Jedna glavna os klasifikacije tiče se invazivnosti: endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi vani, na površini domaćina. Kao što je i slučaj sa [[predator]]ima, parazitizam je vrsta [[interakcije potrošača i resursa]],<ref name="pmid21199247">{{cite journal |last=Getz |first=W. M. |title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling |journal=Ecology Letters |volume=14 |issue=2 |pages=113–124 |year=2011 |pmid=21199247 |pmc=3032891 |doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x|bibcode=2011EcolL..14..113G }}</ref> ali za razliku od predatora, paraziti, s izuzetkom parazitoida, su mnogo manji od svojih domaćina, ne ubijaju ih i često žive u ili na njima duži period. Životinjski paraziti su visoko [[Generalističke i specijalističke vrste|specijalizirani]], svaka vrsta parazita živi na jednoj datoj životinjskoj vrsti i [[razmnožavanje|razmnožava]] se brže od svojih domaćina. Klasični primjeri uključuju interakcije između [[kičmenjak]]a domaćina i [[Eucestoda|pantljičara]], [[Trematoda|metilja]], te one između vrsta roda ''[[Plasmodium]]'' koje uzrokuju malariju i [[buha]]. Paraziti smanjuju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina općom ili specijaliziranom [[patologija|patologijom]], koja se kreće od [[parazitska kastracija|parazitske kastracije]] do [[parazit koji mijenja ponašanje|modificiranja ponašanja domaćina]]. Paraziti povećavaju vlastitu adaptivnu vrijednost iskorištavanjem domaćina za resurse neophodne za njihov opstanak, naročito hranjenjem njima i korištenjem posrednih (sekundarnih) domaćina koji pomažu u njihovom [[Prijenos patogena|prenošenju]] s jednog konačnog (primarnog) domaćina na drugog. Iako je parazitizam često nedvosmislen, on je dio spektra interakcija između [[vrsta]], koje se preko parazitoidizma gradiraju u [[predator|predaciju]], kroz evoluciju u [[mutualizam]], a kod nekih gljiva prelaze u [[saprofit]]izam. Ljudsko znanje o parazitima poput [[Nematoda|valjkastih crva]] i [[Eucestoda|pantljičara]] datira još iz [[Stari Egipat|starog Egipta]], [[Antička Grčka|Grčke]] i [[Antički Rim|Rima]]. U [[Rani novi vijek|ranom novom vijeku]], [[Antonie van Leeuwenhoek]] je 1681. godine svojim mikroskopom posmatrao protozou ''[[Giardia lamblia]]'', dok je [[Francesco Redi]] opisao unutrašnje i vanjske parazite, uključujući [[Fasciola hepatica|ovčjeg metilja]] i [[krpelj]]e. Moderna [[parazitologija]] razvila se u 19. vijeku. U ljudskoj kulturi, parazitizam ima negativne konotacije. One su iskorištene u [[satira|satirične]] svrhe u pjesmi [[Jonathan Swift|Jonathana Swifta]] iz 1733. godine "O poeziji: Rapsodija", u kojoj su pjesnici upoređeni sa [[hiperparazit]]skom "gamadi". U fikciji, [[Bram Stoker|Bram Stokerov]] [[gotička fantastika|gotički horor]] roman ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. godine i njegove brojne kasnije adaptacije prikazivale su parazita koji [[hematofagija|pije krv]]. [[Ridley Scott]]ov film ''[[Alien (film)|Alien]]'' iz 1979. bio je jedno od mnogih djela [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u kojima se pojavljuje parazitska vanzemaljska vrsta.<ref name=Guardian2009/> == Etimologija == Riječ ''parazit'', prvi put upotrijebljena u engleskom jeziku 1539. godine, potiče od [[starofrancuski jezik|srednjovjekovne francuske]] riječi ''parasite'', od [[latinizacija imena|latiniziranog]] oblika ''parasitus'', od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''παράσιτος''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2Fsitos παράσιτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''parasitos'', "onaj koji jede za tuđim stolom"), a zatim od ''παρά''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F παρά] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227044414/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F |date=27 February 2021 }}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''para'', "pored, uz") i ''σῖτος'' (''sitos'', "pšenica, hrana").<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsi%3Dtos σῖτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226151551/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=si=tos |date=26 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> Srodni termin ''parasitism'' javlja se u engleskom jeziku od 1611. godine.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs σιτισμός] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224154216/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs |date=24 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> {{anchor|Ectoparasite|Endoparasite|Macroparasite|Microparasite}} == Evolutivne strategije == {{see also|Parazitologija}} {{anchor|Endoparasite|Ectoparasite|Semiparasite}} === Osnovni koncepti === {{further|Parazitski životni ciklus}} [[File:Taenia solium tapeworm scolex with its four suckers and two rows of hooks 5262 lores.jpg|thumb|Glava (scolex) pantljičare ''[[Taenia solium]]'', [[Infekcija crijevnim parazitima|crijevnog parazita]], ima kuke i [[sisaljka (biologija)|sisaljke]] kojima se pričvršćuje za svog [[domaćin (biologija)|domaćina]]]] Parazitizam je vrsta [[simbioza|simbioze]], bliske i trajne dugoročne biološke interakcije između parazita i njegovog domaćina. Za razliku od [[saprotrof]]a, paraziti se hrane živim domaćinima, iako se neke parazitske gljive, na primjer, mogu nastaviti hraniti domaćinima koje su ubili. Za razliku od [[komensalizam|komenzalizma]] i [[mutualizam|mutualizma]], parazitski odnos šteti domaćinu, bilo da se hrani njime ili, kao u slučaju crijevnih parazita, konzumira dio njegove hrane. Budući da paraziti imaju interakcije s drugim vrstama, oni lako mogu djelovati kao [[Vektorske zarazne bolesti|prenosioci]] patogena, uzrokujući [[bolest]]i.<ref>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |quote=Parazitizam je oblik simbioze, bliskog odnosa između dvije različite vrste. Postoji biohemijska interakcija između domaćina i parazita; tj. oni se prepoznaju, u konačnici na molekularnom nivou, a tkiva domaćina su stimulirana da reaguju na određeni način. To objašnjava zašto parazitizam može dovesti do bolesti, ali ne uvijek. |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref><ref name="SuzukiSasaki2019">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Sayaki U. |last2=Sasaki |first2=Akira |title=Ecological and Evolutionary Stabilities of Biotrophism, Necrotrophism, and Saprotrophism |journal=The American Naturalist |volume=194 |issue=1 |year=2019 |pages=90–103 |issn=0003-0147 |doi=10.1086/703485|pmid=31251653 |bibcode=2019ANat..194...90S |s2cid=133349792 |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306065231/http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-date=6 March 2020 |url-status=live }}</ref><ref name="pmid37458178">{{cite journal |last1=Rozsa |first1=L. | last2=Garay |first2=J. |title= Definitions of parasitism, considering its potentially opposing effects at different levels of hierarchical organization| journal=Parasitology|volume=150 |issue=9 |pages= 761–768|year=2023 |pmid=37458178 |pmc=10478066 |doi=10.1017/S0031182023000598 }}</ref> [[predator|Predatorstvo]] po definiciji nije simbioza, jer je interakcija kratka, ali entomolog [[E. O. Wilson]] je okarakterizirao parazite kao "predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedne".<ref name=Wilson2014>{{cite book |last=Wilson |first=Edward O. |author-link=E. O. Wilson |title=The Meaning of Human Existence |year=2014 |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-87140-480-0 |page=112 |quote=Paraziti su, u jednoj frazi, grabežljivci koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedan. Tolerantni paraziti su oni koji su evoluirali kako bi osigurali vlastiti opstanak i reprodukciju, ali u isto vrijeme uz minimalan bol i troškove za domaćina.}}</ref> U tom okviru postoji mnogo mogućih strategija. [[Taksonom]]i klasificiraju parazite u različite preklapajuće šeme na osnovu njihovih interakcija sa domaćinima i njihovih [[životni ciklus|životnih ciklusa]], koji mogu biti složeni. [[Obligatni parazit]] u potpunosti zavisi od domaćina kako bi završio svoj životni ciklus, dok kod [[fakultativni parazit|fakultativnog parazita]] to nije slučaj. Životni ciklusi parazita koji uključuju samo jednog domaćina nazivaju se "direktni"; oni sa konačnim domaćinom (gdje se parazit razmnožava spolno) i najmanje jednim međudomaćinom nazivaju se "indirektni".<ref>{{cite web |url=http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |title=A Classification of Animal-Parasitic Nematodes |work=plpnemweb.ucdavis.edu |access-date=25 February 2016 |archive-date=6 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006152348/http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm }}</ref><ref>{{cite journal |last=Garcia |first=L. S. |title=Classification of Human Parasites, Vectors, and Similar Organisms |journal=Clinical Infectious Diseases |year=1999 |volume=29 |issue=4 |pages=734–746 |pmid=10589879 |doi=10.1086/520425|doi-access=free}}</ref> Endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi izvan njega, na njegovoj površini.<ref name=Para-Site>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref> Mezoparaziti - poput nekih [[copepoda|veslonožaca]], na primjer - ulaze u otvor u tijelu domaćina i ostaju djelimično ugrađeni tamo.<ref>{{cite journal |last1=Vecchione |first1=Anna |last2=Aznar |first2=Francisco Javier |title=The mesoparasitic copepod Pennella balaenopterae and its significance as a visible indicator of health status in dolphins (Delphinidae): a review |journal=Journal of Marine Animals and Their Ecology |date=2008 |volume=7 |issue=1 |pages=4–11 |url=http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |access-date=11 April 2018 |archive-date=10 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410051646/http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf }}</ref> Neki paraziti mogu biti generalisti, hraneći se širokim spektrom domaćina, ali mnogi paraziti, kao i većina protozoa i [[parazitski crv|helminta]] koji parazitiraju na životinjama, su specijalisti i izuzetno specifični što se tiče domaćina.<ref name=Para-Site/> Rana osnovna, funkcionalna podjela parazita razlikovala je mikroparazite i makroparazite. Svakom od njih dodijeljen je [[matematički model]] kako bi se analiziralo kretanje populacije grupa domaćina i parazita.<ref name="Rollinson"/> Mikroorganizmi i virusi koji se mogu razmnožavati i završiti svoj životni ciklus unutar domaćina poznati su kao mikroparaziti. Makroparaziti su višećelijski organizmi koji se razmnožavaju i završavaju svoj životni ciklus izvan domaćina ili na tijelu domaćina.<ref name="Rollinson"/><ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism {{!}} The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management |encyclopedia=The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management, Blackwell Science |location=Oxford, United Kingdom |year=1998 |edition=1 |isbn=0632055464 |editor=Calow, Peter |via=[[Credo Reference]] |publisher=Blackwell Science }}</ref> Veliki dio razmišljanja o vrstama parazitizma fokusirao se na kopnene životinjske parazite, poput helminta. Oni u drugim okruženjima i sa drugim domaćinima često imaju analogne strategije. Na primjer, jegulja vrste ''[[Simenchelys parasitica]]'' je vjerojatno fakultativni endoparazit koji se oportunistički ukopava i jede bolesne i umiruće ribe.<ref name=Caira1997>{{cite journal |journal=Environmental Biology of Fishes |volume=49 |pages=139–144 |year=1997 |url=https://www.researchgate.net/publication/226076003 |title=Pugnose eels, ''Simenchelys parasiticus'' (Synaphobranchidae) from the heart of a shortfin mako, ''Isurus oxyrinchus'' (Lamnidae) |last1=Caira |first1=J. N. |last2=Benz |first2=G. W. |last3=Borucinska |first3=J. |last4=Kohler |first4=N. E.|issue=1 |doi=10.1023/a:1007398609346 |bibcode=1997EnvBF..49..139C |s2cid=37865366 }}</ref> Insekti koji [[biljojed|jedu biljke]], poput [[štitaste uši|štitastih uši]], [[Aphidoidea|lisnih uši]] i [[gusjenica]], vrlo su slični ektoparazitima, zato što napadaju mnogo veće biljke; služe kao prenosioci bakterija, gljivica i virusa koji uzrokuju [[biljne bolesti]]. Budući da se ženke štitastih ušiju ne mogu kretati, one su obligatni paraziti, trajno pričvršćeni za svoje domaćine.<ref name="Rollinson"/> Senzorni signali koje parazit koristi za identificiranje i približavanje potencijalnom domaćinu poznati su kao "znakovi domaćina". Takvi znakovi mogu uključivati, na primjer, vibracije,<ref>{{cite journal |last=Lawrence |first=P. O. |year=1981 |title=Host vibration—a cue to host location by the parasite, ''Biosteres longicaudatus'' |journal=Oecologia |volume=48 |issue=2 |pages=249–251 |pmid=28309807 |doi=10.1007/BF00347971 |bibcode=1981Oecol..48..249L |s2cid=6182657 }}</ref> izdahnuti [[ugljen dioksid]], mirise kože, vizualne i toplinske znakove i vlagu.<ref>{{cite journal |last=Cardé |first=R. T. |year=2015 |title=Multi-cue integration: how female mosquitoes locate a human host|journal=Current Biology |volume=25 |issue=18 |pages=R793–R795 |doi=10.1016/j.cub.2015.07.057 |pmid=26394099 |doi-access=free |bibcode=2015CBio...25.R793C }} {{open access}}</ref> [[Parazitske biljke]] mogu koristiti, na primjer, svjetlost, fiziohemiju domaćina i isparljive tvari za prepoznavanje potencijalnih domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Randle |first1=C. P. |last2=Cannon |first2=B. C. |last3=Faust |first3=A. L. |display-authors=etal |year=2018 |title=Host Cues Mediate Growth and Establishment of Oak Mistletoe (Phoradendron leucarpum, Viscaceae), an Aerial Parasitic Plant |journal=Castanea |volume=83 |issue=2 |pages=249–262 |doi=10.2179/18-173 |s2cid=92178009 }}</ref> === Glavne strategije === Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]], i to [[parazitska kastracija]]; direktno prenosivi parazitizam; [[wikt:trophic|trofički]] prenosivi parazitizam; [[prenosilac bolesti|vektorski]] prenosivi parazitizam; [[parazitoid]]izam; i mikropredacija. One se primjenjuju na parazite čiji su domaćini biljke, kao i životinje.<ref name=Rollinson>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |editor1=Rollinson, D. |editor2=Hay, S. I. |title=The Many Roads to Parasitism: A Tale of Convergence |journal=Advances in Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=9y4AlXka7t0C&pg=PA28 |year=2011 |volume=74 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-385897-9 |pages=27–28 |doi=10.1016/B978-0-12-385897-9.00001-X |pmid=21295676 |url-access=subscription }}</ref><ref name=PoulinRandhawa2015>{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert |author1-link=Robert Poulin (zoologist) |last2=Randhawa |first2=Haseeb S. |title=Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics |journal=Parasitology |date=February 2015 |volume=142 |issue=Suppl 1 |pages=S6–S15 |doi=10.1017/S0031182013001674 |pmc=4413784 |pmid=24229807}} {{open access}}</ref> Ove strategije predstavljaju [[adaptacija|adaptivne vrhunce]]; moguće su i međustrategije, ali organizmi u mnogim različitim skupinama su se dosljedno [[konvergentna evolucija|ograničili]] na ovih šest, koje su evolutivno stabilne.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Perspektiva o evolucijskim opcijama može se dobiti razmatranjem četiri ključna pitanja: utjecaj na [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina parazita; broj domaćina koje imaju po životnoj fazi; da li je domaćin spriječen u razmnožavanju; i da li učinak zavisi od intenziteta (broj parazita po domaćinu). Iz ove analize, pojavljuju se glavne evolucijske strategije parazitizma, uz predatorstvo.<ref name=LaffertyKuris2002>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Kuris |first2=A. M. |date=2002 |url=http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue=11 |pages=507–513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003124738/http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |archive-date=3 October 2019}}</ref> {|class="wikitable" |+ Evolucijske strategije u parazitizmu i predatorstvu<ref name=LaffertyKuris2002/><br/>({{font color|green|Zavisno od intenziteta: zelena, normalan tekst}};<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Nezavisno od intenziteta: ljubičasta, kurziv}}'') ! [[Adaptivna vrijednost]] domaćina !! Jedan domaćin, preživljava !! Jedan domaćin, umire !! Više domaćina |- |'''Može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost > 0)''' ||{{font color|green|Normalni parazit}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Patogen}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosiv parazit}}{{efn|Trofički prenosivi paraziti prenose se na svog konačnog domaćina, predatora, kada on pojede njihovog međudomaćina. Ovi paraziti često mijenjaju ponašanje svojih međudomaćina na takav način da povećavaju šansu da on bude pojeden, npr. navode ih na penjanje na vidljivo mjesto: ovo dovodi do prenosa parazita po cijenu života međudomaćina.}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Trofički prenosiv patogen}}'' ||{{font color|green|Mikropredator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Mikropredator}}'' |- |'''Ne može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost = 0)''' ||{{font color|green|----- }}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazit-kastrator}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosivi parazit-kastrator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazitoid}}'' ||{{font color|green|Društveni predator}}{{efn|[[Vuk]] je društveni predator koji lovi u čoporima; [[puma]] je samotni predator i lovi sama. Ni jedna od te dvije strategije se konvencionalno ne smatra parazitskom.<ref name=LaffertyKuris2002/>}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Samotni predator}}'' |} ==== Parazitska kastracija ==== {{main|Parazitska kastracija}} [[File:Sacculina carcini.jpg|thumb|Parazitski kastrator ''[[Sacculina carcini]]'' (osvijetljen) pričvršćen za [[Liocarcinus holsatus|svog raka-domaćina]]]] [[parazitska kastracija|Parazitski kastratori]] djelimično ili potpuno uništavaju sposobnost razmnožavanja svog domaćina, preusmjeravajući energiju koja bi otišla u razmnožavanje u rast domaćina i parazita, ponekad uzrokujući gigantizam domaćina. Ostali sistemi domaćina ostaju netaknuti, što mu omogućava da preživi i održi parazita.<ref name=PoulinRandhawa2015/>{{sfn|Poulin|2007|p=111}} Parazitski [[rak]]ovi kao što su oni iz specijaliziranog roda [[Cirripedia|vitičara]] roda ''[[Sacculina]]'' posebno uzrokuju oštećenja na gonadama svojih mnogobrojnih vrsta<ref name="Elumalai Viswanathan Pravinkumar Raffi">{{cite journal |last1=Elumalai |first1=V. |last2=Viswanathan |first2=C. |last3=Pravinkumar |first3=M. |last4=Raffi |first4=S. M. |title=Infestation of parasitic barnacle Sacculina spp. in commercial marine crabs |journal=Journal of Parasitic Diseases |volume=38 |issue=3 |date=2013 |doi=10.1007/s12639-013-0247-z |pmid=25035598 |pages=337–339|pmc=4087306 }}</ref> rakova-domaćina. U slučaju ''Sacculina'', testisi više od dvije trećine njihovih domaćina dovoljno degeneriraju da takvi mužjaci razviju [[sekundarne spolne karakteristike]] ženki kao što su širi trbuh, manja [[kliješta (rak)|kliješta]] i udovi za hvatanje jaja. Različite vrste helminta kastriraju svoje domaćine (kao što su insekti i puževi). To se može desiti direktno, bilo mehanički, hraneći se njihovim gonadama, ili izlučivanjem hemikalije koja uništava reproduktivne ćelije; ili indirektno, bilo lučenjem hormona ili preusmjeravanjem nutrijenata. Na primjer, [[trematoda]] ''[[Zoogonus lasius]]'', čije [[Faze životnog ciklusa trematoda|sporociste]] nemaju usta, hemijski kastrira međuplimnog morskog puža ''[[Tritia obsoleta]]'', razvijajući se u njegovim gonadama i ubijajući njegove reproduktivne ćelije.{{sfn|Poulin|2007|p=111}}<ref name=Cheng13>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=d4GQlYzode8C&pg=PA13 |year=2012 |publisher=Elsevier Science |isbn=978-0-323-14010-2 |pages=13–15}}</ref> ==== Direktni prenos ==== [[File:Male human head louse.jpg|thumb|[[Pediculus humanus capitis|Uši glave]] su direktno prenosivi [[obligatni parazit|obligatni ektoparaziti]]]] U direktno prenosive parazite, kojima nije potreban vektor da bi dospjeli do novih domaćina, spadaju paraziti kopnenih kičmenjaka poput ušiju i grinja, morski paraziti poput [[Copepoda|veslonožaca]] i [[Cyamidae|cijamoidnih]] [[Amphipoda|amfipoda]], [[Monogenea|jednorodni metilji]], kao i mnoge vrste valjkastih crva, gljivica, protozoa, bakterija i virusa. Bilo da se radi o endo- ili ektoparazitima, svaki ima samo jednu vrstu-domaćina. Unutar te vrste, većina jedinki je slobodna ili gotovo slobodna od parazita, dok manjina nosi veliki broj parazita; to je poznato kao [[agregirana distribucija]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> {{anchor|Autoinfection}} ==== Trofički prenos ==== [[File:Clonorchis sinensis 2.png|thumb|''[[Clonorchis sinensis]]'', kineski jetreni metilj, prenosi se trofički]] [[wikt:trophic|Trofički]] prenosivi paraziti se prenose tako što ih domaćin pojede. Uključuju [[trematoda|metilje]] (sve osim [[Schistosoma|šiztosoma]]), [[Cestoda|trakavice]], [[acanthocephala|akantocefalane]], [[Pentastomida|pentastomide]], mnoge [[Nematoda|valjkaste crve]] i mnoge protozoe kao što je ''[[Toxoplasma]]''.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Imaju složene životne cikluse koji uključuju domaćine u vidu dvije ili više različitih vrsta. U svom juvenilnom stadiju inficiraju i često se [[cista|encistiraju]] u međudomaćinu. Kada životinju-međudomaćina pojede predator - konačni domaćin - parazit preživljava proces probave i sazrijeva u odraslu jedinku; neki žive kao [[crijevni parazit]]i. Mnogi trofički prenosivi paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje]] svojih posrednih domaćina, povećavajući šanse da ih grabežljivac pojede. Kao i kod direktno prenosivih parazita, distribucija trofički prenosivih parazita među jedinkama-domaćinima je agregirana.<ref name=PoulinRandhawa2015/> [[Koinfekcija]] više parazita je česta.<ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=F. E. |url=https://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202083654/http://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-date=2 December 2017 |url-status=live |title=Concomitant infections, parasites and immune responses |series=122 |journal=Parasitology |volume=Supplement |pages=S23–38 |year=2001 |pmid=11442193 |doi =10.1017/s003118200001698x |s2cid=150432 }}</ref> [[Strongyloides stercoralis|Autoinfekcija]], gdje se (izuzetno) cijeli [[reproduktivni ciklus|životni ciklus]] parazita odvija u jednom primarnom domaćinu, ponekad se može javiti kod helminta kao što je ''[[Strongyloides stercoralis]]''.<ref name=ASP>{{cite web |title=Helminth Parasites |url=http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |publisher=Australian Society of Parasitology |access-date=9 October 2017 |archive-date=19 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019032143/http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |url-status=live }}</ref> ==== Prenos vektorom ==== {{further|Vektorske zarazne bolesti}} [[File:Trypanosoma sp. PHIL 613 lores.jpg|thumb|[[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi]] protozojski endoparazit ''[[Trypanosoma]]'' među ljudskim [[crvena krvna zrnca|crvenim krvnim zrncima]]]] [[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi paraziti]] se za prenos sa jednog konačnog domaćina na drugog oslanjaju na treću stranu - međudomaćina - pri čemu se parazit ne razmnožava spolno.<ref name=Para-Site/><ref name=PoulinRandhawa2015/> Ovi paraziti su mikroorganizmi, odnosno [[protozoa|protozoe]], [[bakterije]] ili [[virus]]i, često unutarćelijski [[patogen]]i (uzročnici bolesti).<ref name=PoulinRandhawa2015/> Njihovi prenosnici su uglavnom [[hematofagija|hematofagni]] člankonošci poput buha, ušiju, krpelja i komaraca.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref>{{cite web |url=http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |title=Pathogenic Parasitic Infections |publisher=PEOI |access-date=18 July 2013 |archive-date=29 October 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193623/http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |url-status=live }}</ref> Na primjer, jelenski krpelj ''[[Ixodes scapularis]]'' djeluje kao prenosnik bolesti uključujući [[lajmska bolest|lajmsku bolest]], [[babezioza|babeziozu]] i [[humana granulocitna anaplazmoza|anaplazmozu]].<ref name=pmid11450660>{{cite journal |last=Steere |first=A. C. |title=Lyme disease |journal=[[New England Journal of Medicine]] |volume=345 |issue=2 |pages=115–125 |date=July 2001 |pmid=11450660 |doi=10.1056/NEJM200107123450207 }}</ref> Protozojski endoparaziti, poput [[malarija|malarijskih]] parazita iz roda ''[[Plasmodium]]'' i parazita bolesti spavanja iz roda ''[[Trypanosoma]]'', imaju infektivne stadije u krvi domaćina, a prenose se na nove domaćine ugrizima insekata.<ref name="PollittMacGregor2011">{{cite journal |last1=Pollitt |first1=Laura C. |last2=MacGregor |first2=Paula |last3=Matthews |first3=Keith |last4=Reece |first4=Sarah E. |title=Malaria and trypanosome transmission: different parasites, same rules? |journal=Trends in Parasitology |volume=27 |issue=5 |year=2011 |pages=197–203 |doi=10.1016/j.pt.2011.01.004|pmid=21345732 |pmc=3087881 }}</ref> ==== Parazitoidi ==== {{main|Parazitoid|parazitska osa}} [[Parazitoidi]] su insekti koji prije ili kasnije ubijaju svoje domaćine, što njihov odnos dovodi u blizak odnos s [[predator]]stvom.<ref>{{cite journal |last1=Stevens |first1=Alison N. P. |title=Predation, Herbivory, and Parasitism |journal=Nature Education Knowledge |date=2010 |volume=3 |issue=10 |page=36 |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |access-date=12 February 2018 |quote=Predatorstvo, biljojedstvo i parazitizam postoje duž kontinuuma težine u smislu stepena u kojem negativno utiču na sposobnost organizma da se nosi sa zdravljem. ... U većini slučajeva, paraziti ne ubijaju svoje domaćine. Međutim, izuzetak se javlja kod parazitoida, koji zamagljuju granicu između parazitizma i predatorstva. |archive-date=30 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930230324/http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |url-status=live }}</ref> Većina parazitoida su [[parazitska osa|parazitoidne ose]] ili drugi [[opnokrilci]]; drugi uključuju [[dvokrilci|dvokrilce]] poput [[Phoridae|određenih]] muha. Mogu se podijeliti u dvije skupine, idiobionte i koinobionte, koji se razlikuju u ishodu za domaćina.<ref name=GullanCranston2010>{{cite book |last1=Gullan |first1=P. J. |last2=Cranston |first2=P. S. |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |url-access=limited |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n332 308], 365–367, 375, 440–441}}</ref> [[Parazitoid|Idiobiontski]] parazitoidi ubadaju svoj često velik plijen prilikom hvatanja, ubijajući ga odmah ili ga paralizirajući. Imobilizirani plijen se zatim odnosi u gnijezdo, ponekad zajedno s drugim plijenom ako nije dovoljno velik da podrži parazitoida tokom njegovog razvoja. [[leglica|Jaje se polaže]] na vrh plijena, a gnijezdo se zatim zatvara. Parazitoid se brzo razvija kroz svoje larvalne i pupalne faze, [[masovno opskrbljivanje|hraneći se hranom]] koja mu je ostavljena.<ref name=GullanCranston2010/> [[Parazitoid|Koinobiontski]] parazitoidi, među koje spadaju [[Diptera|muhe]] i ose, polažu svoja jaja u domaćine-mladunce, obično ličinke. Omogućeno im je da nastave da rastu, tako da se domaćin i parazitoid razvijaju zajedno tokom dužeg perioda, koji završava kada se parazitoidi pojave u odraslom obliku, ostavljajući plijen mrtav, pojeden iznutra. Neki koinobionti reguliraju razvoj svog domaćina, na primjer, sprečavaju ga da se [[kukuljica|ukukulji]] ili ga tjeraju da [[ekdizis|odbacuje ljušturu]] kad god je parazitoid spreman za odbacivanje ljušture. Oni to mogu učiniti tako što stvaraju hormone koji oponašaju odgovarajuće hormone domaćina ([[ekdisteroid]]e) ili regulirajući endokrini sistem domaćina.<ref name=GullanCranston2010/> <gallery mode="packed"> File:Live Tetragnatha montana (RMNH.ARA.14127) parasitized by Acrodactyla quadrisculpta larva (RMNH.INS.593867) - BDJ.1.e992.jpg |[[parazitoid|Idiobiontske]] [[parazitska osa|parazitoidne ose]] odmah paraliziraju svoje domaćine kako bi ih njihove larve ([[Pimplinae]], na slici) pojele.<ref name=PoulinRandhawa2015/> File:CSIRO ScienceImage 2357 Spotted alfalfa aphid being attacked by parasitic wasp.jpg|[[parazitoid|Koinobiontske]] parazitoidne ose poput [[Braconidae|brakonida]] prikazanog na slici polažu jaja u svoje domaćine putem [[leglica|leglice]], nakon čega oni nastavljaju rasti i odbacivati ljušturu. File:Female Apocephalus borealis ovipositing into the abdomen of a worker honey bee.png|Muha iz porodice [[Phoridae]] (u sredini lijevo) [[leglica|polaže jaja]] u trbuh [[medonosna pčela|medonosne pčele]]-radilice, [[Parazit koji mijenja ponašanje|mijenjajući njeno ponašanje]]. </gallery> {{anchor|Micropredator}} ==== Mikropredatori ==== [[File:Anopheles minimus.jpg|thumb|[[komarac|Komarci]] su mikropredatori i značajni prenosioci bolesti]] Mikropredator napada više od jednog domaćina, smanjujući adaptivnu vrijednost svakog domaćina za barem malu količinu, i u kontaktu je s jednim domaćinom samo povremeno. Ovo ponašanje čini mikropredatore pogodnim prenosiocima, zato što mogu prenositi manje parazite s jednog domaćina na drugog.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=LaffertyKuris2002/><ref name="Wilson2017">{{cite journal |last1=Wilson |first1=Anthony J. |display-authors=etal |title =What is a vector? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=372 |issue=1719 |date=March 2017 |doi=10.1098/rstb.2016.0085 |pmid=28289253 |article-number=20160085 |pmc=5352812}}</ref> Većina mikropredatora su [[hematofagija|hematofagni]], što znači da se hrane krvlju. To obuhvata crve poput [[pijavica]], rakove poput pripadnika [[Branchiura]] i jednakonošce iz porodice [[Gnathiidae]], razne [[dvokrilci|dvokrilce]] poput komaraca i [[cece muva|ce-ce muha]], druge člankonošce poput buha i krpelja, kičmenjake poput [[paklara]] i sisare poput [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> === Strategije prenosa === [[File:Entamoeba histolytica life cycle-en.svg|thumb|upright=1.7<!--format for legibility of multi-image diagram-->|[[Životni ciklus]] ''[[Entamoeba histolytica]]'', anaerobne parazitske protozoe koja se prenosi [[fekalno-oralni put|fekalno-oralnim putem]].]] Paraziti koriste različite metode za inficiranje životinjskih domaćina, uključujući fizički kontakt, [[fekalno-oralni put]], slobodnoživeće zarazne stadije i prenosnike, što odgovara njihovim različitim domaćinima, životnim ciklusima i ekološkim kontekstima.<ref name=Godfrey2013>{{cite journal |last=Godfrey |first=Stephanie S. |title=Networks and the ecology of parasite transmission: A framework for wildlife parasitology |journal=Wildlife |date=December 2013 |volume=2 |pages=235–245 |doi=10.1016/j.ijppaw.2013.09.001 |pmid=24533342 |pmc=3862525|bibcode=2013IJPPW...2..235G }}</ref> Primjeri koji prikazuju neke od mnogih mogućih kombinacija dati su u tabeli. {|class="wikitable sortable" |+ Primjeri metoda prenošenja u različitim ekološkim kontekstima<ref name=Godfrey2013/> ! Parazit !! Domaćin !! Način prijenosa !! Ekološki kontekst |- |''[[Gyrodactylus turnbulli]]''<br/>([[Monogenea|jednorodni metilj]]) ||''[[Poecilia reticulata]]''<br/>(riba) ||fizički kontakt ||društveno ponašanje |- |[[Valjkasti crv]]i<br/>npr. ''[[Strongyloides]]'' ||''[[Macaca fuscata]]''<br/>(japanski makaki) ||fekalno-oralno || društveno ponašanje<br/>(čišćenje) |- |''[[Heligmosomoides polygyrus]]''<br/>(valjkasti crv) ||''[[Apodemus flavicollis]]''<br/>(žutogrli miš) ||fekalno-oralno ||prijenos putem spolnih odnosa <br/>(većinom na mužjake) |- |''[[Amblyomma]]''<br/>(krpelj) ||''[[Sphenodon punctatus]]''<br/>(tuatara) ||slobodnoživeći infektivni stadiji ||društveno ponašanje |- |''[[Plasmodium]]''<br/>([[malarija|malarični]] parazit) ||[[Ptice]], [[sisari]]<br/>(uklj. ljude) ||''[[Anopheles]]'' (prijenos komarcima,<br/>koje privlači miris<br/>inficiranog ljudskog domaćina<ref name="de Boer2017">{{cite journal |last1=de Boer |first1=Jetske G. |last2=Robinson |first2=Ailie |last3=Powers |first3=Stephen J. |last4=Burgers |first4=Saskia L. G. E. |last5=Caulfield |first5=John C. |last6=Birkett |first6=Michael A. |last7=Smallegange |first7=Renate C. |last8=van Genderen |first8=Perry J. J. |last9=Bousema |first9=Teun |last10=Sauerwein |first10=Robert W. |last11=Pickett |first11=John A. |last12=Takken |first12=Willem |last13=Logan |first13=James G. |title=Odours of Plasmodium falciparum-infected participants influence mosquito–host interactions |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=9283 |date=August 2017 |doi=10.1038/s41598-017-08978-9 |doi-access=free|pmid=28839251 |pmc=5570919 |bibcode=2017NatSR...7.9283D }}</ref> ||— |} === Varijante === Među mnogim varijantama parazitskih strategija su hiperparazitizam,<ref name=Dissanaike1957/> društveni parazitizam,<ref name=Thomas2010/> parazitizam legla,<ref name=Payne1997/> kleptoparazitizam,<ref name=SlaterRosenblatt2005/> spolni parazitizam<ref name=Pietsch2005/> i adelfoparazitizam.<ref name=Rochat2001/> ==== Hiperparazitizam ==== {{main|Hiperparazit}} [[Hiperparazit]]i se hrane drugim parazitima, kao što su protozoe koje žive u parazitskim helmintima,<ref name=Dissanaike1957>{{cite journal |last1=Dissanaike |first1=A. S. |title=On Protozoa hyperparasitic in Helminth, with some observations on ''Nosema helminthorum'' Moniez, 1887 |journal=Journal of Helminthology |date=1957 |volume=31 |issue=1–2 |pages=47–64 |pmid=13429025 |doi=10.1017/s0022149x00033290|s2cid=35487084 }}</ref> ili su fakultativni ili obligatni parazitoidi čiji su domaćini drugi paraziti ili parazitoidi.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=GullanCranston2010/> Javljaju se i nivoi parazitizma koji prelaze sekundarne, naročito među fakultativnim parazitoidima. U sistemima [[šiška|hrastovih šiški]] može postojati do četiri nivoa parazitizma.<ref>{{cite journal |last=Askew |first=R. R. |url=https://www.researchgate.net/publication/238289888 |title=On the Biology of the Inhabitants of Oak Galls of Cynipidae (Hymenoptera) in Britain |journal=Transactions of the Society for British Entomology |date=1961 |volume=14 |pages=237–268}}</ref> Hiperparaziti mogu kontrolirati populacije svojih domaćina i koriste se u tu svrhu [[biološko suzbijanje štetočina|u poljoprivredi]], a donekle i u [[medicina|medicini]]. Kontrolni efekti mogu se vidjeti u načinu na koji [[hipovirus|virus CHV1]] pomaže u kontroli štete koju [[Cryphonectria parasitica|kestenova palež]] (''Cryphonectria parasitica'') nanosi [[Castanea dentata|američkim kestenima]], te u načinu na koji [[bakteriofag]]i mogu ograničiti bakterijske infekcije. Vjerojatno je, iako slabo istraženo, da većina patogenih mikroparazita ima hiperparazite koji bi se mogli pokazati kao veoma korisni i u poljoprivredi i u medicini.<ref name="ParrattLaine2016">{{cite journal |last1=Parratt |first1=Steven R. |last2=Laine |first2=Anna-Liisa |title=The role of hyperparasitism in microbial pathogen ecology and evolution |journal=The ISME Journal |volume=10 |issue=8 |date=January 2016|doi=10.1038/ismej.2015.247 |pmid=26784356 |pages=1815–1822|pmc=5029149 |bibcode=2016ISMEJ..10.1815P }}</ref> ==== Društveni parazitizam ==== {{further|Mirmekomorfija|kukavičja pčela|Emeryjevo pravilo}} Društveni paraziti koriste prednosti interspecijskih interakcija između pripadnika [[eusocijalnih]] životinja poput [[mrav]]a, [[termit]]a i [[bumbar]]a. Primjeri uključuju velikog plavog leptira, ''[[Phengaris arion]]'', čije larve koriste [[Mirmekomorfija|mirmekomorfiju]] (imitiranje mrava) za parazitiranje na određenim mravima,<ref name="Thomas2010">{{cite journal |last1=Thomas |first1=J. A. |last2=Schönrogge |first2=K. |author3=Bonelli, S. |author4=Barbero, F. |author5=Balletto, E. |title=Corruption of ant acoustical signals by mimetic social parasites: ''Maculinea'' butterflies achieve elevated status in host societies by mimicking the acoustics of queen ants |journal=Commun Integr Biol |volume=3 |issue=2 |pages=169–171 |year=2010 |pmid=20585513 |pmc=2889977 |doi=10.4161/cib.3.2.10603}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', bumbara koji napada košnice drugih pčela i preuzima razmnožavanje dok njihove mlade odgajaju radnici-domaćini, i ''[[Melipona scutellaris]]'', eusocijalnu pčelu čije matice bježe od radnika-ubica i napadaju drugu koloniju bez matice.<ref>{{Cite journal |first1=Annette |last1=Van Oystaeyen |first2=Denise |last2=Araujo Alves |first3=Ricardo |last3=Caliari Oliveira |first4=Daniela |last4=Lima do Nascimento |first5=Fábio |last5=Santos do Nascimento |first6=Johan |last6=Billen |first7=Tom |last7=Wenseleers |title=Sneaky queens in ''Melipona'' bees selectively detect and infiltrate queenless colonies |journal=Animal Behaviour |date=September 2013 |volume=86 |issue=3 |pages=603–609 |doi=10.1016/j.anbehav.2013.07.001 |bibcode=2013AnBeh..86..603V |citeseerx=10.1.1.309.6081 |s2cid=12921696 }}</ref> Ekstreman primjer interspecijskog društvenog parazitizma uočen je kod mrava vrste ''[[Tetramorium inquilinum]]'', obligatnih parazita koji žive isključivo na leđima drugih mrava roda ''[[Tetramorium]]''.<ref>{{cite web |url=https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |title=Social Parasites in the Ant Colony |publisher=Antkeepers |access-date=4 April 2016 |archive-date=24 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160424122522/https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |url-status=live }}</ref> Mehanizam za evoluciju društvenog parazitizma prvi je predložio Carlo Emery 1909. godine.<ref>{{Cite journal |last=Emery |first=Carlo |date=1909 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen un myrmekophilen Ameisen |journal=Biologischen Centralblatt |volume=29 |pages=352–362}}</ref> Sada poznat kao "[[Emeryjevo pravilo]]", ono navodi da društveni paraziti imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima i da su često pripadnici istog roda.<ref name="RD">{{cite web |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |access-date=29 October 2010 |archive-date=18 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200518111632/https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421/ |url-status=live }}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=C. |url=https://archive.org/details/ants_11715/page/n1 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |journal=Biologisches Centralblatt |date=1909 |volume=29 |pages=352–362}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bourke |first1=Andrew F. G. |last2=Franks |first2=Nigel R. |date=July 1991 |title=Alternative adaptations, sympatric speciation and the evolution of parasitic, inquiline ants |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=43 |issue=3 |pages=157–178 |doi=10.1111/j.1095-8312.1991.tb00591.x |bibcode=1991BJLS...43..157B |issn=0024-4066}}</ref> Intraspecijski društveni parazitizam se javlja kod parazitskog dojenja, gdje neke mlade jedinke uzimaju mlijeko od ženki s kojima nisu u srodstvu. Kod kapucina vrste ''[[Cebus olivaceus]]'', ženke višeg ranga ponekad uzimaju mlijeko od ženki nižeg ranga bez ikakve recipročne koristi.<ref name=obrien5>{{cite journal |last=O'Brien |first=Timothy G. |title=Parasitic nursing behavior in the wedge-capped capuchin monkey (''Cebus olivaceus'') |journal=American Journal of Primatology |year=1988 |volume=16 |issue=4 |pages=341–344 |doi =10.1002/ajp.1350160406 |pmid=32079372 |s2cid=86176932 }}</ref> ==== Parazitizam legla ==== {{further|Parazitizam legla}} Kod [[Parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćini pate od povećanih roditeljskih ulaganja i potrošnje energije u svrhu hranjenja parazitskih mladunaca, koji su obično veći od mladunaca domaćina. Stopa rasta mladunaca domaćina je usporena, što smanjuje adaptivnu vrijednost domaćina. Paraziti legla uključuju ptice iz različitih porodica kao što su [[Molothrus|kravarke]], [[Viduidae|udovice]], [[Cuculidae|kukavice]] i [[Heteronetta atricapilla|crnoglave patke]]. One ne grade vlastita gnijezda, već polažu jaja u gnijezdima drugih vrsta. U porodici [[Cuculidae]], preko 40% [[vrsta]] kukavica su obligatni paraziti legla, dok su drugi ili fakultativni paraziti legla ili pružaju roditeljsku brigu.<ref>{{Cite book |last=Payne |first=R. B. |title=The Cuckoos |date=September 15, 2005 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-850213-5 |edition=1st |location=Oxford |language=en}}</ref> Jaja nekih parazita legla [[mimikrija|liče]] na jaja domaćina, dok jaja nekih kravarica imaju čvrste ljuske, što otežava domaćinima da ih unište kljucanjem, a oba mehanizma impliciraju selekciju domaćina protiv parazitskih jaja.<ref name=Payne1997>{{cite book |last=Payne |first=R. B. |date=1997 |chapter=Avian brood parasitism |editor1=Clayton, D. H. |editor2=Moore, J. |title=Host–parasite evolution: General principles and avian models |pages=[https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 338–369] |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-854892-8 |chapter-url=https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Rothstein |first1=S. I. |year=1990 |title=A model system for coevolution: avian brood parasitism |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |volume=21 |pages=481–508 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.21.1.481}}</ref><ref name="DeMarsico2013">{{cite journal |last1=De Marsico |first1=M. C. |last2=Gloag |first2=R. |last3=Ursino |first3=C. A. |last4=Reboreda |first4=J. C. |title=A novel method of rejection of brood parasitic eggs reduces parasitism intensity in a cowbird host |journal=Biology Letters |volume=9 |issue=3 |date=March 2013 |doi=10.1098/rsbl.2013.0076 |pmid=23485877 |article-number=20130076|pmc=3645041 }}</ref> Odrasla ženka [[Cuculus canorus|evropske kukavice]] također imitira predatora, [[Accipiter nisus|evropskog kobca]], što joj daje vremena da neopaženo položi jaja u gnijezdo domaćina.<ref name=Welbergen2011>{{cite journal |last1=Welbergen |first1=J. |last2=Davies |first2=N. B. |year=2011 |title=A parasite in wolf's clothing: hawk mimicry reduces mobbing of cuckoos by hosts |journal=[[Behavioral Ecology (journal)|Behavioral Ecology]] |volume=22 |issue=3 |pages=574–579 |doi=10.1093/beheco/arr008|doi-access=free }}</ref> Domaćinske vrste se često bore protiv mimikrije parazitskih jaja [[Polimorfizam (biologija)|polimorfizmom]] jaja, što znači da imaju dva ili više [[fenotip]]ova jaja unutar jedne populacije. Višestruki fenotipovi jaja domaćina smanjuju vjerojatnoću da parazitska vrsta precizno "uskladi" svoja jaja s jajima domaćina.<ref>{{Cite journal |last=Yang |first=C. |first2=X. |last2=Si |first3=W. |last3=Liang |first4=A. P. |last4=Møller |title=Spatial variation in egg polymorphism among cuckoo hosts across 4 continents |journal=Current Zoology |date=2020 |volume=66 |issue=5 |pages=477–483 |doi=10.1093/cz/zoaa011 |pmid=33293928 |pmc=7705517 |via=Oxford Academic}}</ref> ==== Kleptoparazitizam ==== {{further|Kleptoparazitizam}} U slučaju [[Kleptoparazitizam|kleptoparazitizma]] (od grčkog κλέπτης (''kleptēs''), "lopov"), paraziti kradu hranu koju domaćin prikupi. Parazitizam se često vrši na bliskim srodnicima, bilo unutar iste vrste ili između različitih vrsta unutar istog roda ili porodice. Na primjer, mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] polažu jaja u ćelijama košnica drugih [[pčela]] iz iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |author3=Snowdon, Charles T. |author4=Roper, Timothy J. |author5=Brockmann, H. Jane |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Naguib, Marc |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> Kleptoparazitizam je generalno rijedak, ali uočljiv kod ptica; neke, poput [[pomornici|pomornika]], specijalizirane su za krađu hrane od drugih morskih ptica, neumoljivo ih progoneći dok ne povrate svoj ulov.<ref name="Furness1978">{{cite journal |last=Furness |first=R. W. |title=Kleptoparasitism by great skuas (''Catharacta skua'' Brünn.) and Arctic skuas (''Stercorarius parasiticus'' L.) at a Shetland seabird colony |journal=Animal Behaviour |volume=26 |year=1978 |doi=10.1016/0003-3472(78)90107-0 |pages=1167–1177|bibcode=1978AnBeh..26.1167F |s2cid=53155057 }}</ref> ==== Spolni parazitizam ==== {{main|Spolni parazitizam}} Jedinstven pristup se vidi kod nekih vrsta [[Lophiiformes|grdobina]], kao što je ''[[Ceratias holboelli]]'', gdje su mužjaci svedeni na sitne [[Spolni parazitizam|spolne parazite]], potpuno ovisne o ženkama vlastite vrste za preživljavanje, i žive trajno pričvršćeni ispod tijela ženke i nesposobni su da se sami brinu o sebi. Ženka hrani mužjaka i štiti ga od predatora, dok mužjak ne daje ništa zauzvrat osim sperme koja je ženki potrebna za stvaranje sljedeće generacije.<ref name=Pietsch2005>{{cite journal |last=Pietsch |first=Theodore W. |title=Dimorphism, parasitism, and sex revisited: modes of reproduction among deep-sea ceratioid anglerfishes (Teleostei: Lophiiformes) |journal=Ichthyological Research |date=25 August 2005 |volume=52 |issue=3 |pages=207–236 |doi=10.1007/s10228-005-0286-2|bibcode=2005IchtR..52..207P |s2cid=24768783 }}</ref> ==== Adelfoparazitizam ==== Adelfoparazitizam (od grčkog ἀδελφός (''adelphós''), brat<ref>{{cite book |last1=Maggenti |first1=Armand R. |last2=Maggenti |first2=Mary Ann |last3=Gardner |first3=Scott Lyell |title=Online Dictionary of Invertebrate Zoology |url=http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418031907/http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-date=18 April 2018 |publisher=University of Nebraska |page=22 |date=2005}}</ref>), također poznat kao parazitizam među srodnicima, javlja se kada je domaćinska vrsta u bliskom srodstvu s parazitom, koji je često iz iste porodice ili roda.<ref name=Rochat2001>{{cite journal |last1=Rochat |first1=Jacques |last2=Gutierrez |first2=Andrew Paul |title=Weather-mediated regulation of olive scale by two parasitoids |journal=Journal of Animal Ecology |date=May 2001 |volume=70 |issue=3 |pages=476–490 |doi=10.1046/j.1365-2656.2001.00505.x|bibcode=2001JAnEc..70..476R |s2cid=73607283 |doi-access=free }}</ref> Kod parazitoida mušice vrste ''[[Encarsia perplexa]]'', nesparene ženke mogu polagati [[ploidija|haploidna]] jaja u potpuno razvijene larve vlastite vrste, stvarajući muško potomstvo,<ref>{{cite web |title=Featured Creatures. ''Encarsia perplexa'' |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |publisher=University of Florida |access-date=6 January 2018 |archive-date=5 January 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180105061019/http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |url-status=live }}</ref> dok morski crv vrste ''[[Bonellia viridis]]'' ima sličnu reproduktivnu strategiju, iako su larve [[plankton]]ske.<ref name="BerecSchembri2005">{{cite journal |last1=Berec |first1=Ludek |last2=Schembri |first2=Patrick J. |last3=Boukal |first3=David S. |url=https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003131349/https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Sex determination in ''Bonellia viridis'' (Echiura: Bonelliidae): population dynamics and evolution |journal=Oikos |volume=108 |issue=3 |year=2005 |pages=473–484 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13350.x|bibcode=2005Oikos.108..473B }}</ref> ==== Ilustracije ==== Na ilustracijama su prikazani primjeri glavnih strategija parazitizma. <gallery class="center" mode="nolines" widths="180px"> File:Pteromalid hyperparasitoid.jpg|Hiperparazitoidna [[Pteromalidae|pteromalidna osa]] na čahurama svog domaćina, koja je i sama parazitoidna [[Braconidae|brakonidna osa]]. File:Maculinea arion Large Blue Upperside SFrance 2009-07-18.jpg|[[Phengaris arion|Pjegavi mravnik]] [[mirmekomorfija|imitira mrave]] i društveni je parazit. File:Eastern Phoebe-nest-Brown-headed-Cowbird-egg.jpg|Kod [[parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćin odhranjuje mladunce druge vrste: na slici jaje [[Molothrus|kravarke]] u gnijezdu ''[[Sayornis phoebe]]''. File:Great Skua (cropped).jpg|[[Veliki pomornik]] je moćan [[kleptoparazit]] koji neumorno progoni druge morske ptice sve dok ne povrate svoj ulov. File:Северная церапия (cropped).jpg|Mužjak vrste [[Lophiiformes|grdobine]] ''[[Ceratias holboelli]]'' živi kao sićušni [[spolni parazitizam|spolni parazit]] trajno pričvršćen ispod tijela ženke. File:Encarsia perplexa.jpg|''[[Encarsia perplexa]]'' (u sredini), parazitoid mušice ''[[Aleurocanthus woglumi]]'' (dolje lijevo), također je adelfoparazit koji polaže jaja u larve vlastite vrste. </gallery> == Taksonomski raspon == Parazitizam ima izuzetno širok taksonomski raspon, uključujući životinje, biljke, gljive, protozoe, bakterije i viruse.<ref name="Rollinson2">{{cite book |last1=Rollinson |first1=D. |last2=Hay |first2=S. I. |title=Advances in parasitology |date=2011 |publisher=Elsevier Science |location=Oxford |isbn=978-0-12-385897-9|pages=4–7}}</ref> === Životinje === {{further|Spisak parazitskih organizama}} {|class="wikitable sortable <!--collapsible collapsed-->" |+ Glavne parazitske životinjske skupine{{sfn|Poulin|2007|page=6}} ! Koljeno !! Razred/<br/>Red ! style="width: 60px;" |Br.<br/>vrsta ! Endo-<br/>paraz. ||Ekto-<br/>paraz. !! [[Beskičmenjaci|Beskič.]]<br/>kon. domaćin !! [[Kičmenjaci|Kič.]]<br/>kon. domaćin !! Br.<br/>domaćina !! Morski !! Vodeni<br/>!! Kopneni<br/> |- |[[Cnidaria]] ||[[Myxozoa]] ||1.350 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da || |- |[[Cnidaria]] ||[[Polypodium hydriforme|Polypodiozoa]] ||1 ||Da ||||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Trematoda]] ||15.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Monogenea]] ||20.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Cestoda]] ||5.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Nematomorpha]] ||<!--Class--> ||350 ||Da ||||Da ||||1 ili više ||||Da ||Da |- |[[Nematoda]] ||<!--Class--> ||10.500 ||Da ||||Da ||Da ||1 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Acanthocephala]] ||<!--Class--> ||1.200 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Annelida]] ||[[Hirudinea]] ||400 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Bivalvia]] ||600 ||||Da ||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Gastropoda]] ||5.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da |||| |- |[[Arthropoda]] ||[[Ixodida]] ||800 ||||Da ||||Da ||1 ili više ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Acari]] ||30.000 ||Da ||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da ||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Copepoda]] ||4.000 ||||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Arthropoda]] ||[[Phthiraptera]] ||4.000 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Siphonaptera]] ||2.500 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Diptera]] ||2.300 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Strepsiptera]]||600 ||Da ||||Da ||||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Hymenoptera]] ||130.000<ref>{{cite journal |last1=Polaszek |first1=Andrew |last2=Vilhemsen |first2=Lars |title=Biodiversity of hymenopteran parasitoids |journal=Current Opinion in Insect Science |date=2023 |volume=56 |article-number=101026 |doi=10.1016/j.cois.2023.101026 |pmid=36966863 |s2cid=257756440 |doi-access=free |bibcode=2023COIS...5601026P }}</ref> - 1.100.000<ref name="Forbes Bagley Beer Hippee 2018">{{cite journal | last1=Forbes | first1=Andrew A. | last2=Bagley | first2=Robin K. | last3=Beer | first3=Marc A. | last4=Hippee | first4=Alaine C. | last5=Widmayer | first5=Heather A. | display-authors=3 | title=Quantifying the unquantifiable: why Hymenoptera, not Coleoptera, is the most speciose animal order | journal=BMC Ecology | volume=18 | issue=1 | date=12 July 2018 | page=21 | issn=1472-6785 | doi=10.1186/s12898-018-0176-x| pmid=30001194 | pmc=6042248 | doi-access=free | bibcode=2018BMCE...18...21F }}</ref> ||Da ||Da ||Da ||||1 ||||||Da |} Parazitizam je široko rasprostranjen u životinjskom carstvu<ref>{{cite book |last1=Morand |first1=Serge |last2=Krasnov |first2=Boris R. |last3=Littlewood |first3=D. Timothy J. |title=Parasite Diversity and Diversification |url=https://books.google.com/books?id=o2t2BgAAQBAJ&pg=PA44 |year=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-03765-6 |page=44}}</ref> i evoluirao je nezavisno od slobodnoživućih oblika stotine puta.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Mnoge vrste [[parazitski crv|parazitskih crva]], uključujući [[Trematoda|metilje]] i [[trakavice]], imaju čitave životne cikluse koji uključuju dva ili više domaćina. Daleko najveća skupina su parazitoidne ose iz reda Hymenoptera.<ref name=PoulinRandhawa2015/> U tabeli su navedena [[Koljeno (taksonomija)|koljena]] i [[Razred (taksonomija)|razredi]] s najvećim brojem parazitskih vrsta, uz konzervativne minimalne brojčane procjene. Stupci za endo- i ektoparazitizam odnose se na konačnog domaćina, kao što je prikazano u kolonama Kičmenjaci i Beskičmenjaci.{{sfn|Poulin|2007|page=6}} === Biljke === {{main|Parazitska biljka}} [[File:Cuscuta parasite plant.JPG|thumb|left|upright|''[[Cuscuta]]'' (vilina kosa), [[obligatni parazit|holoparazit]] stabla, na [[akacija|akaciji]]]] [[Hemiparazit]] ili ''djelimični parazit'' poput [[imela|imele]] crpi dio svojih hranjivih tvari iz druge žive biljke, dok [[obligatni parazit|holoparazit]] poput ''[[Cuscuta|Cuscute]]'' crpi sve svoje hranjive tvari iz druge biljke.<ref name="Rastogi">{{cite book |last1=Rastogi |first1=V. B. |title=Modern Biology |url=https://books.google.com/books?id=D-85x6Jhji0C&q=partial+parasite&pg=SA1-PA115 |publisher=Pitambar Publishing |date=1997 |isbn=978-81-209-0496-5 |page=115}}</ref> [[Parazitske biljke]] čine oko jedan posto [[Skrivenosjemenice|skrivenosjemenjača]] i nalaze se u gotovo svakom [[biom]]u na svijetu.<ref name="Kokla Melnyk 2010">{{Cite journal |last1=Kokla |first1=Anna |last2=Melnyk |first2=Charles W. |date=1 October 2018 |title=Developing a thief: Haustoria formation in parasitic plants |journal=Developmental Biology |language=en |volume=442 |issue=1 |pages=53–59 |doi=10.1016/j.ydbio.2018.06.013 |pmid=29935146 |s2cid=49394142 |issn=0012-1606|doi-access= }}</ref><ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008">{{cite book |last=Heide-Jørgensen |first=Henning S. |year=2008 |title=Parasitic flowering plants |publisher=Brill |isbn=978-90-04-16750-6}}</ref><ref name=Nickrent2002>{{cite web |last1=Nickrent |first1=Daniel L. |author-link1=Daniel Lee Nickrent |title=Parasitic Plants of the World |url=http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |date=2002 |access-date=10 April 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306062557/http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |archive-date=6 March 2016}} which appeared in Spanish as Chapter 2, pp. 7–27 in: J. A. López-Sáez, P. Catalán and L. Sáez [eds.], ''Parasitic Plants of the Iberian Peninsula and Balearic Islands''.</ref> Sve ove biljke imaju modificirano korijenje, [[haustorij]]e, koje prodire u biljke-domaćine, povezujući ih sa provodnim sistemom - bilo [[ksilem]]om, [[floem]]om ili oboje. To im pruža mogućnost da izvlače vodu i hranjive tvari iz domaćina. Parazitska biljka se klasificira ovisno o tome gdje se pričvršćuje za domaćina, bilo stablo ili korijen, i količini hranjivih tvari koje su joj neophodne. Budući da holoparaziti nemaju [[hlorofil]] i stoga ne mogu sami stvarati hranu [[fotosinteza|fotosintezom]], oni su uvijek obligatni paraziti, koji svu svoju hranu crpe iz svojih domaćina.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/> Neke parazitske biljke mogu locirati svoje [[domaćin (biologija)|biljke-domaćine]] detektiranjem [[hemikalija]] u zraku ili tlu koje ispuštaju [[izdanak|izdanci]] ili [[korijen]]je domaćina. Poznato je oko 4.500 [[vrsta]] parazitskih biljaka u otprilike 20 [[porodica (taksonomija)|porodica]] cvjetnica.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/><ref name="NickrentMusselman2004">{{cite journal |last1=Nickrent |first1=D. L. |last2=Musselman |first2=L. J. |title=Introduction to Parasitic Flowering Plants |journal=The Plant Health Instructor |year=2004 |doi=10.1094/PHI-I-2004-0330-01}}</ref> Vrste unutar porodice ''[[Orobanchaceae]]'' (volovotkovke) spadaju među ekonomski najrazornije biljke na svijetu. Procjenjuje se da vrste roda ''[[Striga]]'' godišnje uzrokuju gubitke u prinosima usjeva u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara, a njome je pogođeno preko 50 miliona hektara obrađenog zemljišta samo u podsaharskoj Africi. ''Striga'' može zaraziti i trave i žitarice, uključujući [[kukuruz]], [[riža|rižu]] i [[sirak]], koji su među najvažnijim prehrambenim usjevima na svijetu. ''[[Orobanche]]'' također ugrožava širok spektar drugih važnih usjeva, uključujući [[grašak]], [[slanutak]], [[paradajz]], [[mrkva|mrkvu]] i razne vrste [[kupus]]a. Gubitak prinosa od ''Orobanchea'' može biti potpun; uprkos opsežnim istraživanjima, ni jedna metoda suzbijanja nije bila potpuno uspješna.<ref name="WestwoodYoder2010">{{cite journal |last1=Westwood |first1=James H. |last2=Yoder |first2=John I. |last3=Timko |first3=Michael P. |last4=dePamphilis |first4=Claude W. |title=The evolution of parasitism in plants |journal=Trends in Plant Science |volume=15 |issue=4 |year=2010 |pages=227–235 |doi=10.1016/j.tplants.2010.01.004|pmid=20153240 |bibcode=2010TPS....15..227W }}</ref> Mnoge [[biljke]] i [[gljive]] razmjenjuju ugljik i hranjive tvari u mutualističkim [[mikoriza|mikoriznim]] odnosima. Međutim, oko 400 vrsta [[mikoheterotrofija|mikoheterotrofnih]] biljaka, uglavnom u tropima, efektivno [[varanje (biologija)|vrši eksploataciju]], uzimajući ugljik iz gljivice umjesto da ga razmijene za minerale. Imaju znatno smanjeno korijenje jer ne moraju apsorbirati vodu iz tla; njihove stabljike su vitke, s malo [[vaskularni snop|vaskularnih snopova]], a listovi su im svedeni na male ljuske jer ne vrše fotosintezu. Njihove sjemenke su malene i brojne i čini se da se oslanjaju na infekciju odgovarajućom gljivicom ubrzo nakon klijanja.<ref>{{cite journal |last=Leake |first=J. R. |date=1994 |title=The biology of myco-heterotrophic ('saprophytic') plants |journal=New Phytologist |volume=127 |issue=2 |pages=171–216 |doi=10.1111/j.1469-8137.1994.tb04272.x|pmid=33874520 |bibcode=1994NewPh.127..171L |s2cid=85142620 }}</ref> [[File:Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg|thumb|Gljiva ''[[Armillaria mellea]]'' je parazit stabla i [[saprofit]] koji se hrani drvetom nakon što ono ugine.]] === Gljive === {{further|Patogene gljivice|Fitopatologija}} Parazitske [[gljive]] crpe neke ili sve svoje nutritivne potrebe iz biljaka, drugih gljiva ili životinja. Gljive koje su paraziti biljaka se klasifikuju u tri kategorije, ovisno o načinu ishrane: biotrofi, [[hemibiotrofi]] i nekrotrofi. Biotrofne gljive crpe hranjive tvari iz živih biljnih ćelija i za vrijeme infekcije koloniziraju svoju biljku-domaćina na takav način da je održe u životu što duže moguće.<ref>{{Cite journal |last1=Fei |first1=Wang |last2=Liu |first2=Ye |date=11 August 2022 |title=Biotrophic Fungal Pathogens: a Critical Overview |journal=Applied Biochemistry and Biotechnology |volume=195 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1007/s12010-022-04087-0 |pmid=35951248 |s2cid=251474576 |issn=0273-2289}}</ref> Jedan poznat primjer biotrofnog patogena je ''[[Ustilago maydis]]'', uzročnik bolesti kukuruzne snijeti. S druge strane, nekrotrofni patogeni ubijaju ćelije domaćina i hrane se [[saprofit]]ski, a primjer su gljive iz roda ''[[Armillaria]]'', koje koloniziraju korijen.<ref name="RHS">{{cite web |title=What is honey fungus? |url=https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |publisher=[[Royal Horticultural Society]] |access-date=12 October 2017 |archive-date=8 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108093722/https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |url-status=live }}</ref> Hemibiotrofni patogeni započnu koloniziranje svog domaćina kao biotrofi, a potom ubijaju njegove ćelije i hrane se kao [[nekrotrof]]i, što je fenomen poznat kao [[biotrofsko-nekrotrofna zamjena]].<ref>{{Cite journal |last1=Chowdhury |first1=Supriyo |last2=Basu |first2=Arpita |last3=Kundu |first3=Surekha |date=8 December 2017 |title=Biotrophy-necrotrophy switch in pathogen evoke differential response in resistant and susceptible sesame involving multiple signaling pathways at different phases |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17251 |doi=10.1038/s41598-017-17248-7 |doi-access=free|pmid=29222513 |pmc=5722813 |bibcode=2017NatSR...717251C |issn=2045-2322}}</ref> Patogene gljive su poznati uzročnici bolesti kod životinja, kao i kod ljudi. Procjenjuje se da gljivične infekcije ([[mikoza|mikoze]]) ubiju 1,6 miliona ljudi svake godine.<ref>{{cite journal |title=Stop neglecting fungi |journal=Nature Microbiology |date=25 July 2017 |volume=2 |issue=8 |article-number=17120 |doi=10.1038/nmicrobiol.2017.120 |pmid=28741610 |bibcode=2017NatMb...217120. |doi-access=free}}</ref> Jedan primjer snažnog gljivičnog životinjskog patogena su [[Microsporidia|mikrosporidi]] - obligatne [[intracelularni parazit|intracelularne parazitske]] gljive koje uglavnom utiču na insekte, ali mogu uticati i na kičmenjake, uključujući ljude, uzrokujući crijevnu infekciju [[mikrosporidioza|mikrosporidiozu]].<ref name="Didier">{{cite journal |last1=Didier |first1=E. S. |last2=Stovall |first2=M. E. |last3=Green |first3=L. C. |last4=Brindley |first4=P. J. |last5=Sestak |first5=K. |last6=Didier |first6=P. J. |url=https://www.researchgate.net/publication/8159085 |title=Epidemiology of microsporidiosis: sources and modes of transmission |journal=Veterinary Parasitology |date=9 December 2004 |volume=126 |issue=1–2 |pages=145–166 |doi=10.1016/j.vetpar.2004.09.006 |pmid=15567583}}</ref> [[File:Borrelia burgdorferi-cropped.jpg|thumb|upright|Bakteriju vrste ''[[Borrelia burgdorferi]]'', uzročnika [[lajmska bolest|lajmske bolesti]], prenose krpelji iz roda ''[[Ixodes]]''.]] === Protozoe === Protozoe poput ''[[Plasmodium]]a'', ''[[Trypanosoma|Trypanosome]]'' i ''[[Entamoeba|Entamoebe]]''<ref name=Esch2013>{{cite journal |last1=Esch |first1=K. J. |last2=Petersen |first2=C. A. |title=Transmission and epidemiology of zoonotic protozoal diseases of companion animals |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=26 |issue=1 |pages=58–85 |date=January 2013 |pmid=23297259 |pmc=3553666 |doi=10.1128/CMR.00067-12}}</ref> su endoparaziti. Uzrokuju ozbiljne bolesti kod kičmenjaka, uključujući ljude - u ovim primjerima, [[malarija|malariju]], [[bolest spavanja]] i [[Amebijaza|amebnu dizenteriju]] - i imaju složene životne cikluse.<ref name="PollittMacGregor2011"/> === Bakterije === {{main|Patogene bakterije}} Mnoge bakterije su parazitske, iako se općenito smatraju [[Patogene bakterije|patogenima]] koji uzrokuju bolesti.<ref name=McFall-Ngai2007>{{Cite journal |last=McFall-Ngai |first=Margaret |date=January 2007 |title=Adaptive Immunity: Care for the community |journal=Nature |volume=445 |issue=7124 |page=153 |doi=10.1038/445153a|pmid=17215830 |bibcode=2007Natur.445..153M |s2cid=9273396 |doi-access=free }}</ref> Parazitske bakterije su izuzetno raznolike i inficiraju svoje domaćine na različite načine. Na primjer, ''[[Bacillus anthracis]]'', uzročnik [[antraks]]a, širi se dodirom sa zaraženim [[domaća životinja|domaćim životinjama]]; njegove [[spora|spore]], koje mogu preživjeti godinama izvan tijela, mogu ući u domaćina putem ogrebotine ili se udahnuti. ''[[Borrelia]]'', uzročnik [[lajmska bolest|lajmske bolesti]] i [[povratni tifus|povratnog tifusa]], prenosi se vektorima, krpeljima iz roda ''[[Ixodes]]'', iz rezervoara bolesti kod životinja poput [[jelen]]a. ''[[Campylobacter jejuni]]'', uzročnik [[gastroenteritis]]a, širi se fekalno-oralnim putem od životinja, konzumiranjem nedovoljno termički obrađene [[živina|perad]]i ili kontaminiranom vodom. ''[[Haemophilus influenzae]]'', uzročnik [[meningitis|bakterijskog meningitisa]] i infekcija respiratornog trakta poput [[influenca|influence]] i [[bronhitis]]a, prenosi se kapljičnim kontaktom. ''[[Treponema pallidum]]'', uzročnik [[sifilis]]a, [[spolno prenosiva bolest|širi se]] [[Ljudska seksualna aktivnost|spolnim odnosom]].<ref name=Lippincott>{{cite book |last1=Fisher |first1=Bruce |last2=Harvey |first2=Richard P. |last3=Champe |first3=Pamela C. |title=Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series) |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2007|pages=332–353 |isbn=978-0-7817-8215-9 }}</ref> [[File:Tevenphage.svg|thumb|[[Enterobakterijski fag T4]] je [[bakteriofag]]ni virus. Inficira svog domaćina, ''[[Escherichia coli|E. coli]]'', ubrizgavanjem vlastite DNK kroz svoj rep, kojim se pričvršćuje za površinu bakterije.]] === Virusi === {{main|Virus|Bakteriofag}} [[Virusi]] su obligatni [[intracelularni parazit]]i, karakterizirani izuzetno ograničenom biološkom funkcijom, do te mjere da, iako su očigledno sposobni zaraziti sve ostale organizme, od bakterija i [[archaea|arheja]] do životinja, biljaka i gljiva, nije jasno mogu li se sami opisati kao živi organizmi. Mogu biti [[Orthornavirae|RNK]] ili [[DNK-virus|DNK virusi]] koji se sastoje od jednostrukog ili dvostrukog lanca [[Nukleinska kiselina|genetskog materijala]] ([[RNK]] ili [[DNK]], respektivno), prekrivenog [[protein]]skim omotačem, a ponekad i [[lipid]]nom ovojnicom. Stoga im nedostaju svi uobičajeni mehanizmi [[ćelija (biologija)|ćelije]], poput [[enzim]]a, te se u potpunosti oslanjaju na sposobnost ćelije-domaćina da replicira DNK i sintetizira proteine. Većina virusa su [[bakteriofag]]i, koji inficiraju bakterije.<ref name=Koonin2006>{{cite journal |last1=Koonin |first1=E. V. |last2=Senkevich |first2=T. G. |author3=Dolja, V. V. |title=The ancient Virus World and evolution of cells |journal=Biology Direct |volume=1 |page=29 |year=2006 |pmid=16984643 |pmc=1594570 |doi=10.1186/1745-6150-1-29 |doi-access=free }}</ref><ref name="Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84">{{cite journal|author-link1=Mya Breitbart |author1=Breitbart, M. |author2=Rohwer, F. |title=Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? |journal=Trends in Microbiology |volume=13 |issue=6 |pages=278–284 |year=2005 |pmid=15936660 |doi=10.1016/j.tim.2005.04.003}}</ref><ref name="Lawrence">{{cite journal|author1=Lawrence, C. M. |author2=Menon, S. |author3=Eilers, B. J. |display-authors=etal |title=Structural and functional studies of archaeal viruses |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=284 |issue=19 |pages=12599–603 |year=2009 |pmid=19158076 |doi=10.1074/jbc.R800078200 |pmc=2675988|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Edwards |first1=R. A. |last2=Rohwer |first2=F. |url=https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003133000/https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Viral metagenomics |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=3 |issue=6 |pages=504–510 |year=2005 |pmid=15886693 |doi=10.1038/nrmicro1163|s2cid=8059643 }}</ref> == Evolucijska ekologija == [[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda prouzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']] {{further|Evolucijska ekologija}} Parazitizam je glavni aspekt evolucijske ekologije; na primjer, gotovo sve slobodnoživeće životinje domaćini su barem jednoj vrsti parazita. Kičmenjaci, najbolje proučena skupina, domaćini su između 75.000 i 300.000 vrsta helminta i nebrojenog broja parazitskih mikroorganizama. U prosjeku, jedna vrsta sisara domaćin je za četiri vrste [[nematoda|valjkastih crva]], dvije vrste [[trematoda|metilja]] i dvije [[trakavice|trakavica]].<ref name="Dobson2008">{{cite journal |last1=Dobson |first1=A. |last2=Lafferty |first2=K. D. |last3=Kuris |first3=A. M. |last4=Hechinger |first4=R. F. |last5=Jetz |first5=W. |title=Homage to Linnaeus: How many parasites? How many hosts? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=Supplement 1 |date=2008 |doi=10.1073/pnas.0803232105 |pmid=18695218 |pages=11482–11489|pmc=2556407 |bibcode=2008PNAS..10511482D |doi-access=free }}</ref> Ljudi imaju 342 vrste helmintskih parazita i 70 vrsta protozojskih parazita.<ref name="Sukhdeo2012"/> Oko tri četvrtine karika u [[lanac ishrane|lancima ishrane]] uključuje parazite, koji su važni u regulaciji broja domaćina. Smatra se da je oko 40 posto opisanih vrsta parazitsko.<ref name="Dobson2008"/> === Fosilni zapis === {{further|Paleoparazitologija}} Parazitizam je teško dokazati na osnovu [[fosil|fosilnih zapisa]], ali rupe u [[donja vilica|donjim vilicama]] nekoliko primjeraka ''[[Tyrannosaurus]]a'' možda su uzrokovane parazitima sličnim ''[[Trichomonas]]u''.<ref>{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}</ref> ''[[Saurophthirus]]'', [[buha]] iz rane krede, parazitirala je na [[pterosauri]]ma.<ref>Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal'' 10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 1976(3):102-106 (Russian)</ref><ref>{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=https://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free|archive-date=25 February 2020|access-date=2 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225040619/http://app.pan.pl/article/item/app006802019.html|url-status=live}}</ref> Jaja [[nematoda|valjkastih crva]] i ono što su vjerojatno [[cista (medicina)|ciste]] koje su stvorili pripadnici [[Protozoa]] pronađeni su u [[koprolit]]u kasnotrijaskog [[Phytosauria|fitosaura]]. Taj rijetki fosil na [[Tajland]]u pruža informacije o ekologiji prethistorijskih parazita.<ref>{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach|author2=Serge Morand|author3=Alexis Ribas|author4=Sita Manitkoon|author5=Komsorn Lauprasert|author6=Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}</ref> === Koevolucija === {{further|Koevolucija domaćina i parazita}} Kako se domaćini i paraziti razvijaju zajedno, njihovi odnosi se često mijenjaju. Kada je parazit u isključivom odnosu s domaćinom, selekcija čini da odnos postane benigniji, čak i mutualistički, jer se parazit može reproducirati duže ako njegov domaćin duže živi.<ref name=Rook2007/> Međutim, u slučajevima gdje se paraziti takmiče, selekcija favorizira parazita koji se najbrže razmnožava, što dovodi do povećane virulencije. U [[Koevolucija domaćina i parazita|koevoluciji domaćina i parazita]] stoga postoje različite mogućnosti.<ref name=MasseyBuckling2004/> [[Evolucijska epidemiologija]] analizira kako se paraziti šire i evoluiraju, dok [[Evolucijska medicina|darvinistička medicina]] primjenjuje slično evolucijsko razmišljanje na neparazitske bolesti poput [[Rak (medicina)|rak]]a i [[Autoimune bolesti|autoimunih stanja]].<ref name="Ewald1994">{{cite book |last=Ewald |first=Paul W. |title=Evolution of Infectious Disease |url=https://archive.org/details/evolutionofinfec0000ewal|url-access=registration |year=1994 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-534519-3 |page=8}}</ref> ==== Dugoročna partnerstva u korist mutualizma ==== [[File:Wolbachia.png|thumb|left|Bakterija ''[[Wolbachia]]'' unutar ćelije insekta]] Dugoročna partnerstva mogu dovesti do relativno stabilnog odnosa koji teži [[komensalizam|komensalizmu]] ili [[mutualizam|mutualizmu]], jer, pod jednakim uvjetima, u evolucijskom je interesu parazita da njegov domaćin napreduje. Parazit se može razviti tako da postane manje štetan za svog domaćina ili se domaćin može razviti tako da se nosi s neizbježnim prisustvom parazita - do te mjere da odsustvo parazita stvara štetu domaćinu. Na primjer, iako su životinje parazitirane [[parazitski crv|crvima]] često očito nezdrave, takve infekcije mogu također smanjiti prevalenciju i učinke [[Autoimunost|autoimunih poremećaja]] kod životinjskih domaćina i ljudi.<ref name=Rook2007>{{cite journal |last=Rook |first=G. A. |url=https://www.academia.edu/580118 |title=The hygiene hypothesis and the increasing prevalence of chronic inflammatory disorders |journal=Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene |year=2007 |volume=101 |issue=11 |pages=1072–1074 |pmid=17619029 |doi=10.1016/j.trstmh.2007.05.014 |archive-date=26 March 2023 |access-date=3 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326032901/https://www.academia.edu/580118 |url-status=live }}</ref> U ekstremnijem primjeru, neki [[valjkasti crvi]] ne mogu se razmnožavati, pa čak ni preživjeti, bez infekcije bakterijom iz roda ''[[Wolbachia]]''.<ref>{{cite journal |last1=Hoerauf |first1=Achim |last2=Mand |first2=Sabine |last3=Fischer |first3=Kerstin |last4=Kruppa |first4=Thomas |last5=Marfo-Debrekyei |first5=Yeboah |last6=Debrah |first6=Alexander Yaw |last7=Pfarr |first7=Kenneth M. |last8=Adjei |first8=Ohene |last9=Büttner |first9=Dietrich W. |display-authors=3 |title=Doxycycline as a novel strategy against bancroftian filariasis?depletion of Wolbachia endosymbionts from Wuchereria bancrofti and stop of microfilaria production |journal=Medical Microbiology and Immunology |volume=192 |issue=4 |date=1 November 2003 |doi=10.1007/s00430-002-0174-6 |pages=211–216}}</ref> [[Lynn Margulis]] i drugi su tvrdili, slijedeći djelo [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]] iz 1902. godine pod nazivom ''[[Mutual Aid: A Factor of Evolution|Uzajamna pomoć: Faktor evolucije]]'', da prirodna selekcija pokreće odnose od parazitizma do mutualizma kada su resursi ograničeni. Ovaj proces je možda bio uključen u [[simbiogeneza|simbiogenezu]] koja je formirala [[eukariot]]e iz unutarćelijskog odnosa između [[arheja]] i bakterija, iako slijed događaja ostaje većinom nedefiniran.<ref>{{cite book |last1=Margulis |first1=Lynn |author1-link=Lynn Margulis |last2=Sagan |first2=Dorion |author2-link=Dorion Sagan |last3=Eldredge |first3=Niles |author3-link=Niles Eldredge |year=1995 |url=https://books.google.com/books?id=4IIpAQAAMAAJ |title=What Is Life? |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-684-81087-4}}</ref><ref>{{cite book |last1=Sarkar |first1=Sahotra |last2=Plutynski |first2=Anya |title=A Companion to the Philosophy of Biology |url=https://books.google.com/books?id=iN7UYNjbxsYC&pg=PA358 |year=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-69584-5 |page=358}}</ref> ==== Konkurencija u korist virulencije ==== Može se očekivati ​​da će konkurencija između parazita, putem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]], favorizirati one koji se brže razmnožavaju i koji su samim tim [[virulencija|virulentniji]].<ref name=MasseyBuckling2004>{{cite journal |last1=Massey |first1=R. C. |last2=Buckling |first2=A. |last3=ffrench-Constant |first3=R.|author1-link=Ruth Massey |title=Interference competition and parasite virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=271 |issue=1541 |year=2004 |pages=785–788 |doi=10.1098/rspb.2004.2676 |pmc=1691666 |pmid=15255095 |bibcode=2004PBioS.271..785M }}</ref><ref name=Rigaud2010>{{cite journal |last1=Rigaud |first1=T. |last2=Perrot-Minnot |first2=M.-J. |last3=Brown |first3=M. J. F. |title=Parasite and host assemblages: embracing the reality will improve our knowledge of parasite transmission and virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1701 |year=2010 |pages=3693–3702 |doi=10.1098/rspb.2010.1163|pmid=20667874 |pmc=2992712 }}</ref> [[File:Pink Flamingos with Duck - Camargue, France - April 2007 (cropped).jpg|thumb|Biolozi su dugo sumnjali na [[kospecijacija|kospecijaciju]] [[flamingo|flaminga]] i [[patka|pataka]] s njihovim parazitskim [[vaš|ušima]], koje su slične kod obje te porodice. Kospecijacija se zaista dogodila, ali je dovela do flaminga i [[gnjurac]]a, s kasnijom [[promjena domaćina|promjenom domaćina]] s flaminga na patke.]] Među konkurentnim parazitskim bakterijama koje ubijaju insekte iz rodova ''[[Photorhabdus]]'' i ''[[Xenorhabdus]]'', virulencija je zavisila od relativne jačine antimikrobnih [[toksin]]a ([[bakteriocin]]a) koje dva uključena soja stvaraju. Kada je samo jedna bakterija mogla ubiti drugu, drugi soj bi bio isključen iz konkurencije. Međutim, kada su [[gusjenice]] bile zaražene bakterijama od kojih su obje imale toksine sposobne za ubijanje drugog soja, ni jedan soj nije bio isključen, a njihova virulencija je bila manja nego kada je insekt bio zaražen samo jednim sojem.<ref name=MasseyBuckling2004/> ==== Kospecijacija ==== A parasite sometimes undergoes [[cospeciation]] with its host, resulting in the pattern described in [[Fahrenholz's rule]], that the phylogenies of the host and parasite come to mirror each other.<ref name=Page>{{cite book |last=Page |first=Roderic D. M. |publisher=John Wiley |date=27 January 2006 |isbn=978-0-470-01617-6 |doi=10.1038/npg.els.0004124|title=Encyclopedia of Life Sciences |chapter=Cospeciation }}</ref> An example is between the [[simian foamy virus]] (SFV) and its primate hosts. The phylogenies of SFV polymerase and the mitochondrial [[cytochrome c oxidase subunit II]] from African and Asian primates were found to be closely congruent in branching order and divergence times, implying that the simian foamy viruses cospeciated with Old World primates for at least 30&nbsp;million years.<ref name="SwitzerSalemi2005">{{cite journal |last1=Switzer |first1=William M. |last2=Salemi |first2=Marco |last3=Shanmugam |first3=Vedapuri |last4=Gao |first4=Feng |last5=Cong |first5=Mian-er |last6=Kuiken |first6=Carla |last7=Bhullar |first7=Vinod |last8=Beer |first8=Brigitte E. |last9=Vallet |first9=Dominique |last10=Gautier-Hion |first10=Annie |last11=Tooze |first11=Zena |last12=Villinger |first12=Francois |last13=Holmes |first13=Edward C. |last14=Heneine |first14=Walid |display-authors=3 |title=Ancient co-speciation of simian foamy viruses and primates |journal=Nature |volume=434 |issue=7031 |year=2005 |pages=376–380 |doi=10.1038/nature03341 |pmid=15772660 |bibcode=2005Natur.434..376S |s2cid=4326578 |url=https://zenodo.org/record/1233279 |archive-date=7 November 2019 |access-date=7 November 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107064156/https://zenodo.org/record/1233279 |url-status=live }}</ref> The presumption of a shared evolutionary history between parasites and hosts can help elucidate how host taxa are related. For instance, there has been a dispute about whether [[Phoenicopteriformes|flamingos]] are more closely related to [[Ciconiiformes|storks]] or [[Anseriformes|ducks]]. The fact that flamingos share parasites with ducks and geese was initially taken as evidence that these groups were more closely related to each other than either is to storks. However, evolutionary events such as the duplication, or the extinction of parasite species (without similar events on the host phylogeny) often erode similarities between host and parasite phylogenies. In the case of flamingos, they have similar lice to those of [[grebe]]s. Flamingos and grebes do have a common ancestor, implying cospeciation of birds and lice in these groups. Flamingo lice then [[host switch|switched hosts]] to ducks, creating the situation which had confused biologists.<ref name=JohnsonKennedy2006>{{cite journal|last1=Johnson|first1=K. P.|last2=Kennedy|first2=M.|last3=McCracken|first3=K. G|title=Reinterpreting the origins of flamingo lice: cospeciation or host-switching?|journal=Biology Letters|volume=2|issue=2|year=2006|pages=275–278|doi=10.1098/rsbl.2005.0427|pmc=1618896|pmid=17148381}}</ref> [[File:Toxoplasma gondii (2).jpg|thumb|The protozoan ''[[Toxoplasma gondii]]'' facilitates its transmission by [[Behavior-altering parasites|inducing behavioral changes]] in rats through infection of neurons in their [[central nervous system]].]] Parasites infect [[sympatry|sympatric]] hosts (those within their same geographical area) more effectively, as has been shown with [[Digenea|digenetic trematodes]] infecting lake snails.<ref name="Lively00"/> This is in line with the [[Red Queen hypothesis]], which states that interactions between species lead to constant natural selection for coadaptation. Parasites track the locally common hosts' phenotypes, so the parasites are less infective to [[allopatric speciation|allopatric]] hosts, those from different geographical regions.<ref name="Lively00">{{cite journal |last1=Lively |first1=C. M. |last2=Dybdahl |first2=M. F. |url=https://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160607131917/http://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-date=7 June 2016 |url-status=live |title=Parasite adaptation to locally common host genotypes |journal=Nature |volume=405 |issue=6787 |pages=679–81 |year=2000 |pmid=10864323 |doi=10.1038/35015069 |bibcode=2000Natur.405..679L |s2cid=4387547 }}</ref> === Modificiranje ponašanja domaćina === {{further|Neuroparazit}} <!-- [[File:Reclinervellus nielseni.jpg|thumb|left|Larva ''[[Reclinervellus nielseni]]'' parazitira na vrsti ''[[Cyclosa argenteoalba]]'', Japan]]--> Neki paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje domaćina]] kako bi povećali svoj prijenos s jednog na drugog, često između predatora i plijena ([[neuroparazit|parazit povećava trofički prijenos]]). Na primjer, u [[Kalifornijska obalna slana močvara|kalifornijskoj obalnoj slanoj močvari]], metilj ''[[Euhaplorchis californiensis]]'' smanjuje sposobnost svog ribljeg domaćina da izbjegne predatore.<ref>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Morris |first2=A. K. |year=1996 |url=http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190303123301/http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-date=3 March 2019 |url-status=live |title=Altered behavior of parasitized killifish increases susceptibility to predation by bird final hosts |journal=Ecology |volume=77 |issue=5 |pages=1390–1397 |doi=10.2307/2265536 |jstor=2265536 |bibcode=1996Ecol...77.1390L }}</ref> On sazrijeva u tijelima [[čaplja|čaplji]], koje se češće hrane zaraženim u odnosu na nezaražene ribe. Drugi primjer je protozoa ''[[Toxoplasma gondii]]'', parazit koji sazrijeva u [[Felis silvestris catus|mačkama]], ali ga mogu nositi mnogi drugi [[sisari]]. Nezaraženi [[Rattus rattus|pacovi]] izbjegavaju miris mačke, ali pacove zaražene sa ''T. gondii'' taj miris privlači, što može povećati prijenos na mačjeg domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Berdoy |first1=M. |last2=Webster |first2=J. P. |last3=Macdonald |first3=D. W. |title=Fatal attraction in rats infected with ''Toxoplasma gondii'' |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=267 |issue=1452 |pages=1591–4 |year=2000 |pmid=11007336 |pmc=1690701 |doi=10.1098/rspb.2000.1182 }}</ref> Parazit malarije mijenja miris kože svojih ljudskih domaćina, privlačeći komarce na njih i time poboljšavajući šansu za prijenos parazita.<ref name="de Boer2017"/> Pauk ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' često ima pričvršćene larve parazitoidnih osa koje mijenjaju njihovo ponašanje izgradnje paučine. Umjesto da stvaraju svoje normalne ljepljive paučine spiralnog oblika, oni, uz prisustvo parazita, počinju praviti pojednostavljene varijante. To izmijenjeno ponašanje trajalo je duže i bilo je izraženije što su paraziti duže bili ostavljeni na paucima.<ref>{{cite journal |last=Takasuka |first=Keizo |date=16 September 2019 |title=Evaluation of manipulative effects by an ichneumonid spider-ectoparasitoid larva upon an orb-weaving spider host (Araneidae: Cyclosa argenteoalba) by means of surgical removal and transplantation |journal=The Journal of Arachnology |volume=47 |issue=2 |page=181 |doi=10.1636/joa-s-18-082|s2cid=202579182 |issn=0161-8202}}</ref> [[File:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|Gubitak osobine: stjenica ''[[Cimex lectularius]]'' ne leti, kao i mnogi insekti-ektoparaziti.]] === Gubitak osobina === Paraziti mogu iskoristiti svoje domaćine za obavljanje niza funkcija koje bi inače morali sami vršiti. Paraziti koji izgube te funkcije tada imaju selektivnu prednost, jer mogu preusmjeriti resurse na reprodukciju. Mnogi insekti-ektoparaziti, uključujući [[Cimex|stjenice]], [[Polyctenidae]], [[vaš|uši]] i [[buhe]], izgubili su sposobnost letenja, oslanjajući se umjesto toga na svoje domaćine za prijenos.<ref>{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title=On the Wing: Insects, Pterosaurs, Birds, Bats and the Evolution of Animal Flight |url=https://books.google.com/books?id=H6xUCgAAQBAJ&pg=PT119 |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-999679-7 |page=119}}</ref> Gubitak osobina općenito je široko rasprostranjen među parazitima.<ref>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |title=Evolution of parasite life history traits: myths and reality |journal=Parasitology Today |date=September 1995 |volume=11 |issue=9 |pages=342–345 |pmid=15275316 |doi=10.1016/0169-4758(95)80187-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216194337/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |archive-date=16 February 2012 }}</ref> Ekstreman primjer je [[Myxosporea|miksospora]] ''[[Henneguya zschokkei]]'', ektoparazit riba i jedina životinja za koju se zna da je izgubila sposobnost [[aerobna respiracija|aerobne respiracije]]: njene ćelije nemaju [[mitohondrije]].<ref name="PNAS">{{Cite journal |last1=Yahalom |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D.|last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=19 February 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163|pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |doi-access=free }}</ref> === Odbrane domaćina === Hosts have evolved a variety of defensive measures against their parasites, including physical barriers like the skin of vertebrates,<ref name=Colorado/> the immune system of mammals,<ref name=Maizels2009/> insects actively removing parasites,<ref name=Jeanne1979/> and defensive chemicals in plants.<ref name=Runyon2010/> The evolutionary biologist [[W. D. Hamilton]] suggested that [[sexual reproduction]] could have evolved to help to defeat multiple parasites by enabling [[genetic recombination]], the shuffling of genes to create varied combinations. Hamilton showed by mathematical modelling that sexual reproduction would be evolutionarily stable in different situations, and that the theory's predictions matched the actual ecology of sexual reproduction.<ref name="Hamilton1990">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=W. D. |author1-link=W. D. Hamilton|last2=Axelrod |first2=R. |last3=Tanese |first3=R. |title=Sexual reproduction as an adaptation to resist parasites (a review). |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=9 |date=May 1990 |doi=10.1073/pnas.87.9.3566 |pmid=2185476 |pmc=53943 |pages=3566–3573 |bibcode=1990PNAS...87.3566H |doi-access=free }}</ref><ref name="EbertHamilton1996">{{cite journal |last1=Ebert |first1=Dieter |last2=Hamilton |first2=William D. |author2-link=W. D. Hamilton |title=Sex against virulence: the coevolution of parasitic diseases |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=11 |issue=2 |year=1996 |doi=10.1016/0169-5347(96)81047-0 |pmid=21237766 |pages=79–82|bibcode=1996TEcoE..11...79E }}</ref> However, there may be a trade-off between [[immunocompetence]] and breeding male vertebrate hosts' [[secondary sex characteristic]]s, such as the plumage of [[peacock]]s and the manes of [[lion]]s. This is because the male hormone [[testosterone]] encourages the growth of secondary sex characteristics, favouring such males in [[sexual selection]], at the price of reducing their immune defences.<ref name="FolstadKarter1992">{{cite journal |last1=Folstad |first1=Ivar |last2=Karter |first2=Andrew John |url=https://www.academia.edu/17248251 |title=Parasites, Bright Males, and the Immunocompetence Handicap |journal=The American Naturalist |volume=139 |issue=3 |year=1992 |pages=603–622 |doi=10.1086/285346 |bibcode=1992ANat..139..603F |s2cid=85266542 }}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Kičmenjaci ==== [[File:Short Horned Lizard (4457945238).jpg|thumb|left|The dry [[skin]] of vertebrates such as the [[short-horned lizard]] prevents the entry of many parasites.]] The physical barrier of the tough and often dry and waterproof [[skin]] of reptiles, birds and mammals keeps invading microorganisms from entering the body. [[Human skin]] also secretes [[sebum]], which is toxic to most microorganisms.<ref name=Colorado>{{cite web |title=Host–Parasite Interactions Innate Defenses of the Host |publisher=University of Colorado |url=http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |access-date=7 May 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000852/http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |archive-date=4 March 2016 }}</ref> On the other hand, larger parasites such as [[trematode]]s detect chemicals produced by the skin to locate their hosts when they enter the water. Vertebrate [[saliva]] and tears contain [[lysozyme]], an enzyme that breaks down the [[Bacterial cell structure#Cell wall|cell walls]] of invading bacteria.<ref name=Colorado/> Should the organism pass the mouth, the [[stomach]] with its [[hydrochloric acid]], toxic to most microorganisms, is the next line of defence.<ref name=Colorado/> Some intestinal parasites have a thick, tough outer coating which is digested slowly or not at all, allowing the parasite to pass through the stomach alive, at which point they enter the intestine and begin the next stage of their life. Once inside the body, parasites must overcome the [[immune system]]'s [[serum proteins]] and [[pattern recognition receptor]]s, intracellular and cellular, that trigger the adaptive immune system's [[lymphocyte]]s such as [[T cell]]s and antibody-producing [[B cell]]s. These have receptors that recognise parasites.<ref name=Maizels2009>{{cite journal |last=Maizels |first=R. M. |title=Parasite immunomodulation and polymorphisms of the immune system |journal=J. Biol. |year=2009 |volume=8 |issue=7 |page=62 |pmid=19664200 |pmc=2736671 |doi=10.1186/jbiol166 |doi-access=free }}</ref> ==== Insekti ==== [[File:Leaf Spot on Oak in Gunnersbury Triangle.jpg|thumb|[[Pjegavost lišća]] na [[hrast]]u. Širenje parazitske gljivice ograničeno je odbrambenim hemikalijama koje drvo stvara, što rezultira kružnim mrljama oštećenog tkiva.]] Insekti često prilagođavaju svoja gnijezda tako da smanje parazitizam. Na primjer, jedan od ključnih razloga zašto osa ''[[Polistes canadensis]]'' gradi gnijezda na više [[saće|saća]], umjesto da gradi jedno saće kao većina ostalih pripadnika svog roda, jeste izbjegavanje zaraze [[Tineidae|tineidskim moljcima]]. Moljac polaže jaja unutar gnijezda osa, a zatim se iz tih jaja izlegu larve koje se mogu ukopavati od ćelije do ćelije i loviti kukuljice osa. Odrasle ose pokušavaju ukloniti i ubiti jaja i larve moljaca žvakanjem rubova ćelija, premazujući ćelije oralnim sekretom koji gnijezdu daje tamnosmeđi izgled.<ref name=Jeanne1979>{{cite journal |last=Jeanne |first=Robert L. |year=1979 |url=https://www.researchgate.net/publication/226226828 |title=Construction and Utilization of Multiple Combs in Polistes canadensis in Relation to the Biology of a Predaceous Moth |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=4 |issue=3|pages=293–310 |doi=10.1007/bf00297649|bibcode=1979BEcoS...4..293J |s2cid=36132488 }}</ref> ==== Biljke ==== Biljke reaguju na napad parazita nizom hemijskih odbrana, kao što je [[polifenol oksidaza]], pod kontrolom signalnih puteva neosjetljivih na [[jasmonska kiselina|jasmonsku kiselinu]] (JA) i [[salicilna kiselina|salicilne kiseline]] (SA).<ref name=Runyon2010>{{cite journal |last=Runyon |first=J. B. |author2=Mescher, M. C. |author3=De Moraes, C. M. |title=Plant defenses against parasitic plants show similarities to those induced by herbivores and pathogens |journal=Plant Signal Behav |volume=5 |issue=8 |pages=929–31 |year=2010 |pmid=20495380 |pmc=3115164 |doi=10.4161/psb.5.8.11772|bibcode=2010PlSiB...5..929R }}</ref><ref name=Thaler2002>{{cite journal |last1=Thaler |first1=Jennifer S. |last2=Karban |first2=Richard |last3=Ullman |first3=Diane E. |last4=Boege |first4=Karina |last5=Bostock |first5=Richard M. |url=https://www.researchgate.net/publication/226325654 |title=Cross-talk between jasmonate and salicylate plant defense pathways: effects on several plant parasites |journal=Oecologia |volume=131 |issue=2 |year=2002 |doi=10.1007/s00442-002-0885-9 |pmid=28547690 |pages=227–235|bibcode=2002Oecol.131..227T |s2cid=25912204 }}</ref> Različiti biohemijski putevi se aktiviraju različitim napadima, a ta dva puta mogu međusobno reagovati pozitivno ili negativno. Općenito, biljke mogu pokrenuti specifičan ili nespecifičan odgovor.<ref name=Thaler2002/><ref name="Frank_2000">{{cite journal |last=Frank |first=S. A. |url=https://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20010614080530/http://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-date=14 June 2001 |url-status=live |title=Specific and non-specific defense against parasitic attack |journal=J. Theor. Biol. |volume=202 |issue=4 |pages=283–304 |year=2000 |pmid=10666361 |doi=10.1006/jtbi.1999.1054|bibcode=2000JThBi.202..283F |citeseerx=10.1.1.212.7024 }}</ref> Specifični odgovori uključuju prepoznavanje parazita od strane ćelijskih receptora biljke, što dovodi do snažnog, ali lokaliziranog odgovora: odbrambene hemikalije se proizvode oko područja gdje je parazit otkriven, sprječavajući njegovo širenje i izbjegavajući rasipanje odbrambene proizvodnje tamo gdje nije potrebna.<ref name="Frank_2000"/> Nespecifični odbrambeni odgovori su sistemski, što znači da odgovori nisu ograničeni na jedno područje biljke, već se šire po cijeloj biljci, što ih čini energetski zahtjevnim. Oni su efikasni protiv širokog spektra parazita.<ref name="Frank_2000"/> Kada su oštećeni, npr. zbog [[gusjenica]] [[leptir]]a, listovi biljaka, kao u slučaju [[kukuruz]]a i [[pamuk]]a, oslobađaju povećane količine isparljivih hemikalija poput [[terpen]]a, koji signaliziraju da je biljka napadnuta. Jedan od efekata ovoga je privlačenje parazitoidnih osa, koje zauzvrat napadaju gusjenice.<ref name="Paré Tumlinson pp. 325–332">{{cite journal |last1=Paré |first1=Paul W. |last2=Tumlinson |first2=James H. |title=Plant Volatiles as a Defense against Insect Herbivores |journal=Plant Physiology |volume=121 |issue=2 |date=1 October 1999|doi=10.1104/pp.121.2.325 |pmid=10517823 |pages=325–332|pmc=1539229 }}</ref> {{anchor|Ecology|Evolution}} == Biologija i očuvanje == === Ekologija i parazitologija === [[File:Condor in flight.JPG|thumb|upright|Spašavanje [[Gymnogyps californianus|kalifornijskog kondora]] od izumiranja bio je uspješan i skup projekat, ali njegov ektoparazit, uš ''[[Colpocephalum californici]]'', je izumrla.]] Parazitizam i evoluciju parazita su do 21. vijeka proučavali [[parazitologija|parazitolozi]], u nauci kojom je dominirala medicina, a ne [[ekologija|ekolozi]] ili [[evolucijska biologija|evolucijski biolozi]]. Iako su interakcije parazita i domaćina bile očito ekološke i značajne za evoluciju, historija parazitologije prouzrokovala je ono što je evolucijski ekolog Robert Poulin nazvao "preuzimanjem parazitizma od strane parazitologa", zbog čega su ekolozi ignorirali to područje. To je po njegovom mišljenju bila "nesreća", jer su paraziti "sveprisutni agenti prirodne selekcije" i značajna snaga u evoluciji i ekologiji.{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Po njegovom mišljenju, dugogodišnja podjela između nauka ograničila je razmjenu ideja, s odvojenim konferencijama i odvojenim časopisima. U tehničkim jezicima ekologije i parazitologije ponekad su se javljala različita značenja za iste riječi. Postojale su i filozofske razlike: Poulin primjećuje da su, pod utjecajem medicine, "mnogi parazitolozi prihvatili da evolucija dovodi do smanjenja virulencije parazita, dok bi moderna evolucijska teorija predvidjela širi raspon ishoda".{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Njihovi složeni odnosi otežavaju precizno smještanje parazita unutar lanaca ishrane: trematoda s više domaćina za različite faze svog životnog ciklusa istovremeno bi zauzimala više pozicija u [[lanac ishrane|lancu ishrane]] i uspostavljala bi petlje protoka energije, što bi dovodilo do zabuna u analizi. Nadalje, budući da gotovo svaka životinja ima (više) parazita, paraziti bi prema tome zauzimali najviše nivoe svakog lanca ishrane.<ref name="Sukhdeo2012">{{cite journal |last=Sukhdeo |first=Michael V.K. |title=Where are the parasites in food webs? |journal=Parasites & Vectors |volume=5 |issue=1 |year=2012 |doi=10.1186/1756-3305-5-239 |pmid=23092160 |pmc=3523981 |article-number=239 |bibcode=2012PVec....5..239S |doi-access=free }}</ref> Paraziti mogu igrati ulogu u širenju stranih vrsta. Na primjer, invazivni rakovi vrste ''[[Carcinus maenas]]'' minimalno su pogođeni domaćim [[trematoda]]ma na istočnoj obali Atlantika. To im pomaže da nadmaše domaće rakove poput vrsta ''[[Cancer irroratus]]'' i ''[[Cancer borealis]]''.<ref>{{cite journal |last1=Blakeslee |first1=April M. H. |last2=Keogh |first2=Carolyn L. |last3=Fowler |first3=Amy E. |last4=Griffen |first4=Blaine D. |last5=Todd |first5=Peter Alan |title=Assessing the Effects of Trematode Infection on Invasive Green Crabs in Eastern North America |journal=PLOS ONE |date=1 June 2015 |volume=10 |issue=6 |article-number=e0128674 |doi=10.1371/journal.pone.0128674|pmid=26030816 |pmc=4451766 |bibcode=2015PLoSO..1028674B |doi-access=free }} {{open access}}</ref> Ekološka parazitologija može biti važna za pokušaje kontrole, kao što je to bio slučaj tokom [[Iskorenjivanje drakunkulijaze|kampanje za iskorjenjivanje gvinejskog crva]]. Iako je parazit iskorijenjen u svim zemljama osim četiri, crv je počeo koristiti žabe kao posrednog domaćina prije nego što je prešao na pse, učinivši kontrolu težom nego što bi bila da su ti odnosi prvobitno bili bolje shvaćeni.<ref>{{cite journal |last=Eberhard |first=M. L. |title=Possible Role of Fish and Frogs as Paratenic Hosts of Dracunculus medinensis, Chad |volume=22 |issue=8 |pages=1428–1430 |date=August 2016 |journal=Emerging Infectious Diseases |doi=10.3201/eid2208.160043|pmid=27434418 |pmc=4982183 }}</ref> === Obrazloženje za očuvanje === {{further|Conservation biology of parasites}} {{external media |width = 210px |float = right |headerimage= |video1 = [https://knowablemagazine.org/article/living-world/2018/why-you-should-care-about-parasites "Why you should care about parasites"], 14 December 2018, ''[[Knowable Magazine]]'' }} Although parasites are widely considered to be harmful, the eradication of all parasites would not be beneficial. Parasites account for at least half of life's diversity; they perform important ecological roles; and without parasites, organisms might tend to asexual reproduction, diminishing the diversity of traits brought about by sexual reproduction.<ref name="Holt2010">{{cite journal |last=Holt |first=R. D. |url=https://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908060622/http://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-date=8 September 2015 |url-status=live |title=IJEE Soapbox: World free of parasites and vectors: Would it be heaven, or would it be hell? |journal=Israel Journal of Ecology and Evolution |volume=56 |issue=3 |pages=239–250 |year=2010 |doi=10.1560/IJEE.56.3-4.239 |bibcode=2010IsJEE..56..239H }}</ref> Parasites provide an opportunity for the transfer of genetic material between species, facilitating evolutionary change.<ref name="Combes">{{cite book |last=Combes |first=Claude |title=The Art of being a Parasite |publisher=University of Chicago Press |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5}}</ref> Many parasites require multiple hosts of different species to complete their life cycles and rely on predator-prey or other stable ecological interactions to get from one host to another. The presence of parasites thus indicates that an ecosystem is healthy.<ref name="HudsonDobson2006">{{cite journal |last1=Hudson |first1=Peter J. |last2=Dobson |first2=Andrew P. |last3=Lafferty |first3=Kevin D. |url=http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |title=Is a healthy ecosystem one that is rich in parasites? |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=21 |issue=7 |year=2006 |pages=381–385 |doi=10.1016/j.tree.2006.04.007|pmid=16713014 |bibcode=2006TEcoE..21..381H |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810105426/http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |archive-date=10 August 2017 }}</ref> An ectoparasite, the California condor louse, ''[[Colpocephalum californici]]'', became a well-known conservation issue. A large and costly captive breeding program was run in the United States to rescue the [[California condor]]. It was host to a louse, which lived only on it. Any lice found were "deliberately killed" during the program, to keep the condors in the best possible health. The result was that one species, the condor, was saved and returned to the wild, while another species, the parasite, became extinct.<ref name="Stringer2014">{{cite journal |last1=Stringer |first1=Andrew Paul |last2=Linklater |first2=Wayne |title=Everything in Moderation: Principles of Parasite Control for Wildlife Conservation |journal=BioScience |date=2014 |volume=64 |issue=10 |pages=932–937 |doi=10.1093/biosci/biu135 |doi-access=free }}</ref> Although parasites are often omitted in depictions of [[food web]]s, they usually occupy the top position. Parasites can function like [[keystone species]], reducing the dominance of superior competitors and allowing [[competition (biology)|competing species]] to co-exist.<ref name="Sukhdeo2012"/><ref name="LaffertyAllesina2008">{{cite journal |last1=Lafferty |first1=Kevin D. |last2=Allesina |first2=Stefano |last3=Arim |first3=Matias |last4=Briggs |first4=Cherie J. |display-authors=etal |title=Parasites in food webs: the ultimate missing links |journal=Ecology Letters |volume=11 |issue=6|year=2008 |pages=533–546 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01174.x|pmid=18462196 |pmc=2408649 |bibcode=2008EcolL..11..533L }}</ref><ref name="Chase2013">{{cite journal |last1=Chase |first1=Jonathan |title=Parasites in Food Webs: Untangling the Entangled Bank |journal=PLOS Biology |volume=11 |issue=6 |year=2013 |article-number=e1001580 |doi=10.1371/journal.pbio.1001580|pmid=23776405 |pmc=3678997 |doi-access=free }}</ref> [[File:Aggregated distribution of parasites on hosts.svg|thumb|upright=1.35|Parasites are [[Aggregated distribution|distributed unevenly]] among their hosts, most hosts having no parasites, and a few hosts harbouring most of the parasite population. This distribution makes sampling difficult and requires careful use of statistics.]] === Kvantitativna ekologija === {{further|Agregirana distribucija}} Jedna vrsta parazita obično ima agregiranu distribuciju među životinjama-domaćinima, što znači da većina domaćina nosi mali broj parazita, dok nekoliko domaćina nosi veliku većinu jedinki parazita. To predstavlja značajne probleme za istraživače ekologije parazita, jer čini [[parametrijska statistika|parametrijsku statistiku]], kakvu biolozi obično koriste, nevažećom. Nekoliko autora preporučuje [[transformacija podataka|logaritamsku transformaciju]] podataka prije primjene parametarskog testa ili upotrebu [[Neparametrijska statistika|neparametrijske statistike]], ali to može dovesti do daljnjih problema, pa se kvantitativna parazitologija zasniva na naprednijim biostatističkim metodama.<ref name="pmid10780537">{{cite journal |last1=Rózsa |first1=L. |last2=Reiczigel |first2=J. |last3=Majoros |first3=G. |url=http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |title=Quantifying parasites in samples of hosts |journal=J. Parasitol. |volume=86 |issue=2 |pages=228–32 |year=2000 |pmid=10780537 |doi =10.1645/0022-3395(2000)086[0228:QPISOH]2.0.CO;2 |s2cid=16228008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180619111223/http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |archive-date=19 June 2018 }}</ref> == Historija == === Antika === {{further|Human parasite}} [[Human parasite]]s including roundworms, the [[Guinea worm]], [[Pinworm (parasite)|threadworms]] and tapeworms are mentioned in Egyptian papyrus records from 3000 BC onwards; the [[Ebers Papyrus]] describes [[hookworm]]. In [[ancient Greece]], parasites including the [[bladder worm]] are described in the [[Hippocratic Corpus]], while the comic playwright [[Aristophanes]] called tapeworms "hailstones". The Roman physicians Celsus and [[Galen]] documented the roundworms ''[[Ascaris lumbricoides]]'' and ''[[Enterobius vermicularis]]''.<ref name=Cox2004>{{cite journal |last=Cox |first=Francis E. G. |title=History of human parasitic diseases |journal=Infectious Disease Clinics of North America |date=June 2004 |volume=18 |issue=2 |pages=173–174 |pmid=15145374 |doi=10.1016/j.idc.2004.01.001 }}</ref> === Srednji vijek === [[File:Francesco Redi Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi Plate 14.jpg|thumb|upright|Ploča iz ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (Zapažanja na živim životinjama pronađena unutar živih životinja), [[Francesco Redi]], 1684.]] U svom ''[[Kanon medicine|Kanonu medicine]]'', završenom 1025. godine, perzijski ljekar [[Ibn Sina]] zabilježio je ljudske i životinjske parazite, uključujući okrugle gliste, gliste za uši, gvinejskog crva i pantljičare.<ref name=Cox2004/> U svojoj knjizi iz 1397. godine, ''Traité de l'état, science et pratique de l'art de la Bergerie'' (Izvještaj o stanju, nauci i praksi umijeća pastirstva), {{ill|Jehan de Brie|fr|Jean de Brie}} je napisao prvi opis endoparazita trematoda, ovčijeg metilja ''[[Fasciola hepatica]]''.<ref name=ChengHistory/><ref>{{cite book |editor=Humphrey-Smith, Ian |title=Sept siècles de parasitologie en France |trans-title=The French School of Parasitology |language=fr |pages=26–29 |publisher=Société Française de Parasitologie |date=1993}}</ref> === Rano moderno doba === In the [[early modern period]], [[Francesco Redi]]'s 1668 book ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'' (''Experiences of the Generation of Insects''), explicitly described ecto- and endoparasites, illustrating [[ticks]], the larvae of [[Cephenemyiinae|nasal flies of deer]], and [[Fasciola hepatica|sheep liver fluke]].<ref name=Ioli1997>{{cite journal |last1=Ioli |first1=A. |last2=Petithory |first2=J. C. |last3=Theodorides |first3=J. |title=Francesco Redi and the birth of experimental parasitology|journal=Hist Sci Med |year=1997|volume=31 |issue=1 |pages=61–66 |pmid=11625103}}</ref> Redi noted that parasites develop from eggs, contradicting the theory of [[spontaneous generation]].<ref name=Bush2001>{{cite book |last1=Bush |first1=A. O. |author2=Fernández, J. C. |author3=Esch, G. W. |author4=Seed, J. R. |title=Parasitism: The Diversity and Ecology of Animal Parasites |year=2001 |publisher=Cambridge University Press |page=[https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 4] |isbn=978-0-521-66447-9 |url=https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 }}</ref> In his 1684 book ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (''Observations on Living Animals found in Living Animals''), Redi described and illustrated over 100 parasites including the [[Ascaris lumbricoides|large roundworm]] in humans that causes [[ascariasis]].<ref name=Ioli1997/> Redi was the first to name the cysts of ''[[Echinococcus granulosus]]'' seen in dogs and sheep as parasitic; a century later, in 1760, [[Peter Simon Pallas]] correctly suggested that these were the larvae of tapeworms.<ref name=Cox2004/> In 1681, [[Antonie van Leeuwenhoek]] observed and illustrated the protozoan parasite ''[[Giardia lamblia]]'', and linked it to "his own loose stools". This was the first protozoan parasite of humans to be seen under a microscope.<ref name=Cox2004/> A few years later, in 1687, the Italian biologists [[Giovanni Cosimo Bonomo]] and [[Diacinto Cestoni]] described [[scabies]] as caused by the parasitic mite ''[[Sarcoptes scabiei]]'', marking it as the first disease of humans with a known microscopic causative agent.<ref>{{cite web |url=http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm |title=Acarus as the cause of scabies |publisher=University of Cagliari |access-date=11 April 2018 |archive-date=3 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703205914/http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm }}</ref> [[File:Ross, 20.Aug.1897.jpg|thumb|upright|[[Ronald Ross]] won the 1902 [[Nobel Prize]] for showing that the [[malaria parasite]] is transmitted by mosquitoes. This 1897 notebook page records his first observations of the parasite in mosquitoes.]] === Parazitologija === {{main|Parasitology}} Modern [[parasitology]] developed in the 19th century with accurate observations and experiments by many researchers and clinicians;<ref name=ChengHistory>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |year=1973 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-170750-7 |pages=120–134|quote=The 19th century might be thought of as the genesis of modern parasitology.}}</ref> the term was first used in 1870.<ref>{{cite encyclopedia|title=Parasitology|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|dictionary=Merriam-Webster|access-date=13 April 2018|archive-date=23 October 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241023200535/https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|url-status=live}}</ref> In 1828, James Annersley described [[amoebiasis]], protozoal infections of the intestines and the liver, though the pathogen, ''[[Entamoeba histolytica]]'', was not discovered until 1873 by Friedrich Lösch. [[James Paget]] discovered the intestinal nematode ''[[Trichinella spiralis]]'' in humans in 1835. James McConnell described the human liver fluke, ''[[Clonorchis sinensis]]'', in 1875.<ref name=Cox2004/> [[Algernon Thomas]] and [[Rudolf Leuckart]] independently made the first discovery of the life cycle of a trematode, the sheep liver fluke, by experiment in 1881–1883.<ref name=ChengHistory/> In 1877 [[Patrick Manson]] discovered the life cycle of the [[filarioidea|filarial worms]]<!--no comma, please!--> that cause [[lymphatic filariasis|elephantiasis]] transmitted by mosquitoes. Manson further predicted that the [[malaria]] parasite, ''[[Plasmodium]]'', had a mosquito vector, and persuaded [[Ronald Ross]] to investigate. Ross confirmed that the prediction was correct in 1897–1898. At the same time, [[Giovanni Battista Grassi]] and others described the malaria parasite's life cycle stages in ''[[Anopheles]]'' mosquitoes. Ross was [[Nobel Prize controversies#Physiology or medicine|controversially awarded the 1902 Nobel prize]] for his work, while Grassi was not.<ref name=Cox2004/> In 1903, [[David Bruce (microbiologist)|David Bruce]] identified the protozoan parasite and the [[tsetse fly]] vector of [[African trypanosomiasis]].<ref>{{cite journal |last=Ellis |first=Harold |author-link=Harold Ellis (surgeon) |title=Sir David Bruce, a pioneer of tropical medicine |journal=British Journal of Hospital Medicine |volume=67 |issue=3 |page=158 |date=March 2006 |pmid=16562450 |doi=10.12968/hmed.2006.67.3.20624}}</ref> === Vakcina === {{further|Vakcina protiv malarije}} S obzirom na značaj [[malarija|malarije]], s oko 220 miliona slučajeva zaraze godišnje, učinjeni su mnogi pokušaji da se njen prijenos prekine. Isprobane su različite metode [[profilaksa malarije|profilakse malarije]], uključujući upotrebu [[antimalarik|antimalarijskih lijekova]] za uništavanje parazita u krvi, iskorjenjivanje komaraca-prenosnika bolesti [[insekticid|organohlorom i drugim insekticidima]], te razvoj [[vakcina protiv malarije|vakcine protiv malarije]]. Sve od toga se pokazalo problematičnim, s [[Otpornost na lijek|otpornošću na lijekove]], [[Otpornost na insekticid|otpornošću na insekticide]] među komarcima i ponovljenim neuspjehom vakcina usljed mutiranja parazita.<ref>{{cite web |title=Malaria and Malaria Vaccine Candidates |url=https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |publisher=The College of Physicians of Philadelphia |access-date=11 February 2018 |date=19 April 2017 |archive-date=12 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212083219/https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |url-status=live }}</ref> Prva i od 2015. godine jedina licencirana vakcina za bilo koju parazitsku bolest ljudi je [[RTS,S]] za malariju ''[[Plasmodium falciparum]]''.<ref name=BBC2015>{{cite news |last=Walsh |first=Fergus |author-link=Fergus Walsh |date=24 July 2015 |title=Malaria vaccine gets 'green light' |url=https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |newspaper=[[BBC]] |access-date=25 July 2015 |archive-date=5 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250605015223/https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |url-status=live }}</ref> === Biološko suzbijanje štetočina === {{further|Biološko suzbijanje štetočina}} [[File:Encarsia formosa, an endoparasitic wasp, is used for whitefly control.jpg|thumb|''[[Encarsia formosa]]'', koja se široko koristi u [[staklenik|stakleničkoj]] hortikulturi, bila je jedno od prvih razvijenih [[Biološko suzbijanje štetočina|bioloških sredstava za suzbijanje štetočina]].<ref name="Hoddle 1998">{{cite journal |title=Biology and Use of the Whitefly Parasitoid Encarsia Formosa |author1=Hoddle, M. S. |author2=Van Driesche, R. G. |author3=Sanderson, J. P. |date=1998 |journal=Annual Review of Entomology |volume=43 |issue=1 |pages=645–669 |doi=10.1146/annurev.ento.43.1.645 |pmid=15012401 |bibcode=1998AREnt..43..645H }}</ref>]] Nekoliko grupa parazita, uključujući mikrobne patogene i parazitoidne ose, koristi se kao [[Biološko suzbijanje štetočina|biološko sredstvo za suzbijanje štetočina]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hortikultura|hortikulturi]].<ref>{{cite web|title=Parasitoid Wasps (Hymenoptera) |url=https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |publisher=University of Maryland |access-date=6 June 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827072031/https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |archive-date=27 August 2016}}</ref><ref>[http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf Encouraging innovation in biopesticide development.] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120515143828/http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf |date=15 May 2012}} European Commission (2008). Accessed on 9 January 2017</ref> === Otpornost === {{further|Otpornost na lijek}} Poulin primjećuje da široko rasprostranjena [[Preventivna zdravstvena zaštita|profilaktička]] upotreba [[Antihelmintik|antihelmintskih lijekova]] kod domaćih ovaca i goveda predstavlja svjetski ne[[Naučna kontrola|kontrolirani eksperiment]] u evoluciji životnog ciklusa njihovih parazita. Ishodi će zavisiti od toga da li lijekovi smanjuju vjerovatnoću da larva [[parazitski crv|parazitskog crva]] dostigne odraslu dob. Ako je tako, može se očekivati ​​da će prirodna selekcija favorizirati stvaranje jaja u ranijoj dobi. S druge strane, ako lijekovi uglavnom utiču na odrasle jedinke, selekcija bi mogla uzrokovati odgođeno sazrijevanje i povećanu [[virulencija|virulenciju]]. Čini se da su takve promjene u toku: valjkasti crv ''[[Teladorsagia circumcincta]]'' mijenja svoju veličinu u odraslom stadiju i stopu reprodukcije kao odgovor na lijekove.{{sfn|Poulin|2007|pages=265–266}} == Kulturološki značaj == [[File:THE CRINOLETTA DISFIGURANS AnOldParasite in aNewForm.png|thumb|upright|"Stari parazit u novom obliku": crtani film [[Edward Linley Sambourne|Edwarda Linleyja Sambournea]] iz 1881. u časopisu ''[[Punch (časopis)|Punch]]'' upoređuje podmetač za [[krinolin|krinoletu]] sa [[egzoskelet]]om parazitskog insekta.]] === Antika === U [[antika|antici]], koncept parazita nije bio strogo pogrdan: ''parasitus'' je bila [[pokroviteljstvo u Starom Rimu|prihvaćena uloga u rimskom društvu]], u kojoj je osoba mogla živjeti od gostoprimstva drugih, u zamjenu za "laskanje, jednostavne usluge i spremnost da podnese poniženje".<ref>{{cite book |last=Matyszak |first=Philip |title=24 Hours in Ancient Rome: A Day in the Life of the People Who Lived There |url=https://books.google.com/books?id=gJY4DwAAQBAJ&pg=PT252 |year=2017 |publisher=Michael O'Mara |isbn=978-1-78243-857-1 |page=252}}</ref><ref>{{cite book |last1=Damon |first1=Cynthia |chapter=5 |title=The Mask of the Parasite: A Pathology of Roman Patronage|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mEJ-aA_XQQQC |publisher=University of Michigan Press |year=1997 |page=148 |isbn=978-0-472-10760-5 |quote=Satiričar koji nastoji prikazati bijedu štićenika prirodno se fokusira na odnos s najvećom ovisnošću, onaj u kojem štićenik dobija hranu od svog pokrovitelja, a za to se unaprijed pripremljena persona parazita pokazala izuzetno korisnom.}}</ref> === Društvo === {{further|Društveni parazitizam}} Parazitizam u popularnoj upotrebi ima [[društveni parazitizam|pogrdno značenje]]. Prema imunologu Johnu Playfairu,<ref name=Playfair2007>{{cite book |last=Playfair |first=John |title=Living with Germs: In health and disease |url=https://books.google.com/books?id=kSyDYxLPtDoC&pg=PT19 |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-157934-9 |page=19}} Playfair upoređuje popularnu upotrebu sa biologovim pogledom na parazitizam, koji on (naslov iste stranice) naziva "drevnim i uglednim pogledom na život".</ref> {{quote|U svakodnevnom govoru, termin "parazit" je prepun pogrdnog značenja. Parazit je švercer, lijeni profiter, iscrpljivač društva.<ref name=Playfair2007/>}} [[satira|Satirični]] klerik [[Jonathan Swift]] aludira na hiperparazitizam u svojoj pjesmi "O poeziji: Rapsodija" iz 1733. godine, upoređujući pjesnike sa "gamadi" koja "zadirkuje i štipa svoje neprijatelje":<ref>{{cite journal |last1=Haelewaters |first1=Danny |last2=Hiller |first2=Thomas |last3=Dick |first3=Carl W. |title=Bats, Bat Flies, and Fungi: A Case of Hyperparasitism |journal=Trends in Parasitology |volume=34 |issue=9 |date=2018 |doi=10.1016/j.pt.2018.06.006 |pages=784–799}}</ref><ref name="Swift1733">{{cite book |last=Swift |first=Jonathan |author-link=Jonathan Swift |title=On Poetry: A Rapsody |url=https://books.google.com/books?id=GmIJAAAAQAAJ |year=1733 |publisher=And sold by J. Huggonson, next to Kent's Coffee-house, near Serjeant's-inn, in Chancery-lane; [and] at the bookseller's and pamphletshops}}</ref> {{quote| Gamadi tek je do podsmijeha stalo,</br> da štipa one što su viši malo.</br> Prirodoslovci znaju: buha</br> ima sitnijih, što joj krv isuha;</br> a te još sitnije buhe grizu,</br> i tako u beskraj idu, sve bližu.</br> Tako i pjesnik, svakog svog roda,</br> od onog iza sebe ugriz proba: }} === Fikcija === {{further|Spisak fiktivnih parazita|Paraziti u fikciji}} [[File:Parasites Katrin Alvarez.jpg|thumb|Fiktivni parazitizam: ''Paraziti'', ulje na platnu, Katrin Alvarez, 2011.]] U [[Bram Stoker]]ovom [[gotička fikcija|gotičkom horor]] romanu ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. i [[Grof Drakula u popularnoj kulturi|njegovim brojnim filmskim adaptacijama]], istoimeni [[grof Drakula]] je parazit koji [[hematofagija|pije krv]] ([[vampir]]). Kritičarka [[Laura Otis]] tvrdi da je, kao "lopov, zavodnik, stvaralac i imitator, Drakula oličenje parazita. Čitava poenta vampirizma je isisavanje tuđe krvi - život na tuđi račun."<ref>{{cite book |last=Otis |first=Laura |title=Networking: Communicating with Bodies and Machines in the Nineteenth Century |url=https://books.google.com/books?id=VEimJkOmW1kC&pg=PA216 |year=2001 |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-472-11213-5 |page=216}}</ref> Odvratne i zastrašujuće [[Paraziti u fikciji|parazitske vanzemaljske vrste]] su česta pojava u [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]],<ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism and Symbiosis |url=http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |encyclopedia=The Encyclopedia of Science Fiction |date=10 January 2016 |access-date=11 February 2018 |archive-date=25 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025053813/http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |url-status=live }}</ref><ref name="Dove2011">{{cite web |last1=Dove |first1=Alistair |title=This is clearly an important species we're dealing with |url=https://www.deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |publisher=Deep Sea News |date=9 May 2011 |access-date=11 February 2018 |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503000458/https://deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |url-status=live }}</ref> kao na primjer u filmu ''[[Alien (film)|Alien]]'' [[Ridley Scott|Ridleyja Scotta]] iz 1979.<ref name="Pappas2012">{{cite web |last1=Pappas |first1=Stephanie |title=5 Alien Parasites and Their Real-World Counterparts |url=https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |publisher=Live Science |date=29 May 2012 |access-date=12 October 2017 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033845/https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |url-status=live }}</ref><ref name=Sercel2017>{{cite web |last1=Sercel |first1=Alex |title=Parasitism in the Alien Movies |url=http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |publisher=Signal to Noise Magazine |date=19 May 2017 |access-date=11 February 2018 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033850/http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |url-status=usurped }}</ref> U jednoj sceni, [[ksenomorf]] izbija iz grudi čovjeka, uz šikljanje krvi pod visokim pritiskom, što je postignuto uz pomoć [[naprava za simulaciju pogotka|eksplozivnih prsa]] kao filmskog rekvizita. [[Organ (anatomija)|Životinjski organi]] su korišteni za pojačavanje efekta šoka. Scena je snimljena u jednom kadru, a zapanjene reakcije glumaca su bile iskrene.<ref name=Guardian2009>{{cite news |title=The Making of Alien's Chestburster Scene |date=13 October 2009 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |access-date=29 May 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430221033/http://www.guardian.co.uk/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |archive-date=30 April 2010 |url-status=live }}</ref><ref name=Nordine2017>{{cite news |last=Nordine |first=Michael |title='Alien' Evolution: Explore Every Stage in the Xenomorph's Gruesome Life Cycle. Celebrate Alien Day with a look at the past, present and future of cinema's most terrifying extraterrestrial |url=http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |work=IndieWire |date=25 April 2017 |archive-date=21 October 2017 |access-date=21 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164323/http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |url-status=live }}</ref> [[Entomopatogena gljiva]] ''[[Cordyceps]]'' u kulturi je predstavljena kao smrtonosna prijetnja ljudskoj rasi. Serija video igrica ''[[The Last of Us]]'' (2013. – danas) i njena [[The Last of Us (TV serija)|televizijska adaptacija]] predstavljaju ''Cordyceps'' kao parazita ljudi koji je prouzrokovao [[Zombi apokalipsa|zombi apokalipsu]].<ref name="Hill 2013 SciAm"/> Njegovi ljudski domaćini u početku postaju nasilna "zaražena" bića, prije nego što se pretvore u slijepe zombi "klikere", zajedno sa plodnim tijelima koja rastu iz njihovih lica.<ref name="Hill 2013 SciAm">{{cite magazine |last=Hill |first=Kyle |title=The Fungus that Reduced Humanity to The Last of Us |url=https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |magazine=[[Scientific American]] |access-date=4 May 2021 |date=25 June 2013 <!--subscription required--> |archive-date=28 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528022901/https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |url-status=live }}</ref> == Povezano == * [[Antiparazitik]] * [[Kancerogeni parazit]] * [[Uticaj parazitskih crva na imunološki sistem]] * [[Spisak ljudskih parazita]] == Bilješke == {{Notelist}} == Reference == {{Reflist}} == Izvori == * {{cite book |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |title=Evolutionary Ecology of Parasites |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2007 |isbn=978-0-691-12085-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |last=Combes |first=Claude |author-link=Claude Combes |title=The Art of Being a Parasite |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5 |ref=none}} * {{cite book |last=Desowitz |first=Robert |author-link=Robert Desowitz |title=Who Gave Pinta to the Santa Maria? |publisher=Harvest Books |year=1998 |isbn=978-0-15-600585-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/whogavepintatosa00deso |ref=none}} * {{cite book |last=Zimmer |first=Carl |author-link=Carl Zimmer|title=Parasite Rex |publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]] |year=2001 |isbn=978-0-7432-0011-0 |title-link=Parasite Rex |ref=none}} == Vanjske poveznice == {{Commons category|Parasites}} * [https://web.archive.org/web/20110801045926/http://www.aber.ac.uk/~mpgwww/Edu/EduIndex.html Univerzitet Aberystwyth: Parazitologija] — plan nastave s linkovima na članke u punom tekstu o parazitizmu i parazitologiji. * [https://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ Odjel za parazitske bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101014121942/http://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ |date=14 October 2010 }}, [[Centers for Disease Control and Prevention]] * [http://www.k-state.edu/parasitology KSU: Parazitološko istraživanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528063241/http://www.k-state.edu/parasitology/ |date=28 May 2010 }} — članci i linkovi na temu parazitologije * [https://academic.oup.com/cid/article/37/5/694/311910 Parazitološki resursi na World Wide Webu: Moćan alat za stručnjake za zarazne bolesti] (Oxford University Press) {{načini ishrane}} qm29o3vr4dk85oqujiaolu8w03nxw1a 42712862 42712861 2026-10-23T14:14:11Z Duma 16555 /* Antika */ 42712862 wikitext text/x-wiki [[File:Cymothoa exigua parassita Lithognathus mormyrus.JPG|thumb|upright=1.35|[[Riblji parazit]], jednakonožac ''[[Cymothoa exigua]]'', zamijenio je jezik ribe iz roda ''[[Lithognathus]]'']] '''Parazitizam''' je [[simbioza|blizak odnos]] između [[vrsta]], gdje jedan organizam, '''parazit''', živi (barem neko vrijeme) [[ektoparazitska zaraza|na]] drugom [[domaćin (biologija)|organizmu]] ili unutar njega, stvarajući mu određenu štetu,<ref name="ParasiteDefinition">{{cite web |url=https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |date=14 November 2024 |title=About Parasites |website=Parasites |publisher=Centers for Disease Control |access-date=7 July 2024 |quote=A parasite is an organism that lives on or in a host organism and gets its food from or at the expense of its host. |archive-date=21 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240621090029/https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |url-status=live }}</ref> i strukturno je [[adaptacija|prilagođen]] takvom načinu života.{{sfn|Poulin|2007|pages=4–5}} Paraziti uključuju jednoćelijske [[protozoa|protozoe]] poput uzročnika [[malarija|malarije]], [[bolest spavanja|bolesti spavanja]] i [[amebijaza|amebne dizenterije]]; životinje poput [[ankilostoma]], [[vaš|ušiju]], [[komarac]]a i [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]]; [[gljive]] poput ''[[Armillaria mellea]]'' i uzročnika [[dermatofitoza|dermatofitoze]]; i biljke poput [[imela|imele]], [[Cuscuta|viline kosice]] i [[Orobanchaceae|volovotke]]. Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]] eksploatacije životinjskih domaćina, a to su [[parazitska kastracija]], parazitizam direktnim prijenosom (dodirom), parazitizam [[wikt:trophic|trofičkim prijenosom]] (jedenjem), parazitizam [[Vektorske zarazne bolesti|vektorskim prijenosom]], [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Jedna glavna os klasifikacije tiče se invazivnosti: endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi vani, na površini domaćina. Kao što je i slučaj sa [[predator]]ima, parazitizam je vrsta [[interakcije potrošača i resursa]],<ref name="pmid21199247">{{cite journal |last=Getz |first=W. M. |title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling |journal=Ecology Letters |volume=14 |issue=2 |pages=113–124 |year=2011 |pmid=21199247 |pmc=3032891 |doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x|bibcode=2011EcolL..14..113G }}</ref> ali za razliku od predatora, paraziti, s izuzetkom parazitoida, su mnogo manji od svojih domaćina, ne ubijaju ih i često žive u ili na njima duži period. Životinjski paraziti su visoko [[Generalističke i specijalističke vrste|specijalizirani]], svaka vrsta parazita živi na jednoj datoj životinjskoj vrsti i [[razmnožavanje|razmnožava]] se brže od svojih domaćina. Klasični primjeri uključuju interakcije između [[kičmenjak]]a domaćina i [[Eucestoda|pantljičara]], [[Trematoda|metilja]], te one između vrsta roda ''[[Plasmodium]]'' koje uzrokuju malariju i [[buha]]. Paraziti smanjuju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina općom ili specijaliziranom [[patologija|patologijom]], koja se kreće od [[parazitska kastracija|parazitske kastracije]] do [[parazit koji mijenja ponašanje|modificiranja ponašanja domaćina]]. Paraziti povećavaju vlastitu adaptivnu vrijednost iskorištavanjem domaćina za resurse neophodne za njihov opstanak, naročito hranjenjem njima i korištenjem posrednih (sekundarnih) domaćina koji pomažu u njihovom [[Prijenos patogena|prenošenju]] s jednog konačnog (primarnog) domaćina na drugog. Iako je parazitizam često nedvosmislen, on je dio spektra interakcija između [[vrsta]], koje se preko parazitoidizma gradiraju u [[predator|predaciju]], kroz evoluciju u [[mutualizam]], a kod nekih gljiva prelaze u [[saprofit]]izam. Ljudsko znanje o parazitima poput [[Nematoda|valjkastih crva]] i [[Eucestoda|pantljičara]] datira još iz [[Stari Egipat|starog Egipta]], [[Antička Grčka|Grčke]] i [[Antički Rim|Rima]]. U [[Rani novi vijek|ranom novom vijeku]], [[Antonie van Leeuwenhoek]] je 1681. godine svojim mikroskopom posmatrao protozou ''[[Giardia lamblia]]'', dok je [[Francesco Redi]] opisao unutrašnje i vanjske parazite, uključujući [[Fasciola hepatica|ovčjeg metilja]] i [[krpelj]]e. Moderna [[parazitologija]] razvila se u 19. vijeku. U ljudskoj kulturi, parazitizam ima negativne konotacije. One su iskorištene u [[satira|satirične]] svrhe u pjesmi [[Jonathan Swift|Jonathana Swifta]] iz 1733. godine "O poeziji: Rapsodija", u kojoj su pjesnici upoređeni sa [[hiperparazit]]skom "gamadi". U fikciji, [[Bram Stoker|Bram Stokerov]] [[gotička fantastika|gotički horor]] roman ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. godine i njegove brojne kasnije adaptacije prikazivale su parazita koji [[hematofagija|pije krv]]. [[Ridley Scott]]ov film ''[[Alien (film)|Alien]]'' iz 1979. bio je jedno od mnogih djela [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u kojima se pojavljuje parazitska vanzemaljska vrsta.<ref name=Guardian2009/> == Etimologija == Riječ ''parazit'', prvi put upotrijebljena u engleskom jeziku 1539. godine, potiče od [[starofrancuski jezik|srednjovjekovne francuske]] riječi ''parasite'', od [[latinizacija imena|latiniziranog]] oblika ''parasitus'', od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''παράσιτος''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2Fsitos παράσιτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''parasitos'', "onaj koji jede za tuđim stolom"), a zatim od ''παρά''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F παρά] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227044414/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F |date=27 February 2021 }}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''para'', "pored, uz") i ''σῖτος'' (''sitos'', "pšenica, hrana").<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsi%3Dtos σῖτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226151551/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=si=tos |date=26 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> Srodni termin ''parasitism'' javlja se u engleskom jeziku od 1611. godine.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs σιτισμός] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224154216/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs |date=24 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> {{anchor|Ectoparasite|Endoparasite|Macroparasite|Microparasite}} == Evolutivne strategije == {{see also|Parazitologija}} {{anchor|Endoparasite|Ectoparasite|Semiparasite}} === Osnovni koncepti === {{further|Parazitski životni ciklus}} [[File:Taenia solium tapeworm scolex with its four suckers and two rows of hooks 5262 lores.jpg|thumb|Glava (scolex) pantljičare ''[[Taenia solium]]'', [[Infekcija crijevnim parazitima|crijevnog parazita]], ima kuke i [[sisaljka (biologija)|sisaljke]] kojima se pričvršćuje za svog [[domaćin (biologija)|domaćina]]]] Parazitizam je vrsta [[simbioza|simbioze]], bliske i trajne dugoročne biološke interakcije između parazita i njegovog domaćina. Za razliku od [[saprotrof]]a, paraziti se hrane živim domaćinima, iako se neke parazitske gljive, na primjer, mogu nastaviti hraniti domaćinima koje su ubili. Za razliku od [[komensalizam|komenzalizma]] i [[mutualizam|mutualizma]], parazitski odnos šteti domaćinu, bilo da se hrani njime ili, kao u slučaju crijevnih parazita, konzumira dio njegove hrane. Budući da paraziti imaju interakcije s drugim vrstama, oni lako mogu djelovati kao [[Vektorske zarazne bolesti|prenosioci]] patogena, uzrokujući [[bolest]]i.<ref>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |quote=Parazitizam je oblik simbioze, bliskog odnosa između dvije različite vrste. Postoji biohemijska interakcija između domaćina i parazita; tj. oni se prepoznaju, u konačnici na molekularnom nivou, a tkiva domaćina su stimulirana da reaguju na određeni način. To objašnjava zašto parazitizam može dovesti do bolesti, ali ne uvijek. |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref><ref name="SuzukiSasaki2019">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Sayaki U. |last2=Sasaki |first2=Akira |title=Ecological and Evolutionary Stabilities of Biotrophism, Necrotrophism, and Saprotrophism |journal=The American Naturalist |volume=194 |issue=1 |year=2019 |pages=90–103 |issn=0003-0147 |doi=10.1086/703485|pmid=31251653 |bibcode=2019ANat..194...90S |s2cid=133349792 |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306065231/http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-date=6 March 2020 |url-status=live }}</ref><ref name="pmid37458178">{{cite journal |last1=Rozsa |first1=L. | last2=Garay |first2=J. |title= Definitions of parasitism, considering its potentially opposing effects at different levels of hierarchical organization| journal=Parasitology|volume=150 |issue=9 |pages= 761–768|year=2023 |pmid=37458178 |pmc=10478066 |doi=10.1017/S0031182023000598 }}</ref> [[predator|Predatorstvo]] po definiciji nije simbioza, jer je interakcija kratka, ali entomolog [[E. O. Wilson]] je okarakterizirao parazite kao "predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedne".<ref name=Wilson2014>{{cite book |last=Wilson |first=Edward O. |author-link=E. O. Wilson |title=The Meaning of Human Existence |year=2014 |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-87140-480-0 |page=112 |quote=Paraziti su, u jednoj frazi, grabežljivci koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedan. Tolerantni paraziti su oni koji su evoluirali kako bi osigurali vlastiti opstanak i reprodukciju, ali u isto vrijeme uz minimalan bol i troškove za domaćina.}}</ref> U tom okviru postoji mnogo mogućih strategija. [[Taksonom]]i klasificiraju parazite u različite preklapajuće šeme na osnovu njihovih interakcija sa domaćinima i njihovih [[životni ciklus|životnih ciklusa]], koji mogu biti složeni. [[Obligatni parazit]] u potpunosti zavisi od domaćina kako bi završio svoj životni ciklus, dok kod [[fakultativni parazit|fakultativnog parazita]] to nije slučaj. Životni ciklusi parazita koji uključuju samo jednog domaćina nazivaju se "direktni"; oni sa konačnim domaćinom (gdje se parazit razmnožava spolno) i najmanje jednim međudomaćinom nazivaju se "indirektni".<ref>{{cite web |url=http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |title=A Classification of Animal-Parasitic Nematodes |work=plpnemweb.ucdavis.edu |access-date=25 February 2016 |archive-date=6 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006152348/http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm }}</ref><ref>{{cite journal |last=Garcia |first=L. S. |title=Classification of Human Parasites, Vectors, and Similar Organisms |journal=Clinical Infectious Diseases |year=1999 |volume=29 |issue=4 |pages=734–746 |pmid=10589879 |doi=10.1086/520425|doi-access=free}}</ref> Endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi izvan njega, na njegovoj površini.<ref name=Para-Site>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref> Mezoparaziti - poput nekih [[copepoda|veslonožaca]], na primjer - ulaze u otvor u tijelu domaćina i ostaju djelimično ugrađeni tamo.<ref>{{cite journal |last1=Vecchione |first1=Anna |last2=Aznar |first2=Francisco Javier |title=The mesoparasitic copepod Pennella balaenopterae and its significance as a visible indicator of health status in dolphins (Delphinidae): a review |journal=Journal of Marine Animals and Their Ecology |date=2008 |volume=7 |issue=1 |pages=4–11 |url=http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |access-date=11 April 2018 |archive-date=10 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410051646/http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf }}</ref> Neki paraziti mogu biti generalisti, hraneći se širokim spektrom domaćina, ali mnogi paraziti, kao i većina protozoa i [[parazitski crv|helminta]] koji parazitiraju na životinjama, su specijalisti i izuzetno specifični što se tiče domaćina.<ref name=Para-Site/> Rana osnovna, funkcionalna podjela parazita razlikovala je mikroparazite i makroparazite. Svakom od njih dodijeljen je [[matematički model]] kako bi se analiziralo kretanje populacije grupa domaćina i parazita.<ref name="Rollinson"/> Mikroorganizmi i virusi koji se mogu razmnožavati i završiti svoj životni ciklus unutar domaćina poznati su kao mikroparaziti. Makroparaziti su višećelijski organizmi koji se razmnožavaju i završavaju svoj životni ciklus izvan domaćina ili na tijelu domaćina.<ref name="Rollinson"/><ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism {{!}} The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management |encyclopedia=The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management, Blackwell Science |location=Oxford, United Kingdom |year=1998 |edition=1 |isbn=0632055464 |editor=Calow, Peter |via=[[Credo Reference]] |publisher=Blackwell Science }}</ref> Veliki dio razmišljanja o vrstama parazitizma fokusirao se na kopnene životinjske parazite, poput helminta. Oni u drugim okruženjima i sa drugim domaćinima često imaju analogne strategije. Na primjer, jegulja vrste ''[[Simenchelys parasitica]]'' je vjerojatno fakultativni endoparazit koji se oportunistički ukopava i jede bolesne i umiruće ribe.<ref name=Caira1997>{{cite journal |journal=Environmental Biology of Fishes |volume=49 |pages=139–144 |year=1997 |url=https://www.researchgate.net/publication/226076003 |title=Pugnose eels, ''Simenchelys parasiticus'' (Synaphobranchidae) from the heart of a shortfin mako, ''Isurus oxyrinchus'' (Lamnidae) |last1=Caira |first1=J. N. |last2=Benz |first2=G. W. |last3=Borucinska |first3=J. |last4=Kohler |first4=N. E.|issue=1 |doi=10.1023/a:1007398609346 |bibcode=1997EnvBF..49..139C |s2cid=37865366 }}</ref> Insekti koji [[biljojed|jedu biljke]], poput [[štitaste uši|štitastih uši]], [[Aphidoidea|lisnih uši]] i [[gusjenica]], vrlo su slični ektoparazitima, zato što napadaju mnogo veće biljke; služe kao prenosioci bakterija, gljivica i virusa koji uzrokuju [[biljne bolesti]]. Budući da se ženke štitastih ušiju ne mogu kretati, one su obligatni paraziti, trajno pričvršćeni za svoje domaćine.<ref name="Rollinson"/> Senzorni signali koje parazit koristi za identificiranje i približavanje potencijalnom domaćinu poznati su kao "znakovi domaćina". Takvi znakovi mogu uključivati, na primjer, vibracije,<ref>{{cite journal |last=Lawrence |first=P. O. |year=1981 |title=Host vibration—a cue to host location by the parasite, ''Biosteres longicaudatus'' |journal=Oecologia |volume=48 |issue=2 |pages=249–251 |pmid=28309807 |doi=10.1007/BF00347971 |bibcode=1981Oecol..48..249L |s2cid=6182657 }}</ref> izdahnuti [[ugljen dioksid]], mirise kože, vizualne i toplinske znakove i vlagu.<ref>{{cite journal |last=Cardé |first=R. T. |year=2015 |title=Multi-cue integration: how female mosquitoes locate a human host|journal=Current Biology |volume=25 |issue=18 |pages=R793–R795 |doi=10.1016/j.cub.2015.07.057 |pmid=26394099 |doi-access=free |bibcode=2015CBio...25.R793C }} {{open access}}</ref> [[Parazitske biljke]] mogu koristiti, na primjer, svjetlost, fiziohemiju domaćina i isparljive tvari za prepoznavanje potencijalnih domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Randle |first1=C. P. |last2=Cannon |first2=B. C. |last3=Faust |first3=A. L. |display-authors=etal |year=2018 |title=Host Cues Mediate Growth and Establishment of Oak Mistletoe (Phoradendron leucarpum, Viscaceae), an Aerial Parasitic Plant |journal=Castanea |volume=83 |issue=2 |pages=249–262 |doi=10.2179/18-173 |s2cid=92178009 }}</ref> === Glavne strategije === Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]], i to [[parazitska kastracija]]; direktno prenosivi parazitizam; [[wikt:trophic|trofički]] prenosivi parazitizam; [[prenosilac bolesti|vektorski]] prenosivi parazitizam; [[parazitoid]]izam; i mikropredacija. One se primjenjuju na parazite čiji su domaćini biljke, kao i životinje.<ref name=Rollinson>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |editor1=Rollinson, D. |editor2=Hay, S. I. |title=The Many Roads to Parasitism: A Tale of Convergence |journal=Advances in Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=9y4AlXka7t0C&pg=PA28 |year=2011 |volume=74 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-385897-9 |pages=27–28 |doi=10.1016/B978-0-12-385897-9.00001-X |pmid=21295676 |url-access=subscription }}</ref><ref name=PoulinRandhawa2015>{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert |author1-link=Robert Poulin (zoologist) |last2=Randhawa |first2=Haseeb S. |title=Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics |journal=Parasitology |date=February 2015 |volume=142 |issue=Suppl 1 |pages=S6–S15 |doi=10.1017/S0031182013001674 |pmc=4413784 |pmid=24229807}} {{open access}}</ref> Ove strategije predstavljaju [[adaptacija|adaptivne vrhunce]]; moguće su i međustrategije, ali organizmi u mnogim različitim skupinama su se dosljedno [[konvergentna evolucija|ograničili]] na ovih šest, koje su evolutivno stabilne.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Perspektiva o evolucijskim opcijama može se dobiti razmatranjem četiri ključna pitanja: utjecaj na [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina parazita; broj domaćina koje imaju po životnoj fazi; da li je domaćin spriječen u razmnožavanju; i da li učinak zavisi od intenziteta (broj parazita po domaćinu). Iz ove analize, pojavljuju se glavne evolucijske strategije parazitizma, uz predatorstvo.<ref name=LaffertyKuris2002>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Kuris |first2=A. M. |date=2002 |url=http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue=11 |pages=507–513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003124738/http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |archive-date=3 October 2019}}</ref> {|class="wikitable" |+ Evolucijske strategije u parazitizmu i predatorstvu<ref name=LaffertyKuris2002/><br/>({{font color|green|Zavisno od intenziteta: zelena, normalan tekst}};<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Nezavisno od intenziteta: ljubičasta, kurziv}}'') ! [[Adaptivna vrijednost]] domaćina !! Jedan domaćin, preživljava !! Jedan domaćin, umire !! Više domaćina |- |'''Može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost > 0)''' ||{{font color|green|Normalni parazit}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Patogen}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosiv parazit}}{{efn|Trofički prenosivi paraziti prenose se na svog konačnog domaćina, predatora, kada on pojede njihovog međudomaćina. Ovi paraziti često mijenjaju ponašanje svojih međudomaćina na takav način da povećavaju šansu da on bude pojeden, npr. navode ih na penjanje na vidljivo mjesto: ovo dovodi do prenosa parazita po cijenu života međudomaćina.}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Trofički prenosiv patogen}}'' ||{{font color|green|Mikropredator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Mikropredator}}'' |- |'''Ne može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost = 0)''' ||{{font color|green|----- }}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazit-kastrator}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosivi parazit-kastrator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazitoid}}'' ||{{font color|green|Društveni predator}}{{efn|[[Vuk]] je društveni predator koji lovi u čoporima; [[puma]] je samotni predator i lovi sama. Ni jedna od te dvije strategije se konvencionalno ne smatra parazitskom.<ref name=LaffertyKuris2002/>}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Samotni predator}}'' |} ==== Parazitska kastracija ==== {{main|Parazitska kastracija}} [[File:Sacculina carcini.jpg|thumb|Parazitski kastrator ''[[Sacculina carcini]]'' (osvijetljen) pričvršćen za [[Liocarcinus holsatus|svog raka-domaćina]]]] [[parazitska kastracija|Parazitski kastratori]] djelimično ili potpuno uništavaju sposobnost razmnožavanja svog domaćina, preusmjeravajući energiju koja bi otišla u razmnožavanje u rast domaćina i parazita, ponekad uzrokujući gigantizam domaćina. Ostali sistemi domaćina ostaju netaknuti, što mu omogućava da preživi i održi parazita.<ref name=PoulinRandhawa2015/>{{sfn|Poulin|2007|p=111}} Parazitski [[rak]]ovi kao što su oni iz specijaliziranog roda [[Cirripedia|vitičara]] roda ''[[Sacculina]]'' posebno uzrokuju oštećenja na gonadama svojih mnogobrojnih vrsta<ref name="Elumalai Viswanathan Pravinkumar Raffi">{{cite journal |last1=Elumalai |first1=V. |last2=Viswanathan |first2=C. |last3=Pravinkumar |first3=M. |last4=Raffi |first4=S. M. |title=Infestation of parasitic barnacle Sacculina spp. in commercial marine crabs |journal=Journal of Parasitic Diseases |volume=38 |issue=3 |date=2013 |doi=10.1007/s12639-013-0247-z |pmid=25035598 |pages=337–339|pmc=4087306 }}</ref> rakova-domaćina. U slučaju ''Sacculina'', testisi više od dvije trećine njihovih domaćina dovoljno degeneriraju da takvi mužjaci razviju [[sekundarne spolne karakteristike]] ženki kao što su širi trbuh, manja [[kliješta (rak)|kliješta]] i udovi za hvatanje jaja. Različite vrste helminta kastriraju svoje domaćine (kao što su insekti i puževi). To se može desiti direktno, bilo mehanički, hraneći se njihovim gonadama, ili izlučivanjem hemikalije koja uništava reproduktivne ćelije; ili indirektno, bilo lučenjem hormona ili preusmjeravanjem nutrijenata. Na primjer, [[trematoda]] ''[[Zoogonus lasius]]'', čije [[Faze životnog ciklusa trematoda|sporociste]] nemaju usta, hemijski kastrira međuplimnog morskog puža ''[[Tritia obsoleta]]'', razvijajući se u njegovim gonadama i ubijajući njegove reproduktivne ćelije.{{sfn|Poulin|2007|p=111}}<ref name=Cheng13>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=d4GQlYzode8C&pg=PA13 |year=2012 |publisher=Elsevier Science |isbn=978-0-323-14010-2 |pages=13–15}}</ref> ==== Direktni prenos ==== [[File:Male human head louse.jpg|thumb|[[Pediculus humanus capitis|Uši glave]] su direktno prenosivi [[obligatni parazit|obligatni ektoparaziti]]]] U direktno prenosive parazite, kojima nije potreban vektor da bi dospjeli do novih domaćina, spadaju paraziti kopnenih kičmenjaka poput ušiju i grinja, morski paraziti poput [[Copepoda|veslonožaca]] i [[Cyamidae|cijamoidnih]] [[Amphipoda|amfipoda]], [[Monogenea|jednorodni metilji]], kao i mnoge vrste valjkastih crva, gljivica, protozoa, bakterija i virusa. Bilo da se radi o endo- ili ektoparazitima, svaki ima samo jednu vrstu-domaćina. Unutar te vrste, većina jedinki je slobodna ili gotovo slobodna od parazita, dok manjina nosi veliki broj parazita; to je poznato kao [[agregirana distribucija]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> {{anchor|Autoinfection}} ==== Trofički prenos ==== [[File:Clonorchis sinensis 2.png|thumb|''[[Clonorchis sinensis]]'', kineski jetreni metilj, prenosi se trofički]] [[wikt:trophic|Trofički]] prenosivi paraziti se prenose tako što ih domaćin pojede. Uključuju [[trematoda|metilje]] (sve osim [[Schistosoma|šiztosoma]]), [[Cestoda|trakavice]], [[acanthocephala|akantocefalane]], [[Pentastomida|pentastomide]], mnoge [[Nematoda|valjkaste crve]] i mnoge protozoe kao što je ''[[Toxoplasma]]''.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Imaju složene životne cikluse koji uključuju domaćine u vidu dvije ili više različitih vrsta. U svom juvenilnom stadiju inficiraju i često se [[cista|encistiraju]] u međudomaćinu. Kada životinju-međudomaćina pojede predator - konačni domaćin - parazit preživljava proces probave i sazrijeva u odraslu jedinku; neki žive kao [[crijevni parazit]]i. Mnogi trofički prenosivi paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje]] svojih posrednih domaćina, povećavajući šanse da ih grabežljivac pojede. Kao i kod direktno prenosivih parazita, distribucija trofički prenosivih parazita među jedinkama-domaćinima je agregirana.<ref name=PoulinRandhawa2015/> [[Koinfekcija]] više parazita je česta.<ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=F. E. |url=https://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202083654/http://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-date=2 December 2017 |url-status=live |title=Concomitant infections, parasites and immune responses |series=122 |journal=Parasitology |volume=Supplement |pages=S23–38 |year=2001 |pmid=11442193 |doi =10.1017/s003118200001698x |s2cid=150432 }}</ref> [[Strongyloides stercoralis|Autoinfekcija]], gdje se (izuzetno) cijeli [[reproduktivni ciklus|životni ciklus]] parazita odvija u jednom primarnom domaćinu, ponekad se može javiti kod helminta kao što je ''[[Strongyloides stercoralis]]''.<ref name=ASP>{{cite web |title=Helminth Parasites |url=http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |publisher=Australian Society of Parasitology |access-date=9 October 2017 |archive-date=19 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019032143/http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |url-status=live }}</ref> ==== Prenos vektorom ==== {{further|Vektorske zarazne bolesti}} [[File:Trypanosoma sp. PHIL 613 lores.jpg|thumb|[[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi]] protozojski endoparazit ''[[Trypanosoma]]'' među ljudskim [[crvena krvna zrnca|crvenim krvnim zrncima]]]] [[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi paraziti]] se za prenos sa jednog konačnog domaćina na drugog oslanjaju na treću stranu - međudomaćina - pri čemu se parazit ne razmnožava spolno.<ref name=Para-Site/><ref name=PoulinRandhawa2015/> Ovi paraziti su mikroorganizmi, odnosno [[protozoa|protozoe]], [[bakterije]] ili [[virus]]i, često unutarćelijski [[patogen]]i (uzročnici bolesti).<ref name=PoulinRandhawa2015/> Njihovi prenosnici su uglavnom [[hematofagija|hematofagni]] člankonošci poput buha, ušiju, krpelja i komaraca.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref>{{cite web |url=http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |title=Pathogenic Parasitic Infections |publisher=PEOI |access-date=18 July 2013 |archive-date=29 October 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193623/http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |url-status=live }}</ref> Na primjer, jelenski krpelj ''[[Ixodes scapularis]]'' djeluje kao prenosnik bolesti uključujući [[lajmska bolest|lajmsku bolest]], [[babezioza|babeziozu]] i [[humana granulocitna anaplazmoza|anaplazmozu]].<ref name=pmid11450660>{{cite journal |last=Steere |first=A. C. |title=Lyme disease |journal=[[New England Journal of Medicine]] |volume=345 |issue=2 |pages=115–125 |date=July 2001 |pmid=11450660 |doi=10.1056/NEJM200107123450207 }}</ref> Protozojski endoparaziti, poput [[malarija|malarijskih]] parazita iz roda ''[[Plasmodium]]'' i parazita bolesti spavanja iz roda ''[[Trypanosoma]]'', imaju infektivne stadije u krvi domaćina, a prenose se na nove domaćine ugrizima insekata.<ref name="PollittMacGregor2011">{{cite journal |last1=Pollitt |first1=Laura C. |last2=MacGregor |first2=Paula |last3=Matthews |first3=Keith |last4=Reece |first4=Sarah E. |title=Malaria and trypanosome transmission: different parasites, same rules? |journal=Trends in Parasitology |volume=27 |issue=5 |year=2011 |pages=197–203 |doi=10.1016/j.pt.2011.01.004|pmid=21345732 |pmc=3087881 }}</ref> ==== Parazitoidi ==== {{main|Parazitoid|parazitska osa}} [[Parazitoidi]] su insekti koji prije ili kasnije ubijaju svoje domaćine, što njihov odnos dovodi u blizak odnos s [[predator]]stvom.<ref>{{cite journal |last1=Stevens |first1=Alison N. P. |title=Predation, Herbivory, and Parasitism |journal=Nature Education Knowledge |date=2010 |volume=3 |issue=10 |page=36 |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |access-date=12 February 2018 |quote=Predatorstvo, biljojedstvo i parazitizam postoje duž kontinuuma težine u smislu stepena u kojem negativno utiču na sposobnost organizma da se nosi sa zdravljem. ... U većini slučajeva, paraziti ne ubijaju svoje domaćine. Međutim, izuzetak se javlja kod parazitoida, koji zamagljuju granicu između parazitizma i predatorstva. |archive-date=30 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930230324/http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |url-status=live }}</ref> Većina parazitoida su [[parazitska osa|parazitoidne ose]] ili drugi [[opnokrilci]]; drugi uključuju [[dvokrilci|dvokrilce]] poput [[Phoridae|određenih]] muha. Mogu se podijeliti u dvije skupine, idiobionte i koinobionte, koji se razlikuju u ishodu za domaćina.<ref name=GullanCranston2010>{{cite book |last1=Gullan |first1=P. J. |last2=Cranston |first2=P. S. |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |url-access=limited |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n332 308], 365–367, 375, 440–441}}</ref> [[Parazitoid|Idiobiontski]] parazitoidi ubadaju svoj često velik plijen prilikom hvatanja, ubijajući ga odmah ili ga paralizirajući. Imobilizirani plijen se zatim odnosi u gnijezdo, ponekad zajedno s drugim plijenom ako nije dovoljno velik da podrži parazitoida tokom njegovog razvoja. [[leglica|Jaje se polaže]] na vrh plijena, a gnijezdo se zatim zatvara. Parazitoid se brzo razvija kroz svoje larvalne i pupalne faze, [[masovno opskrbljivanje|hraneći se hranom]] koja mu je ostavljena.<ref name=GullanCranston2010/> [[Parazitoid|Koinobiontski]] parazitoidi, među koje spadaju [[Diptera|muhe]] i ose, polažu svoja jaja u domaćine-mladunce, obično ličinke. Omogućeno im je da nastave da rastu, tako da se domaćin i parazitoid razvijaju zajedno tokom dužeg perioda, koji završava kada se parazitoidi pojave u odraslom obliku, ostavljajući plijen mrtav, pojeden iznutra. Neki koinobionti reguliraju razvoj svog domaćina, na primjer, sprečavaju ga da se [[kukuljica|ukukulji]] ili ga tjeraju da [[ekdizis|odbacuje ljušturu]] kad god je parazitoid spreman za odbacivanje ljušture. Oni to mogu učiniti tako što stvaraju hormone koji oponašaju odgovarajuće hormone domaćina ([[ekdisteroid]]e) ili regulirajući endokrini sistem domaćina.<ref name=GullanCranston2010/> <gallery mode="packed"> File:Live Tetragnatha montana (RMNH.ARA.14127) parasitized by Acrodactyla quadrisculpta larva (RMNH.INS.593867) - BDJ.1.e992.jpg |[[parazitoid|Idiobiontske]] [[parazitska osa|parazitoidne ose]] odmah paraliziraju svoje domaćine kako bi ih njihove larve ([[Pimplinae]], na slici) pojele.<ref name=PoulinRandhawa2015/> File:CSIRO ScienceImage 2357 Spotted alfalfa aphid being attacked by parasitic wasp.jpg|[[parazitoid|Koinobiontske]] parazitoidne ose poput [[Braconidae|brakonida]] prikazanog na slici polažu jaja u svoje domaćine putem [[leglica|leglice]], nakon čega oni nastavljaju rasti i odbacivati ljušturu. File:Female Apocephalus borealis ovipositing into the abdomen of a worker honey bee.png|Muha iz porodice [[Phoridae]] (u sredini lijevo) [[leglica|polaže jaja]] u trbuh [[medonosna pčela|medonosne pčele]]-radilice, [[Parazit koji mijenja ponašanje|mijenjajući njeno ponašanje]]. </gallery> {{anchor|Micropredator}} ==== Mikropredatori ==== [[File:Anopheles minimus.jpg|thumb|[[komarac|Komarci]] su mikropredatori i značajni prenosioci bolesti]] Mikropredator napada više od jednog domaćina, smanjujući adaptivnu vrijednost svakog domaćina za barem malu količinu, i u kontaktu je s jednim domaćinom samo povremeno. Ovo ponašanje čini mikropredatore pogodnim prenosiocima, zato što mogu prenositi manje parazite s jednog domaćina na drugog.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=LaffertyKuris2002/><ref name="Wilson2017">{{cite journal |last1=Wilson |first1=Anthony J. |display-authors=etal |title =What is a vector? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=372 |issue=1719 |date=March 2017 |doi=10.1098/rstb.2016.0085 |pmid=28289253 |article-number=20160085 |pmc=5352812}}</ref> Većina mikropredatora su [[hematofagija|hematofagni]], što znači da se hrane krvlju. To obuhvata crve poput [[pijavica]], rakove poput pripadnika [[Branchiura]] i jednakonošce iz porodice [[Gnathiidae]], razne [[dvokrilci|dvokrilce]] poput komaraca i [[cece muva|ce-ce muha]], druge člankonošce poput buha i krpelja, kičmenjake poput [[paklara]] i sisare poput [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> === Strategije prenosa === [[File:Entamoeba histolytica life cycle-en.svg|thumb|upright=1.7<!--format for legibility of multi-image diagram-->|[[Životni ciklus]] ''[[Entamoeba histolytica]]'', anaerobne parazitske protozoe koja se prenosi [[fekalno-oralni put|fekalno-oralnim putem]].]] Paraziti koriste različite metode za inficiranje životinjskih domaćina, uključujući fizički kontakt, [[fekalno-oralni put]], slobodnoživeće zarazne stadije i prenosnike, što odgovara njihovim različitim domaćinima, životnim ciklusima i ekološkim kontekstima.<ref name=Godfrey2013>{{cite journal |last=Godfrey |first=Stephanie S. |title=Networks and the ecology of parasite transmission: A framework for wildlife parasitology |journal=Wildlife |date=December 2013 |volume=2 |pages=235–245 |doi=10.1016/j.ijppaw.2013.09.001 |pmid=24533342 |pmc=3862525|bibcode=2013IJPPW...2..235G }}</ref> Primjeri koji prikazuju neke od mnogih mogućih kombinacija dati su u tabeli. {|class="wikitable sortable" |+ Primjeri metoda prenošenja u različitim ekološkim kontekstima<ref name=Godfrey2013/> ! Parazit !! Domaćin !! Način prijenosa !! Ekološki kontekst |- |''[[Gyrodactylus turnbulli]]''<br/>([[Monogenea|jednorodni metilj]]) ||''[[Poecilia reticulata]]''<br/>(riba) ||fizički kontakt ||društveno ponašanje |- |[[Valjkasti crv]]i<br/>npr. ''[[Strongyloides]]'' ||''[[Macaca fuscata]]''<br/>(japanski makaki) ||fekalno-oralno || društveno ponašanje<br/>(čišćenje) |- |''[[Heligmosomoides polygyrus]]''<br/>(valjkasti crv) ||''[[Apodemus flavicollis]]''<br/>(žutogrli miš) ||fekalno-oralno ||prijenos putem spolnih odnosa <br/>(većinom na mužjake) |- |''[[Amblyomma]]''<br/>(krpelj) ||''[[Sphenodon punctatus]]''<br/>(tuatara) ||slobodnoživeći infektivni stadiji ||društveno ponašanje |- |''[[Plasmodium]]''<br/>([[malarija|malarični]] parazit) ||[[Ptice]], [[sisari]]<br/>(uklj. ljude) ||''[[Anopheles]]'' (prijenos komarcima,<br/>koje privlači miris<br/>inficiranog ljudskog domaćina<ref name="de Boer2017">{{cite journal |last1=de Boer |first1=Jetske G. |last2=Robinson |first2=Ailie |last3=Powers |first3=Stephen J. |last4=Burgers |first4=Saskia L. G. E. |last5=Caulfield |first5=John C. |last6=Birkett |first6=Michael A. |last7=Smallegange |first7=Renate C. |last8=van Genderen |first8=Perry J. J. |last9=Bousema |first9=Teun |last10=Sauerwein |first10=Robert W. |last11=Pickett |first11=John A. |last12=Takken |first12=Willem |last13=Logan |first13=James G. |title=Odours of Plasmodium falciparum-infected participants influence mosquito–host interactions |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=9283 |date=August 2017 |doi=10.1038/s41598-017-08978-9 |doi-access=free|pmid=28839251 |pmc=5570919 |bibcode=2017NatSR...7.9283D }}</ref> ||— |} === Varijante === Među mnogim varijantama parazitskih strategija su hiperparazitizam,<ref name=Dissanaike1957/> društveni parazitizam,<ref name=Thomas2010/> parazitizam legla,<ref name=Payne1997/> kleptoparazitizam,<ref name=SlaterRosenblatt2005/> spolni parazitizam<ref name=Pietsch2005/> i adelfoparazitizam.<ref name=Rochat2001/> ==== Hiperparazitizam ==== {{main|Hiperparazit}} [[Hiperparazit]]i se hrane drugim parazitima, kao što su protozoe koje žive u parazitskim helmintima,<ref name=Dissanaike1957>{{cite journal |last1=Dissanaike |first1=A. S. |title=On Protozoa hyperparasitic in Helminth, with some observations on ''Nosema helminthorum'' Moniez, 1887 |journal=Journal of Helminthology |date=1957 |volume=31 |issue=1–2 |pages=47–64 |pmid=13429025 |doi=10.1017/s0022149x00033290|s2cid=35487084 }}</ref> ili su fakultativni ili obligatni parazitoidi čiji su domaćini drugi paraziti ili parazitoidi.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=GullanCranston2010/> Javljaju se i nivoi parazitizma koji prelaze sekundarne, naročito među fakultativnim parazitoidima. U sistemima [[šiška|hrastovih šiški]] može postojati do četiri nivoa parazitizma.<ref>{{cite journal |last=Askew |first=R. R. |url=https://www.researchgate.net/publication/238289888 |title=On the Biology of the Inhabitants of Oak Galls of Cynipidae (Hymenoptera) in Britain |journal=Transactions of the Society for British Entomology |date=1961 |volume=14 |pages=237–268}}</ref> Hiperparaziti mogu kontrolirati populacije svojih domaćina i koriste se u tu svrhu [[biološko suzbijanje štetočina|u poljoprivredi]], a donekle i u [[medicina|medicini]]. Kontrolni efekti mogu se vidjeti u načinu na koji [[hipovirus|virus CHV1]] pomaže u kontroli štete koju [[Cryphonectria parasitica|kestenova palež]] (''Cryphonectria parasitica'') nanosi [[Castanea dentata|američkim kestenima]], te u načinu na koji [[bakteriofag]]i mogu ograničiti bakterijske infekcije. Vjerojatno je, iako slabo istraženo, da većina patogenih mikroparazita ima hiperparazite koji bi se mogli pokazati kao veoma korisni i u poljoprivredi i u medicini.<ref name="ParrattLaine2016">{{cite journal |last1=Parratt |first1=Steven R. |last2=Laine |first2=Anna-Liisa |title=The role of hyperparasitism in microbial pathogen ecology and evolution |journal=The ISME Journal |volume=10 |issue=8 |date=January 2016|doi=10.1038/ismej.2015.247 |pmid=26784356 |pages=1815–1822|pmc=5029149 |bibcode=2016ISMEJ..10.1815P }}</ref> ==== Društveni parazitizam ==== {{further|Mirmekomorfija|kukavičja pčela|Emeryjevo pravilo}} Društveni paraziti koriste prednosti interspecijskih interakcija između pripadnika [[eusocijalnih]] životinja poput [[mrav]]a, [[termit]]a i [[bumbar]]a. Primjeri uključuju velikog plavog leptira, ''[[Phengaris arion]]'', čije larve koriste [[Mirmekomorfija|mirmekomorfiju]] (imitiranje mrava) za parazitiranje na određenim mravima,<ref name="Thomas2010">{{cite journal |last1=Thomas |first1=J. A. |last2=Schönrogge |first2=K. |author3=Bonelli, S. |author4=Barbero, F. |author5=Balletto, E. |title=Corruption of ant acoustical signals by mimetic social parasites: ''Maculinea'' butterflies achieve elevated status in host societies by mimicking the acoustics of queen ants |journal=Commun Integr Biol |volume=3 |issue=2 |pages=169–171 |year=2010 |pmid=20585513 |pmc=2889977 |doi=10.4161/cib.3.2.10603}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', bumbara koji napada košnice drugih pčela i preuzima razmnožavanje dok njihove mlade odgajaju radnici-domaćini, i ''[[Melipona scutellaris]]'', eusocijalnu pčelu čije matice bježe od radnika-ubica i napadaju drugu koloniju bez matice.<ref>{{Cite journal |first1=Annette |last1=Van Oystaeyen |first2=Denise |last2=Araujo Alves |first3=Ricardo |last3=Caliari Oliveira |first4=Daniela |last4=Lima do Nascimento |first5=Fábio |last5=Santos do Nascimento |first6=Johan |last6=Billen |first7=Tom |last7=Wenseleers |title=Sneaky queens in ''Melipona'' bees selectively detect and infiltrate queenless colonies |journal=Animal Behaviour |date=September 2013 |volume=86 |issue=3 |pages=603–609 |doi=10.1016/j.anbehav.2013.07.001 |bibcode=2013AnBeh..86..603V |citeseerx=10.1.1.309.6081 |s2cid=12921696 }}</ref> Ekstreman primjer interspecijskog društvenog parazitizma uočen je kod mrava vrste ''[[Tetramorium inquilinum]]'', obligatnih parazita koji žive isključivo na leđima drugih mrava roda ''[[Tetramorium]]''.<ref>{{cite web |url=https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |title=Social Parasites in the Ant Colony |publisher=Antkeepers |access-date=4 April 2016 |archive-date=24 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160424122522/https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |url-status=live }}</ref> Mehanizam za evoluciju društvenog parazitizma prvi je predložio Carlo Emery 1909. godine.<ref>{{Cite journal |last=Emery |first=Carlo |date=1909 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen un myrmekophilen Ameisen |journal=Biologischen Centralblatt |volume=29 |pages=352–362}}</ref> Sada poznat kao "[[Emeryjevo pravilo]]", ono navodi da društveni paraziti imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima i da su često pripadnici istog roda.<ref name="RD">{{cite web |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |access-date=29 October 2010 |archive-date=18 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200518111632/https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421/ |url-status=live }}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=C. |url=https://archive.org/details/ants_11715/page/n1 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |journal=Biologisches Centralblatt |date=1909 |volume=29 |pages=352–362}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bourke |first1=Andrew F. G. |last2=Franks |first2=Nigel R. |date=July 1991 |title=Alternative adaptations, sympatric speciation and the evolution of parasitic, inquiline ants |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=43 |issue=3 |pages=157–178 |doi=10.1111/j.1095-8312.1991.tb00591.x |bibcode=1991BJLS...43..157B |issn=0024-4066}}</ref> Intraspecijski društveni parazitizam se javlja kod parazitskog dojenja, gdje neke mlade jedinke uzimaju mlijeko od ženki s kojima nisu u srodstvu. Kod kapucina vrste ''[[Cebus olivaceus]]'', ženke višeg ranga ponekad uzimaju mlijeko od ženki nižeg ranga bez ikakve recipročne koristi.<ref name=obrien5>{{cite journal |last=O'Brien |first=Timothy G. |title=Parasitic nursing behavior in the wedge-capped capuchin monkey (''Cebus olivaceus'') |journal=American Journal of Primatology |year=1988 |volume=16 |issue=4 |pages=341–344 |doi =10.1002/ajp.1350160406 |pmid=32079372 |s2cid=86176932 }}</ref> ==== Parazitizam legla ==== {{further|Parazitizam legla}} Kod [[Parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćini pate od povećanih roditeljskih ulaganja i potrošnje energije u svrhu hranjenja parazitskih mladunaca, koji su obično veći od mladunaca domaćina. Stopa rasta mladunaca domaćina je usporena, što smanjuje adaptivnu vrijednost domaćina. Paraziti legla uključuju ptice iz različitih porodica kao što su [[Molothrus|kravarke]], [[Viduidae|udovice]], [[Cuculidae|kukavice]] i [[Heteronetta atricapilla|crnoglave patke]]. One ne grade vlastita gnijezda, već polažu jaja u gnijezdima drugih vrsta. U porodici [[Cuculidae]], preko 40% [[vrsta]] kukavica su obligatni paraziti legla, dok su drugi ili fakultativni paraziti legla ili pružaju roditeljsku brigu.<ref>{{Cite book |last=Payne |first=R. B. |title=The Cuckoos |date=September 15, 2005 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-850213-5 |edition=1st |location=Oxford |language=en}}</ref> Jaja nekih parazita legla [[mimikrija|liče]] na jaja domaćina, dok jaja nekih kravarica imaju čvrste ljuske, što otežava domaćinima da ih unište kljucanjem, a oba mehanizma impliciraju selekciju domaćina protiv parazitskih jaja.<ref name=Payne1997>{{cite book |last=Payne |first=R. B. |date=1997 |chapter=Avian brood parasitism |editor1=Clayton, D. H. |editor2=Moore, J. |title=Host–parasite evolution: General principles and avian models |pages=[https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 338–369] |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-854892-8 |chapter-url=https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Rothstein |first1=S. I. |year=1990 |title=A model system for coevolution: avian brood parasitism |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |volume=21 |pages=481–508 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.21.1.481}}</ref><ref name="DeMarsico2013">{{cite journal |last1=De Marsico |first1=M. C. |last2=Gloag |first2=R. |last3=Ursino |first3=C. A. |last4=Reboreda |first4=J. C. |title=A novel method of rejection of brood parasitic eggs reduces parasitism intensity in a cowbird host |journal=Biology Letters |volume=9 |issue=3 |date=March 2013 |doi=10.1098/rsbl.2013.0076 |pmid=23485877 |article-number=20130076|pmc=3645041 }}</ref> Odrasla ženka [[Cuculus canorus|evropske kukavice]] također imitira predatora, [[Accipiter nisus|evropskog kobca]], što joj daje vremena da neopaženo položi jaja u gnijezdo domaćina.<ref name=Welbergen2011>{{cite journal |last1=Welbergen |first1=J. |last2=Davies |first2=N. B. |year=2011 |title=A parasite in wolf's clothing: hawk mimicry reduces mobbing of cuckoos by hosts |journal=[[Behavioral Ecology (journal)|Behavioral Ecology]] |volume=22 |issue=3 |pages=574–579 |doi=10.1093/beheco/arr008|doi-access=free }}</ref> Domaćinske vrste se često bore protiv mimikrije parazitskih jaja [[Polimorfizam (biologija)|polimorfizmom]] jaja, što znači da imaju dva ili više [[fenotip]]ova jaja unutar jedne populacije. Višestruki fenotipovi jaja domaćina smanjuju vjerojatnoću da parazitska vrsta precizno "uskladi" svoja jaja s jajima domaćina.<ref>{{Cite journal |last=Yang |first=C. |first2=X. |last2=Si |first3=W. |last3=Liang |first4=A. P. |last4=Møller |title=Spatial variation in egg polymorphism among cuckoo hosts across 4 continents |journal=Current Zoology |date=2020 |volume=66 |issue=5 |pages=477–483 |doi=10.1093/cz/zoaa011 |pmid=33293928 |pmc=7705517 |via=Oxford Academic}}</ref> ==== Kleptoparazitizam ==== {{further|Kleptoparazitizam}} U slučaju [[Kleptoparazitizam|kleptoparazitizma]] (od grčkog κλέπτης (''kleptēs''), "lopov"), paraziti kradu hranu koju domaćin prikupi. Parazitizam se često vrši na bliskim srodnicima, bilo unutar iste vrste ili između različitih vrsta unutar istog roda ili porodice. Na primjer, mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] polažu jaja u ćelijama košnica drugih [[pčela]] iz iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |author3=Snowdon, Charles T. |author4=Roper, Timothy J. |author5=Brockmann, H. Jane |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Naguib, Marc |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> Kleptoparazitizam je generalno rijedak, ali uočljiv kod ptica; neke, poput [[pomornici|pomornika]], specijalizirane su za krađu hrane od drugih morskih ptica, neumoljivo ih progoneći dok ne povrate svoj ulov.<ref name="Furness1978">{{cite journal |last=Furness |first=R. W. |title=Kleptoparasitism by great skuas (''Catharacta skua'' Brünn.) and Arctic skuas (''Stercorarius parasiticus'' L.) at a Shetland seabird colony |journal=Animal Behaviour |volume=26 |year=1978 |doi=10.1016/0003-3472(78)90107-0 |pages=1167–1177|bibcode=1978AnBeh..26.1167F |s2cid=53155057 }}</ref> ==== Spolni parazitizam ==== {{main|Spolni parazitizam}} Jedinstven pristup se vidi kod nekih vrsta [[Lophiiformes|grdobina]], kao što je ''[[Ceratias holboelli]]'', gdje su mužjaci svedeni na sitne [[Spolni parazitizam|spolne parazite]], potpuno ovisne o ženkama vlastite vrste za preživljavanje, i žive trajno pričvršćeni ispod tijela ženke i nesposobni su da se sami brinu o sebi. Ženka hrani mužjaka i štiti ga od predatora, dok mužjak ne daje ništa zauzvrat osim sperme koja je ženki potrebna za stvaranje sljedeće generacije.<ref name=Pietsch2005>{{cite journal |last=Pietsch |first=Theodore W. |title=Dimorphism, parasitism, and sex revisited: modes of reproduction among deep-sea ceratioid anglerfishes (Teleostei: Lophiiformes) |journal=Ichthyological Research |date=25 August 2005 |volume=52 |issue=3 |pages=207–236 |doi=10.1007/s10228-005-0286-2|bibcode=2005IchtR..52..207P |s2cid=24768783 }}</ref> ==== Adelfoparazitizam ==== Adelfoparazitizam (od grčkog ἀδελφός (''adelphós''), brat<ref>{{cite book |last1=Maggenti |first1=Armand R. |last2=Maggenti |first2=Mary Ann |last3=Gardner |first3=Scott Lyell |title=Online Dictionary of Invertebrate Zoology |url=http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418031907/http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-date=18 April 2018 |publisher=University of Nebraska |page=22 |date=2005}}</ref>), također poznat kao parazitizam među srodnicima, javlja se kada je domaćinska vrsta u bliskom srodstvu s parazitom, koji je često iz iste porodice ili roda.<ref name=Rochat2001>{{cite journal |last1=Rochat |first1=Jacques |last2=Gutierrez |first2=Andrew Paul |title=Weather-mediated regulation of olive scale by two parasitoids |journal=Journal of Animal Ecology |date=May 2001 |volume=70 |issue=3 |pages=476–490 |doi=10.1046/j.1365-2656.2001.00505.x|bibcode=2001JAnEc..70..476R |s2cid=73607283 |doi-access=free }}</ref> Kod parazitoida mušice vrste ''[[Encarsia perplexa]]'', nesparene ženke mogu polagati [[ploidija|haploidna]] jaja u potpuno razvijene larve vlastite vrste, stvarajući muško potomstvo,<ref>{{cite web |title=Featured Creatures. ''Encarsia perplexa'' |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |publisher=University of Florida |access-date=6 January 2018 |archive-date=5 January 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180105061019/http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |url-status=live }}</ref> dok morski crv vrste ''[[Bonellia viridis]]'' ima sličnu reproduktivnu strategiju, iako su larve [[plankton]]ske.<ref name="BerecSchembri2005">{{cite journal |last1=Berec |first1=Ludek |last2=Schembri |first2=Patrick J. |last3=Boukal |first3=David S. |url=https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003131349/https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Sex determination in ''Bonellia viridis'' (Echiura: Bonelliidae): population dynamics and evolution |journal=Oikos |volume=108 |issue=3 |year=2005 |pages=473–484 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13350.x|bibcode=2005Oikos.108..473B }}</ref> ==== Ilustracije ==== Na ilustracijama su prikazani primjeri glavnih strategija parazitizma. <gallery class="center" mode="nolines" widths="180px"> File:Pteromalid hyperparasitoid.jpg|Hiperparazitoidna [[Pteromalidae|pteromalidna osa]] na čahurama svog domaćina, koja je i sama parazitoidna [[Braconidae|brakonidna osa]]. File:Maculinea arion Large Blue Upperside SFrance 2009-07-18.jpg|[[Phengaris arion|Pjegavi mravnik]] [[mirmekomorfija|imitira mrave]] i društveni je parazit. File:Eastern Phoebe-nest-Brown-headed-Cowbird-egg.jpg|Kod [[parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćin odhranjuje mladunce druge vrste: na slici jaje [[Molothrus|kravarke]] u gnijezdu ''[[Sayornis phoebe]]''. File:Great Skua (cropped).jpg|[[Veliki pomornik]] je moćan [[kleptoparazit]] koji neumorno progoni druge morske ptice sve dok ne povrate svoj ulov. File:Северная церапия (cropped).jpg|Mužjak vrste [[Lophiiformes|grdobine]] ''[[Ceratias holboelli]]'' živi kao sićušni [[spolni parazitizam|spolni parazit]] trajno pričvršćen ispod tijela ženke. File:Encarsia perplexa.jpg|''[[Encarsia perplexa]]'' (u sredini), parazitoid mušice ''[[Aleurocanthus woglumi]]'' (dolje lijevo), također je adelfoparazit koji polaže jaja u larve vlastite vrste. </gallery> == Taksonomski raspon == Parazitizam ima izuzetno širok taksonomski raspon, uključujući životinje, biljke, gljive, protozoe, bakterije i viruse.<ref name="Rollinson2">{{cite book |last1=Rollinson |first1=D. |last2=Hay |first2=S. I. |title=Advances in parasitology |date=2011 |publisher=Elsevier Science |location=Oxford |isbn=978-0-12-385897-9|pages=4–7}}</ref> === Životinje === {{further|Spisak parazitskih organizama}} {|class="wikitable sortable <!--collapsible collapsed-->" |+ Glavne parazitske životinjske skupine{{sfn|Poulin|2007|page=6}} ! Koljeno !! Razred/<br/>Red ! style="width: 60px;" |Br.<br/>vrsta ! Endo-<br/>paraz. ||Ekto-<br/>paraz. !! [[Beskičmenjaci|Beskič.]]<br/>kon. domaćin !! [[Kičmenjaci|Kič.]]<br/>kon. domaćin !! Br.<br/>domaćina !! Morski !! Vodeni<br/>!! Kopneni<br/> |- |[[Cnidaria]] ||[[Myxozoa]] ||1.350 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da || |- |[[Cnidaria]] ||[[Polypodium hydriforme|Polypodiozoa]] ||1 ||Da ||||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Trematoda]] ||15.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Monogenea]] ||20.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Cestoda]] ||5.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Nematomorpha]] ||<!--Class--> ||350 ||Da ||||Da ||||1 ili više ||||Da ||Da |- |[[Nematoda]] ||<!--Class--> ||10.500 ||Da ||||Da ||Da ||1 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Acanthocephala]] ||<!--Class--> ||1.200 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Annelida]] ||[[Hirudinea]] ||400 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Bivalvia]] ||600 ||||Da ||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Gastropoda]] ||5.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da |||| |- |[[Arthropoda]] ||[[Ixodida]] ||800 ||||Da ||||Da ||1 ili više ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Acari]] ||30.000 ||Da ||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da ||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Copepoda]] ||4.000 ||||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Arthropoda]] ||[[Phthiraptera]] ||4.000 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Siphonaptera]] ||2.500 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Diptera]] ||2.300 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Strepsiptera]]||600 ||Da ||||Da ||||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Hymenoptera]] ||130.000<ref>{{cite journal |last1=Polaszek |first1=Andrew |last2=Vilhemsen |first2=Lars |title=Biodiversity of hymenopteran parasitoids |journal=Current Opinion in Insect Science |date=2023 |volume=56 |article-number=101026 |doi=10.1016/j.cois.2023.101026 |pmid=36966863 |s2cid=257756440 |doi-access=free |bibcode=2023COIS...5601026P }}</ref> - 1.100.000<ref name="Forbes Bagley Beer Hippee 2018">{{cite journal | last1=Forbes | first1=Andrew A. | last2=Bagley | first2=Robin K. | last3=Beer | first3=Marc A. | last4=Hippee | first4=Alaine C. | last5=Widmayer | first5=Heather A. | display-authors=3 | title=Quantifying the unquantifiable: why Hymenoptera, not Coleoptera, is the most speciose animal order | journal=BMC Ecology | volume=18 | issue=1 | date=12 July 2018 | page=21 | issn=1472-6785 | doi=10.1186/s12898-018-0176-x| pmid=30001194 | pmc=6042248 | doi-access=free | bibcode=2018BMCE...18...21F }}</ref> ||Da ||Da ||Da ||||1 ||||||Da |} Parazitizam je široko rasprostranjen u životinjskom carstvu<ref>{{cite book |last1=Morand |first1=Serge |last2=Krasnov |first2=Boris R. |last3=Littlewood |first3=D. Timothy J. |title=Parasite Diversity and Diversification |url=https://books.google.com/books?id=o2t2BgAAQBAJ&pg=PA44 |year=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-03765-6 |page=44}}</ref> i evoluirao je nezavisno od slobodnoživućih oblika stotine puta.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Mnoge vrste [[parazitski crv|parazitskih crva]], uključujući [[Trematoda|metilje]] i [[trakavice]], imaju čitave životne cikluse koji uključuju dva ili više domaćina. Daleko najveća skupina su parazitoidne ose iz reda Hymenoptera.<ref name=PoulinRandhawa2015/> U tabeli su navedena [[Koljeno (taksonomija)|koljena]] i [[Razred (taksonomija)|razredi]] s najvećim brojem parazitskih vrsta, uz konzervativne minimalne brojčane procjene. Stupci za endo- i ektoparazitizam odnose se na konačnog domaćina, kao što je prikazano u kolonama Kičmenjaci i Beskičmenjaci.{{sfn|Poulin|2007|page=6}} === Biljke === {{main|Parazitska biljka}} [[File:Cuscuta parasite plant.JPG|thumb|left|upright|''[[Cuscuta]]'' (vilina kosa), [[obligatni parazit|holoparazit]] stabla, na [[akacija|akaciji]]]] [[Hemiparazit]] ili ''djelimični parazit'' poput [[imela|imele]] crpi dio svojih hranjivih tvari iz druge žive biljke, dok [[obligatni parazit|holoparazit]] poput ''[[Cuscuta|Cuscute]]'' crpi sve svoje hranjive tvari iz druge biljke.<ref name="Rastogi">{{cite book |last1=Rastogi |first1=V. B. |title=Modern Biology |url=https://books.google.com/books?id=D-85x6Jhji0C&q=partial+parasite&pg=SA1-PA115 |publisher=Pitambar Publishing |date=1997 |isbn=978-81-209-0496-5 |page=115}}</ref> [[Parazitske biljke]] čine oko jedan posto [[Skrivenosjemenice|skrivenosjemenjača]] i nalaze se u gotovo svakom [[biom]]u na svijetu.<ref name="Kokla Melnyk 2010">{{Cite journal |last1=Kokla |first1=Anna |last2=Melnyk |first2=Charles W. |date=1 October 2018 |title=Developing a thief: Haustoria formation in parasitic plants |journal=Developmental Biology |language=en |volume=442 |issue=1 |pages=53–59 |doi=10.1016/j.ydbio.2018.06.013 |pmid=29935146 |s2cid=49394142 |issn=0012-1606|doi-access= }}</ref><ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008">{{cite book |last=Heide-Jørgensen |first=Henning S. |year=2008 |title=Parasitic flowering plants |publisher=Brill |isbn=978-90-04-16750-6}}</ref><ref name=Nickrent2002>{{cite web |last1=Nickrent |first1=Daniel L. |author-link1=Daniel Lee Nickrent |title=Parasitic Plants of the World |url=http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |date=2002 |access-date=10 April 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306062557/http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |archive-date=6 March 2016}} which appeared in Spanish as Chapter 2, pp. 7–27 in: J. A. López-Sáez, P. Catalán and L. Sáez [eds.], ''Parasitic Plants of the Iberian Peninsula and Balearic Islands''.</ref> Sve ove biljke imaju modificirano korijenje, [[haustorij]]e, koje prodire u biljke-domaćine, povezujući ih sa provodnim sistemom - bilo [[ksilem]]om, [[floem]]om ili oboje. To im pruža mogućnost da izvlače vodu i hranjive tvari iz domaćina. Parazitska biljka se klasificira ovisno o tome gdje se pričvršćuje za domaćina, bilo stablo ili korijen, i količini hranjivih tvari koje su joj neophodne. Budući da holoparaziti nemaju [[hlorofil]] i stoga ne mogu sami stvarati hranu [[fotosinteza|fotosintezom]], oni su uvijek obligatni paraziti, koji svu svoju hranu crpe iz svojih domaćina.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/> Neke parazitske biljke mogu locirati svoje [[domaćin (biologija)|biljke-domaćine]] detektiranjem [[hemikalija]] u zraku ili tlu koje ispuštaju [[izdanak|izdanci]] ili [[korijen]]je domaćina. Poznato je oko 4.500 [[vrsta]] parazitskih biljaka u otprilike 20 [[porodica (taksonomija)|porodica]] cvjetnica.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/><ref name="NickrentMusselman2004">{{cite journal |last1=Nickrent |first1=D. L. |last2=Musselman |first2=L. J. |title=Introduction to Parasitic Flowering Plants |journal=The Plant Health Instructor |year=2004 |doi=10.1094/PHI-I-2004-0330-01}}</ref> Vrste unutar porodice ''[[Orobanchaceae]]'' (volovotkovke) spadaju među ekonomski najrazornije biljke na svijetu. Procjenjuje se da vrste roda ''[[Striga]]'' godišnje uzrokuju gubitke u prinosima usjeva u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara, a njome je pogođeno preko 50 miliona hektara obrađenog zemljišta samo u podsaharskoj Africi. ''Striga'' može zaraziti i trave i žitarice, uključujući [[kukuruz]], [[riža|rižu]] i [[sirak]], koji su među najvažnijim prehrambenim usjevima na svijetu. ''[[Orobanche]]'' također ugrožava širok spektar drugih važnih usjeva, uključujući [[grašak]], [[slanutak]], [[paradajz]], [[mrkva|mrkvu]] i razne vrste [[kupus]]a. Gubitak prinosa od ''Orobanchea'' može biti potpun; uprkos opsežnim istraživanjima, ni jedna metoda suzbijanja nije bila potpuno uspješna.<ref name="WestwoodYoder2010">{{cite journal |last1=Westwood |first1=James H. |last2=Yoder |first2=John I. |last3=Timko |first3=Michael P. |last4=dePamphilis |first4=Claude W. |title=The evolution of parasitism in plants |journal=Trends in Plant Science |volume=15 |issue=4 |year=2010 |pages=227–235 |doi=10.1016/j.tplants.2010.01.004|pmid=20153240 |bibcode=2010TPS....15..227W }}</ref> Mnoge [[biljke]] i [[gljive]] razmjenjuju ugljik i hranjive tvari u mutualističkim [[mikoriza|mikoriznim]] odnosima. Međutim, oko 400 vrsta [[mikoheterotrofija|mikoheterotrofnih]] biljaka, uglavnom u tropima, efektivno [[varanje (biologija)|vrši eksploataciju]], uzimajući ugljik iz gljivice umjesto da ga razmijene za minerale. Imaju znatno smanjeno korijenje jer ne moraju apsorbirati vodu iz tla; njihove stabljike su vitke, s malo [[vaskularni snop|vaskularnih snopova]], a listovi su im svedeni na male ljuske jer ne vrše fotosintezu. Njihove sjemenke su malene i brojne i čini se da se oslanjaju na infekciju odgovarajućom gljivicom ubrzo nakon klijanja.<ref>{{cite journal |last=Leake |first=J. R. |date=1994 |title=The biology of myco-heterotrophic ('saprophytic') plants |journal=New Phytologist |volume=127 |issue=2 |pages=171–216 |doi=10.1111/j.1469-8137.1994.tb04272.x|pmid=33874520 |bibcode=1994NewPh.127..171L |s2cid=85142620 }}</ref> [[File:Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg|thumb|Gljiva ''[[Armillaria mellea]]'' je parazit stabla i [[saprofit]] koji se hrani drvetom nakon što ono ugine.]] === Gljive === {{further|Patogene gljivice|Fitopatologija}} Parazitske [[gljive]] crpe neke ili sve svoje nutritivne potrebe iz biljaka, drugih gljiva ili životinja. Gljive koje su paraziti biljaka se klasifikuju u tri kategorije, ovisno o načinu ishrane: biotrofi, [[hemibiotrofi]] i nekrotrofi. Biotrofne gljive crpe hranjive tvari iz živih biljnih ćelija i za vrijeme infekcije koloniziraju svoju biljku-domaćina na takav način da je održe u životu što duže moguće.<ref>{{Cite journal |last1=Fei |first1=Wang |last2=Liu |first2=Ye |date=11 August 2022 |title=Biotrophic Fungal Pathogens: a Critical Overview |journal=Applied Biochemistry and Biotechnology |volume=195 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1007/s12010-022-04087-0 |pmid=35951248 |s2cid=251474576 |issn=0273-2289}}</ref> Jedan poznat primjer biotrofnog patogena je ''[[Ustilago maydis]]'', uzročnik bolesti kukuruzne snijeti. S druge strane, nekrotrofni patogeni ubijaju ćelije domaćina i hrane se [[saprofit]]ski, a primjer su gljive iz roda ''[[Armillaria]]'', koje koloniziraju korijen.<ref name="RHS">{{cite web |title=What is honey fungus? |url=https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |publisher=[[Royal Horticultural Society]] |access-date=12 October 2017 |archive-date=8 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108093722/https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |url-status=live }}</ref> Hemibiotrofni patogeni započnu koloniziranje svog domaćina kao biotrofi, a potom ubijaju njegove ćelije i hrane se kao [[nekrotrof]]i, što je fenomen poznat kao [[biotrofsko-nekrotrofna zamjena]].<ref>{{Cite journal |last1=Chowdhury |first1=Supriyo |last2=Basu |first2=Arpita |last3=Kundu |first3=Surekha |date=8 December 2017 |title=Biotrophy-necrotrophy switch in pathogen evoke differential response in resistant and susceptible sesame involving multiple signaling pathways at different phases |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17251 |doi=10.1038/s41598-017-17248-7 |doi-access=free|pmid=29222513 |pmc=5722813 |bibcode=2017NatSR...717251C |issn=2045-2322}}</ref> Patogene gljive su poznati uzročnici bolesti kod životinja, kao i kod ljudi. Procjenjuje se da gljivične infekcije ([[mikoza|mikoze]]) ubiju 1,6 miliona ljudi svake godine.<ref>{{cite journal |title=Stop neglecting fungi |journal=Nature Microbiology |date=25 July 2017 |volume=2 |issue=8 |article-number=17120 |doi=10.1038/nmicrobiol.2017.120 |pmid=28741610 |bibcode=2017NatMb...217120. |doi-access=free}}</ref> Jedan primjer snažnog gljivičnog životinjskog patogena su [[Microsporidia|mikrosporidi]] - obligatne [[intracelularni parazit|intracelularne parazitske]] gljive koje uglavnom utiču na insekte, ali mogu uticati i na kičmenjake, uključujući ljude, uzrokujući crijevnu infekciju [[mikrosporidioza|mikrosporidiozu]].<ref name="Didier">{{cite journal |last1=Didier |first1=E. S. |last2=Stovall |first2=M. E. |last3=Green |first3=L. C. |last4=Brindley |first4=P. J. |last5=Sestak |first5=K. |last6=Didier |first6=P. J. |url=https://www.researchgate.net/publication/8159085 |title=Epidemiology of microsporidiosis: sources and modes of transmission |journal=Veterinary Parasitology |date=9 December 2004 |volume=126 |issue=1–2 |pages=145–166 |doi=10.1016/j.vetpar.2004.09.006 |pmid=15567583}}</ref> [[File:Borrelia burgdorferi-cropped.jpg|thumb|upright|Bakteriju vrste ''[[Borrelia burgdorferi]]'', uzročnika [[lajmska bolest|lajmske bolesti]], prenose krpelji iz roda ''[[Ixodes]]''.]] === Protozoe === Protozoe poput ''[[Plasmodium]]a'', ''[[Trypanosoma|Trypanosome]]'' i ''[[Entamoeba|Entamoebe]]''<ref name=Esch2013>{{cite journal |last1=Esch |first1=K. J. |last2=Petersen |first2=C. A. |title=Transmission and epidemiology of zoonotic protozoal diseases of companion animals |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=26 |issue=1 |pages=58–85 |date=January 2013 |pmid=23297259 |pmc=3553666 |doi=10.1128/CMR.00067-12}}</ref> su endoparaziti. Uzrokuju ozbiljne bolesti kod kičmenjaka, uključujući ljude - u ovim primjerima, [[malarija|malariju]], [[bolest spavanja]] i [[Amebijaza|amebnu dizenteriju]] - i imaju složene životne cikluse.<ref name="PollittMacGregor2011"/> === Bakterije === {{main|Patogene bakterije}} Mnoge bakterije su parazitske, iako se općenito smatraju [[Patogene bakterije|patogenima]] koji uzrokuju bolesti.<ref name=McFall-Ngai2007>{{Cite journal |last=McFall-Ngai |first=Margaret |date=January 2007 |title=Adaptive Immunity: Care for the community |journal=Nature |volume=445 |issue=7124 |page=153 |doi=10.1038/445153a|pmid=17215830 |bibcode=2007Natur.445..153M |s2cid=9273396 |doi-access=free }}</ref> Parazitske bakterije su izuzetno raznolike i inficiraju svoje domaćine na različite načine. Na primjer, ''[[Bacillus anthracis]]'', uzročnik [[antraks]]a, širi se dodirom sa zaraženim [[domaća životinja|domaćim životinjama]]; njegove [[spora|spore]], koje mogu preživjeti godinama izvan tijela, mogu ući u domaćina putem ogrebotine ili se udahnuti. ''[[Borrelia]]'', uzročnik [[lajmska bolest|lajmske bolesti]] i [[povratni tifus|povratnog tifusa]], prenosi se vektorima, krpeljima iz roda ''[[Ixodes]]'', iz rezervoara bolesti kod životinja poput [[jelen]]a. ''[[Campylobacter jejuni]]'', uzročnik [[gastroenteritis]]a, širi se fekalno-oralnim putem od životinja, konzumiranjem nedovoljno termički obrađene [[živina|perad]]i ili kontaminiranom vodom. ''[[Haemophilus influenzae]]'', uzročnik [[meningitis|bakterijskog meningitisa]] i infekcija respiratornog trakta poput [[influenca|influence]] i [[bronhitis]]a, prenosi se kapljičnim kontaktom. ''[[Treponema pallidum]]'', uzročnik [[sifilis]]a, [[spolno prenosiva bolest|širi se]] [[Ljudska seksualna aktivnost|spolnim odnosom]].<ref name=Lippincott>{{cite book |last1=Fisher |first1=Bruce |last2=Harvey |first2=Richard P. |last3=Champe |first3=Pamela C. |title=Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series) |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2007|pages=332–353 |isbn=978-0-7817-8215-9 }}</ref> [[File:Tevenphage.svg|thumb|[[Enterobakterijski fag T4]] je [[bakteriofag]]ni virus. Inficira svog domaćina, ''[[Escherichia coli|E. coli]]'', ubrizgavanjem vlastite DNK kroz svoj rep, kojim se pričvršćuje za površinu bakterije.]] === Virusi === {{main|Virus|Bakteriofag}} [[Virusi]] su obligatni [[intracelularni parazit]]i, karakterizirani izuzetno ograničenom biološkom funkcijom, do te mjere da, iako su očigledno sposobni zaraziti sve ostale organizme, od bakterija i [[archaea|arheja]] do životinja, biljaka i gljiva, nije jasno mogu li se sami opisati kao živi organizmi. Mogu biti [[Orthornavirae|RNK]] ili [[DNK-virus|DNK virusi]] koji se sastoje od jednostrukog ili dvostrukog lanca [[Nukleinska kiselina|genetskog materijala]] ([[RNK]] ili [[DNK]], respektivno), prekrivenog [[protein]]skim omotačem, a ponekad i [[lipid]]nom ovojnicom. Stoga im nedostaju svi uobičajeni mehanizmi [[ćelija (biologija)|ćelije]], poput [[enzim]]a, te se u potpunosti oslanjaju na sposobnost ćelije-domaćina da replicira DNK i sintetizira proteine. Većina virusa su [[bakteriofag]]i, koji inficiraju bakterije.<ref name=Koonin2006>{{cite journal |last1=Koonin |first1=E. V. |last2=Senkevich |first2=T. G. |author3=Dolja, V. V. |title=The ancient Virus World and evolution of cells |journal=Biology Direct |volume=1 |page=29 |year=2006 |pmid=16984643 |pmc=1594570 |doi=10.1186/1745-6150-1-29 |doi-access=free }}</ref><ref name="Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84">{{cite journal|author-link1=Mya Breitbart |author1=Breitbart, M. |author2=Rohwer, F. |title=Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? |journal=Trends in Microbiology |volume=13 |issue=6 |pages=278–284 |year=2005 |pmid=15936660 |doi=10.1016/j.tim.2005.04.003}}</ref><ref name="Lawrence">{{cite journal|author1=Lawrence, C. M. |author2=Menon, S. |author3=Eilers, B. J. |display-authors=etal |title=Structural and functional studies of archaeal viruses |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=284 |issue=19 |pages=12599–603 |year=2009 |pmid=19158076 |doi=10.1074/jbc.R800078200 |pmc=2675988|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Edwards |first1=R. A. |last2=Rohwer |first2=F. |url=https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003133000/https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Viral metagenomics |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=3 |issue=6 |pages=504–510 |year=2005 |pmid=15886693 |doi=10.1038/nrmicro1163|s2cid=8059643 }}</ref> == Evolucijska ekologija == [[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda prouzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']] {{further|Evolucijska ekologija}} Parazitizam je glavni aspekt evolucijske ekologije; na primjer, gotovo sve slobodnoživeće životinje domaćini su barem jednoj vrsti parazita. Kičmenjaci, najbolje proučena skupina, domaćini su između 75.000 i 300.000 vrsta helminta i nebrojenog broja parazitskih mikroorganizama. U prosjeku, jedna vrsta sisara domaćin je za četiri vrste [[nematoda|valjkastih crva]], dvije vrste [[trematoda|metilja]] i dvije [[trakavice|trakavica]].<ref name="Dobson2008">{{cite journal |last1=Dobson |first1=A. |last2=Lafferty |first2=K. D. |last3=Kuris |first3=A. M. |last4=Hechinger |first4=R. F. |last5=Jetz |first5=W. |title=Homage to Linnaeus: How many parasites? How many hosts? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=Supplement 1 |date=2008 |doi=10.1073/pnas.0803232105 |pmid=18695218 |pages=11482–11489|pmc=2556407 |bibcode=2008PNAS..10511482D |doi-access=free }}</ref> Ljudi imaju 342 vrste helmintskih parazita i 70 vrsta protozojskih parazita.<ref name="Sukhdeo2012"/> Oko tri četvrtine karika u [[lanac ishrane|lancima ishrane]] uključuje parazite, koji su važni u regulaciji broja domaćina. Smatra se da je oko 40 posto opisanih vrsta parazitsko.<ref name="Dobson2008"/> === Fosilni zapis === {{further|Paleoparazitologija}} Parazitizam je teško dokazati na osnovu [[fosil|fosilnih zapisa]], ali rupe u [[donja vilica|donjim vilicama]] nekoliko primjeraka ''[[Tyrannosaurus]]a'' možda su uzrokovane parazitima sličnim ''[[Trichomonas]]u''.<ref>{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}</ref> ''[[Saurophthirus]]'', [[buha]] iz rane krede, parazitirala je na [[pterosauri]]ma.<ref>Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal'' 10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 1976(3):102-106 (Russian)</ref><ref>{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=https://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free|archive-date=25 February 2020|access-date=2 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225040619/http://app.pan.pl/article/item/app006802019.html|url-status=live}}</ref> Jaja [[nematoda|valjkastih crva]] i ono što su vjerojatno [[cista (medicina)|ciste]] koje su stvorili pripadnici [[Protozoa]] pronađeni su u [[koprolit]]u kasnotrijaskog [[Phytosauria|fitosaura]]. Taj rijetki fosil na [[Tajland]]u pruža informacije o ekologiji prethistorijskih parazita.<ref>{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach|author2=Serge Morand|author3=Alexis Ribas|author4=Sita Manitkoon|author5=Komsorn Lauprasert|author6=Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}</ref> === Koevolucija === {{further|Koevolucija domaćina i parazita}} Kako se domaćini i paraziti razvijaju zajedno, njihovi odnosi se često mijenjaju. Kada je parazit u isključivom odnosu s domaćinom, selekcija čini da odnos postane benigniji, čak i mutualistički, jer se parazit može reproducirati duže ako njegov domaćin duže živi.<ref name=Rook2007/> Međutim, u slučajevima gdje se paraziti takmiče, selekcija favorizira parazita koji se najbrže razmnožava, što dovodi do povećane virulencije. U [[Koevolucija domaćina i parazita|koevoluciji domaćina i parazita]] stoga postoje različite mogućnosti.<ref name=MasseyBuckling2004/> [[Evolucijska epidemiologija]] analizira kako se paraziti šire i evoluiraju, dok [[Evolucijska medicina|darvinistička medicina]] primjenjuje slično evolucijsko razmišljanje na neparazitske bolesti poput [[Rak (medicina)|rak]]a i [[Autoimune bolesti|autoimunih stanja]].<ref name="Ewald1994">{{cite book |last=Ewald |first=Paul W. |title=Evolution of Infectious Disease |url=https://archive.org/details/evolutionofinfec0000ewal|url-access=registration |year=1994 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-534519-3 |page=8}}</ref> ==== Dugoročna partnerstva u korist mutualizma ==== [[File:Wolbachia.png|thumb|left|Bakterija ''[[Wolbachia]]'' unutar ćelije insekta]] Dugoročna partnerstva mogu dovesti do relativno stabilnog odnosa koji teži [[komensalizam|komensalizmu]] ili [[mutualizam|mutualizmu]], jer, pod jednakim uvjetima, u evolucijskom je interesu parazita da njegov domaćin napreduje. Parazit se može razviti tako da postane manje štetan za svog domaćina ili se domaćin može razviti tako da se nosi s neizbježnim prisustvom parazita - do te mjere da odsustvo parazita stvara štetu domaćinu. Na primjer, iako su životinje parazitirane [[parazitski crv|crvima]] često očito nezdrave, takve infekcije mogu također smanjiti prevalenciju i učinke [[Autoimunost|autoimunih poremećaja]] kod životinjskih domaćina i ljudi.<ref name=Rook2007>{{cite journal |last=Rook |first=G. A. |url=https://www.academia.edu/580118 |title=The hygiene hypothesis and the increasing prevalence of chronic inflammatory disorders |journal=Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene |year=2007 |volume=101 |issue=11 |pages=1072–1074 |pmid=17619029 |doi=10.1016/j.trstmh.2007.05.014 |archive-date=26 March 2023 |access-date=3 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326032901/https://www.academia.edu/580118 |url-status=live }}</ref> U ekstremnijem primjeru, neki [[valjkasti crvi]] ne mogu se razmnožavati, pa čak ni preživjeti, bez infekcije bakterijom iz roda ''[[Wolbachia]]''.<ref>{{cite journal |last1=Hoerauf |first1=Achim |last2=Mand |first2=Sabine |last3=Fischer |first3=Kerstin |last4=Kruppa |first4=Thomas |last5=Marfo-Debrekyei |first5=Yeboah |last6=Debrah |first6=Alexander Yaw |last7=Pfarr |first7=Kenneth M. |last8=Adjei |first8=Ohene |last9=Büttner |first9=Dietrich W. |display-authors=3 |title=Doxycycline as a novel strategy against bancroftian filariasis?depletion of Wolbachia endosymbionts from Wuchereria bancrofti and stop of microfilaria production |journal=Medical Microbiology and Immunology |volume=192 |issue=4 |date=1 November 2003 |doi=10.1007/s00430-002-0174-6 |pages=211–216}}</ref> [[Lynn Margulis]] i drugi su tvrdili, slijedeći djelo [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]] iz 1902. godine pod nazivom ''[[Mutual Aid: A Factor of Evolution|Uzajamna pomoć: Faktor evolucije]]'', da prirodna selekcija pokreće odnose od parazitizma do mutualizma kada su resursi ograničeni. Ovaj proces je možda bio uključen u [[simbiogeneza|simbiogenezu]] koja je formirala [[eukariot]]e iz unutarćelijskog odnosa između [[arheja]] i bakterija, iako slijed događaja ostaje većinom nedefiniran.<ref>{{cite book |last1=Margulis |first1=Lynn |author1-link=Lynn Margulis |last2=Sagan |first2=Dorion |author2-link=Dorion Sagan |last3=Eldredge |first3=Niles |author3-link=Niles Eldredge |year=1995 |url=https://books.google.com/books?id=4IIpAQAAMAAJ |title=What Is Life? |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-684-81087-4}}</ref><ref>{{cite book |last1=Sarkar |first1=Sahotra |last2=Plutynski |first2=Anya |title=A Companion to the Philosophy of Biology |url=https://books.google.com/books?id=iN7UYNjbxsYC&pg=PA358 |year=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-69584-5 |page=358}}</ref> ==== Konkurencija u korist virulencije ==== Može se očekivati ​​da će konkurencija između parazita, putem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]], favorizirati one koji se brže razmnožavaju i koji su samim tim [[virulencija|virulentniji]].<ref name=MasseyBuckling2004>{{cite journal |last1=Massey |first1=R. C. |last2=Buckling |first2=A. |last3=ffrench-Constant |first3=R.|author1-link=Ruth Massey |title=Interference competition and parasite virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=271 |issue=1541 |year=2004 |pages=785–788 |doi=10.1098/rspb.2004.2676 |pmc=1691666 |pmid=15255095 |bibcode=2004PBioS.271..785M }}</ref><ref name=Rigaud2010>{{cite journal |last1=Rigaud |first1=T. |last2=Perrot-Minnot |first2=M.-J. |last3=Brown |first3=M. J. F. |title=Parasite and host assemblages: embracing the reality will improve our knowledge of parasite transmission and virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1701 |year=2010 |pages=3693–3702 |doi=10.1098/rspb.2010.1163|pmid=20667874 |pmc=2992712 }}</ref> [[File:Pink Flamingos with Duck - Camargue, France - April 2007 (cropped).jpg|thumb|Biolozi su dugo sumnjali na [[kospecijacija|kospecijaciju]] [[flamingo|flaminga]] i [[patka|pataka]] s njihovim parazitskim [[vaš|ušima]], koje su slične kod obje te porodice. Kospecijacija se zaista dogodila, ali je dovela do flaminga i [[gnjurac]]a, s kasnijom [[promjena domaćina|promjenom domaćina]] s flaminga na patke.]] Među konkurentnim parazitskim bakterijama koje ubijaju insekte iz rodova ''[[Photorhabdus]]'' i ''[[Xenorhabdus]]'', virulencija je zavisila od relativne jačine antimikrobnih [[toksin]]a ([[bakteriocin]]a) koje dva uključena soja stvaraju. Kada je samo jedna bakterija mogla ubiti drugu, drugi soj bi bio isključen iz konkurencije. Međutim, kada su [[gusjenice]] bile zaražene bakterijama od kojih su obje imale toksine sposobne za ubijanje drugog soja, ni jedan soj nije bio isključen, a njihova virulencija je bila manja nego kada je insekt bio zaražen samo jednim sojem.<ref name=MasseyBuckling2004/> ==== Kospecijacija ==== A parasite sometimes undergoes [[cospeciation]] with its host, resulting in the pattern described in [[Fahrenholz's rule]], that the phylogenies of the host and parasite come to mirror each other.<ref name=Page>{{cite book |last=Page |first=Roderic D. M. |publisher=John Wiley |date=27 January 2006 |isbn=978-0-470-01617-6 |doi=10.1038/npg.els.0004124|title=Encyclopedia of Life Sciences |chapter=Cospeciation }}</ref> An example is between the [[simian foamy virus]] (SFV) and its primate hosts. The phylogenies of SFV polymerase and the mitochondrial [[cytochrome c oxidase subunit II]] from African and Asian primates were found to be closely congruent in branching order and divergence times, implying that the simian foamy viruses cospeciated with Old World primates for at least 30&nbsp;million years.<ref name="SwitzerSalemi2005">{{cite journal |last1=Switzer |first1=William M. |last2=Salemi |first2=Marco |last3=Shanmugam |first3=Vedapuri |last4=Gao |first4=Feng |last5=Cong |first5=Mian-er |last6=Kuiken |first6=Carla |last7=Bhullar |first7=Vinod |last8=Beer |first8=Brigitte E. |last9=Vallet |first9=Dominique |last10=Gautier-Hion |first10=Annie |last11=Tooze |first11=Zena |last12=Villinger |first12=Francois |last13=Holmes |first13=Edward C. |last14=Heneine |first14=Walid |display-authors=3 |title=Ancient co-speciation of simian foamy viruses and primates |journal=Nature |volume=434 |issue=7031 |year=2005 |pages=376–380 |doi=10.1038/nature03341 |pmid=15772660 |bibcode=2005Natur.434..376S |s2cid=4326578 |url=https://zenodo.org/record/1233279 |archive-date=7 November 2019 |access-date=7 November 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107064156/https://zenodo.org/record/1233279 |url-status=live }}</ref> The presumption of a shared evolutionary history between parasites and hosts can help elucidate how host taxa are related. For instance, there has been a dispute about whether [[Phoenicopteriformes|flamingos]] are more closely related to [[Ciconiiformes|storks]] or [[Anseriformes|ducks]]. The fact that flamingos share parasites with ducks and geese was initially taken as evidence that these groups were more closely related to each other than either is to storks. However, evolutionary events such as the duplication, or the extinction of parasite species (without similar events on the host phylogeny) often erode similarities between host and parasite phylogenies. In the case of flamingos, they have similar lice to those of [[grebe]]s. Flamingos and grebes do have a common ancestor, implying cospeciation of birds and lice in these groups. Flamingo lice then [[host switch|switched hosts]] to ducks, creating the situation which had confused biologists.<ref name=JohnsonKennedy2006>{{cite journal|last1=Johnson|first1=K. P.|last2=Kennedy|first2=M.|last3=McCracken|first3=K. G|title=Reinterpreting the origins of flamingo lice: cospeciation or host-switching?|journal=Biology Letters|volume=2|issue=2|year=2006|pages=275–278|doi=10.1098/rsbl.2005.0427|pmc=1618896|pmid=17148381}}</ref> [[File:Toxoplasma gondii (2).jpg|thumb|The protozoan ''[[Toxoplasma gondii]]'' facilitates its transmission by [[Behavior-altering parasites|inducing behavioral changes]] in rats through infection of neurons in their [[central nervous system]].]] Parasites infect [[sympatry|sympatric]] hosts (those within their same geographical area) more effectively, as has been shown with [[Digenea|digenetic trematodes]] infecting lake snails.<ref name="Lively00"/> This is in line with the [[Red Queen hypothesis]], which states that interactions between species lead to constant natural selection for coadaptation. Parasites track the locally common hosts' phenotypes, so the parasites are less infective to [[allopatric speciation|allopatric]] hosts, those from different geographical regions.<ref name="Lively00">{{cite journal |last1=Lively |first1=C. M. |last2=Dybdahl |first2=M. F. |url=https://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160607131917/http://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-date=7 June 2016 |url-status=live |title=Parasite adaptation to locally common host genotypes |journal=Nature |volume=405 |issue=6787 |pages=679–81 |year=2000 |pmid=10864323 |doi=10.1038/35015069 |bibcode=2000Natur.405..679L |s2cid=4387547 }}</ref> === Modificiranje ponašanja domaćina === {{further|Neuroparazit}} <!-- [[File:Reclinervellus nielseni.jpg|thumb|left|Larva ''[[Reclinervellus nielseni]]'' parazitira na vrsti ''[[Cyclosa argenteoalba]]'', Japan]]--> Neki paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje domaćina]] kako bi povećali svoj prijenos s jednog na drugog, često između predatora i plijena ([[neuroparazit|parazit povećava trofički prijenos]]). Na primjer, u [[Kalifornijska obalna slana močvara|kalifornijskoj obalnoj slanoj močvari]], metilj ''[[Euhaplorchis californiensis]]'' smanjuje sposobnost svog ribljeg domaćina da izbjegne predatore.<ref>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Morris |first2=A. K. |year=1996 |url=http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190303123301/http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-date=3 March 2019 |url-status=live |title=Altered behavior of parasitized killifish increases susceptibility to predation by bird final hosts |journal=Ecology |volume=77 |issue=5 |pages=1390–1397 |doi=10.2307/2265536 |jstor=2265536 |bibcode=1996Ecol...77.1390L }}</ref> On sazrijeva u tijelima [[čaplja|čaplji]], koje se češće hrane zaraženim u odnosu na nezaražene ribe. Drugi primjer je protozoa ''[[Toxoplasma gondii]]'', parazit koji sazrijeva u [[Felis silvestris catus|mačkama]], ali ga mogu nositi mnogi drugi [[sisari]]. Nezaraženi [[Rattus rattus|pacovi]] izbjegavaju miris mačke, ali pacove zaražene sa ''T. gondii'' taj miris privlači, što može povećati prijenos na mačjeg domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Berdoy |first1=M. |last2=Webster |first2=J. P. |last3=Macdonald |first3=D. W. |title=Fatal attraction in rats infected with ''Toxoplasma gondii'' |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=267 |issue=1452 |pages=1591–4 |year=2000 |pmid=11007336 |pmc=1690701 |doi=10.1098/rspb.2000.1182 }}</ref> Parazit malarije mijenja miris kože svojih ljudskih domaćina, privlačeći komarce na njih i time poboljšavajući šansu za prijenos parazita.<ref name="de Boer2017"/> Pauk ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' često ima pričvršćene larve parazitoidnih osa koje mijenjaju njihovo ponašanje izgradnje paučine. Umjesto da stvaraju svoje normalne ljepljive paučine spiralnog oblika, oni, uz prisustvo parazita, počinju praviti pojednostavljene varijante. To izmijenjeno ponašanje trajalo je duže i bilo je izraženije što su paraziti duže bili ostavljeni na paucima.<ref>{{cite journal |last=Takasuka |first=Keizo |date=16 September 2019 |title=Evaluation of manipulative effects by an ichneumonid spider-ectoparasitoid larva upon an orb-weaving spider host (Araneidae: Cyclosa argenteoalba) by means of surgical removal and transplantation |journal=The Journal of Arachnology |volume=47 |issue=2 |page=181 |doi=10.1636/joa-s-18-082|s2cid=202579182 |issn=0161-8202}}</ref> [[File:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|Gubitak osobine: stjenica ''[[Cimex lectularius]]'' ne leti, kao i mnogi insekti-ektoparaziti.]] === Gubitak osobina === Paraziti mogu iskoristiti svoje domaćine za obavljanje niza funkcija koje bi inače morali sami vršiti. Paraziti koji izgube te funkcije tada imaju selektivnu prednost, jer mogu preusmjeriti resurse na reprodukciju. Mnogi insekti-ektoparaziti, uključujući [[Cimex|stjenice]], [[Polyctenidae]], [[vaš|uši]] i [[buhe]], izgubili su sposobnost letenja, oslanjajući se umjesto toga na svoje domaćine za prijenos.<ref>{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title=On the Wing: Insects, Pterosaurs, Birds, Bats and the Evolution of Animal Flight |url=https://books.google.com/books?id=H6xUCgAAQBAJ&pg=PT119 |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-999679-7 |page=119}}</ref> Gubitak osobina općenito je široko rasprostranjen među parazitima.<ref>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |title=Evolution of parasite life history traits: myths and reality |journal=Parasitology Today |date=September 1995 |volume=11 |issue=9 |pages=342–345 |pmid=15275316 |doi=10.1016/0169-4758(95)80187-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216194337/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |archive-date=16 February 2012 }}</ref> Ekstreman primjer je [[Myxosporea|miksospora]] ''[[Henneguya zschokkei]]'', ektoparazit riba i jedina životinja za koju se zna da je izgubila sposobnost [[aerobna respiracija|aerobne respiracije]]: njene ćelije nemaju [[mitohondrije]].<ref name="PNAS">{{Cite journal |last1=Yahalom |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D.|last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=19 February 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163|pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |doi-access=free }}</ref> === Odbrane domaćina === Hosts have evolved a variety of defensive measures against their parasites, including physical barriers like the skin of vertebrates,<ref name=Colorado/> the immune system of mammals,<ref name=Maizels2009/> insects actively removing parasites,<ref name=Jeanne1979/> and defensive chemicals in plants.<ref name=Runyon2010/> The evolutionary biologist [[W. D. Hamilton]] suggested that [[sexual reproduction]] could have evolved to help to defeat multiple parasites by enabling [[genetic recombination]], the shuffling of genes to create varied combinations. Hamilton showed by mathematical modelling that sexual reproduction would be evolutionarily stable in different situations, and that the theory's predictions matched the actual ecology of sexual reproduction.<ref name="Hamilton1990">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=W. D. |author1-link=W. D. Hamilton|last2=Axelrod |first2=R. |last3=Tanese |first3=R. |title=Sexual reproduction as an adaptation to resist parasites (a review). |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=9 |date=May 1990 |doi=10.1073/pnas.87.9.3566 |pmid=2185476 |pmc=53943 |pages=3566–3573 |bibcode=1990PNAS...87.3566H |doi-access=free }}</ref><ref name="EbertHamilton1996">{{cite journal |last1=Ebert |first1=Dieter |last2=Hamilton |first2=William D. |author2-link=W. D. Hamilton |title=Sex against virulence: the coevolution of parasitic diseases |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=11 |issue=2 |year=1996 |doi=10.1016/0169-5347(96)81047-0 |pmid=21237766 |pages=79–82|bibcode=1996TEcoE..11...79E }}</ref> However, there may be a trade-off between [[immunocompetence]] and breeding male vertebrate hosts' [[secondary sex characteristic]]s, such as the plumage of [[peacock]]s and the manes of [[lion]]s. This is because the male hormone [[testosterone]] encourages the growth of secondary sex characteristics, favouring such males in [[sexual selection]], at the price of reducing their immune defences.<ref name="FolstadKarter1992">{{cite journal |last1=Folstad |first1=Ivar |last2=Karter |first2=Andrew John |url=https://www.academia.edu/17248251 |title=Parasites, Bright Males, and the Immunocompetence Handicap |journal=The American Naturalist |volume=139 |issue=3 |year=1992 |pages=603–622 |doi=10.1086/285346 |bibcode=1992ANat..139..603F |s2cid=85266542 }}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Kičmenjaci ==== [[File:Short Horned Lizard (4457945238).jpg|thumb|left|The dry [[skin]] of vertebrates such as the [[short-horned lizard]] prevents the entry of many parasites.]] The physical barrier of the tough and often dry and waterproof [[skin]] of reptiles, birds and mammals keeps invading microorganisms from entering the body. [[Human skin]] also secretes [[sebum]], which is toxic to most microorganisms.<ref name=Colorado>{{cite web |title=Host–Parasite Interactions Innate Defenses of the Host |publisher=University of Colorado |url=http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |access-date=7 May 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000852/http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |archive-date=4 March 2016 }}</ref> On the other hand, larger parasites such as [[trematode]]s detect chemicals produced by the skin to locate their hosts when they enter the water. Vertebrate [[saliva]] and tears contain [[lysozyme]], an enzyme that breaks down the [[Bacterial cell structure#Cell wall|cell walls]] of invading bacteria.<ref name=Colorado/> Should the organism pass the mouth, the [[stomach]] with its [[hydrochloric acid]], toxic to most microorganisms, is the next line of defence.<ref name=Colorado/> Some intestinal parasites have a thick, tough outer coating which is digested slowly or not at all, allowing the parasite to pass through the stomach alive, at which point they enter the intestine and begin the next stage of their life. Once inside the body, parasites must overcome the [[immune system]]'s [[serum proteins]] and [[pattern recognition receptor]]s, intracellular and cellular, that trigger the adaptive immune system's [[lymphocyte]]s such as [[T cell]]s and antibody-producing [[B cell]]s. These have receptors that recognise parasites.<ref name=Maizels2009>{{cite journal |last=Maizels |first=R. M. |title=Parasite immunomodulation and polymorphisms of the immune system |journal=J. Biol. |year=2009 |volume=8 |issue=7 |page=62 |pmid=19664200 |pmc=2736671 |doi=10.1186/jbiol166 |doi-access=free }}</ref> ==== Insekti ==== [[File:Leaf Spot on Oak in Gunnersbury Triangle.jpg|thumb|[[Pjegavost lišća]] na [[hrast]]u. Širenje parazitske gljivice ograničeno je odbrambenim hemikalijama koje drvo stvara, što rezultira kružnim mrljama oštećenog tkiva.]] Insekti često prilagođavaju svoja gnijezda tako da smanje parazitizam. Na primjer, jedan od ključnih razloga zašto osa ''[[Polistes canadensis]]'' gradi gnijezda na više [[saće|saća]], umjesto da gradi jedno saće kao većina ostalih pripadnika svog roda, jeste izbjegavanje zaraze [[Tineidae|tineidskim moljcima]]. Moljac polaže jaja unutar gnijezda osa, a zatim se iz tih jaja izlegu larve koje se mogu ukopavati od ćelije do ćelije i loviti kukuljice osa. Odrasle ose pokušavaju ukloniti i ubiti jaja i larve moljaca žvakanjem rubova ćelija, premazujući ćelije oralnim sekretom koji gnijezdu daje tamnosmeđi izgled.<ref name=Jeanne1979>{{cite journal |last=Jeanne |first=Robert L. |year=1979 |url=https://www.researchgate.net/publication/226226828 |title=Construction and Utilization of Multiple Combs in Polistes canadensis in Relation to the Biology of a Predaceous Moth |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=4 |issue=3|pages=293–310 |doi=10.1007/bf00297649|bibcode=1979BEcoS...4..293J |s2cid=36132488 }}</ref> ==== Biljke ==== Biljke reaguju na napad parazita nizom hemijskih odbrana, kao što je [[polifenol oksidaza]], pod kontrolom signalnih puteva neosjetljivih na [[jasmonska kiselina|jasmonsku kiselinu]] (JA) i [[salicilna kiselina|salicilne kiseline]] (SA).<ref name=Runyon2010>{{cite journal |last=Runyon |first=J. B. |author2=Mescher, M. C. |author3=De Moraes, C. M. |title=Plant defenses against parasitic plants show similarities to those induced by herbivores and pathogens |journal=Plant Signal Behav |volume=5 |issue=8 |pages=929–31 |year=2010 |pmid=20495380 |pmc=3115164 |doi=10.4161/psb.5.8.11772|bibcode=2010PlSiB...5..929R }}</ref><ref name=Thaler2002>{{cite journal |last1=Thaler |first1=Jennifer S. |last2=Karban |first2=Richard |last3=Ullman |first3=Diane E. |last4=Boege |first4=Karina |last5=Bostock |first5=Richard M. |url=https://www.researchgate.net/publication/226325654 |title=Cross-talk between jasmonate and salicylate plant defense pathways: effects on several plant parasites |journal=Oecologia |volume=131 |issue=2 |year=2002 |doi=10.1007/s00442-002-0885-9 |pmid=28547690 |pages=227–235|bibcode=2002Oecol.131..227T |s2cid=25912204 }}</ref> Različiti biohemijski putevi se aktiviraju različitim napadima, a ta dva puta mogu međusobno reagovati pozitivno ili negativno. Općenito, biljke mogu pokrenuti specifičan ili nespecifičan odgovor.<ref name=Thaler2002/><ref name="Frank_2000">{{cite journal |last=Frank |first=S. A. |url=https://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20010614080530/http://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-date=14 June 2001 |url-status=live |title=Specific and non-specific defense against parasitic attack |journal=J. Theor. Biol. |volume=202 |issue=4 |pages=283–304 |year=2000 |pmid=10666361 |doi=10.1006/jtbi.1999.1054|bibcode=2000JThBi.202..283F |citeseerx=10.1.1.212.7024 }}</ref> Specifični odgovori uključuju prepoznavanje parazita od strane ćelijskih receptora biljke, što dovodi do snažnog, ali lokaliziranog odgovora: odbrambene hemikalije se proizvode oko područja gdje je parazit otkriven, sprječavajući njegovo širenje i izbjegavajući rasipanje odbrambene proizvodnje tamo gdje nije potrebna.<ref name="Frank_2000"/> Nespecifični odbrambeni odgovori su sistemski, što znači da odgovori nisu ograničeni na jedno područje biljke, već se šire po cijeloj biljci, što ih čini energetski zahtjevnim. Oni su efikasni protiv širokog spektra parazita.<ref name="Frank_2000"/> Kada su oštećeni, npr. zbog [[gusjenica]] [[leptir]]a, listovi biljaka, kao u slučaju [[kukuruz]]a i [[pamuk]]a, oslobađaju povećane količine isparljivih hemikalija poput [[terpen]]a, koji signaliziraju da je biljka napadnuta. Jedan od efekata ovoga je privlačenje parazitoidnih osa, koje zauzvrat napadaju gusjenice.<ref name="Paré Tumlinson pp. 325–332">{{cite journal |last1=Paré |first1=Paul W. |last2=Tumlinson |first2=James H. |title=Plant Volatiles as a Defense against Insect Herbivores |journal=Plant Physiology |volume=121 |issue=2 |date=1 October 1999|doi=10.1104/pp.121.2.325 |pmid=10517823 |pages=325–332|pmc=1539229 }}</ref> {{anchor|Ecology|Evolution}} == Biologija i očuvanje == === Ekologija i parazitologija === [[File:Condor in flight.JPG|thumb|upright|Spašavanje [[Gymnogyps californianus|kalifornijskog kondora]] od izumiranja bio je uspješan i skup projekat, ali njegov ektoparazit, uš ''[[Colpocephalum californici]]'', je izumrla.]] Parazitizam i evoluciju parazita su do 21. vijeka proučavali [[parazitologija|parazitolozi]], u nauci kojom je dominirala medicina, a ne [[ekologija|ekolozi]] ili [[evolucijska biologija|evolucijski biolozi]]. Iako su interakcije parazita i domaćina bile očito ekološke i značajne za evoluciju, historija parazitologije prouzrokovala je ono što je evolucijski ekolog Robert Poulin nazvao "preuzimanjem parazitizma od strane parazitologa", zbog čega su ekolozi ignorirali to područje. To je po njegovom mišljenju bila "nesreća", jer su paraziti "sveprisutni agenti prirodne selekcije" i značajna snaga u evoluciji i ekologiji.{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Po njegovom mišljenju, dugogodišnja podjela između nauka ograničila je razmjenu ideja, s odvojenim konferencijama i odvojenim časopisima. U tehničkim jezicima ekologije i parazitologije ponekad su se javljala različita značenja za iste riječi. Postojale su i filozofske razlike: Poulin primjećuje da su, pod utjecajem medicine, "mnogi parazitolozi prihvatili da evolucija dovodi do smanjenja virulencije parazita, dok bi moderna evolucijska teorija predvidjela širi raspon ishoda".{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Njihovi složeni odnosi otežavaju precizno smještanje parazita unutar lanaca ishrane: trematoda s više domaćina za različite faze svog životnog ciklusa istovremeno bi zauzimala više pozicija u [[lanac ishrane|lancu ishrane]] i uspostavljala bi petlje protoka energije, što bi dovodilo do zabuna u analizi. Nadalje, budući da gotovo svaka životinja ima (više) parazita, paraziti bi prema tome zauzimali najviše nivoe svakog lanca ishrane.<ref name="Sukhdeo2012">{{cite journal |last=Sukhdeo |first=Michael V.K. |title=Where are the parasites in food webs? |journal=Parasites & Vectors |volume=5 |issue=1 |year=2012 |doi=10.1186/1756-3305-5-239 |pmid=23092160 |pmc=3523981 |article-number=239 |bibcode=2012PVec....5..239S |doi-access=free }}</ref> Paraziti mogu igrati ulogu u širenju stranih vrsta. Na primjer, invazivni rakovi vrste ''[[Carcinus maenas]]'' minimalno su pogođeni domaćim [[trematoda]]ma na istočnoj obali Atlantika. To im pomaže da nadmaše domaće rakove poput vrsta ''[[Cancer irroratus]]'' i ''[[Cancer borealis]]''.<ref>{{cite journal |last1=Blakeslee |first1=April M. H. |last2=Keogh |first2=Carolyn L. |last3=Fowler |first3=Amy E. |last4=Griffen |first4=Blaine D. |last5=Todd |first5=Peter Alan |title=Assessing the Effects of Trematode Infection on Invasive Green Crabs in Eastern North America |journal=PLOS ONE |date=1 June 2015 |volume=10 |issue=6 |article-number=e0128674 |doi=10.1371/journal.pone.0128674|pmid=26030816 |pmc=4451766 |bibcode=2015PLoSO..1028674B |doi-access=free }} {{open access}}</ref> Ekološka parazitologija može biti važna za pokušaje kontrole, kao što je to bio slučaj tokom [[Iskorenjivanje drakunkulijaze|kampanje za iskorjenjivanje gvinejskog crva]]. Iako je parazit iskorijenjen u svim zemljama osim četiri, crv je počeo koristiti žabe kao posrednog domaćina prije nego što je prešao na pse, učinivši kontrolu težom nego što bi bila da su ti odnosi prvobitno bili bolje shvaćeni.<ref>{{cite journal |last=Eberhard |first=M. L. |title=Possible Role of Fish and Frogs as Paratenic Hosts of Dracunculus medinensis, Chad |volume=22 |issue=8 |pages=1428–1430 |date=August 2016 |journal=Emerging Infectious Diseases |doi=10.3201/eid2208.160043|pmid=27434418 |pmc=4982183 }}</ref> === Obrazloženje za očuvanje === {{further|Conservation biology of parasites}} {{external media |width = 210px |float = right |headerimage= |video1 = [https://knowablemagazine.org/article/living-world/2018/why-you-should-care-about-parasites "Why you should care about parasites"], 14 December 2018, ''[[Knowable Magazine]]'' }} Although parasites are widely considered to be harmful, the eradication of all parasites would not be beneficial. Parasites account for at least half of life's diversity; they perform important ecological roles; and without parasites, organisms might tend to asexual reproduction, diminishing the diversity of traits brought about by sexual reproduction.<ref name="Holt2010">{{cite journal |last=Holt |first=R. D. |url=https://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908060622/http://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-date=8 September 2015 |url-status=live |title=IJEE Soapbox: World free of parasites and vectors: Would it be heaven, or would it be hell? |journal=Israel Journal of Ecology and Evolution |volume=56 |issue=3 |pages=239–250 |year=2010 |doi=10.1560/IJEE.56.3-4.239 |bibcode=2010IsJEE..56..239H }}</ref> Parasites provide an opportunity for the transfer of genetic material between species, facilitating evolutionary change.<ref name="Combes">{{cite book |last=Combes |first=Claude |title=The Art of being a Parasite |publisher=University of Chicago Press |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5}}</ref> Many parasites require multiple hosts of different species to complete their life cycles and rely on predator-prey or other stable ecological interactions to get from one host to another. The presence of parasites thus indicates that an ecosystem is healthy.<ref name="HudsonDobson2006">{{cite journal |last1=Hudson |first1=Peter J. |last2=Dobson |first2=Andrew P. |last3=Lafferty |first3=Kevin D. |url=http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |title=Is a healthy ecosystem one that is rich in parasites? |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=21 |issue=7 |year=2006 |pages=381–385 |doi=10.1016/j.tree.2006.04.007|pmid=16713014 |bibcode=2006TEcoE..21..381H |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810105426/http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |archive-date=10 August 2017 }}</ref> An ectoparasite, the California condor louse, ''[[Colpocephalum californici]]'', became a well-known conservation issue. A large and costly captive breeding program was run in the United States to rescue the [[California condor]]. It was host to a louse, which lived only on it. Any lice found were "deliberately killed" during the program, to keep the condors in the best possible health. The result was that one species, the condor, was saved and returned to the wild, while another species, the parasite, became extinct.<ref name="Stringer2014">{{cite journal |last1=Stringer |first1=Andrew Paul |last2=Linklater |first2=Wayne |title=Everything in Moderation: Principles of Parasite Control for Wildlife Conservation |journal=BioScience |date=2014 |volume=64 |issue=10 |pages=932–937 |doi=10.1093/biosci/biu135 |doi-access=free }}</ref> Although parasites are often omitted in depictions of [[food web]]s, they usually occupy the top position. Parasites can function like [[keystone species]], reducing the dominance of superior competitors and allowing [[competition (biology)|competing species]] to co-exist.<ref name="Sukhdeo2012"/><ref name="LaffertyAllesina2008">{{cite journal |last1=Lafferty |first1=Kevin D. |last2=Allesina |first2=Stefano |last3=Arim |first3=Matias |last4=Briggs |first4=Cherie J. |display-authors=etal |title=Parasites in food webs: the ultimate missing links |journal=Ecology Letters |volume=11 |issue=6|year=2008 |pages=533–546 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01174.x|pmid=18462196 |pmc=2408649 |bibcode=2008EcolL..11..533L }}</ref><ref name="Chase2013">{{cite journal |last1=Chase |first1=Jonathan |title=Parasites in Food Webs: Untangling the Entangled Bank |journal=PLOS Biology |volume=11 |issue=6 |year=2013 |article-number=e1001580 |doi=10.1371/journal.pbio.1001580|pmid=23776405 |pmc=3678997 |doi-access=free }}</ref> [[File:Aggregated distribution of parasites on hosts.svg|thumb|upright=1.35|Parasites are [[Aggregated distribution|distributed unevenly]] among their hosts, most hosts having no parasites, and a few hosts harbouring most of the parasite population. This distribution makes sampling difficult and requires careful use of statistics.]] === Kvantitativna ekologija === {{further|Agregirana distribucija}} Jedna vrsta parazita obično ima agregiranu distribuciju među životinjama-domaćinima, što znači da većina domaćina nosi mali broj parazita, dok nekoliko domaćina nosi veliku većinu jedinki parazita. To predstavlja značajne probleme za istraživače ekologije parazita, jer čini [[parametrijska statistika|parametrijsku statistiku]], kakvu biolozi obično koriste, nevažećom. Nekoliko autora preporučuje [[transformacija podataka|logaritamsku transformaciju]] podataka prije primjene parametarskog testa ili upotrebu [[Neparametrijska statistika|neparametrijske statistike]], ali to može dovesti do daljnjih problema, pa se kvantitativna parazitologija zasniva na naprednijim biostatističkim metodama.<ref name="pmid10780537">{{cite journal |last1=Rózsa |first1=L. |last2=Reiczigel |first2=J. |last3=Majoros |first3=G. |url=http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |title=Quantifying parasites in samples of hosts |journal=J. Parasitol. |volume=86 |issue=2 |pages=228–32 |year=2000 |pmid=10780537 |doi =10.1645/0022-3395(2000)086[0228:QPISOH]2.0.CO;2 |s2cid=16228008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180619111223/http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |archive-date=19 June 2018 }}</ref> == Historija == === Antika === {{further|Ljudski parazit}} [[Ljudski paraziti]], uključujući [[valjkasti crvi|valjkaste crve]], [[Dracunculus medinensis|gvinejskog crva]], [[Enterobius vermicularis|malu dječju glistu]] i [[pantljičare]], spominju se u egipatskim [[papirus]]ima od 3000. godine prije nove ere nadalje; [[Ebersov papirus]] opisuje [[ankilostoma|ankilostomu]]. U [[stara Grčka|staroj Grčkoj]], paraziti uključujući [[Taenia solium|svinjsku pantljičaru]] opisani su u [[Corpus Hippocraticum|Hipokratovom korpusu]], dok je komičar [[Aristofan]] nazivao pantljičare "gradom" (u smislu padavina). Rimski ljekari Celzo ​​i [[Galen]] zabilježili su okrugle gliste vrsta ''[[Ascaris lumbricoides]]'' i ''[[Enterobius vermicularis]]''.<ref name=Cox2004>{{cite journal |last=Cox |first=Francis E. G. |title=History of human parasitic diseases |journal=Infectious Disease Clinics of North America |date=June 2004 |volume=18 |issue=2 |pages=173–174 |pmid=15145374 |doi=10.1016/j.idc.2004.01.001 }}</ref> === Srednji vijek === [[File:Francesco Redi Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi Plate 14.jpg|thumb|upright|Ploča iz ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (Zapažanja na živim životinjama pronađena unutar živih životinja), [[Francesco Redi]], 1684.]] U svom ''[[Kanon medicine|Kanonu medicine]]'', završenom 1025. godine, perzijski ljekar [[Ibn Sina]] zabilježio je ljudske i životinjske parazite, uključujući okrugle gliste, gliste za uši, gvinejskog crva i pantljičare.<ref name=Cox2004/> U svojoj knjizi iz 1397. godine, ''Traité de l'état, science et pratique de l'art de la Bergerie'' (Izvještaj o stanju, nauci i praksi umijeća pastirstva), {{ill|Jehan de Brie|fr|Jean de Brie}} je napisao prvi opis endoparazita trematoda, ovčijeg metilja ''[[Fasciola hepatica]]''.<ref name=ChengHistory/><ref>{{cite book |editor=Humphrey-Smith, Ian |title=Sept siècles de parasitologie en France |trans-title=The French School of Parasitology |language=fr |pages=26–29 |publisher=Société Française de Parasitologie |date=1993}}</ref> === Rano moderno doba === In the [[early modern period]], [[Francesco Redi]]'s 1668 book ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'' (''Experiences of the Generation of Insects''), explicitly described ecto- and endoparasites, illustrating [[ticks]], the larvae of [[Cephenemyiinae|nasal flies of deer]], and [[Fasciola hepatica|sheep liver fluke]].<ref name=Ioli1997>{{cite journal |last1=Ioli |first1=A. |last2=Petithory |first2=J. C. |last3=Theodorides |first3=J. |title=Francesco Redi and the birth of experimental parasitology|journal=Hist Sci Med |year=1997|volume=31 |issue=1 |pages=61–66 |pmid=11625103}}</ref> Redi noted that parasites develop from eggs, contradicting the theory of [[spontaneous generation]].<ref name=Bush2001>{{cite book |last1=Bush |first1=A. O. |author2=Fernández, J. C. |author3=Esch, G. W. |author4=Seed, J. R. |title=Parasitism: The Diversity and Ecology of Animal Parasites |year=2001 |publisher=Cambridge University Press |page=[https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 4] |isbn=978-0-521-66447-9 |url=https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 }}</ref> In his 1684 book ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (''Observations on Living Animals found in Living Animals''), Redi described and illustrated over 100 parasites including the [[Ascaris lumbricoides|large roundworm]] in humans that causes [[ascariasis]].<ref name=Ioli1997/> Redi was the first to name the cysts of ''[[Echinococcus granulosus]]'' seen in dogs and sheep as parasitic; a century later, in 1760, [[Peter Simon Pallas]] correctly suggested that these were the larvae of tapeworms.<ref name=Cox2004/> In 1681, [[Antonie van Leeuwenhoek]] observed and illustrated the protozoan parasite ''[[Giardia lamblia]]'', and linked it to "his own loose stools". This was the first protozoan parasite of humans to be seen under a microscope.<ref name=Cox2004/> A few years later, in 1687, the Italian biologists [[Giovanni Cosimo Bonomo]] and [[Diacinto Cestoni]] described [[scabies]] as caused by the parasitic mite ''[[Sarcoptes scabiei]]'', marking it as the first disease of humans with a known microscopic causative agent.<ref>{{cite web |url=http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm |title=Acarus as the cause of scabies |publisher=University of Cagliari |access-date=11 April 2018 |archive-date=3 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703205914/http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm }}</ref> [[File:Ross, 20.Aug.1897.jpg|thumb|upright|[[Ronald Ross]] won the 1902 [[Nobel Prize]] for showing that the [[malaria parasite]] is transmitted by mosquitoes. This 1897 notebook page records his first observations of the parasite in mosquitoes.]] === Parazitologija === {{main|Parasitology}} Modern [[parasitology]] developed in the 19th century with accurate observations and experiments by many researchers and clinicians;<ref name=ChengHistory>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |year=1973 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-170750-7 |pages=120–134|quote=The 19th century might be thought of as the genesis of modern parasitology.}}</ref> the term was first used in 1870.<ref>{{cite encyclopedia|title=Parasitology|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|dictionary=Merriam-Webster|access-date=13 April 2018|archive-date=23 October 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241023200535/https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|url-status=live}}</ref> In 1828, James Annersley described [[amoebiasis]], protozoal infections of the intestines and the liver, though the pathogen, ''[[Entamoeba histolytica]]'', was not discovered until 1873 by Friedrich Lösch. [[James Paget]] discovered the intestinal nematode ''[[Trichinella spiralis]]'' in humans in 1835. James McConnell described the human liver fluke, ''[[Clonorchis sinensis]]'', in 1875.<ref name=Cox2004/> [[Algernon Thomas]] and [[Rudolf Leuckart]] independently made the first discovery of the life cycle of a trematode, the sheep liver fluke, by experiment in 1881–1883.<ref name=ChengHistory/> In 1877 [[Patrick Manson]] discovered the life cycle of the [[filarioidea|filarial worms]]<!--no comma, please!--> that cause [[lymphatic filariasis|elephantiasis]] transmitted by mosquitoes. Manson further predicted that the [[malaria]] parasite, ''[[Plasmodium]]'', had a mosquito vector, and persuaded [[Ronald Ross]] to investigate. Ross confirmed that the prediction was correct in 1897–1898. At the same time, [[Giovanni Battista Grassi]] and others described the malaria parasite's life cycle stages in ''[[Anopheles]]'' mosquitoes. Ross was [[Nobel Prize controversies#Physiology or medicine|controversially awarded the 1902 Nobel prize]] for his work, while Grassi was not.<ref name=Cox2004/> In 1903, [[David Bruce (microbiologist)|David Bruce]] identified the protozoan parasite and the [[tsetse fly]] vector of [[African trypanosomiasis]].<ref>{{cite journal |last=Ellis |first=Harold |author-link=Harold Ellis (surgeon) |title=Sir David Bruce, a pioneer of tropical medicine |journal=British Journal of Hospital Medicine |volume=67 |issue=3 |page=158 |date=March 2006 |pmid=16562450 |doi=10.12968/hmed.2006.67.3.20624}}</ref> === Vakcina === {{further|Vakcina protiv malarije}} S obzirom na značaj [[malarija|malarije]], s oko 220 miliona slučajeva zaraze godišnje, učinjeni su mnogi pokušaji da se njen prijenos prekine. Isprobane su različite metode [[profilaksa malarije|profilakse malarije]], uključujući upotrebu [[antimalarik|antimalarijskih lijekova]] za uništavanje parazita u krvi, iskorjenjivanje komaraca-prenosnika bolesti [[insekticid|organohlorom i drugim insekticidima]], te razvoj [[vakcina protiv malarije|vakcine protiv malarije]]. Sve od toga se pokazalo problematičnim, s [[Otpornost na lijek|otpornošću na lijekove]], [[Otpornost na insekticid|otpornošću na insekticide]] među komarcima i ponovljenim neuspjehom vakcina usljed mutiranja parazita.<ref>{{cite web |title=Malaria and Malaria Vaccine Candidates |url=https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |publisher=The College of Physicians of Philadelphia |access-date=11 February 2018 |date=19 April 2017 |archive-date=12 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212083219/https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |url-status=live }}</ref> Prva i od 2015. godine jedina licencirana vakcina za bilo koju parazitsku bolest ljudi je [[RTS,S]] za malariju ''[[Plasmodium falciparum]]''.<ref name=BBC2015>{{cite news |last=Walsh |first=Fergus |author-link=Fergus Walsh |date=24 July 2015 |title=Malaria vaccine gets 'green light' |url=https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |newspaper=[[BBC]] |access-date=25 July 2015 |archive-date=5 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250605015223/https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |url-status=live }}</ref> === Biološko suzbijanje štetočina === {{further|Biološko suzbijanje štetočina}} [[File:Encarsia formosa, an endoparasitic wasp, is used for whitefly control.jpg|thumb|''[[Encarsia formosa]]'', koja se široko koristi u [[staklenik|stakleničkoj]] hortikulturi, bila je jedno od prvih razvijenih [[Biološko suzbijanje štetočina|bioloških sredstava za suzbijanje štetočina]].<ref name="Hoddle 1998">{{cite journal |title=Biology and Use of the Whitefly Parasitoid Encarsia Formosa |author1=Hoddle, M. S. |author2=Van Driesche, R. G. |author3=Sanderson, J. P. |date=1998 |journal=Annual Review of Entomology |volume=43 |issue=1 |pages=645–669 |doi=10.1146/annurev.ento.43.1.645 |pmid=15012401 |bibcode=1998AREnt..43..645H }}</ref>]] Nekoliko grupa parazita, uključujući mikrobne patogene i parazitoidne ose, koristi se kao [[Biološko suzbijanje štetočina|biološko sredstvo za suzbijanje štetočina]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hortikultura|hortikulturi]].<ref>{{cite web|title=Parasitoid Wasps (Hymenoptera) |url=https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |publisher=University of Maryland |access-date=6 June 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827072031/https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |archive-date=27 August 2016}}</ref><ref>[http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf Encouraging innovation in biopesticide development.] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120515143828/http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf |date=15 May 2012}} European Commission (2008). Accessed on 9 January 2017</ref> === Otpornost === {{further|Otpornost na lijek}} Poulin primjećuje da široko rasprostranjena [[Preventivna zdravstvena zaštita|profilaktička]] upotreba [[Antihelmintik|antihelmintskih lijekova]] kod domaćih ovaca i goveda predstavlja svjetski ne[[Naučna kontrola|kontrolirani eksperiment]] u evoluciji životnog ciklusa njihovih parazita. Ishodi će zavisiti od toga da li lijekovi smanjuju vjerovatnoću da larva [[parazitski crv|parazitskog crva]] dostigne odraslu dob. Ako je tako, može se očekivati ​​da će prirodna selekcija favorizirati stvaranje jaja u ranijoj dobi. S druge strane, ako lijekovi uglavnom utiču na odrasle jedinke, selekcija bi mogla uzrokovati odgođeno sazrijevanje i povećanu [[virulencija|virulenciju]]. Čini se da su takve promjene u toku: valjkasti crv ''[[Teladorsagia circumcincta]]'' mijenja svoju veličinu u odraslom stadiju i stopu reprodukcije kao odgovor na lijekove.{{sfn|Poulin|2007|pages=265–266}} == Kulturološki značaj == [[File:THE CRINOLETTA DISFIGURANS AnOldParasite in aNewForm.png|thumb|upright|"Stari parazit u novom obliku": crtani film [[Edward Linley Sambourne|Edwarda Linleyja Sambournea]] iz 1881. u časopisu ''[[Punch (časopis)|Punch]]'' upoređuje podmetač za [[krinolin|krinoletu]] sa [[egzoskelet]]om parazitskog insekta.]] === Antika === U [[antika|antici]], koncept parazita nije bio strogo pogrdan: ''parasitus'' je bila [[pokroviteljstvo u Starom Rimu|prihvaćena uloga u rimskom društvu]], u kojoj je osoba mogla živjeti od gostoprimstva drugih, u zamjenu za "laskanje, jednostavne usluge i spremnost da podnese poniženje".<ref>{{cite book |last=Matyszak |first=Philip |title=24 Hours in Ancient Rome: A Day in the Life of the People Who Lived There |url=https://books.google.com/books?id=gJY4DwAAQBAJ&pg=PT252 |year=2017 |publisher=Michael O'Mara |isbn=978-1-78243-857-1 |page=252}}</ref><ref>{{cite book |last1=Damon |first1=Cynthia |chapter=5 |title=The Mask of the Parasite: A Pathology of Roman Patronage|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mEJ-aA_XQQQC |publisher=University of Michigan Press |year=1997 |page=148 |isbn=978-0-472-10760-5 |quote=Satiričar koji nastoji prikazati bijedu štićenika prirodno se fokusira na odnos s najvećom ovisnošću, onaj u kojem štićenik dobija hranu od svog pokrovitelja, a za to se unaprijed pripremljena persona parazita pokazala izuzetno korisnom.}}</ref> === Društvo === {{further|Društveni parazitizam}} Parazitizam u popularnoj upotrebi ima [[društveni parazitizam|pogrdno značenje]]. Prema imunologu Johnu Playfairu,<ref name=Playfair2007>{{cite book |last=Playfair |first=John |title=Living with Germs: In health and disease |url=https://books.google.com/books?id=kSyDYxLPtDoC&pg=PT19 |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-157934-9 |page=19}} Playfair upoređuje popularnu upotrebu sa biologovim pogledom na parazitizam, koji on (naslov iste stranice) naziva "drevnim i uglednim pogledom na život".</ref> {{quote|U svakodnevnom govoru, termin "parazit" je prepun pogrdnog značenja. Parazit je švercer, lijeni profiter, iscrpljivač društva.<ref name=Playfair2007/>}} [[satira|Satirični]] klerik [[Jonathan Swift]] aludira na hiperparazitizam u svojoj pjesmi "O poeziji: Rapsodija" iz 1733. godine, upoređujući pjesnike sa "gamadi" koja "zadirkuje i štipa svoje neprijatelje":<ref>{{cite journal |last1=Haelewaters |first1=Danny |last2=Hiller |first2=Thomas |last3=Dick |first3=Carl W. |title=Bats, Bat Flies, and Fungi: A Case of Hyperparasitism |journal=Trends in Parasitology |volume=34 |issue=9 |date=2018 |doi=10.1016/j.pt.2018.06.006 |pages=784–799}}</ref><ref name="Swift1733">{{cite book |last=Swift |first=Jonathan |author-link=Jonathan Swift |title=On Poetry: A Rapsody |url=https://books.google.com/books?id=GmIJAAAAQAAJ |year=1733 |publisher=And sold by J. Huggonson, next to Kent's Coffee-house, near Serjeant's-inn, in Chancery-lane; [and] at the bookseller's and pamphletshops}}</ref> {{quote| Gamadi tek je do podsmijeha stalo,</br> da štipa one što su viši malo.</br> Prirodoslovci znaju: buha</br> ima sitnijih, što joj krv isuha;</br> a te još sitnije buhe grizu,</br> i tako u beskraj idu, sve bližu.</br> Tako i pjesnik, svakog svog roda,</br> od onog iza sebe ugriz proba: }} === Fikcija === {{further|Spisak fiktivnih parazita|Paraziti u fikciji}} [[File:Parasites Katrin Alvarez.jpg|thumb|Fiktivni parazitizam: ''Paraziti'', ulje na platnu, Katrin Alvarez, 2011.]] U [[Bram Stoker]]ovom [[gotička fikcija|gotičkom horor]] romanu ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. i [[Grof Drakula u popularnoj kulturi|njegovim brojnim filmskim adaptacijama]], istoimeni [[grof Drakula]] je parazit koji [[hematofagija|pije krv]] ([[vampir]]). Kritičarka [[Laura Otis]] tvrdi da je, kao "lopov, zavodnik, stvaralac i imitator, Drakula oličenje parazita. Čitava poenta vampirizma je isisavanje tuđe krvi - život na tuđi račun."<ref>{{cite book |last=Otis |first=Laura |title=Networking: Communicating with Bodies and Machines in the Nineteenth Century |url=https://books.google.com/books?id=VEimJkOmW1kC&pg=PA216 |year=2001 |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-472-11213-5 |page=216}}</ref> Odvratne i zastrašujuće [[Paraziti u fikciji|parazitske vanzemaljske vrste]] su česta pojava u [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]],<ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism and Symbiosis |url=http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |encyclopedia=The Encyclopedia of Science Fiction |date=10 January 2016 |access-date=11 February 2018 |archive-date=25 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025053813/http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |url-status=live }}</ref><ref name="Dove2011">{{cite web |last1=Dove |first1=Alistair |title=This is clearly an important species we're dealing with |url=https://www.deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |publisher=Deep Sea News |date=9 May 2011 |access-date=11 February 2018 |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503000458/https://deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |url-status=live }}</ref> kao na primjer u filmu ''[[Alien (film)|Alien]]'' [[Ridley Scott|Ridleyja Scotta]] iz 1979.<ref name="Pappas2012">{{cite web |last1=Pappas |first1=Stephanie |title=5 Alien Parasites and Their Real-World Counterparts |url=https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |publisher=Live Science |date=29 May 2012 |access-date=12 October 2017 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033845/https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |url-status=live }}</ref><ref name=Sercel2017>{{cite web |last1=Sercel |first1=Alex |title=Parasitism in the Alien Movies |url=http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |publisher=Signal to Noise Magazine |date=19 May 2017 |access-date=11 February 2018 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033850/http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |url-status=usurped }}</ref> U jednoj sceni, [[ksenomorf]] izbija iz grudi čovjeka, uz šikljanje krvi pod visokim pritiskom, što je postignuto uz pomoć [[naprava za simulaciju pogotka|eksplozivnih prsa]] kao filmskog rekvizita. [[Organ (anatomija)|Životinjski organi]] su korišteni za pojačavanje efekta šoka. Scena je snimljena u jednom kadru, a zapanjene reakcije glumaca su bile iskrene.<ref name=Guardian2009>{{cite news |title=The Making of Alien's Chestburster Scene |date=13 October 2009 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |access-date=29 May 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430221033/http://www.guardian.co.uk/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |archive-date=30 April 2010 |url-status=live }}</ref><ref name=Nordine2017>{{cite news |last=Nordine |first=Michael |title='Alien' Evolution: Explore Every Stage in the Xenomorph's Gruesome Life Cycle. Celebrate Alien Day with a look at the past, present and future of cinema's most terrifying extraterrestrial |url=http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |work=IndieWire |date=25 April 2017 |archive-date=21 October 2017 |access-date=21 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164323/http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |url-status=live }}</ref> [[Entomopatogena gljiva]] ''[[Cordyceps]]'' u kulturi je predstavljena kao smrtonosna prijetnja ljudskoj rasi. Serija video igrica ''[[The Last of Us]]'' (2013. – danas) i njena [[The Last of Us (TV serija)|televizijska adaptacija]] predstavljaju ''Cordyceps'' kao parazita ljudi koji je prouzrokovao [[Zombi apokalipsa|zombi apokalipsu]].<ref name="Hill 2013 SciAm"/> Njegovi ljudski domaćini u početku postaju nasilna "zaražena" bića, prije nego što se pretvore u slijepe zombi "klikere", zajedno sa plodnim tijelima koja rastu iz njihovih lica.<ref name="Hill 2013 SciAm">{{cite magazine |last=Hill |first=Kyle |title=The Fungus that Reduced Humanity to The Last of Us |url=https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |magazine=[[Scientific American]] |access-date=4 May 2021 |date=25 June 2013 <!--subscription required--> |archive-date=28 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528022901/https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |url-status=live }}</ref> == Povezano == * [[Antiparazitik]] * [[Kancerogeni parazit]] * [[Uticaj parazitskih crva na imunološki sistem]] * [[Spisak ljudskih parazita]] == Bilješke == {{Notelist}} == Reference == {{Reflist}} == Izvori == * {{cite book |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |title=Evolutionary Ecology of Parasites |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2007 |isbn=978-0-691-12085-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |last=Combes |first=Claude |author-link=Claude Combes |title=The Art of Being a Parasite |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5 |ref=none}} * {{cite book |last=Desowitz |first=Robert |author-link=Robert Desowitz |title=Who Gave Pinta to the Santa Maria? |publisher=Harvest Books |year=1998 |isbn=978-0-15-600585-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/whogavepintatosa00deso |ref=none}} * {{cite book |last=Zimmer |first=Carl |author-link=Carl Zimmer|title=Parasite Rex |publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]] |year=2001 |isbn=978-0-7432-0011-0 |title-link=Parasite Rex |ref=none}} == Vanjske poveznice == {{Commons category|Parasites}} * [https://web.archive.org/web/20110801045926/http://www.aber.ac.uk/~mpgwww/Edu/EduIndex.html Univerzitet Aberystwyth: Parazitologija] — plan nastave s linkovima na članke u punom tekstu o parazitizmu i parazitologiji. * [https://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ Odjel za parazitske bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101014121942/http://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ |date=14 October 2010 }}, [[Centers for Disease Control and Prevention]] * [http://www.k-state.edu/parasitology KSU: Parazitološko istraživanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528063241/http://www.k-state.edu/parasitology/ |date=28 May 2010 }} — članci i linkovi na temu parazitologije * [https://academic.oup.com/cid/article/37/5/694/311910 Parazitološki resursi na World Wide Webu: Moćan alat za stručnjake za zarazne bolesti] (Oxford University Press) {{načini ishrane}} dsljcdk2d4t5tig5se4ui6w04otcvuw 42712865 42712862 2026-10-23T14:25:31Z Duma 16555 /* Parazitologija */ 42712865 wikitext text/x-wiki [[File:Cymothoa exigua parassita Lithognathus mormyrus.JPG|thumb|upright=1.35|[[Riblji parazit]], jednakonožac ''[[Cymothoa exigua]]'', zamijenio je jezik ribe iz roda ''[[Lithognathus]]'']] '''Parazitizam''' je [[simbioza|blizak odnos]] između [[vrsta]], gdje jedan organizam, '''parazit''', živi (barem neko vrijeme) [[ektoparazitska zaraza|na]] drugom [[domaćin (biologija)|organizmu]] ili unutar njega, stvarajući mu određenu štetu,<ref name="ParasiteDefinition">{{cite web |url=https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |date=14 November 2024 |title=About Parasites |website=Parasites |publisher=Centers for Disease Control |access-date=7 July 2024 |quote=A parasite is an organism that lives on or in a host organism and gets its food from or at the expense of its host. |archive-date=21 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240621090029/https://www.cdc.gov/parasites/about/index.html |url-status=live }}</ref> i strukturno je [[adaptacija|prilagođen]] takvom načinu života.{{sfn|Poulin|2007|pages=4–5}} Paraziti uključuju jednoćelijske [[protozoa|protozoe]] poput uzročnika [[malarija|malarije]], [[bolest spavanja|bolesti spavanja]] i [[amebijaza|amebne dizenterije]]; životinje poput [[ankilostoma]], [[vaš|ušiju]], [[komarac]]a i [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]]; [[gljive]] poput ''[[Armillaria mellea]]'' i uzročnika [[dermatofitoza|dermatofitoze]]; i biljke poput [[imela|imele]], [[Cuscuta|viline kosice]] i [[Orobanchaceae|volovotke]]. Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]] eksploatacije životinjskih domaćina, a to su [[parazitska kastracija]], parazitizam direktnim prijenosom (dodirom), parazitizam [[wikt:trophic|trofičkim prijenosom]] (jedenjem), parazitizam [[Vektorske zarazne bolesti|vektorskim prijenosom]], [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Jedna glavna os klasifikacije tiče se invazivnosti: endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi vani, na površini domaćina. Kao što je i slučaj sa [[predator]]ima, parazitizam je vrsta [[interakcije potrošača i resursa]],<ref name="pmid21199247">{{cite journal |last=Getz |first=W. M. |title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling |journal=Ecology Letters |volume=14 |issue=2 |pages=113–124 |year=2011 |pmid=21199247 |pmc=3032891 |doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x|bibcode=2011EcolL..14..113G }}</ref> ali za razliku od predatora, paraziti, s izuzetkom parazitoida, su mnogo manji od svojih domaćina, ne ubijaju ih i često žive u ili na njima duži period. Životinjski paraziti su visoko [[Generalističke i specijalističke vrste|specijalizirani]], svaka vrsta parazita živi na jednoj datoj životinjskoj vrsti i [[razmnožavanje|razmnožava]] se brže od svojih domaćina. Klasični primjeri uključuju interakcije između [[kičmenjak]]a domaćina i [[Eucestoda|pantljičara]], [[Trematoda|metilja]], te one između vrsta roda ''[[Plasmodium]]'' koje uzrokuju malariju i [[buha]]. Paraziti smanjuju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina općom ili specijaliziranom [[patologija|patologijom]], koja se kreće od [[parazitska kastracija|parazitske kastracije]] do [[parazit koji mijenja ponašanje|modificiranja ponašanja domaćina]]. Paraziti povećavaju vlastitu adaptivnu vrijednost iskorištavanjem domaćina za resurse neophodne za njihov opstanak, naročito hranjenjem njima i korištenjem posrednih (sekundarnih) domaćina koji pomažu u njihovom [[Prijenos patogena|prenošenju]] s jednog konačnog (primarnog) domaćina na drugog. Iako je parazitizam često nedvosmislen, on je dio spektra interakcija između [[vrsta]], koje se preko parazitoidizma gradiraju u [[predator|predaciju]], kroz evoluciju u [[mutualizam]], a kod nekih gljiva prelaze u [[saprofit]]izam. Ljudsko znanje o parazitima poput [[Nematoda|valjkastih crva]] i [[Eucestoda|pantljičara]] datira još iz [[Stari Egipat|starog Egipta]], [[Antička Grčka|Grčke]] i [[Antički Rim|Rima]]. U [[Rani novi vijek|ranom novom vijeku]], [[Antonie van Leeuwenhoek]] je 1681. godine svojim mikroskopom posmatrao protozou ''[[Giardia lamblia]]'', dok je [[Francesco Redi]] opisao unutrašnje i vanjske parazite, uključujući [[Fasciola hepatica|ovčjeg metilja]] i [[krpelj]]e. Moderna [[parazitologija]] razvila se u 19. vijeku. U ljudskoj kulturi, parazitizam ima negativne konotacije. One su iskorištene u [[satira|satirične]] svrhe u pjesmi [[Jonathan Swift|Jonathana Swifta]] iz 1733. godine "O poeziji: Rapsodija", u kojoj su pjesnici upoređeni sa [[hiperparazit]]skom "gamadi". U fikciji, [[Bram Stoker|Bram Stokerov]] [[gotička fantastika|gotički horor]] roman ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. godine i njegove brojne kasnije adaptacije prikazivale su parazita koji [[hematofagija|pije krv]]. [[Ridley Scott]]ov film ''[[Alien (film)|Alien]]'' iz 1979. bio je jedno od mnogih djela [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u kojima se pojavljuje parazitska vanzemaljska vrsta.<ref name=Guardian2009/> == Etimologija == Riječ ''parazit'', prvi put upotrijebljena u engleskom jeziku 1539. godine, potiče od [[starofrancuski jezik|srednjovjekovne francuske]] riječi ''parasite'', od [[latinizacija imena|latiniziranog]] oblika ''parasitus'', od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''παράσιτος''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2Fsitos παράσιτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''parasitos'', "onaj koji jede za tuđim stolom"), a zatim od ''παρά''<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F παρά] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227044414/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F |date=27 February 2021 }}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> (''para'', "pored, uz") i ''σῖτος'' (''sitos'', "pšenica, hrana").<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsi%3Dtos σῖτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226151551/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=si=tos |date=26 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> Srodni termin ''parasitism'' javlja se u engleskom jeziku od 1611. godine.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs σιτισμός] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224154216/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs |date=24 February 2021 }}, Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> {{anchor|Ectoparasite|Endoparasite|Macroparasite|Microparasite}} == Evolutivne strategije == {{see also|Parazitologija}} {{anchor|Endoparasite|Ectoparasite|Semiparasite}} === Osnovni koncepti === {{further|Parazitski životni ciklus}} [[File:Taenia solium tapeworm scolex with its four suckers and two rows of hooks 5262 lores.jpg|thumb|Glava (scolex) pantljičare ''[[Taenia solium]]'', [[Infekcija crijevnim parazitima|crijevnog parazita]], ima kuke i [[sisaljka (biologija)|sisaljke]] kojima se pričvršćuje za svog [[domaćin (biologija)|domaćina]]]] Parazitizam je vrsta [[simbioza|simbioze]], bliske i trajne dugoročne biološke interakcije između parazita i njegovog domaćina. Za razliku od [[saprotrof]]a, paraziti se hrane živim domaćinima, iako se neke parazitske gljive, na primjer, mogu nastaviti hraniti domaćinima koje su ubili. Za razliku od [[komensalizam|komenzalizma]] i [[mutualizam|mutualizma]], parazitski odnos šteti domaćinu, bilo da se hrani njime ili, kao u slučaju crijevnih parazita, konzumira dio njegove hrane. Budući da paraziti imaju interakcije s drugim vrstama, oni lako mogu djelovati kao [[Vektorske zarazne bolesti|prenosioci]] patogena, uzrokujući [[bolest]]i.<ref>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |quote=Parazitizam je oblik simbioze, bliskog odnosa između dvije različite vrste. Postoji biohemijska interakcija između domaćina i parazita; tj. oni se prepoznaju, u konačnici na molekularnom nivou, a tkiva domaćina su stimulirana da reaguju na određeni način. To objašnjava zašto parazitizam može dovesti do bolesti, ali ne uvijek. |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref><ref name="SuzukiSasaki2019">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Sayaki U. |last2=Sasaki |first2=Akira |title=Ecological and Evolutionary Stabilities of Biotrophism, Necrotrophism, and Saprotrophism |journal=The American Naturalist |volume=194 |issue=1 |year=2019 |pages=90–103 |issn=0003-0147 |doi=10.1086/703485|pmid=31251653 |bibcode=2019ANat..194...90S |s2cid=133349792 |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306065231/http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-date=6 March 2020 |url-status=live }}</ref><ref name="pmid37458178">{{cite journal |last1=Rozsa |first1=L. | last2=Garay |first2=J. |title= Definitions of parasitism, considering its potentially opposing effects at different levels of hierarchical organization| journal=Parasitology|volume=150 |issue=9 |pages= 761–768|year=2023 |pmid=37458178 |pmc=10478066 |doi=10.1017/S0031182023000598 }}</ref> [[predator|Predatorstvo]] po definiciji nije simbioza, jer je interakcija kratka, ali entomolog [[E. O. Wilson]] je okarakterizirao parazite kao "predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedne".<ref name=Wilson2014>{{cite book |last=Wilson |first=Edward O. |author-link=E. O. Wilson |title=The Meaning of Human Existence |year=2014 |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-87140-480-0 |page=112 |quote=Paraziti su, u jednoj frazi, grabežljivci koji jedu plijen u jedinicama manjim od jedan. Tolerantni paraziti su oni koji su evoluirali kako bi osigurali vlastiti opstanak i reprodukciju, ali u isto vrijeme uz minimalan bol i troškove za domaćina.}}</ref> U tom okviru postoji mnogo mogućih strategija. [[Taksonom]]i klasificiraju parazite u različite preklapajuće šeme na osnovu njihovih interakcija sa domaćinima i njihovih [[životni ciklus|životnih ciklusa]], koji mogu biti složeni. [[Obligatni parazit]] u potpunosti zavisi od domaćina kako bi završio svoj životni ciklus, dok kod [[fakultativni parazit|fakultativnog parazita]] to nije slučaj. Životni ciklusi parazita koji uključuju samo jednog domaćina nazivaju se "direktni"; oni sa konačnim domaćinom (gdje se parazit razmnožava spolno) i najmanje jednim međudomaćinom nazivaju se "indirektni".<ref>{{cite web |url=http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |title=A Classification of Animal-Parasitic Nematodes |work=plpnemweb.ucdavis.edu |access-date=25 February 2016 |archive-date=6 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006152348/http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm }}</ref><ref>{{cite journal |last=Garcia |first=L. S. |title=Classification of Human Parasites, Vectors, and Similar Organisms |journal=Clinical Infectious Diseases |year=1999 |volume=29 |issue=4 |pages=734–746 |pmid=10589879 |doi=10.1086/520425|doi-access=free}}</ref> Endoparazit živi unutar tijela domaćina; ektoparazit živi izvan njega, na njegovoj površini.<ref name=Para-Site>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=July 2010 |isbn=978-1-86499-991-4 |archive-date=24 April 2018 |access-date=9 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424041358/http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |url-status=live }}</ref> Mezoparaziti - poput nekih [[copepoda|veslonožaca]], na primjer - ulaze u otvor u tijelu domaćina i ostaju djelimično ugrađeni tamo.<ref>{{cite journal |last1=Vecchione |first1=Anna |last2=Aznar |first2=Francisco Javier |title=The mesoparasitic copepod Pennella balaenopterae and its significance as a visible indicator of health status in dolphins (Delphinidae): a review |journal=Journal of Marine Animals and Their Ecology |date=2008 |volume=7 |issue=1 |pages=4–11 |url=http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |access-date=11 April 2018 |archive-date=10 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410051646/http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf }}</ref> Neki paraziti mogu biti generalisti, hraneći se širokim spektrom domaćina, ali mnogi paraziti, kao i većina protozoa i [[parazitski crv|helminta]] koji parazitiraju na životinjama, su specijalisti i izuzetno specifični što se tiče domaćina.<ref name=Para-Site/> Rana osnovna, funkcionalna podjela parazita razlikovala je mikroparazite i makroparazite. Svakom od njih dodijeljen je [[matematički model]] kako bi se analiziralo kretanje populacije grupa domaćina i parazita.<ref name="Rollinson"/> Mikroorganizmi i virusi koji se mogu razmnožavati i završiti svoj životni ciklus unutar domaćina poznati su kao mikroparaziti. Makroparaziti su višećelijski organizmi koji se razmnožavaju i završavaju svoj životni ciklus izvan domaćina ili na tijelu domaćina.<ref name="Rollinson"/><ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism {{!}} The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management |encyclopedia=The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management, Blackwell Science |location=Oxford, United Kingdom |year=1998 |edition=1 |isbn=0632055464 |editor=Calow, Peter |via=[[Credo Reference]] |publisher=Blackwell Science }}</ref> Veliki dio razmišljanja o vrstama parazitizma fokusirao se na kopnene životinjske parazite, poput helminta. Oni u drugim okruženjima i sa drugim domaćinima često imaju analogne strategije. Na primjer, jegulja vrste ''[[Simenchelys parasitica]]'' je vjerojatno fakultativni endoparazit koji se oportunistički ukopava i jede bolesne i umiruće ribe.<ref name=Caira1997>{{cite journal |journal=Environmental Biology of Fishes |volume=49 |pages=139–144 |year=1997 |url=https://www.researchgate.net/publication/226076003 |title=Pugnose eels, ''Simenchelys parasiticus'' (Synaphobranchidae) from the heart of a shortfin mako, ''Isurus oxyrinchus'' (Lamnidae) |last1=Caira |first1=J. N. |last2=Benz |first2=G. W. |last3=Borucinska |first3=J. |last4=Kohler |first4=N. E.|issue=1 |doi=10.1023/a:1007398609346 |bibcode=1997EnvBF..49..139C |s2cid=37865366 }}</ref> Insekti koji [[biljojed|jedu biljke]], poput [[štitaste uši|štitastih uši]], [[Aphidoidea|lisnih uši]] i [[gusjenica]], vrlo su slični ektoparazitima, zato što napadaju mnogo veće biljke; služe kao prenosioci bakterija, gljivica i virusa koji uzrokuju [[biljne bolesti]]. Budući da se ženke štitastih ušiju ne mogu kretati, one su obligatni paraziti, trajno pričvršćeni za svoje domaćine.<ref name="Rollinson"/> Senzorni signali koje parazit koristi za identificiranje i približavanje potencijalnom domaćinu poznati su kao "znakovi domaćina". Takvi znakovi mogu uključivati, na primjer, vibracije,<ref>{{cite journal |last=Lawrence |first=P. O. |year=1981 |title=Host vibration—a cue to host location by the parasite, ''Biosteres longicaudatus'' |journal=Oecologia |volume=48 |issue=2 |pages=249–251 |pmid=28309807 |doi=10.1007/BF00347971 |bibcode=1981Oecol..48..249L |s2cid=6182657 }}</ref> izdahnuti [[ugljen dioksid]], mirise kože, vizualne i toplinske znakove i vlagu.<ref>{{cite journal |last=Cardé |first=R. T. |year=2015 |title=Multi-cue integration: how female mosquitoes locate a human host|journal=Current Biology |volume=25 |issue=18 |pages=R793–R795 |doi=10.1016/j.cub.2015.07.057 |pmid=26394099 |doi-access=free |bibcode=2015CBio...25.R793C }} {{open access}}</ref> [[Parazitske biljke]] mogu koristiti, na primjer, svjetlost, fiziohemiju domaćina i isparljive tvari za prepoznavanje potencijalnih domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Randle |first1=C. P. |last2=Cannon |first2=B. C. |last3=Faust |first3=A. L. |display-authors=etal |year=2018 |title=Host Cues Mediate Growth and Establishment of Oak Mistletoe (Phoradendron leucarpum, Viscaceae), an Aerial Parasitic Plant |journal=Castanea |volume=83 |issue=2 |pages=249–262 |doi=10.2179/18-173 |s2cid=92178009 }}</ref> === Glavne strategije === Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]], i to [[parazitska kastracija]]; direktno prenosivi parazitizam; [[wikt:trophic|trofički]] prenosivi parazitizam; [[prenosilac bolesti|vektorski]] prenosivi parazitizam; [[parazitoid]]izam; i mikropredacija. One se primjenjuju na parazite čiji su domaćini biljke, kao i životinje.<ref name=Rollinson>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |editor1=Rollinson, D. |editor2=Hay, S. I. |title=The Many Roads to Parasitism: A Tale of Convergence |journal=Advances in Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=9y4AlXka7t0C&pg=PA28 |year=2011 |volume=74 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-385897-9 |pages=27–28 |doi=10.1016/B978-0-12-385897-9.00001-X |pmid=21295676 |url-access=subscription }}</ref><ref name=PoulinRandhawa2015>{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert |author1-link=Robert Poulin (zoologist) |last2=Randhawa |first2=Haseeb S. |title=Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics |journal=Parasitology |date=February 2015 |volume=142 |issue=Suppl 1 |pages=S6–S15 |doi=10.1017/S0031182013001674 |pmc=4413784 |pmid=24229807}} {{open access}}</ref> Ove strategije predstavljaju [[adaptacija|adaptivne vrhunce]]; moguće su i međustrategije, ali organizmi u mnogim različitim skupinama su se dosljedno [[konvergentna evolucija|ograničili]] na ovih šest, koje su evolutivno stabilne.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Perspektiva o evolucijskim opcijama može se dobiti razmatranjem četiri ključna pitanja: utjecaj na [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] domaćina parazita; broj domaćina koje imaju po životnoj fazi; da li je domaćin spriječen u razmnožavanju; i da li učinak zavisi od intenziteta (broj parazita po domaćinu). Iz ove analize, pojavljuju se glavne evolucijske strategije parazitizma, uz predatorstvo.<ref name=LaffertyKuris2002>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Kuris |first2=A. M. |date=2002 |url=http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue=11 |pages=507–513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003124738/http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |archive-date=3 October 2019}}</ref> {|class="wikitable" |+ Evolucijske strategije u parazitizmu i predatorstvu<ref name=LaffertyKuris2002/><br/>({{font color|green|Zavisno od intenziteta: zelena, normalan tekst}};<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Nezavisno od intenziteta: ljubičasta, kurziv}}'') ! [[Adaptivna vrijednost]] domaćina !! Jedan domaćin, preživljava !! Jedan domaćin, umire !! Više domaćina |- |'''Može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost > 0)''' ||{{font color|green|Normalni parazit}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Patogen}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosiv parazit}}{{efn|Trofički prenosivi paraziti prenose se na svog konačnog domaćina, predatora, kada on pojede njihovog međudomaćina. Ovi paraziti često mijenjaju ponašanje svojih međudomaćina na takav način da povećavaju šansu da on bude pojeden, npr. navode ih na penjanje na vidljivo mjesto: ovo dovodi do prenosa parazita po cijenu života međudomaćina.}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Trofički prenosiv patogen}}'' ||{{font color|green|Mikropredator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Mikropredator}}'' |- |'''Ne može se<br/>razmnožavati<br/>(adaptivna vrijednost = 0)''' ||{{font color|green|----- }}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazit-kastrator}}'' ||{{font color|green|Trofički prenosivi parazit-kastrator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Parazitoid}}'' ||{{font color|green|Društveni predator}}{{efn|[[Vuk]] je društveni predator koji lovi u čoporima; [[puma]] je samotni predator i lovi sama. Ni jedna od te dvije strategije se konvencionalno ne smatra parazitskom.<ref name=LaffertyKuris2002/>}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple |Samotni predator}}'' |} ==== Parazitska kastracija ==== {{main|Parazitska kastracija}} [[File:Sacculina carcini.jpg|thumb|Parazitski kastrator ''[[Sacculina carcini]]'' (osvijetljen) pričvršćen za [[Liocarcinus holsatus|svog raka-domaćina]]]] [[parazitska kastracija|Parazitski kastratori]] djelimično ili potpuno uništavaju sposobnost razmnožavanja svog domaćina, preusmjeravajući energiju koja bi otišla u razmnožavanje u rast domaćina i parazita, ponekad uzrokujući gigantizam domaćina. Ostali sistemi domaćina ostaju netaknuti, što mu omogućava da preživi i održi parazita.<ref name=PoulinRandhawa2015/>{{sfn|Poulin|2007|p=111}} Parazitski [[rak]]ovi kao što su oni iz specijaliziranog roda [[Cirripedia|vitičara]] roda ''[[Sacculina]]'' posebno uzrokuju oštećenja na gonadama svojih mnogobrojnih vrsta<ref name="Elumalai Viswanathan Pravinkumar Raffi">{{cite journal |last1=Elumalai |first1=V. |last2=Viswanathan |first2=C. |last3=Pravinkumar |first3=M. |last4=Raffi |first4=S. M. |title=Infestation of parasitic barnacle Sacculina spp. in commercial marine crabs |journal=Journal of Parasitic Diseases |volume=38 |issue=3 |date=2013 |doi=10.1007/s12639-013-0247-z |pmid=25035598 |pages=337–339|pmc=4087306 }}</ref> rakova-domaćina. U slučaju ''Sacculina'', testisi više od dvije trećine njihovih domaćina dovoljno degeneriraju da takvi mužjaci razviju [[sekundarne spolne karakteristike]] ženki kao što su širi trbuh, manja [[kliješta (rak)|kliješta]] i udovi za hvatanje jaja. Različite vrste helminta kastriraju svoje domaćine (kao što su insekti i puževi). To se može desiti direktno, bilo mehanički, hraneći se njihovim gonadama, ili izlučivanjem hemikalije koja uništava reproduktivne ćelije; ili indirektno, bilo lučenjem hormona ili preusmjeravanjem nutrijenata. Na primjer, [[trematoda]] ''[[Zoogonus lasius]]'', čije [[Faze životnog ciklusa trematoda|sporociste]] nemaju usta, hemijski kastrira međuplimnog morskog puža ''[[Tritia obsoleta]]'', razvijajući se u njegovim gonadama i ubijajući njegove reproduktivne ćelije.{{sfn|Poulin|2007|p=111}}<ref name=Cheng13>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=d4GQlYzode8C&pg=PA13 |year=2012 |publisher=Elsevier Science |isbn=978-0-323-14010-2 |pages=13–15}}</ref> ==== Direktni prenos ==== [[File:Male human head louse.jpg|thumb|[[Pediculus humanus capitis|Uši glave]] su direktno prenosivi [[obligatni parazit|obligatni ektoparaziti]]]] U direktno prenosive parazite, kojima nije potreban vektor da bi dospjeli do novih domaćina, spadaju paraziti kopnenih kičmenjaka poput ušiju i grinja, morski paraziti poput [[Copepoda|veslonožaca]] i [[Cyamidae|cijamoidnih]] [[Amphipoda|amfipoda]], [[Monogenea|jednorodni metilji]], kao i mnoge vrste valjkastih crva, gljivica, protozoa, bakterija i virusa. Bilo da se radi o endo- ili ektoparazitima, svaki ima samo jednu vrstu-domaćina. Unutar te vrste, većina jedinki je slobodna ili gotovo slobodna od parazita, dok manjina nosi veliki broj parazita; to je poznato kao [[agregirana distribucija]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> {{anchor|Autoinfection}} ==== Trofički prenos ==== [[File:Clonorchis sinensis 2.png|thumb|''[[Clonorchis sinensis]]'', kineski jetreni metilj, prenosi se trofički]] [[wikt:trophic|Trofički]] prenosivi paraziti se prenose tako što ih domaćin pojede. Uključuju [[trematoda|metilje]] (sve osim [[Schistosoma|šiztosoma]]), [[Cestoda|trakavice]], [[acanthocephala|akantocefalane]], [[Pentastomida|pentastomide]], mnoge [[Nematoda|valjkaste crve]] i mnoge protozoe kao što je ''[[Toxoplasma]]''.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Imaju složene životne cikluse koji uključuju domaćine u vidu dvije ili više različitih vrsta. U svom juvenilnom stadiju inficiraju i često se [[cista|encistiraju]] u međudomaćinu. Kada životinju-međudomaćina pojede predator - konačni domaćin - parazit preživljava proces probave i sazrijeva u odraslu jedinku; neki žive kao [[crijevni parazit]]i. Mnogi trofički prenosivi paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje]] svojih posrednih domaćina, povećavajući šanse da ih grabežljivac pojede. Kao i kod direktno prenosivih parazita, distribucija trofički prenosivih parazita među jedinkama-domaćinima je agregirana.<ref name=PoulinRandhawa2015/> [[Koinfekcija]] više parazita je česta.<ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=F. E. |url=https://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202083654/http://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-date=2 December 2017 |url-status=live |title=Concomitant infections, parasites and immune responses |series=122 |journal=Parasitology |volume=Supplement |pages=S23–38 |year=2001 |pmid=11442193 |doi =10.1017/s003118200001698x |s2cid=150432 }}</ref> [[Strongyloides stercoralis|Autoinfekcija]], gdje se (izuzetno) cijeli [[reproduktivni ciklus|životni ciklus]] parazita odvija u jednom primarnom domaćinu, ponekad se može javiti kod helminta kao što je ''[[Strongyloides stercoralis]]''.<ref name=ASP>{{cite web |title=Helminth Parasites |url=http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |publisher=Australian Society of Parasitology |access-date=9 October 2017 |archive-date=19 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019032143/http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |url-status=live }}</ref> ==== Prenos vektorom ==== {{further|Vektorske zarazne bolesti}} [[File:Trypanosoma sp. PHIL 613 lores.jpg|thumb|[[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi]] protozojski endoparazit ''[[Trypanosoma]]'' među ljudskim [[crvena krvna zrnca|crvenim krvnim zrncima]]]] [[Vektorske zarazne bolesti|Vektorski prenosivi paraziti]] se za prenos sa jednog konačnog domaćina na drugog oslanjaju na treću stranu - međudomaćina - pri čemu se parazit ne razmnožava spolno.<ref name=Para-Site/><ref name=PoulinRandhawa2015/> Ovi paraziti su mikroorganizmi, odnosno [[protozoa|protozoe]], [[bakterije]] ili [[virus]]i, često unutarćelijski [[patogen]]i (uzročnici bolesti).<ref name=PoulinRandhawa2015/> Njihovi prenosnici su uglavnom [[hematofagija|hematofagni]] člankonošci poput buha, ušiju, krpelja i komaraca.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref>{{cite web |url=http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |title=Pathogenic Parasitic Infections |publisher=PEOI |access-date=18 July 2013 |archive-date=29 October 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193623/http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |url-status=live }}</ref> Na primjer, jelenski krpelj ''[[Ixodes scapularis]]'' djeluje kao prenosnik bolesti uključujući [[lajmska bolest|lajmsku bolest]], [[babezioza|babeziozu]] i [[humana granulocitna anaplazmoza|anaplazmozu]].<ref name=pmid11450660>{{cite journal |last=Steere |first=A. C. |title=Lyme disease |journal=[[New England Journal of Medicine]] |volume=345 |issue=2 |pages=115–125 |date=July 2001 |pmid=11450660 |doi=10.1056/NEJM200107123450207 }}</ref> Protozojski endoparaziti, poput [[malarija|malarijskih]] parazita iz roda ''[[Plasmodium]]'' i parazita bolesti spavanja iz roda ''[[Trypanosoma]]'', imaju infektivne stadije u krvi domaćina, a prenose se na nove domaćine ugrizima insekata.<ref name="PollittMacGregor2011">{{cite journal |last1=Pollitt |first1=Laura C. |last2=MacGregor |first2=Paula |last3=Matthews |first3=Keith |last4=Reece |first4=Sarah E. |title=Malaria and trypanosome transmission: different parasites, same rules? |journal=Trends in Parasitology |volume=27 |issue=5 |year=2011 |pages=197–203 |doi=10.1016/j.pt.2011.01.004|pmid=21345732 |pmc=3087881 }}</ref> ==== Parazitoidi ==== {{main|Parazitoid|parazitska osa}} [[Parazitoidi]] su insekti koji prije ili kasnije ubijaju svoje domaćine, što njihov odnos dovodi u blizak odnos s [[predator]]stvom.<ref>{{cite journal |last1=Stevens |first1=Alison N. P. |title=Predation, Herbivory, and Parasitism |journal=Nature Education Knowledge |date=2010 |volume=3 |issue=10 |page=36 |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |access-date=12 February 2018 |quote=Predatorstvo, biljojedstvo i parazitizam postoje duž kontinuuma težine u smislu stepena u kojem negativno utiču na sposobnost organizma da se nosi sa zdravljem. ... U većini slučajeva, paraziti ne ubijaju svoje domaćine. Međutim, izuzetak se javlja kod parazitoida, koji zamagljuju granicu između parazitizma i predatorstva. |archive-date=30 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930230324/http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |url-status=live }}</ref> Većina parazitoida su [[parazitska osa|parazitoidne ose]] ili drugi [[opnokrilci]]; drugi uključuju [[dvokrilci|dvokrilce]] poput [[Phoridae|određenih]] muha. Mogu se podijeliti u dvije skupine, idiobionte i koinobionte, koji se razlikuju u ishodu za domaćina.<ref name=GullanCranston2010>{{cite book |last1=Gullan |first1=P. J. |last2=Cranston |first2=P. S. |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |url-access=limited |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n332 308], 365–367, 375, 440–441}}</ref> [[Parazitoid|Idiobiontski]] parazitoidi ubadaju svoj često velik plijen prilikom hvatanja, ubijajući ga odmah ili ga paralizirajući. Imobilizirani plijen se zatim odnosi u gnijezdo, ponekad zajedno s drugim plijenom ako nije dovoljno velik da podrži parazitoida tokom njegovog razvoja. [[leglica|Jaje se polaže]] na vrh plijena, a gnijezdo se zatim zatvara. Parazitoid se brzo razvija kroz svoje larvalne i pupalne faze, [[masovno opskrbljivanje|hraneći se hranom]] koja mu je ostavljena.<ref name=GullanCranston2010/> [[Parazitoid|Koinobiontski]] parazitoidi, među koje spadaju [[Diptera|muhe]] i ose, polažu svoja jaja u domaćine-mladunce, obično ličinke. Omogućeno im je da nastave da rastu, tako da se domaćin i parazitoid razvijaju zajedno tokom dužeg perioda, koji završava kada se parazitoidi pojave u odraslom obliku, ostavljajući plijen mrtav, pojeden iznutra. Neki koinobionti reguliraju razvoj svog domaćina, na primjer, sprečavaju ga da se [[kukuljica|ukukulji]] ili ga tjeraju da [[ekdizis|odbacuje ljušturu]] kad god je parazitoid spreman za odbacivanje ljušture. Oni to mogu učiniti tako što stvaraju hormone koji oponašaju odgovarajuće hormone domaćina ([[ekdisteroid]]e) ili regulirajući endokrini sistem domaćina.<ref name=GullanCranston2010/> <gallery mode="packed"> File:Live Tetragnatha montana (RMNH.ARA.14127) parasitized by Acrodactyla quadrisculpta larva (RMNH.INS.593867) - BDJ.1.e992.jpg |[[parazitoid|Idiobiontske]] [[parazitska osa|parazitoidne ose]] odmah paraliziraju svoje domaćine kako bi ih njihove larve ([[Pimplinae]], na slici) pojele.<ref name=PoulinRandhawa2015/> File:CSIRO ScienceImage 2357 Spotted alfalfa aphid being attacked by parasitic wasp.jpg|[[parazitoid|Koinobiontske]] parazitoidne ose poput [[Braconidae|brakonida]] prikazanog na slici polažu jaja u svoje domaćine putem [[leglica|leglice]], nakon čega oni nastavljaju rasti i odbacivati ljušturu. File:Female Apocephalus borealis ovipositing into the abdomen of a worker honey bee.png|Muha iz porodice [[Phoridae]] (u sredini lijevo) [[leglica|polaže jaja]] u trbuh [[medonosna pčela|medonosne pčele]]-radilice, [[Parazit koji mijenja ponašanje|mijenjajući njeno ponašanje]]. </gallery> {{anchor|Micropredator}} ==== Mikropredatori ==== [[File:Anopheles minimus.jpg|thumb|[[komarac|Komarci]] su mikropredatori i značajni prenosioci bolesti]] Mikropredator napada više od jednog domaćina, smanjujući adaptivnu vrijednost svakog domaćina za barem malu količinu, i u kontaktu je s jednim domaćinom samo povremeno. Ovo ponašanje čini mikropredatore pogodnim prenosiocima, zato što mogu prenositi manje parazite s jednog domaćina na drugog.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=LaffertyKuris2002/><ref name="Wilson2017">{{cite journal |last1=Wilson |first1=Anthony J. |display-authors=etal |title =What is a vector? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=372 |issue=1719 |date=March 2017 |doi=10.1098/rstb.2016.0085 |pmid=28289253 |article-number=20160085 |pmc=5352812}}</ref> Većina mikropredatora su [[hematofagija|hematofagni]], što znači da se hrane krvlju. To obuhvata crve poput [[pijavica]], rakove poput pripadnika [[Branchiura]] i jednakonošce iz porodice [[Gnathiidae]], razne [[dvokrilci|dvokrilce]] poput komaraca i [[cece muva|ce-ce muha]], druge člankonošce poput buha i krpelja, kičmenjake poput [[paklara]] i sisare poput [[Vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> === Strategije prenosa === [[File:Entamoeba histolytica life cycle-en.svg|thumb|upright=1.7<!--format for legibility of multi-image diagram-->|[[Životni ciklus]] ''[[Entamoeba histolytica]]'', anaerobne parazitske protozoe koja se prenosi [[fekalno-oralni put|fekalno-oralnim putem]].]] Paraziti koriste različite metode za inficiranje životinjskih domaćina, uključujući fizički kontakt, [[fekalno-oralni put]], slobodnoživeće zarazne stadije i prenosnike, što odgovara njihovim različitim domaćinima, životnim ciklusima i ekološkim kontekstima.<ref name=Godfrey2013>{{cite journal |last=Godfrey |first=Stephanie S. |title=Networks and the ecology of parasite transmission: A framework for wildlife parasitology |journal=Wildlife |date=December 2013 |volume=2 |pages=235–245 |doi=10.1016/j.ijppaw.2013.09.001 |pmid=24533342 |pmc=3862525|bibcode=2013IJPPW...2..235G }}</ref> Primjeri koji prikazuju neke od mnogih mogućih kombinacija dati su u tabeli. {|class="wikitable sortable" |+ Primjeri metoda prenošenja u različitim ekološkim kontekstima<ref name=Godfrey2013/> ! Parazit !! Domaćin !! Način prijenosa !! Ekološki kontekst |- |''[[Gyrodactylus turnbulli]]''<br/>([[Monogenea|jednorodni metilj]]) ||''[[Poecilia reticulata]]''<br/>(riba) ||fizički kontakt ||društveno ponašanje |- |[[Valjkasti crv]]i<br/>npr. ''[[Strongyloides]]'' ||''[[Macaca fuscata]]''<br/>(japanski makaki) ||fekalno-oralno || društveno ponašanje<br/>(čišćenje) |- |''[[Heligmosomoides polygyrus]]''<br/>(valjkasti crv) ||''[[Apodemus flavicollis]]''<br/>(žutogrli miš) ||fekalno-oralno ||prijenos putem spolnih odnosa <br/>(većinom na mužjake) |- |''[[Amblyomma]]''<br/>(krpelj) ||''[[Sphenodon punctatus]]''<br/>(tuatara) ||slobodnoživeći infektivni stadiji ||društveno ponašanje |- |''[[Plasmodium]]''<br/>([[malarija|malarični]] parazit) ||[[Ptice]], [[sisari]]<br/>(uklj. ljude) ||''[[Anopheles]]'' (prijenos komarcima,<br/>koje privlači miris<br/>inficiranog ljudskog domaćina<ref name="de Boer2017">{{cite journal |last1=de Boer |first1=Jetske G. |last2=Robinson |first2=Ailie |last3=Powers |first3=Stephen J. |last4=Burgers |first4=Saskia L. G. E. |last5=Caulfield |first5=John C. |last6=Birkett |first6=Michael A. |last7=Smallegange |first7=Renate C. |last8=van Genderen |first8=Perry J. J. |last9=Bousema |first9=Teun |last10=Sauerwein |first10=Robert W. |last11=Pickett |first11=John A. |last12=Takken |first12=Willem |last13=Logan |first13=James G. |title=Odours of Plasmodium falciparum-infected participants influence mosquito–host interactions |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=9283 |date=August 2017 |doi=10.1038/s41598-017-08978-9 |doi-access=free|pmid=28839251 |pmc=5570919 |bibcode=2017NatSR...7.9283D }}</ref> ||— |} === Varijante === Među mnogim varijantama parazitskih strategija su hiperparazitizam,<ref name=Dissanaike1957/> društveni parazitizam,<ref name=Thomas2010/> parazitizam legla,<ref name=Payne1997/> kleptoparazitizam,<ref name=SlaterRosenblatt2005/> spolni parazitizam<ref name=Pietsch2005/> i adelfoparazitizam.<ref name=Rochat2001/> ==== Hiperparazitizam ==== {{main|Hiperparazit}} [[Hiperparazit]]i se hrane drugim parazitima, kao što su protozoe koje žive u parazitskim helmintima,<ref name=Dissanaike1957>{{cite journal |last1=Dissanaike |first1=A. S. |title=On Protozoa hyperparasitic in Helminth, with some observations on ''Nosema helminthorum'' Moniez, 1887 |journal=Journal of Helminthology |date=1957 |volume=31 |issue=1–2 |pages=47–64 |pmid=13429025 |doi=10.1017/s0022149x00033290|s2cid=35487084 }}</ref> ili su fakultativni ili obligatni parazitoidi čiji su domaćini drugi paraziti ili parazitoidi.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=GullanCranston2010/> Javljaju se i nivoi parazitizma koji prelaze sekundarne, naročito među fakultativnim parazitoidima. U sistemima [[šiška|hrastovih šiški]] može postojati do četiri nivoa parazitizma.<ref>{{cite journal |last=Askew |first=R. R. |url=https://www.researchgate.net/publication/238289888 |title=On the Biology of the Inhabitants of Oak Galls of Cynipidae (Hymenoptera) in Britain |journal=Transactions of the Society for British Entomology |date=1961 |volume=14 |pages=237–268}}</ref> Hiperparaziti mogu kontrolirati populacije svojih domaćina i koriste se u tu svrhu [[biološko suzbijanje štetočina|u poljoprivredi]], a donekle i u [[medicina|medicini]]. Kontrolni efekti mogu se vidjeti u načinu na koji [[hipovirus|virus CHV1]] pomaže u kontroli štete koju [[Cryphonectria parasitica|kestenova palež]] (''Cryphonectria parasitica'') nanosi [[Castanea dentata|američkim kestenima]], te u načinu na koji [[bakteriofag]]i mogu ograničiti bakterijske infekcije. Vjerojatno je, iako slabo istraženo, da većina patogenih mikroparazita ima hiperparazite koji bi se mogli pokazati kao veoma korisni i u poljoprivredi i u medicini.<ref name="ParrattLaine2016">{{cite journal |last1=Parratt |first1=Steven R. |last2=Laine |first2=Anna-Liisa |title=The role of hyperparasitism in microbial pathogen ecology and evolution |journal=The ISME Journal |volume=10 |issue=8 |date=January 2016|doi=10.1038/ismej.2015.247 |pmid=26784356 |pages=1815–1822|pmc=5029149 |bibcode=2016ISMEJ..10.1815P }}</ref> ==== Društveni parazitizam ==== {{further|Mirmekomorfija|kukavičja pčela|Emeryjevo pravilo}} Društveni paraziti koriste prednosti interspecijskih interakcija između pripadnika [[eusocijalnih]] životinja poput [[mrav]]a, [[termit]]a i [[bumbar]]a. Primjeri uključuju velikog plavog leptira, ''[[Phengaris arion]]'', čije larve koriste [[Mirmekomorfija|mirmekomorfiju]] (imitiranje mrava) za parazitiranje na određenim mravima,<ref name="Thomas2010">{{cite journal |last1=Thomas |first1=J. A. |last2=Schönrogge |first2=K. |author3=Bonelli, S. |author4=Barbero, F. |author5=Balletto, E. |title=Corruption of ant acoustical signals by mimetic social parasites: ''Maculinea'' butterflies achieve elevated status in host societies by mimicking the acoustics of queen ants |journal=Commun Integr Biol |volume=3 |issue=2 |pages=169–171 |year=2010 |pmid=20585513 |pmc=2889977 |doi=10.4161/cib.3.2.10603}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', bumbara koji napada košnice drugih pčela i preuzima razmnožavanje dok njihove mlade odgajaju radnici-domaćini, i ''[[Melipona scutellaris]]'', eusocijalnu pčelu čije matice bježe od radnika-ubica i napadaju drugu koloniju bez matice.<ref>{{Cite journal |first1=Annette |last1=Van Oystaeyen |first2=Denise |last2=Araujo Alves |first3=Ricardo |last3=Caliari Oliveira |first4=Daniela |last4=Lima do Nascimento |first5=Fábio |last5=Santos do Nascimento |first6=Johan |last6=Billen |first7=Tom |last7=Wenseleers |title=Sneaky queens in ''Melipona'' bees selectively detect and infiltrate queenless colonies |journal=Animal Behaviour |date=September 2013 |volume=86 |issue=3 |pages=603–609 |doi=10.1016/j.anbehav.2013.07.001 |bibcode=2013AnBeh..86..603V |citeseerx=10.1.1.309.6081 |s2cid=12921696 }}</ref> Ekstreman primjer interspecijskog društvenog parazitizma uočen je kod mrava vrste ''[[Tetramorium inquilinum]]'', obligatnih parazita koji žive isključivo na leđima drugih mrava roda ''[[Tetramorium]]''.<ref>{{cite web |url=https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |title=Social Parasites in the Ant Colony |publisher=Antkeepers |access-date=4 April 2016 |archive-date=24 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160424122522/https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ |url-status=live }}</ref> Mehanizam za evoluciju društvenog parazitizma prvi je predložio Carlo Emery 1909. godine.<ref>{{Cite journal |last=Emery |first=Carlo |date=1909 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen un myrmekophilen Ameisen |journal=Biologischen Centralblatt |volume=29 |pages=352–362}}</ref> Sada poznat kao "[[Emeryjevo pravilo]]", ono navodi da društveni paraziti imaju tendenciju da budu u bliskom srodstvu sa svojim domaćinima i da su često pripadnici istog roda.<ref name="RD">{{cite web |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants |last=Deslippe |first=Richard |publisher=Nature Education Knowledge |year=2010 |access-date=29 October 2010 |archive-date=18 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200518111632/https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421/ |url-status=live }}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=C. |url=https://archive.org/details/ants_11715/page/n1 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |journal=Biologisches Centralblatt |date=1909 |volume=29 |pages=352–362}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bourke |first1=Andrew F. G. |last2=Franks |first2=Nigel R. |date=July 1991 |title=Alternative adaptations, sympatric speciation and the evolution of parasitic, inquiline ants |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=43 |issue=3 |pages=157–178 |doi=10.1111/j.1095-8312.1991.tb00591.x |bibcode=1991BJLS...43..157B |issn=0024-4066}}</ref> Intraspecijski društveni parazitizam se javlja kod parazitskog dojenja, gdje neke mlade jedinke uzimaju mlijeko od ženki s kojima nisu u srodstvu. Kod kapucina vrste ''[[Cebus olivaceus]]'', ženke višeg ranga ponekad uzimaju mlijeko od ženki nižeg ranga bez ikakve recipročne koristi.<ref name=obrien5>{{cite journal |last=O'Brien |first=Timothy G. |title=Parasitic nursing behavior in the wedge-capped capuchin monkey (''Cebus olivaceus'') |journal=American Journal of Primatology |year=1988 |volume=16 |issue=4 |pages=341–344 |doi =10.1002/ajp.1350160406 |pmid=32079372 |s2cid=86176932 }}</ref> ==== Parazitizam legla ==== {{further|Parazitizam legla}} Kod [[Parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćini pate od povećanih roditeljskih ulaganja i potrošnje energije u svrhu hranjenja parazitskih mladunaca, koji su obično veći od mladunaca domaćina. Stopa rasta mladunaca domaćina je usporena, što smanjuje adaptivnu vrijednost domaćina. Paraziti legla uključuju ptice iz različitih porodica kao što su [[Molothrus|kravarke]], [[Viduidae|udovice]], [[Cuculidae|kukavice]] i [[Heteronetta atricapilla|crnoglave patke]]. One ne grade vlastita gnijezda, već polažu jaja u gnijezdima drugih vrsta. U porodici [[Cuculidae]], preko 40% [[vrsta]] kukavica su obligatni paraziti legla, dok su drugi ili fakultativni paraziti legla ili pružaju roditeljsku brigu.<ref>{{Cite book |last=Payne |first=R. B. |title=The Cuckoos |date=September 15, 2005 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-850213-5 |edition=1st |location=Oxford |language=en}}</ref> Jaja nekih parazita legla [[mimikrija|liče]] na jaja domaćina, dok jaja nekih kravarica imaju čvrste ljuske, što otežava domaćinima da ih unište kljucanjem, a oba mehanizma impliciraju selekciju domaćina protiv parazitskih jaja.<ref name=Payne1997>{{cite book |last=Payne |first=R. B. |date=1997 |chapter=Avian brood parasitism |editor1=Clayton, D. H. |editor2=Moore, J. |title=Host–parasite evolution: General principles and avian models |pages=[https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 338–369] |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-854892-8 |chapter-url=https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Rothstein |first1=S. I. |year=1990 |title=A model system for coevolution: avian brood parasitism |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |volume=21 |pages=481–508 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.21.1.481}}</ref><ref name="DeMarsico2013">{{cite journal |last1=De Marsico |first1=M. C. |last2=Gloag |first2=R. |last3=Ursino |first3=C. A. |last4=Reboreda |first4=J. C. |title=A novel method of rejection of brood parasitic eggs reduces parasitism intensity in a cowbird host |journal=Biology Letters |volume=9 |issue=3 |date=March 2013 |doi=10.1098/rsbl.2013.0076 |pmid=23485877 |article-number=20130076|pmc=3645041 }}</ref> Odrasla ženka [[Cuculus canorus|evropske kukavice]] također imitira predatora, [[Accipiter nisus|evropskog kobca]], što joj daje vremena da neopaženo položi jaja u gnijezdo domaćina.<ref name=Welbergen2011>{{cite journal |last1=Welbergen |first1=J. |last2=Davies |first2=N. B. |year=2011 |title=A parasite in wolf's clothing: hawk mimicry reduces mobbing of cuckoos by hosts |journal=[[Behavioral Ecology (journal)|Behavioral Ecology]] |volume=22 |issue=3 |pages=574–579 |doi=10.1093/beheco/arr008|doi-access=free }}</ref> Domaćinske vrste se često bore protiv mimikrije parazitskih jaja [[Polimorfizam (biologija)|polimorfizmom]] jaja, što znači da imaju dva ili više [[fenotip]]ova jaja unutar jedne populacije. Višestruki fenotipovi jaja domaćina smanjuju vjerojatnoću da parazitska vrsta precizno "uskladi" svoja jaja s jajima domaćina.<ref>{{Cite journal |last=Yang |first=C. |first2=X. |last2=Si |first3=W. |last3=Liang |first4=A. P. |last4=Møller |title=Spatial variation in egg polymorphism among cuckoo hosts across 4 continents |journal=Current Zoology |date=2020 |volume=66 |issue=5 |pages=477–483 |doi=10.1093/cz/zoaa011 |pmid=33293928 |pmc=7705517 |via=Oxford Academic}}</ref> ==== Kleptoparazitizam ==== {{further|Kleptoparazitizam}} U slučaju [[Kleptoparazitizam|kleptoparazitizma]] (od grčkog κλέπτης (''kleptēs''), "lopov"), paraziti kradu hranu koju domaćin prikupi. Parazitizam se često vrši na bliskim srodnicima, bilo unutar iste vrste ili između različitih vrsta unutar istog roda ili porodice. Na primjer, mnoge loze [[kukavičje pčele|kukavičjih pčela]] polažu jaja u ćelijama košnica drugih [[pčela]] iz iste porodice.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |author3=Snowdon, Charles T. |author4=Roper, Timothy J. |author5=Brockmann, H. Jane |author-link5=H. Jane Brockmann |author6=Naguib, Marc |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30 January 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> Kleptoparazitizam je generalno rijedak, ali uočljiv kod ptica; neke, poput [[pomornici|pomornika]], specijalizirane su za krađu hrane od drugih morskih ptica, neumoljivo ih progoneći dok ne povrate svoj ulov.<ref name="Furness1978">{{cite journal |last=Furness |first=R. W. |title=Kleptoparasitism by great skuas (''Catharacta skua'' Brünn.) and Arctic skuas (''Stercorarius parasiticus'' L.) at a Shetland seabird colony |journal=Animal Behaviour |volume=26 |year=1978 |doi=10.1016/0003-3472(78)90107-0 |pages=1167–1177|bibcode=1978AnBeh..26.1167F |s2cid=53155057 }}</ref> ==== Spolni parazitizam ==== {{main|Spolni parazitizam}} Jedinstven pristup se vidi kod nekih vrsta [[Lophiiformes|grdobina]], kao što je ''[[Ceratias holboelli]]'', gdje su mužjaci svedeni na sitne [[Spolni parazitizam|spolne parazite]], potpuno ovisne o ženkama vlastite vrste za preživljavanje, i žive trajno pričvršćeni ispod tijela ženke i nesposobni su da se sami brinu o sebi. Ženka hrani mužjaka i štiti ga od predatora, dok mužjak ne daje ništa zauzvrat osim sperme koja je ženki potrebna za stvaranje sljedeće generacije.<ref name=Pietsch2005>{{cite journal |last=Pietsch |first=Theodore W. |title=Dimorphism, parasitism, and sex revisited: modes of reproduction among deep-sea ceratioid anglerfishes (Teleostei: Lophiiformes) |journal=Ichthyological Research |date=25 August 2005 |volume=52 |issue=3 |pages=207–236 |doi=10.1007/s10228-005-0286-2|bibcode=2005IchtR..52..207P |s2cid=24768783 }}</ref> ==== Adelfoparazitizam ==== Adelfoparazitizam (od grčkog ἀδελφός (''adelphós''), brat<ref>{{cite book |last1=Maggenti |first1=Armand R. |last2=Maggenti |first2=Mary Ann |last3=Gardner |first3=Scott Lyell |title=Online Dictionary of Invertebrate Zoology |url=http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418031907/http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-date=18 April 2018 |publisher=University of Nebraska |page=22 |date=2005}}</ref>), također poznat kao parazitizam među srodnicima, javlja se kada je domaćinska vrsta u bliskom srodstvu s parazitom, koji je često iz iste porodice ili roda.<ref name=Rochat2001>{{cite journal |last1=Rochat |first1=Jacques |last2=Gutierrez |first2=Andrew Paul |title=Weather-mediated regulation of olive scale by two parasitoids |journal=Journal of Animal Ecology |date=May 2001 |volume=70 |issue=3 |pages=476–490 |doi=10.1046/j.1365-2656.2001.00505.x|bibcode=2001JAnEc..70..476R |s2cid=73607283 |doi-access=free }}</ref> Kod parazitoida mušice vrste ''[[Encarsia perplexa]]'', nesparene ženke mogu polagati [[ploidija|haploidna]] jaja u potpuno razvijene larve vlastite vrste, stvarajući muško potomstvo,<ref>{{cite web |title=Featured Creatures. ''Encarsia perplexa'' |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |publisher=University of Florida |access-date=6 January 2018 |archive-date=5 January 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180105061019/http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |url-status=live }}</ref> dok morski crv vrste ''[[Bonellia viridis]]'' ima sličnu reproduktivnu strategiju, iako su larve [[plankton]]ske.<ref name="BerecSchembri2005">{{cite journal |last1=Berec |first1=Ludek |last2=Schembri |first2=Patrick J. |last3=Boukal |first3=David S. |url=https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003131349/https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Sex determination in ''Bonellia viridis'' (Echiura: Bonelliidae): population dynamics and evolution |journal=Oikos |volume=108 |issue=3 |year=2005 |pages=473–484 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13350.x|bibcode=2005Oikos.108..473B }}</ref> ==== Ilustracije ==== Na ilustracijama su prikazani primjeri glavnih strategija parazitizma. <gallery class="center" mode="nolines" widths="180px"> File:Pteromalid hyperparasitoid.jpg|Hiperparazitoidna [[Pteromalidae|pteromalidna osa]] na čahurama svog domaćina, koja je i sama parazitoidna [[Braconidae|brakonidna osa]]. File:Maculinea arion Large Blue Upperside SFrance 2009-07-18.jpg|[[Phengaris arion|Pjegavi mravnik]] [[mirmekomorfija|imitira mrave]] i društveni je parazit. File:Eastern Phoebe-nest-Brown-headed-Cowbird-egg.jpg|Kod [[parazitizam legla|parazitizma legla]], domaćin odhranjuje mladunce druge vrste: na slici jaje [[Molothrus|kravarke]] u gnijezdu ''[[Sayornis phoebe]]''. File:Great Skua (cropped).jpg|[[Veliki pomornik]] je moćan [[kleptoparazit]] koji neumorno progoni druge morske ptice sve dok ne povrate svoj ulov. File:Северная церапия (cropped).jpg|Mužjak vrste [[Lophiiformes|grdobine]] ''[[Ceratias holboelli]]'' živi kao sićušni [[spolni parazitizam|spolni parazit]] trajno pričvršćen ispod tijela ženke. File:Encarsia perplexa.jpg|''[[Encarsia perplexa]]'' (u sredini), parazitoid mušice ''[[Aleurocanthus woglumi]]'' (dolje lijevo), također je adelfoparazit koji polaže jaja u larve vlastite vrste. </gallery> == Taksonomski raspon == Parazitizam ima izuzetno širok taksonomski raspon, uključujući životinje, biljke, gljive, protozoe, bakterije i viruse.<ref name="Rollinson2">{{cite book |last1=Rollinson |first1=D. |last2=Hay |first2=S. I. |title=Advances in parasitology |date=2011 |publisher=Elsevier Science |location=Oxford |isbn=978-0-12-385897-9|pages=4–7}}</ref> === Životinje === {{further|Spisak parazitskih organizama}} {|class="wikitable sortable <!--collapsible collapsed-->" |+ Glavne parazitske životinjske skupine{{sfn|Poulin|2007|page=6}} ! Koljeno !! Razred/<br/>Red ! style="width: 60px;" |Br.<br/>vrsta ! Endo-<br/>paraz. ||Ekto-<br/>paraz. !! [[Beskičmenjaci|Beskič.]]<br/>kon. domaćin !! [[Kičmenjaci|Kič.]]<br/>kon. domaćin !! Br.<br/>domaćina !! Morski !! Vodeni<br/>!! Kopneni<br/> |- |[[Cnidaria]] ||[[Myxozoa]] ||1.350 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da || |- |[[Cnidaria]] ||[[Polypodium hydriforme|Polypodiozoa]] ||1 ||Da ||||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Trematoda]] ||15.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Monogenea]] ||20.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Platyhelminthes]] ||[[Cestoda]] ||5.000 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Nematomorpha]] ||<!--Class--> ||350 ||Da ||||Da ||||1 ili više ||||Da ||Da |- |[[Nematoda]] ||<!--Class--> ||10.500 ||Da ||||Da ||Da ||1 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Acanthocephala]] ||<!--Class--> ||1.200 ||Da ||||||Da ||2 ili više ||Da ||Da ||Da |- |[[Annelida]] ||[[Hirudinea]] ||400 ||||Da ||||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Bivalvia]] ||600 ||||Da ||||Da ||1 ||||Da || |- |[[Mollusca]] ||[[Gastropoda]] ||5.000 ||||Da ||||Da ||1 ||Da |||| |- |[[Arthropoda]] ||[[Ixodida]] ||800 ||||Da ||||Da ||1 ili više ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Acari]] ||30.000 ||Da ||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da ||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Copepoda]] ||4.000 ||||Da ||Da ||Da ||1 ||Da ||Da || |- |[[Arthropoda]] ||[[Phthiraptera]] ||4.000 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Siphonaptera]] ||2.500 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Diptera]] ||2.300 ||||Da ||||Da ||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Strepsiptera]]||600 ||Da ||||Da ||||1 ||||||Da |- |[[Arthropoda]] ||[[Hymenoptera]] ||130.000<ref>{{cite journal |last1=Polaszek |first1=Andrew |last2=Vilhemsen |first2=Lars |title=Biodiversity of hymenopteran parasitoids |journal=Current Opinion in Insect Science |date=2023 |volume=56 |article-number=101026 |doi=10.1016/j.cois.2023.101026 |pmid=36966863 |s2cid=257756440 |doi-access=free |bibcode=2023COIS...5601026P }}</ref> - 1.100.000<ref name="Forbes Bagley Beer Hippee 2018">{{cite journal | last1=Forbes | first1=Andrew A. | last2=Bagley | first2=Robin K. | last3=Beer | first3=Marc A. | last4=Hippee | first4=Alaine C. | last5=Widmayer | first5=Heather A. | display-authors=3 | title=Quantifying the unquantifiable: why Hymenoptera, not Coleoptera, is the most speciose animal order | journal=BMC Ecology | volume=18 | issue=1 | date=12 July 2018 | page=21 | issn=1472-6785 | doi=10.1186/s12898-018-0176-x| pmid=30001194 | pmc=6042248 | doi-access=free | bibcode=2018BMCE...18...21F }}</ref> ||Da ||Da ||Da ||||1 ||||||Da |} Parazitizam je široko rasprostranjen u životinjskom carstvu<ref>{{cite book |last1=Morand |first1=Serge |last2=Krasnov |first2=Boris R. |last3=Littlewood |first3=D. Timothy J. |title=Parasite Diversity and Diversification |url=https://books.google.com/books?id=o2t2BgAAQBAJ&pg=PA44 |year=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-03765-6 |page=44}}</ref> i evoluirao je nezavisno od slobodnoživućih oblika stotine puta.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Mnoge vrste [[parazitski crv|parazitskih crva]], uključujući [[Trematoda|metilje]] i [[trakavice]], imaju čitave životne cikluse koji uključuju dva ili više domaćina. Daleko najveća skupina su parazitoidne ose iz reda Hymenoptera.<ref name=PoulinRandhawa2015/> U tabeli su navedena [[Koljeno (taksonomija)|koljena]] i [[Razred (taksonomija)|razredi]] s najvećim brojem parazitskih vrsta, uz konzervativne minimalne brojčane procjene. Stupci za endo- i ektoparazitizam odnose se na konačnog domaćina, kao što je prikazano u kolonama Kičmenjaci i Beskičmenjaci.{{sfn|Poulin|2007|page=6}} === Biljke === {{main|Parazitska biljka}} [[File:Cuscuta parasite plant.JPG|thumb|left|upright|''[[Cuscuta]]'' (vilina kosa), [[obligatni parazit|holoparazit]] stabla, na [[akacija|akaciji]]]] [[Hemiparazit]] ili ''djelimični parazit'' poput [[imela|imele]] crpi dio svojih hranjivih tvari iz druge žive biljke, dok [[obligatni parazit|holoparazit]] poput ''[[Cuscuta|Cuscute]]'' crpi sve svoje hranjive tvari iz druge biljke.<ref name="Rastogi">{{cite book |last1=Rastogi |first1=V. B. |title=Modern Biology |url=https://books.google.com/books?id=D-85x6Jhji0C&q=partial+parasite&pg=SA1-PA115 |publisher=Pitambar Publishing |date=1997 |isbn=978-81-209-0496-5 |page=115}}</ref> [[Parazitske biljke]] čine oko jedan posto [[Skrivenosjemenice|skrivenosjemenjača]] i nalaze se u gotovo svakom [[biom]]u na svijetu.<ref name="Kokla Melnyk 2010">{{Cite journal |last1=Kokla |first1=Anna |last2=Melnyk |first2=Charles W. |date=1 October 2018 |title=Developing a thief: Haustoria formation in parasitic plants |journal=Developmental Biology |language=en |volume=442 |issue=1 |pages=53–59 |doi=10.1016/j.ydbio.2018.06.013 |pmid=29935146 |s2cid=49394142 |issn=0012-1606|doi-access= }}</ref><ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008">{{cite book |last=Heide-Jørgensen |first=Henning S. |year=2008 |title=Parasitic flowering plants |publisher=Brill |isbn=978-90-04-16750-6}}</ref><ref name=Nickrent2002>{{cite web |last1=Nickrent |first1=Daniel L. |author-link1=Daniel Lee Nickrent |title=Parasitic Plants of the World |url=http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |date=2002 |access-date=10 April 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306062557/http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |archive-date=6 March 2016}} which appeared in Spanish as Chapter 2, pp. 7–27 in: J. A. López-Sáez, P. Catalán and L. Sáez [eds.], ''Parasitic Plants of the Iberian Peninsula and Balearic Islands''.</ref> Sve ove biljke imaju modificirano korijenje, [[haustorij]]e, koje prodire u biljke-domaćine, povezujući ih sa provodnim sistemom - bilo [[ksilem]]om, [[floem]]om ili oboje. To im pruža mogućnost da izvlače vodu i hranjive tvari iz domaćina. Parazitska biljka se klasificira ovisno o tome gdje se pričvršćuje za domaćina, bilo stablo ili korijen, i količini hranjivih tvari koje su joj neophodne. Budući da holoparaziti nemaju [[hlorofil]] i stoga ne mogu sami stvarati hranu [[fotosinteza|fotosintezom]], oni su uvijek obligatni paraziti, koji svu svoju hranu crpe iz svojih domaćina.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/> Neke parazitske biljke mogu locirati svoje [[domaćin (biologija)|biljke-domaćine]] detektiranjem [[hemikalija]] u zraku ili tlu koje ispuštaju [[izdanak|izdanci]] ili [[korijen]]je domaćina. Poznato je oko 4.500 [[vrsta]] parazitskih biljaka u otprilike 20 [[porodica (taksonomija)|porodica]] cvjetnica.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/><ref name="NickrentMusselman2004">{{cite journal |last1=Nickrent |first1=D. L. |last2=Musselman |first2=L. J. |title=Introduction to Parasitic Flowering Plants |journal=The Plant Health Instructor |year=2004 |doi=10.1094/PHI-I-2004-0330-01}}</ref> Vrste unutar porodice ''[[Orobanchaceae]]'' (volovotkovke) spadaju među ekonomski najrazornije biljke na svijetu. Procjenjuje se da vrste roda ''[[Striga]]'' godišnje uzrokuju gubitke u prinosima usjeva u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara, a njome je pogođeno preko 50 miliona hektara obrađenog zemljišta samo u podsaharskoj Africi. ''Striga'' može zaraziti i trave i žitarice, uključujući [[kukuruz]], [[riža|rižu]] i [[sirak]], koji su među najvažnijim prehrambenim usjevima na svijetu. ''[[Orobanche]]'' također ugrožava širok spektar drugih važnih usjeva, uključujući [[grašak]], [[slanutak]], [[paradajz]], [[mrkva|mrkvu]] i razne vrste [[kupus]]a. Gubitak prinosa od ''Orobanchea'' može biti potpun; uprkos opsežnim istraživanjima, ni jedna metoda suzbijanja nije bila potpuno uspješna.<ref name="WestwoodYoder2010">{{cite journal |last1=Westwood |first1=James H. |last2=Yoder |first2=John I. |last3=Timko |first3=Michael P. |last4=dePamphilis |first4=Claude W. |title=The evolution of parasitism in plants |journal=Trends in Plant Science |volume=15 |issue=4 |year=2010 |pages=227–235 |doi=10.1016/j.tplants.2010.01.004|pmid=20153240 |bibcode=2010TPS....15..227W }}</ref> Mnoge [[biljke]] i [[gljive]] razmjenjuju ugljik i hranjive tvari u mutualističkim [[mikoriza|mikoriznim]] odnosima. Međutim, oko 400 vrsta [[mikoheterotrofija|mikoheterotrofnih]] biljaka, uglavnom u tropima, efektivno [[varanje (biologija)|vrši eksploataciju]], uzimajući ugljik iz gljivice umjesto da ga razmijene za minerale. Imaju znatno smanjeno korijenje jer ne moraju apsorbirati vodu iz tla; njihove stabljike su vitke, s malo [[vaskularni snop|vaskularnih snopova]], a listovi su im svedeni na male ljuske jer ne vrše fotosintezu. Njihove sjemenke su malene i brojne i čini se da se oslanjaju na infekciju odgovarajućom gljivicom ubrzo nakon klijanja.<ref>{{cite journal |last=Leake |first=J. R. |date=1994 |title=The biology of myco-heterotrophic ('saprophytic') plants |journal=New Phytologist |volume=127 |issue=2 |pages=171–216 |doi=10.1111/j.1469-8137.1994.tb04272.x|pmid=33874520 |bibcode=1994NewPh.127..171L |s2cid=85142620 }}</ref> [[File:Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg|thumb|Gljiva ''[[Armillaria mellea]]'' je parazit stabla i [[saprofit]] koji se hrani drvetom nakon što ono ugine.]] === Gljive === {{further|Patogene gljivice|Fitopatologija}} Parazitske [[gljive]] crpe neke ili sve svoje nutritivne potrebe iz biljaka, drugih gljiva ili životinja. Gljive koje su paraziti biljaka se klasifikuju u tri kategorije, ovisno o načinu ishrane: biotrofi, [[hemibiotrofi]] i nekrotrofi. Biotrofne gljive crpe hranjive tvari iz živih biljnih ćelija i za vrijeme infekcije koloniziraju svoju biljku-domaćina na takav način da je održe u životu što duže moguće.<ref>{{Cite journal |last1=Fei |first1=Wang |last2=Liu |first2=Ye |date=11 August 2022 |title=Biotrophic Fungal Pathogens: a Critical Overview |journal=Applied Biochemistry and Biotechnology |volume=195 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1007/s12010-022-04087-0 |pmid=35951248 |s2cid=251474576 |issn=0273-2289}}</ref> Jedan poznat primjer biotrofnog patogena je ''[[Ustilago maydis]]'', uzročnik bolesti kukuruzne snijeti. S druge strane, nekrotrofni patogeni ubijaju ćelije domaćina i hrane se [[saprofit]]ski, a primjer su gljive iz roda ''[[Armillaria]]'', koje koloniziraju korijen.<ref name="RHS">{{cite web |title=What is honey fungus? |url=https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |publisher=[[Royal Horticultural Society]] |access-date=12 October 2017 |archive-date=8 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108093722/https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |url-status=live }}</ref> Hemibiotrofni patogeni započnu koloniziranje svog domaćina kao biotrofi, a potom ubijaju njegove ćelije i hrane se kao [[nekrotrof]]i, što je fenomen poznat kao [[biotrofsko-nekrotrofna zamjena]].<ref>{{Cite journal |last1=Chowdhury |first1=Supriyo |last2=Basu |first2=Arpita |last3=Kundu |first3=Surekha |date=8 December 2017 |title=Biotrophy-necrotrophy switch in pathogen evoke differential response in resistant and susceptible sesame involving multiple signaling pathways at different phases |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17251 |doi=10.1038/s41598-017-17248-7 |doi-access=free|pmid=29222513 |pmc=5722813 |bibcode=2017NatSR...717251C |issn=2045-2322}}</ref> Patogene gljive su poznati uzročnici bolesti kod životinja, kao i kod ljudi. Procjenjuje se da gljivične infekcije ([[mikoza|mikoze]]) ubiju 1,6 miliona ljudi svake godine.<ref>{{cite journal |title=Stop neglecting fungi |journal=Nature Microbiology |date=25 July 2017 |volume=2 |issue=8 |article-number=17120 |doi=10.1038/nmicrobiol.2017.120 |pmid=28741610 |bibcode=2017NatMb...217120. |doi-access=free}}</ref> Jedan primjer snažnog gljivičnog životinjskog patogena su [[Microsporidia|mikrosporidi]] - obligatne [[intracelularni parazit|intracelularne parazitske]] gljive koje uglavnom utiču na insekte, ali mogu uticati i na kičmenjake, uključujući ljude, uzrokujući crijevnu infekciju [[mikrosporidioza|mikrosporidiozu]].<ref name="Didier">{{cite journal |last1=Didier |first1=E. S. |last2=Stovall |first2=M. E. |last3=Green |first3=L. C. |last4=Brindley |first4=P. J. |last5=Sestak |first5=K. |last6=Didier |first6=P. J. |url=https://www.researchgate.net/publication/8159085 |title=Epidemiology of microsporidiosis: sources and modes of transmission |journal=Veterinary Parasitology |date=9 December 2004 |volume=126 |issue=1–2 |pages=145–166 |doi=10.1016/j.vetpar.2004.09.006 |pmid=15567583}}</ref> [[File:Borrelia burgdorferi-cropped.jpg|thumb|upright|Bakteriju vrste ''[[Borrelia burgdorferi]]'', uzročnika [[lajmska bolest|lajmske bolesti]], prenose krpelji iz roda ''[[Ixodes]]''.]] === Protozoe === Protozoe poput ''[[Plasmodium]]a'', ''[[Trypanosoma|Trypanosome]]'' i ''[[Entamoeba|Entamoebe]]''<ref name=Esch2013>{{cite journal |last1=Esch |first1=K. J. |last2=Petersen |first2=C. A. |title=Transmission and epidemiology of zoonotic protozoal diseases of companion animals |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=26 |issue=1 |pages=58–85 |date=January 2013 |pmid=23297259 |pmc=3553666 |doi=10.1128/CMR.00067-12}}</ref> su endoparaziti. Uzrokuju ozbiljne bolesti kod kičmenjaka, uključujući ljude - u ovim primjerima, [[malarija|malariju]], [[bolest spavanja]] i [[Amebijaza|amebnu dizenteriju]] - i imaju složene životne cikluse.<ref name="PollittMacGregor2011"/> === Bakterije === {{main|Patogene bakterije}} Mnoge bakterije su parazitske, iako se općenito smatraju [[Patogene bakterije|patogenima]] koji uzrokuju bolesti.<ref name=McFall-Ngai2007>{{Cite journal |last=McFall-Ngai |first=Margaret |date=January 2007 |title=Adaptive Immunity: Care for the community |journal=Nature |volume=445 |issue=7124 |page=153 |doi=10.1038/445153a|pmid=17215830 |bibcode=2007Natur.445..153M |s2cid=9273396 |doi-access=free }}</ref> Parazitske bakterije su izuzetno raznolike i inficiraju svoje domaćine na različite načine. Na primjer, ''[[Bacillus anthracis]]'', uzročnik [[antraks]]a, širi se dodirom sa zaraženim [[domaća životinja|domaćim životinjama]]; njegove [[spora|spore]], koje mogu preživjeti godinama izvan tijela, mogu ući u domaćina putem ogrebotine ili se udahnuti. ''[[Borrelia]]'', uzročnik [[lajmska bolest|lajmske bolesti]] i [[povratni tifus|povratnog tifusa]], prenosi se vektorima, krpeljima iz roda ''[[Ixodes]]'', iz rezervoara bolesti kod životinja poput [[jelen]]a. ''[[Campylobacter jejuni]]'', uzročnik [[gastroenteritis]]a, širi se fekalno-oralnim putem od životinja, konzumiranjem nedovoljno termički obrađene [[živina|perad]]i ili kontaminiranom vodom. ''[[Haemophilus influenzae]]'', uzročnik [[meningitis|bakterijskog meningitisa]] i infekcija respiratornog trakta poput [[influenca|influence]] i [[bronhitis]]a, prenosi se kapljičnim kontaktom. ''[[Treponema pallidum]]'', uzročnik [[sifilis]]a, [[spolno prenosiva bolest|širi se]] [[Ljudska seksualna aktivnost|spolnim odnosom]].<ref name=Lippincott>{{cite book |last1=Fisher |first1=Bruce |last2=Harvey |first2=Richard P. |last3=Champe |first3=Pamela C. |title=Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series) |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2007|pages=332–353 |isbn=978-0-7817-8215-9 }}</ref> [[File:Tevenphage.svg|thumb|[[Enterobakterijski fag T4]] je [[bakteriofag]]ni virus. Inficira svog domaćina, ''[[Escherichia coli|E. coli]]'', ubrizgavanjem vlastite DNK kroz svoj rep, kojim se pričvršćuje za površinu bakterije.]] === Virusi === {{main|Virus|Bakteriofag}} [[Virusi]] su obligatni [[intracelularni parazit]]i, karakterizirani izuzetno ograničenom biološkom funkcijom, do te mjere da, iako su očigledno sposobni zaraziti sve ostale organizme, od bakterija i [[archaea|arheja]] do životinja, biljaka i gljiva, nije jasno mogu li se sami opisati kao živi organizmi. Mogu biti [[Orthornavirae|RNK]] ili [[DNK-virus|DNK virusi]] koji se sastoje od jednostrukog ili dvostrukog lanca [[Nukleinska kiselina|genetskog materijala]] ([[RNK]] ili [[DNK]], respektivno), prekrivenog [[protein]]skim omotačem, a ponekad i [[lipid]]nom ovojnicom. Stoga im nedostaju svi uobičajeni mehanizmi [[ćelija (biologija)|ćelije]], poput [[enzim]]a, te se u potpunosti oslanjaju na sposobnost ćelije-domaćina da replicira DNK i sintetizira proteine. Većina virusa su [[bakteriofag]]i, koji inficiraju bakterije.<ref name=Koonin2006>{{cite journal |last1=Koonin |first1=E. V. |last2=Senkevich |first2=T. G. |author3=Dolja, V. V. |title=The ancient Virus World and evolution of cells |journal=Biology Direct |volume=1 |page=29 |year=2006 |pmid=16984643 |pmc=1594570 |doi=10.1186/1745-6150-1-29 |doi-access=free }}</ref><ref name="Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84">{{cite journal|author-link1=Mya Breitbart |author1=Breitbart, M. |author2=Rohwer, F. |title=Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? |journal=Trends in Microbiology |volume=13 |issue=6 |pages=278–284 |year=2005 |pmid=15936660 |doi=10.1016/j.tim.2005.04.003}}</ref><ref name="Lawrence">{{cite journal|author1=Lawrence, C. M. |author2=Menon, S. |author3=Eilers, B. J. |display-authors=etal |title=Structural and functional studies of archaeal viruses |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=284 |issue=19 |pages=12599–603 |year=2009 |pmid=19158076 |doi=10.1074/jbc.R800078200 |pmc=2675988|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Edwards |first1=R. A. |last2=Rohwer |first2=F. |url=https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003133000/https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-date=3 October 2019 |url-status=live |title=Viral metagenomics |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=3 |issue=6 |pages=504–510 |year=2005 |pmid=15886693 |doi=10.1038/nrmicro1163|s2cid=8059643 }}</ref> == Evolucijska ekologija == [[File:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb|Restauracija ''[[Tyrannosaurus]]a'' s rupama koje je možda prouzrokovao parazit sličan ''[[Trichomonas]]u'']] {{further|Evolucijska ekologija}} Parazitizam je glavni aspekt evolucijske ekologije; na primjer, gotovo sve slobodnoživeće životinje domaćini su barem jednoj vrsti parazita. Kičmenjaci, najbolje proučena skupina, domaćini su između 75.000 i 300.000 vrsta helminta i nebrojenog broja parazitskih mikroorganizama. U prosjeku, jedna vrsta sisara domaćin je za četiri vrste [[nematoda|valjkastih crva]], dvije vrste [[trematoda|metilja]] i dvije [[trakavice|trakavica]].<ref name="Dobson2008">{{cite journal |last1=Dobson |first1=A. |last2=Lafferty |first2=K. D. |last3=Kuris |first3=A. M. |last4=Hechinger |first4=R. F. |last5=Jetz |first5=W. |title=Homage to Linnaeus: How many parasites? How many hosts? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=Supplement 1 |date=2008 |doi=10.1073/pnas.0803232105 |pmid=18695218 |pages=11482–11489|pmc=2556407 |bibcode=2008PNAS..10511482D |doi-access=free }}</ref> Ljudi imaju 342 vrste helmintskih parazita i 70 vrsta protozojskih parazita.<ref name="Sukhdeo2012"/> Oko tri četvrtine karika u [[lanac ishrane|lancima ishrane]] uključuje parazite, koji su važni u regulaciji broja domaćina. Smatra se da je oko 40 posto opisanih vrsta parazitsko.<ref name="Dobson2008"/> === Fosilni zapis === {{further|Paleoparazitologija}} Parazitizam je teško dokazati na osnovu [[fosil|fosilnih zapisa]], ali rupe u [[donja vilica|donjim vilicama]] nekoliko primjeraka ''[[Tyrannosaurus]]a'' možda su uzrokovane parazitima sličnim ''[[Trichomonas]]u''.<ref>{{cite journal |volume=4 |issue=9 |article-number=e7288 |last=Wolff |first=Ewan D. S. |author2=Salisbury, Steven W. |author3=Horner, John R. |author4=Varrichio, David J. |title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs |journal=PLOS ONE |year=2009 |pmid=19789646 |pmc=2748709 |doi=10.1371/journal.pone.0007288|bibcode=2009PLoSO...4.7288W |doi-access=free }}</ref> ''[[Saurophthirus]]'', [[buha]] iz rane krede, parazitirala je na [[pterosauri]]ma.<ref>Ponomarenko, A.G. (1976) A new insect from the Cretaceous of Transbaikalia, a possible parasite of pterosaurians. ''Paleontological Journal'' 10(3):339-343 (English) / ''Paleontologicheskii Zhurnal'' 1976(3):102-106 (Russian)</ref><ref>{{Cite journal|last1=Zhang|first1=Yanjie|last2=Shih|first2=Chungkun|last3=Rasnitsyn|first3=Alexandr|last4=Ren|first4=Dong|last5=Gao|first5=Taiping|date=2020|title=A new flea from the Early Cretaceous of China|url=https://www.app.pan.pl/article/item/app006802019.html|journal=Acta Palaeontologica Polonica|volume=65|doi=10.4202/app.00680.2019|doi-access=free|archive-date=25 February 2020|access-date=2 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225040619/http://app.pan.pl/article/item/app006802019.html|url-status=live}}</ref> Jaja [[nematoda|valjkastih crva]] i ono što su vjerojatno [[cista (medicina)|ciste]] koje su stvorili pripadnici [[Protozoa]] pronađeni su u [[koprolit]]u kasnotrijaskog [[Phytosauria|fitosaura]]. Taj rijetki fosil na [[Tajland]]u pruža informacije o ekologiji prethistorijskih parazita.<ref>{{cite journal|author=Thanit Nonsrirach|author2=Serge Morand|author3=Alexis Ribas|author4=Sita Manitkoon|author5=Komsorn Lauprasert|author6=Julien Claude|date=9 August 2023|title=First discovery of parasite eggs in a vertebrate coprolite of the Late Triassic in Thailand|journal=PLOS ONE|volume=18 |issue=8 |article-number=e0287891 |doi=10.1371/journal.pone.0287891|pmid=37556448|pmc=10411797 |bibcode=2023PLoSO..1887891N |doi-access=free }}</ref> === Koevolucija === {{further|Koevolucija domaćina i parazita}} Kako se domaćini i paraziti razvijaju zajedno, njihovi odnosi se često mijenjaju. Kada je parazit u isključivom odnosu s domaćinom, selekcija čini da odnos postane benigniji, čak i mutualistički, jer se parazit može reproducirati duže ako njegov domaćin duže živi.<ref name=Rook2007/> Međutim, u slučajevima gdje se paraziti takmiče, selekcija favorizira parazita koji se najbrže razmnožava, što dovodi do povećane virulencije. U [[Koevolucija domaćina i parazita|koevoluciji domaćina i parazita]] stoga postoje različite mogućnosti.<ref name=MasseyBuckling2004/> [[Evolucijska epidemiologija]] analizira kako se paraziti šire i evoluiraju, dok [[Evolucijska medicina|darvinistička medicina]] primjenjuje slično evolucijsko razmišljanje na neparazitske bolesti poput [[Rak (medicina)|rak]]a i [[Autoimune bolesti|autoimunih stanja]].<ref name="Ewald1994">{{cite book |last=Ewald |first=Paul W. |title=Evolution of Infectious Disease |url=https://archive.org/details/evolutionofinfec0000ewal|url-access=registration |year=1994 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-534519-3 |page=8}}</ref> ==== Dugoročna partnerstva u korist mutualizma ==== [[File:Wolbachia.png|thumb|left|Bakterija ''[[Wolbachia]]'' unutar ćelije insekta]] Dugoročna partnerstva mogu dovesti do relativno stabilnog odnosa koji teži [[komensalizam|komensalizmu]] ili [[mutualizam|mutualizmu]], jer, pod jednakim uvjetima, u evolucijskom je interesu parazita da njegov domaćin napreduje. Parazit se može razviti tako da postane manje štetan za svog domaćina ili se domaćin može razviti tako da se nosi s neizbježnim prisustvom parazita - do te mjere da odsustvo parazita stvara štetu domaćinu. Na primjer, iako su životinje parazitirane [[parazitski crv|crvima]] često očito nezdrave, takve infekcije mogu također smanjiti prevalenciju i učinke [[Autoimunost|autoimunih poremećaja]] kod životinjskih domaćina i ljudi.<ref name=Rook2007>{{cite journal |last=Rook |first=G. A. |url=https://www.academia.edu/580118 |title=The hygiene hypothesis and the increasing prevalence of chronic inflammatory disorders |journal=Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene |year=2007 |volume=101 |issue=11 |pages=1072–1074 |pmid=17619029 |doi=10.1016/j.trstmh.2007.05.014 |archive-date=26 March 2023 |access-date=3 October 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326032901/https://www.academia.edu/580118 |url-status=live }}</ref> U ekstremnijem primjeru, neki [[valjkasti crvi]] ne mogu se razmnožavati, pa čak ni preživjeti, bez infekcije bakterijom iz roda ''[[Wolbachia]]''.<ref>{{cite journal |last1=Hoerauf |first1=Achim |last2=Mand |first2=Sabine |last3=Fischer |first3=Kerstin |last4=Kruppa |first4=Thomas |last5=Marfo-Debrekyei |first5=Yeboah |last6=Debrah |first6=Alexander Yaw |last7=Pfarr |first7=Kenneth M. |last8=Adjei |first8=Ohene |last9=Büttner |first9=Dietrich W. |display-authors=3 |title=Doxycycline as a novel strategy against bancroftian filariasis?depletion of Wolbachia endosymbionts from Wuchereria bancrofti and stop of microfilaria production |journal=Medical Microbiology and Immunology |volume=192 |issue=4 |date=1 November 2003 |doi=10.1007/s00430-002-0174-6 |pages=211–216}}</ref> [[Lynn Margulis]] i drugi su tvrdili, slijedeći djelo [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]] iz 1902. godine pod nazivom ''[[Mutual Aid: A Factor of Evolution|Uzajamna pomoć: Faktor evolucije]]'', da prirodna selekcija pokreće odnose od parazitizma do mutualizma kada su resursi ograničeni. Ovaj proces je možda bio uključen u [[simbiogeneza|simbiogenezu]] koja je formirala [[eukariot]]e iz unutarćelijskog odnosa između [[arheja]] i bakterija, iako slijed događaja ostaje većinom nedefiniran.<ref>{{cite book |last1=Margulis |first1=Lynn |author1-link=Lynn Margulis |last2=Sagan |first2=Dorion |author2-link=Dorion Sagan |last3=Eldredge |first3=Niles |author3-link=Niles Eldredge |year=1995 |url=https://books.google.com/books?id=4IIpAQAAMAAJ |title=What Is Life? |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0-684-81087-4}}</ref><ref>{{cite book |last1=Sarkar |first1=Sahotra |last2=Plutynski |first2=Anya |title=A Companion to the Philosophy of Biology |url=https://books.google.com/books?id=iN7UYNjbxsYC&pg=PA358 |year=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-69584-5 |page=358}}</ref> ==== Konkurencija u korist virulencije ==== Može se očekivati ​​da će konkurencija između parazita, putem [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]], favorizirati one koji se brže razmnožavaju i koji su samim tim [[virulencija|virulentniji]].<ref name=MasseyBuckling2004>{{cite journal |last1=Massey |first1=R. C. |last2=Buckling |first2=A. |last3=ffrench-Constant |first3=R.|author1-link=Ruth Massey |title=Interference competition and parasite virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=271 |issue=1541 |year=2004 |pages=785–788 |doi=10.1098/rspb.2004.2676 |pmc=1691666 |pmid=15255095 |bibcode=2004PBioS.271..785M }}</ref><ref name=Rigaud2010>{{cite journal |last1=Rigaud |first1=T. |last2=Perrot-Minnot |first2=M.-J. |last3=Brown |first3=M. J. F. |title=Parasite and host assemblages: embracing the reality will improve our knowledge of parasite transmission and virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1701 |year=2010 |pages=3693–3702 |doi=10.1098/rspb.2010.1163|pmid=20667874 |pmc=2992712 }}</ref> [[File:Pink Flamingos with Duck - Camargue, France - April 2007 (cropped).jpg|thumb|Biolozi su dugo sumnjali na [[kospecijacija|kospecijaciju]] [[flamingo|flaminga]] i [[patka|pataka]] s njihovim parazitskim [[vaš|ušima]], koje su slične kod obje te porodice. Kospecijacija se zaista dogodila, ali je dovela do flaminga i [[gnjurac]]a, s kasnijom [[promjena domaćina|promjenom domaćina]] s flaminga na patke.]] Među konkurentnim parazitskim bakterijama koje ubijaju insekte iz rodova ''[[Photorhabdus]]'' i ''[[Xenorhabdus]]'', virulencija je zavisila od relativne jačine antimikrobnih [[toksin]]a ([[bakteriocin]]a) koje dva uključena soja stvaraju. Kada je samo jedna bakterija mogla ubiti drugu, drugi soj bi bio isključen iz konkurencije. Međutim, kada su [[gusjenice]] bile zaražene bakterijama od kojih su obje imale toksine sposobne za ubijanje drugog soja, ni jedan soj nije bio isključen, a njihova virulencija je bila manja nego kada je insekt bio zaražen samo jednim sojem.<ref name=MasseyBuckling2004/> ==== Kospecijacija ==== A parasite sometimes undergoes [[cospeciation]] with its host, resulting in the pattern described in [[Fahrenholz's rule]], that the phylogenies of the host and parasite come to mirror each other.<ref name=Page>{{cite book |last=Page |first=Roderic D. M. |publisher=John Wiley |date=27 January 2006 |isbn=978-0-470-01617-6 |doi=10.1038/npg.els.0004124|title=Encyclopedia of Life Sciences |chapter=Cospeciation }}</ref> An example is between the [[simian foamy virus]] (SFV) and its primate hosts. The phylogenies of SFV polymerase and the mitochondrial [[cytochrome c oxidase subunit II]] from African and Asian primates were found to be closely congruent in branching order and divergence times, implying that the simian foamy viruses cospeciated with Old World primates for at least 30&nbsp;million years.<ref name="SwitzerSalemi2005">{{cite journal |last1=Switzer |first1=William M. |last2=Salemi |first2=Marco |last3=Shanmugam |first3=Vedapuri |last4=Gao |first4=Feng |last5=Cong |first5=Mian-er |last6=Kuiken |first6=Carla |last7=Bhullar |first7=Vinod |last8=Beer |first8=Brigitte E. |last9=Vallet |first9=Dominique |last10=Gautier-Hion |first10=Annie |last11=Tooze |first11=Zena |last12=Villinger |first12=Francois |last13=Holmes |first13=Edward C. |last14=Heneine |first14=Walid |display-authors=3 |title=Ancient co-speciation of simian foamy viruses and primates |journal=Nature |volume=434 |issue=7031 |year=2005 |pages=376–380 |doi=10.1038/nature03341 |pmid=15772660 |bibcode=2005Natur.434..376S |s2cid=4326578 |url=https://zenodo.org/record/1233279 |archive-date=7 November 2019 |access-date=7 November 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107064156/https://zenodo.org/record/1233279 |url-status=live }}</ref> The presumption of a shared evolutionary history between parasites and hosts can help elucidate how host taxa are related. For instance, there has been a dispute about whether [[Phoenicopteriformes|flamingos]] are more closely related to [[Ciconiiformes|storks]] or [[Anseriformes|ducks]]. The fact that flamingos share parasites with ducks and geese was initially taken as evidence that these groups were more closely related to each other than either is to storks. However, evolutionary events such as the duplication, or the extinction of parasite species (without similar events on the host phylogeny) often erode similarities between host and parasite phylogenies. In the case of flamingos, they have similar lice to those of [[grebe]]s. Flamingos and grebes do have a common ancestor, implying cospeciation of birds and lice in these groups. Flamingo lice then [[host switch|switched hosts]] to ducks, creating the situation which had confused biologists.<ref name=JohnsonKennedy2006>{{cite journal|last1=Johnson|first1=K. P.|last2=Kennedy|first2=M.|last3=McCracken|first3=K. G|title=Reinterpreting the origins of flamingo lice: cospeciation or host-switching?|journal=Biology Letters|volume=2|issue=2|year=2006|pages=275–278|doi=10.1098/rsbl.2005.0427|pmc=1618896|pmid=17148381}}</ref> [[File:Toxoplasma gondii (2).jpg|thumb|The protozoan ''[[Toxoplasma gondii]]'' facilitates its transmission by [[Behavior-altering parasites|inducing behavioral changes]] in rats through infection of neurons in their [[central nervous system]].]] Parasites infect [[sympatry|sympatric]] hosts (those within their same geographical area) more effectively, as has been shown with [[Digenea|digenetic trematodes]] infecting lake snails.<ref name="Lively00"/> This is in line with the [[Red Queen hypothesis]], which states that interactions between species lead to constant natural selection for coadaptation. Parasites track the locally common hosts' phenotypes, so the parasites are less infective to [[allopatric speciation|allopatric]] hosts, those from different geographical regions.<ref name="Lively00">{{cite journal |last1=Lively |first1=C. M. |last2=Dybdahl |first2=M. F. |url=https://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160607131917/http://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-date=7 June 2016 |url-status=live |title=Parasite adaptation to locally common host genotypes |journal=Nature |volume=405 |issue=6787 |pages=679–81 |year=2000 |pmid=10864323 |doi=10.1038/35015069 |bibcode=2000Natur.405..679L |s2cid=4387547 }}</ref> === Modificiranje ponašanja domaćina === {{further|Neuroparazit}} <!-- [[File:Reclinervellus nielseni.jpg|thumb|left|Larva ''[[Reclinervellus nielseni]]'' parazitira na vrsti ''[[Cyclosa argenteoalba]]'', Japan]]--> Neki paraziti [[neuroparazit|mijenjaju ponašanje domaćina]] kako bi povećali svoj prijenos s jednog na drugog, često između predatora i plijena ([[neuroparazit|parazit povećava trofički prijenos]]). Na primjer, u [[Kalifornijska obalna slana močvara|kalifornijskoj obalnoj slanoj močvari]], metilj ''[[Euhaplorchis californiensis]]'' smanjuje sposobnost svog ribljeg domaćina da izbjegne predatore.<ref>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Morris |first2=A. K. |year=1996 |url=http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190303123301/http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-date=3 March 2019 |url-status=live |title=Altered behavior of parasitized killifish increases susceptibility to predation by bird final hosts |journal=Ecology |volume=77 |issue=5 |pages=1390–1397 |doi=10.2307/2265536 |jstor=2265536 |bibcode=1996Ecol...77.1390L }}</ref> On sazrijeva u tijelima [[čaplja|čaplji]], koje se češće hrane zaraženim u odnosu na nezaražene ribe. Drugi primjer je protozoa ''[[Toxoplasma gondii]]'', parazit koji sazrijeva u [[Felis silvestris catus|mačkama]], ali ga mogu nositi mnogi drugi [[sisari]]. Nezaraženi [[Rattus rattus|pacovi]] izbjegavaju miris mačke, ali pacove zaražene sa ''T. gondii'' taj miris privlači, što može povećati prijenos na mačjeg domaćina.<ref>{{cite journal |last1=Berdoy |first1=M. |last2=Webster |first2=J. P. |last3=Macdonald |first3=D. W. |title=Fatal attraction in rats infected with ''Toxoplasma gondii'' |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=267 |issue=1452 |pages=1591–4 |year=2000 |pmid=11007336 |pmc=1690701 |doi=10.1098/rspb.2000.1182 }}</ref> Parazit malarije mijenja miris kože svojih ljudskih domaćina, privlačeći komarce na njih i time poboljšavajući šansu za prijenos parazita.<ref name="de Boer2017"/> Pauk ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' često ima pričvršćene larve parazitoidnih osa koje mijenjaju njihovo ponašanje izgradnje paučine. Umjesto da stvaraju svoje normalne ljepljive paučine spiralnog oblika, oni, uz prisustvo parazita, počinju praviti pojednostavljene varijante. To izmijenjeno ponašanje trajalo je duže i bilo je izraženije što su paraziti duže bili ostavljeni na paucima.<ref>{{cite journal |last=Takasuka |first=Keizo |date=16 September 2019 |title=Evaluation of manipulative effects by an ichneumonid spider-ectoparasitoid larva upon an orb-weaving spider host (Araneidae: Cyclosa argenteoalba) by means of surgical removal and transplantation |journal=The Journal of Arachnology |volume=47 |issue=2 |page=181 |doi=10.1636/joa-s-18-082|s2cid=202579182 |issn=0161-8202}}</ref> [[File:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|Gubitak osobine: stjenica ''[[Cimex lectularius]]'' ne leti, kao i mnogi insekti-ektoparaziti.]] === Gubitak osobina === Paraziti mogu iskoristiti svoje domaćine za obavljanje niza funkcija koje bi inače morali sami vršiti. Paraziti koji izgube te funkcije tada imaju selektivnu prednost, jer mogu preusmjeriti resurse na reprodukciju. Mnogi insekti-ektoparaziti, uključujući [[Cimex|stjenice]], [[Polyctenidae]], [[vaš|uši]] i [[buhe]], izgubili su sposobnost letenja, oslanjajući se umjesto toga na svoje domaćine za prijenos.<ref>{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title=On the Wing: Insects, Pterosaurs, Birds, Bats and the Evolution of Animal Flight |url=https://books.google.com/books?id=H6xUCgAAQBAJ&pg=PT119 |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-999679-7 |page=119}}</ref> Gubitak osobina općenito je široko rasprostranjen među parazitima.<ref>{{cite journal |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |title=Evolution of parasite life history traits: myths and reality |journal=Parasitology Today |date=September 1995 |volume=11 |issue=9 |pages=342–345 |pmid=15275316 |doi=10.1016/0169-4758(95)80187-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216194337/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |archive-date=16 February 2012 }}</ref> Ekstreman primjer je [[Myxosporea|miksospora]] ''[[Henneguya zschokkei]]'', ektoparazit riba i jedina životinja za koju se zna da je izgubila sposobnost [[aerobna respiracija|aerobne respiracije]]: njene ćelije nemaju [[mitohondrije]].<ref name="PNAS">{{Cite journal |last1=Yahalom |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D.|last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=19 February 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163|pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |doi-access=free }}</ref> === Odbrane domaćina === Hosts have evolved a variety of defensive measures against their parasites, including physical barriers like the skin of vertebrates,<ref name=Colorado/> the immune system of mammals,<ref name=Maizels2009/> insects actively removing parasites,<ref name=Jeanne1979/> and defensive chemicals in plants.<ref name=Runyon2010/> The evolutionary biologist [[W. D. Hamilton]] suggested that [[sexual reproduction]] could have evolved to help to defeat multiple parasites by enabling [[genetic recombination]], the shuffling of genes to create varied combinations. Hamilton showed by mathematical modelling that sexual reproduction would be evolutionarily stable in different situations, and that the theory's predictions matched the actual ecology of sexual reproduction.<ref name="Hamilton1990">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=W. D. |author1-link=W. D. Hamilton|last2=Axelrod |first2=R. |last3=Tanese |first3=R. |title=Sexual reproduction as an adaptation to resist parasites (a review). |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=9 |date=May 1990 |doi=10.1073/pnas.87.9.3566 |pmid=2185476 |pmc=53943 |pages=3566–3573 |bibcode=1990PNAS...87.3566H |doi-access=free }}</ref><ref name="EbertHamilton1996">{{cite journal |last1=Ebert |first1=Dieter |last2=Hamilton |first2=William D. |author2-link=W. D. Hamilton |title=Sex against virulence: the coevolution of parasitic diseases |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=11 |issue=2 |year=1996 |doi=10.1016/0169-5347(96)81047-0 |pmid=21237766 |pages=79–82|bibcode=1996TEcoE..11...79E }}</ref> However, there may be a trade-off between [[immunocompetence]] and breeding male vertebrate hosts' [[secondary sex characteristic]]s, such as the plumage of [[peacock]]s and the manes of [[lion]]s. This is because the male hormone [[testosterone]] encourages the growth of secondary sex characteristics, favouring such males in [[sexual selection]], at the price of reducing their immune defences.<ref name="FolstadKarter1992">{{cite journal |last1=Folstad |first1=Ivar |last2=Karter |first2=Andrew John |url=https://www.academia.edu/17248251 |title=Parasites, Bright Males, and the Immunocompetence Handicap |journal=The American Naturalist |volume=139 |issue=3 |year=1992 |pages=603–622 |doi=10.1086/285346 |bibcode=1992ANat..139..603F |s2cid=85266542 }}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Kičmenjaci ==== [[File:Short Horned Lizard (4457945238).jpg|thumb|left|The dry [[skin]] of vertebrates such as the [[short-horned lizard]] prevents the entry of many parasites.]] The physical barrier of the tough and often dry and waterproof [[skin]] of reptiles, birds and mammals keeps invading microorganisms from entering the body. [[Human skin]] also secretes [[sebum]], which is toxic to most microorganisms.<ref name=Colorado>{{cite web |title=Host–Parasite Interactions Innate Defenses of the Host |publisher=University of Colorado |url=http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |access-date=7 May 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000852/http://www.colorado.edu/outreach/BSI/k12activities/interactive/innatedefenses.pdf |archive-date=4 March 2016 }}</ref> On the other hand, larger parasites such as [[trematode]]s detect chemicals produced by the skin to locate their hosts when they enter the water. Vertebrate [[saliva]] and tears contain [[lysozyme]], an enzyme that breaks down the [[Bacterial cell structure#Cell wall|cell walls]] of invading bacteria.<ref name=Colorado/> Should the organism pass the mouth, the [[stomach]] with its [[hydrochloric acid]], toxic to most microorganisms, is the next line of defence.<ref name=Colorado/> Some intestinal parasites have a thick, tough outer coating which is digested slowly or not at all, allowing the parasite to pass through the stomach alive, at which point they enter the intestine and begin the next stage of their life. Once inside the body, parasites must overcome the [[immune system]]'s [[serum proteins]] and [[pattern recognition receptor]]s, intracellular and cellular, that trigger the adaptive immune system's [[lymphocyte]]s such as [[T cell]]s and antibody-producing [[B cell]]s. These have receptors that recognise parasites.<ref name=Maizels2009>{{cite journal |last=Maizels |first=R. M. |title=Parasite immunomodulation and polymorphisms of the immune system |journal=J. Biol. |year=2009 |volume=8 |issue=7 |page=62 |pmid=19664200 |pmc=2736671 |doi=10.1186/jbiol166 |doi-access=free }}</ref> ==== Insekti ==== [[File:Leaf Spot on Oak in Gunnersbury Triangle.jpg|thumb|[[Pjegavost lišća]] na [[hrast]]u. Širenje parazitske gljivice ograničeno je odbrambenim hemikalijama koje drvo stvara, što rezultira kružnim mrljama oštećenog tkiva.]] Insekti često prilagođavaju svoja gnijezda tako da smanje parazitizam. Na primjer, jedan od ključnih razloga zašto osa ''[[Polistes canadensis]]'' gradi gnijezda na više [[saće|saća]], umjesto da gradi jedno saće kao većina ostalih pripadnika svog roda, jeste izbjegavanje zaraze [[Tineidae|tineidskim moljcima]]. Moljac polaže jaja unutar gnijezda osa, a zatim se iz tih jaja izlegu larve koje se mogu ukopavati od ćelije do ćelije i loviti kukuljice osa. Odrasle ose pokušavaju ukloniti i ubiti jaja i larve moljaca žvakanjem rubova ćelija, premazujući ćelije oralnim sekretom koji gnijezdu daje tamnosmeđi izgled.<ref name=Jeanne1979>{{cite journal |last=Jeanne |first=Robert L. |year=1979 |url=https://www.researchgate.net/publication/226226828 |title=Construction and Utilization of Multiple Combs in Polistes canadensis in Relation to the Biology of a Predaceous Moth |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=4 |issue=3|pages=293–310 |doi=10.1007/bf00297649|bibcode=1979BEcoS...4..293J |s2cid=36132488 }}</ref> ==== Biljke ==== Biljke reaguju na napad parazita nizom hemijskih odbrana, kao što je [[polifenol oksidaza]], pod kontrolom signalnih puteva neosjetljivih na [[jasmonska kiselina|jasmonsku kiselinu]] (JA) i [[salicilna kiselina|salicilne kiseline]] (SA).<ref name=Runyon2010>{{cite journal |last=Runyon |first=J. B. |author2=Mescher, M. C. |author3=De Moraes, C. M. |title=Plant defenses against parasitic plants show similarities to those induced by herbivores and pathogens |journal=Plant Signal Behav |volume=5 |issue=8 |pages=929–31 |year=2010 |pmid=20495380 |pmc=3115164 |doi=10.4161/psb.5.8.11772|bibcode=2010PlSiB...5..929R }}</ref><ref name=Thaler2002>{{cite journal |last1=Thaler |first1=Jennifer S. |last2=Karban |first2=Richard |last3=Ullman |first3=Diane E. |last4=Boege |first4=Karina |last5=Bostock |first5=Richard M. |url=https://www.researchgate.net/publication/226325654 |title=Cross-talk between jasmonate and salicylate plant defense pathways: effects on several plant parasites |journal=Oecologia |volume=131 |issue=2 |year=2002 |doi=10.1007/s00442-002-0885-9 |pmid=28547690 |pages=227–235|bibcode=2002Oecol.131..227T |s2cid=25912204 }}</ref> Različiti biohemijski putevi se aktiviraju različitim napadima, a ta dva puta mogu međusobno reagovati pozitivno ili negativno. Općenito, biljke mogu pokrenuti specifičan ili nespecifičan odgovor.<ref name=Thaler2002/><ref name="Frank_2000">{{cite journal |last=Frank |first=S. A. |url=https://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20010614080530/http://stevefrank.org/reprints-pdf/00JTB-Defense.pdf |archive-date=14 June 2001 |url-status=live |title=Specific and non-specific defense against parasitic attack |journal=J. Theor. Biol. |volume=202 |issue=4 |pages=283–304 |year=2000 |pmid=10666361 |doi=10.1006/jtbi.1999.1054|bibcode=2000JThBi.202..283F |citeseerx=10.1.1.212.7024 }}</ref> Specifični odgovori uključuju prepoznavanje parazita od strane ćelijskih receptora biljke, što dovodi do snažnog, ali lokaliziranog odgovora: odbrambene hemikalije se proizvode oko područja gdje je parazit otkriven, sprječavajući njegovo širenje i izbjegavajući rasipanje odbrambene proizvodnje tamo gdje nije potrebna.<ref name="Frank_2000"/> Nespecifični odbrambeni odgovori su sistemski, što znači da odgovori nisu ograničeni na jedno područje biljke, već se šire po cijeloj biljci, što ih čini energetski zahtjevnim. Oni su efikasni protiv širokog spektra parazita.<ref name="Frank_2000"/> Kada su oštećeni, npr. zbog [[gusjenica]] [[leptir]]a, listovi biljaka, kao u slučaju [[kukuruz]]a i [[pamuk]]a, oslobađaju povećane količine isparljivih hemikalija poput [[terpen]]a, koji signaliziraju da je biljka napadnuta. Jedan od efekata ovoga je privlačenje parazitoidnih osa, koje zauzvrat napadaju gusjenice.<ref name="Paré Tumlinson pp. 325–332">{{cite journal |last1=Paré |first1=Paul W. |last2=Tumlinson |first2=James H. |title=Plant Volatiles as a Defense against Insect Herbivores |journal=Plant Physiology |volume=121 |issue=2 |date=1 October 1999|doi=10.1104/pp.121.2.325 |pmid=10517823 |pages=325–332|pmc=1539229 }}</ref> {{anchor|Ecology|Evolution}} == Biologija i očuvanje == === Ekologija i parazitologija === [[File:Condor in flight.JPG|thumb|upright|Spašavanje [[Gymnogyps californianus|kalifornijskog kondora]] od izumiranja bio je uspješan i skup projekat, ali njegov ektoparazit, uš ''[[Colpocephalum californici]]'', je izumrla.]] Parazitizam i evoluciju parazita su do 21. vijeka proučavali [[parazitologija|parazitolozi]], u nauci kojom je dominirala medicina, a ne [[ekologija|ekolozi]] ili [[evolucijska biologija|evolucijski biolozi]]. Iako su interakcije parazita i domaćina bile očito ekološke i značajne za evoluciju, historija parazitologije prouzrokovala je ono što je evolucijski ekolog Robert Poulin nazvao "preuzimanjem parazitizma od strane parazitologa", zbog čega su ekolozi ignorirali to područje. To je po njegovom mišljenju bila "nesreća", jer su paraziti "sveprisutni agenti prirodne selekcije" i značajna snaga u evoluciji i ekologiji.{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Po njegovom mišljenju, dugogodišnja podjela između nauka ograničila je razmjenu ideja, s odvojenim konferencijama i odvojenim časopisima. U tehničkim jezicima ekologije i parazitologije ponekad su se javljala različita značenja za iste riječi. Postojale su i filozofske razlike: Poulin primjećuje da su, pod utjecajem medicine, "mnogi parazitolozi prihvatili da evolucija dovodi do smanjenja virulencije parazita, dok bi moderna evolucijska teorija predvidjela širi raspon ishoda".{{sfn|Poulin|2007|pages=x, 1–2}} Njihovi složeni odnosi otežavaju precizno smještanje parazita unutar lanaca ishrane: trematoda s više domaćina za različite faze svog životnog ciklusa istovremeno bi zauzimala više pozicija u [[lanac ishrane|lancu ishrane]] i uspostavljala bi petlje protoka energije, što bi dovodilo do zabuna u analizi. Nadalje, budući da gotovo svaka životinja ima (više) parazita, paraziti bi prema tome zauzimali najviše nivoe svakog lanca ishrane.<ref name="Sukhdeo2012">{{cite journal |last=Sukhdeo |first=Michael V.K. |title=Where are the parasites in food webs? |journal=Parasites & Vectors |volume=5 |issue=1 |year=2012 |doi=10.1186/1756-3305-5-239 |pmid=23092160 |pmc=3523981 |article-number=239 |bibcode=2012PVec....5..239S |doi-access=free }}</ref> Paraziti mogu igrati ulogu u širenju stranih vrsta. Na primjer, invazivni rakovi vrste ''[[Carcinus maenas]]'' minimalno su pogođeni domaćim [[trematoda]]ma na istočnoj obali Atlantika. To im pomaže da nadmaše domaće rakove poput vrsta ''[[Cancer irroratus]]'' i ''[[Cancer borealis]]''.<ref>{{cite journal |last1=Blakeslee |first1=April M. H. |last2=Keogh |first2=Carolyn L. |last3=Fowler |first3=Amy E. |last4=Griffen |first4=Blaine D. |last5=Todd |first5=Peter Alan |title=Assessing the Effects of Trematode Infection on Invasive Green Crabs in Eastern North America |journal=PLOS ONE |date=1 June 2015 |volume=10 |issue=6 |article-number=e0128674 |doi=10.1371/journal.pone.0128674|pmid=26030816 |pmc=4451766 |bibcode=2015PLoSO..1028674B |doi-access=free }} {{open access}}</ref> Ekološka parazitologija može biti važna za pokušaje kontrole, kao što je to bio slučaj tokom [[Iskorenjivanje drakunkulijaze|kampanje za iskorjenjivanje gvinejskog crva]]. Iako je parazit iskorijenjen u svim zemljama osim četiri, crv je počeo koristiti žabe kao posrednog domaćina prije nego što je prešao na pse, učinivši kontrolu težom nego što bi bila da su ti odnosi prvobitno bili bolje shvaćeni.<ref>{{cite journal |last=Eberhard |first=M. L. |title=Possible Role of Fish and Frogs as Paratenic Hosts of Dracunculus medinensis, Chad |volume=22 |issue=8 |pages=1428–1430 |date=August 2016 |journal=Emerging Infectious Diseases |doi=10.3201/eid2208.160043|pmid=27434418 |pmc=4982183 }}</ref> === Obrazloženje za očuvanje === {{further|Conservation biology of parasites}} {{external media |width = 210px |float = right |headerimage= |video1 = [https://knowablemagazine.org/article/living-world/2018/why-you-should-care-about-parasites "Why you should care about parasites"], 14 December 2018, ''[[Knowable Magazine]]'' }} Although parasites are widely considered to be harmful, the eradication of all parasites would not be beneficial. Parasites account for at least half of life's diversity; they perform important ecological roles; and without parasites, organisms might tend to asexual reproduction, diminishing the diversity of traits brought about by sexual reproduction.<ref name="Holt2010">{{cite journal |last=Holt |first=R. D. |url=https://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908060622/http://people.clas.ufl.edu/rdholt/files/247c.pdf |archive-date=8 September 2015 |url-status=live |title=IJEE Soapbox: World free of parasites and vectors: Would it be heaven, or would it be hell? |journal=Israel Journal of Ecology and Evolution |volume=56 |issue=3 |pages=239–250 |year=2010 |doi=10.1560/IJEE.56.3-4.239 |bibcode=2010IsJEE..56..239H }}</ref> Parasites provide an opportunity for the transfer of genetic material between species, facilitating evolutionary change.<ref name="Combes">{{cite book |last=Combes |first=Claude |title=The Art of being a Parasite |publisher=University of Chicago Press |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5}}</ref> Many parasites require multiple hosts of different species to complete their life cycles and rely on predator-prey or other stable ecological interactions to get from one host to another. The presence of parasites thus indicates that an ecosystem is healthy.<ref name="HudsonDobson2006">{{cite journal |last1=Hudson |first1=Peter J. |last2=Dobson |first2=Andrew P. |last3=Lafferty |first3=Kevin D. |url=http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |title=Is a healthy ecosystem one that is rich in parasites? |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=21 |issue=7 |year=2006 |pages=381–385 |doi=10.1016/j.tree.2006.04.007|pmid=16713014 |bibcode=2006TEcoE..21..381H |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810105426/http://www.personal.psu.edu/users/p/j/pjh18/downloads/184_Hudson_2006_Healthy_ecosystem_is_infected_TREE.pdf |archive-date=10 August 2017 }}</ref> An ectoparasite, the California condor louse, ''[[Colpocephalum californici]]'', became a well-known conservation issue. A large and costly captive breeding program was run in the United States to rescue the [[California condor]]. It was host to a louse, which lived only on it. Any lice found were "deliberately killed" during the program, to keep the condors in the best possible health. The result was that one species, the condor, was saved and returned to the wild, while another species, the parasite, became extinct.<ref name="Stringer2014">{{cite journal |last1=Stringer |first1=Andrew Paul |last2=Linklater |first2=Wayne |title=Everything in Moderation: Principles of Parasite Control for Wildlife Conservation |journal=BioScience |date=2014 |volume=64 |issue=10 |pages=932–937 |doi=10.1093/biosci/biu135 |doi-access=free }}</ref> Although parasites are often omitted in depictions of [[food web]]s, they usually occupy the top position. Parasites can function like [[keystone species]], reducing the dominance of superior competitors and allowing [[competition (biology)|competing species]] to co-exist.<ref name="Sukhdeo2012"/><ref name="LaffertyAllesina2008">{{cite journal |last1=Lafferty |first1=Kevin D. |last2=Allesina |first2=Stefano |last3=Arim |first3=Matias |last4=Briggs |first4=Cherie J. |display-authors=etal |title=Parasites in food webs: the ultimate missing links |journal=Ecology Letters |volume=11 |issue=6|year=2008 |pages=533–546 |doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01174.x|pmid=18462196 |pmc=2408649 |bibcode=2008EcolL..11..533L }}</ref><ref name="Chase2013">{{cite journal |last1=Chase |first1=Jonathan |title=Parasites in Food Webs: Untangling the Entangled Bank |journal=PLOS Biology |volume=11 |issue=6 |year=2013 |article-number=e1001580 |doi=10.1371/journal.pbio.1001580|pmid=23776405 |pmc=3678997 |doi-access=free }}</ref> [[File:Aggregated distribution of parasites on hosts.svg|thumb|upright=1.35|Parasites are [[Aggregated distribution|distributed unevenly]] among their hosts, most hosts having no parasites, and a few hosts harbouring most of the parasite population. This distribution makes sampling difficult and requires careful use of statistics.]] === Kvantitativna ekologija === {{further|Agregirana distribucija}} Jedna vrsta parazita obično ima agregiranu distribuciju među životinjama-domaćinima, što znači da većina domaćina nosi mali broj parazita, dok nekoliko domaćina nosi veliku većinu jedinki parazita. To predstavlja značajne probleme za istraživače ekologije parazita, jer čini [[parametrijska statistika|parametrijsku statistiku]], kakvu biolozi obično koriste, nevažećom. Nekoliko autora preporučuje [[transformacija podataka|logaritamsku transformaciju]] podataka prije primjene parametarskog testa ili upotrebu [[Neparametrijska statistika|neparametrijske statistike]], ali to može dovesti do daljnjih problema, pa se kvantitativna parazitologija zasniva na naprednijim biostatističkim metodama.<ref name="pmid10780537">{{cite journal |last1=Rózsa |first1=L. |last2=Reiczigel |first2=J. |last3=Majoros |first3=G. |url=http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |title=Quantifying parasites in samples of hosts |journal=J. Parasitol. |volume=86 |issue=2 |pages=228–32 |year=2000 |pmid=10780537 |doi =10.1645/0022-3395(2000)086[0228:QPISOH]2.0.CO;2 |s2cid=16228008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180619111223/http://www.zoologia.hu/list/quant_large.pdf |archive-date=19 June 2018 }}</ref> == Historija == === Antika === {{further|Ljudski parazit}} [[Ljudski paraziti]], uključujući [[valjkasti crvi|valjkaste crve]], [[Dracunculus medinensis|gvinejskog crva]], [[Enterobius vermicularis|malu dječju glistu]] i [[pantljičare]], spominju se u egipatskim [[papirus]]ima od 3000. godine prije nove ere nadalje; [[Ebersov papirus]] opisuje [[ankilostoma|ankilostomu]]. U [[stara Grčka|staroj Grčkoj]], paraziti uključujući [[Taenia solium|svinjsku pantljičaru]] opisani su u [[Corpus Hippocraticum|Hipokratovom korpusu]], dok je komičar [[Aristofan]] nazivao pantljičare "gradom" (u smislu padavina). Rimski ljekari Celzo ​​i [[Galen]] zabilježili su okrugle gliste vrsta ''[[Ascaris lumbricoides]]'' i ''[[Enterobius vermicularis]]''.<ref name=Cox2004>{{cite journal |last=Cox |first=Francis E. G. |title=History of human parasitic diseases |journal=Infectious Disease Clinics of North America |date=June 2004 |volume=18 |issue=2 |pages=173–174 |pmid=15145374 |doi=10.1016/j.idc.2004.01.001 }}</ref> === Srednji vijek === [[File:Francesco Redi Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi Plate 14.jpg|thumb|upright|Ploča iz ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (Zapažanja na živim životinjama pronađena unutar živih životinja), [[Francesco Redi]], 1684.]] U svom ''[[Kanon medicine|Kanonu medicine]]'', završenom 1025. godine, perzijski ljekar [[Ibn Sina]] zabilježio je ljudske i životinjske parazite, uključujući okrugle gliste, gliste za uši, gvinejskog crva i pantljičare.<ref name=Cox2004/> U svojoj knjizi iz 1397. godine, ''Traité de l'état, science et pratique de l'art de la Bergerie'' (Izvještaj o stanju, nauci i praksi umijeća pastirstva), {{ill|Jehan de Brie|fr|Jean de Brie}} je napisao prvi opis endoparazita trematoda, ovčijeg metilja ''[[Fasciola hepatica]]''.<ref name=ChengHistory/><ref>{{cite book |editor=Humphrey-Smith, Ian |title=Sept siècles de parasitologie en France |trans-title=The French School of Parasitology |language=fr |pages=26–29 |publisher=Société Française de Parasitologie |date=1993}}</ref> === Rano moderno doba === In the [[early modern period]], [[Francesco Redi]]'s 1668 book ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'' (''Experiences of the Generation of Insects''), explicitly described ecto- and endoparasites, illustrating [[ticks]], the larvae of [[Cephenemyiinae|nasal flies of deer]], and [[Fasciola hepatica|sheep liver fluke]].<ref name=Ioli1997>{{cite journal |last1=Ioli |first1=A. |last2=Petithory |first2=J. C. |last3=Theodorides |first3=J. |title=Francesco Redi and the birth of experimental parasitology|journal=Hist Sci Med |year=1997|volume=31 |issue=1 |pages=61–66 |pmid=11625103}}</ref> Redi noted that parasites develop from eggs, contradicting the theory of [[spontaneous generation]].<ref name=Bush2001>{{cite book |last1=Bush |first1=A. O. |author2=Fernández, J. C. |author3=Esch, G. W. |author4=Seed, J. R. |title=Parasitism: The Diversity and Ecology of Animal Parasites |year=2001 |publisher=Cambridge University Press |page=[https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 4] |isbn=978-0-521-66447-9 |url=https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse/page/4 }}</ref> In his 1684 book ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (''Observations on Living Animals found in Living Animals''), Redi described and illustrated over 100 parasites including the [[Ascaris lumbricoides|large roundworm]] in humans that causes [[ascariasis]].<ref name=Ioli1997/> Redi was the first to name the cysts of ''[[Echinococcus granulosus]]'' seen in dogs and sheep as parasitic; a century later, in 1760, [[Peter Simon Pallas]] correctly suggested that these were the larvae of tapeworms.<ref name=Cox2004/> In 1681, [[Antonie van Leeuwenhoek]] observed and illustrated the protozoan parasite ''[[Giardia lamblia]]'', and linked it to "his own loose stools". This was the first protozoan parasite of humans to be seen under a microscope.<ref name=Cox2004/> A few years later, in 1687, the Italian biologists [[Giovanni Cosimo Bonomo]] and [[Diacinto Cestoni]] described [[scabies]] as caused by the parasitic mite ''[[Sarcoptes scabiei]]'', marking it as the first disease of humans with a known microscopic causative agent.<ref>{{cite web |url=http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm |title=Acarus as the cause of scabies |publisher=University of Cagliari |access-date=11 April 2018 |archive-date=3 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703205914/http://pacs.unica.it/biblio/lesson5.htm }}</ref> [[File:Ross, 20.Aug.1897.jpg|thumb|upright|[[Ronald Ross]] won the 1902 [[Nobel Prize]] for showing that the [[malaria parasite]] is transmitted by mosquitoes. This 1897 notebook page records his first observations of the parasite in mosquitoes.]] === Parazitologija === {{main|Parazitologija}} Moderna [[parazitologija]] razvila se u 19. vijeku pomoću preciznih zapažanja i eksperimenata mnogih istraživača i kliničara;<ref name=ChengHistory>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |year=1973 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-170750-7 |pages=120–134|quote=The 19th century might be thought of as the genesis of modern parasitology.}}</ref> termin je prvi put upotrijebljen 1870. godine.<ref>{{cite encyclopedia|title=Parasitology|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|dictionary=Merriam-Webster|access-date=13 April 2018|archive-date=23 October 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241023200535/https://www.merriam-webster.com/dictionary/parasitology|url-status=live}}</ref> James Annersley je 1828. opisao [[amebijaza|amebijazu]], protozoalne infekcije crijeva i jetre, iako sami patogen, ''[[Entamoeba histolytica]]'', nije otkriven sve do 1873. od strane Friedricha Löscha. [[James Paget]] je 1835. kod ljudi otkrio crijevnog valjkastog crva vrste ''[[Trichinella spiralis]]''. James McConnell je 1875. opisao ljudskog jetrenog metilja, ''[[Clonorchis sinensis]]''.<ref name=Cox2004/> [[Algernon Thomas]] i [[Rudolf Leuckart]] su između 1881. i 1883. eksperimentom nezavisno po prvi put otkrili životni ciklus ovčjeg jetrenog metilja.<ref name=ChengHistory/> [[Patrick Manson]] je 1877. otkrio životni ciklus [[filarioidea|filarija]] koje uzrokuju [[Limfatička filarijaza|elefantijazu]], pri čemu komarci služe kao prenosnici. Manson je dalje predvidio da parazit [[malarija|malarije]], ''[[Plasmodium]]'', ima komarca kao prenosnika i nagovorio [[Ronald Ross|Ronalda Rossa]] da istraži tu mogućnost. Ross je potvrdio to predviđanje između 1897. i 1898. godine. [[Giovanni Battista Grassi]] i drugi su istovremeno opisali faze životnog ciklusa parazita malarije kod komaraca roda ''[[Anopheles]]''. Ross je 1902. kontroverzno dobio [[nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za svoj rad, dok Grassi nije.<ref name=Cox2004/> [[David Bruce (mikrobiolog)|David Bruce]] je 1903. identificirao protozojskog parazita i [[Cece muva|ce-ce muhu]] kao prenosnika [[bolest spavanja|bolesti spavanja]].<ref>{{cite journal |last=Ellis |first=Harold |author-link=Harold Ellis (surgeon) |title=Sir David Bruce, a pioneer of tropical medicine |journal=British Journal of Hospital Medicine |volume=67 |issue=3 |page=158 |date=March 2006 |pmid=16562450 |doi=10.12968/hmed.2006.67.3.20624}}</ref> === Vakcina === {{further|Vakcina protiv malarije}} S obzirom na značaj [[malarija|malarije]], s oko 220 miliona slučajeva zaraze godišnje, učinjeni su mnogi pokušaji da se njen prijenos prekine. Isprobane su različite metode [[profilaksa malarije|profilakse malarije]], uključujući upotrebu [[antimalarik|antimalarijskih lijekova]] za uništavanje parazita u krvi, iskorjenjivanje komaraca-prenosnika bolesti [[insekticid|organohlorom i drugim insekticidima]], te razvoj [[vakcina protiv malarije|vakcine protiv malarije]]. Sve od toga se pokazalo problematičnim, s [[Otpornost na lijek|otpornošću na lijekove]], [[Otpornost na insekticid|otpornošću na insekticide]] među komarcima i ponovljenim neuspjehom vakcina usljed mutiranja parazita.<ref>{{cite web |title=Malaria and Malaria Vaccine Candidates |url=https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |publisher=The College of Physicians of Philadelphia |access-date=11 February 2018 |date=19 April 2017 |archive-date=12 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212083219/https://www.historyofvaccines.org/content/articles/malaria-and-malaria-vaccine-candidates |url-status=live }}</ref> Prva i od 2015. godine jedina licencirana vakcina za bilo koju parazitsku bolest ljudi je [[RTS,S]] za malariju ''[[Plasmodium falciparum]]''.<ref name=BBC2015>{{cite news |last=Walsh |first=Fergus |author-link=Fergus Walsh |date=24 July 2015 |title=Malaria vaccine gets 'green light' |url=https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |newspaper=[[BBC]] |access-date=25 July 2015 |archive-date=5 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250605015223/https://www.bbc.com/news/health-33641939?ns_mchannel=social&ns_campaign=bbc_news&ns_source=google_plus&ns_linkname=news_central |url-status=live }}</ref> === Biološko suzbijanje štetočina === {{further|Biološko suzbijanje štetočina}} [[File:Encarsia formosa, an endoparasitic wasp, is used for whitefly control.jpg|thumb|''[[Encarsia formosa]]'', koja se široko koristi u [[staklenik|stakleničkoj]] hortikulturi, bila je jedno od prvih razvijenih [[Biološko suzbijanje štetočina|bioloških sredstava za suzbijanje štetočina]].<ref name="Hoddle 1998">{{cite journal |title=Biology and Use of the Whitefly Parasitoid Encarsia Formosa |author1=Hoddle, M. S. |author2=Van Driesche, R. G. |author3=Sanderson, J. P. |date=1998 |journal=Annual Review of Entomology |volume=43 |issue=1 |pages=645–669 |doi=10.1146/annurev.ento.43.1.645 |pmid=15012401 |bibcode=1998AREnt..43..645H }}</ref>]] Nekoliko grupa parazita, uključujući mikrobne patogene i parazitoidne ose, koristi se kao [[Biološko suzbijanje štetočina|biološko sredstvo za suzbijanje štetočina]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[hortikultura|hortikulturi]].<ref>{{cite web|title=Parasitoid Wasps (Hymenoptera) |url=https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |publisher=University of Maryland |access-date=6 June 2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827072031/https://extension.umd.edu/hgic/insects/parasitoid-wasps-hymenoptera |archive-date=27 August 2016}}</ref><ref>[http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf Encouraging innovation in biopesticide development.] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120515143828/http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/134na5.pdf |date=15 May 2012}} European Commission (2008). Accessed on 9 January 2017</ref> === Otpornost === {{further|Otpornost na lijek}} Poulin primjećuje da široko rasprostranjena [[Preventivna zdravstvena zaštita|profilaktička]] upotreba [[Antihelmintik|antihelmintskih lijekova]] kod domaćih ovaca i goveda predstavlja svjetski ne[[Naučna kontrola|kontrolirani eksperiment]] u evoluciji životnog ciklusa njihovih parazita. Ishodi će zavisiti od toga da li lijekovi smanjuju vjerovatnoću da larva [[parazitski crv|parazitskog crva]] dostigne odraslu dob. Ako je tako, može se očekivati ​​da će prirodna selekcija favorizirati stvaranje jaja u ranijoj dobi. S druge strane, ako lijekovi uglavnom utiču na odrasle jedinke, selekcija bi mogla uzrokovati odgođeno sazrijevanje i povećanu [[virulencija|virulenciju]]. Čini se da su takve promjene u toku: valjkasti crv ''[[Teladorsagia circumcincta]]'' mijenja svoju veličinu u odraslom stadiju i stopu reprodukcije kao odgovor na lijekove.{{sfn|Poulin|2007|pages=265–266}} == Kulturološki značaj == [[File:THE CRINOLETTA DISFIGURANS AnOldParasite in aNewForm.png|thumb|upright|"Stari parazit u novom obliku": crtani film [[Edward Linley Sambourne|Edwarda Linleyja Sambournea]] iz 1881. u časopisu ''[[Punch (časopis)|Punch]]'' upoređuje podmetač za [[krinolin|krinoletu]] sa [[egzoskelet]]om parazitskog insekta.]] === Antika === U [[antika|antici]], koncept parazita nije bio strogo pogrdan: ''parasitus'' je bila [[pokroviteljstvo u Starom Rimu|prihvaćena uloga u rimskom društvu]], u kojoj je osoba mogla živjeti od gostoprimstva drugih, u zamjenu za "laskanje, jednostavne usluge i spremnost da podnese poniženje".<ref>{{cite book |last=Matyszak |first=Philip |title=24 Hours in Ancient Rome: A Day in the Life of the People Who Lived There |url=https://books.google.com/books?id=gJY4DwAAQBAJ&pg=PT252 |year=2017 |publisher=Michael O'Mara |isbn=978-1-78243-857-1 |page=252}}</ref><ref>{{cite book |last1=Damon |first1=Cynthia |chapter=5 |title=The Mask of the Parasite: A Pathology of Roman Patronage|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mEJ-aA_XQQQC |publisher=University of Michigan Press |year=1997 |page=148 |isbn=978-0-472-10760-5 |quote=Satiričar koji nastoji prikazati bijedu štićenika prirodno se fokusira na odnos s najvećom ovisnošću, onaj u kojem štićenik dobija hranu od svog pokrovitelja, a za to se unaprijed pripremljena persona parazita pokazala izuzetno korisnom.}}</ref> === Društvo === {{further|Društveni parazitizam}} Parazitizam u popularnoj upotrebi ima [[društveni parazitizam|pogrdno značenje]]. Prema imunologu Johnu Playfairu,<ref name=Playfair2007>{{cite book |last=Playfair |first=John |title=Living with Germs: In health and disease |url=https://books.google.com/books?id=kSyDYxLPtDoC&pg=PT19 |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-157934-9 |page=19}} Playfair upoređuje popularnu upotrebu sa biologovim pogledom na parazitizam, koji on (naslov iste stranice) naziva "drevnim i uglednim pogledom na život".</ref> {{quote|U svakodnevnom govoru, termin "parazit" je prepun pogrdnog značenja. Parazit je švercer, lijeni profiter, iscrpljivač društva.<ref name=Playfair2007/>}} [[satira|Satirični]] klerik [[Jonathan Swift]] aludira na hiperparazitizam u svojoj pjesmi "O poeziji: Rapsodija" iz 1733. godine, upoređujući pjesnike sa "gamadi" koja "zadirkuje i štipa svoje neprijatelje":<ref>{{cite journal |last1=Haelewaters |first1=Danny |last2=Hiller |first2=Thomas |last3=Dick |first3=Carl W. |title=Bats, Bat Flies, and Fungi: A Case of Hyperparasitism |journal=Trends in Parasitology |volume=34 |issue=9 |date=2018 |doi=10.1016/j.pt.2018.06.006 |pages=784–799}}</ref><ref name="Swift1733">{{cite book |last=Swift |first=Jonathan |author-link=Jonathan Swift |title=On Poetry: A Rapsody |url=https://books.google.com/books?id=GmIJAAAAQAAJ |year=1733 |publisher=And sold by J. Huggonson, next to Kent's Coffee-house, near Serjeant's-inn, in Chancery-lane; [and] at the bookseller's and pamphletshops}}</ref> {{quote| Gamadi tek je do podsmijeha stalo,</br> da štipa one što su viši malo.</br> Prirodoslovci znaju: buha</br> ima sitnijih, što joj krv isuha;</br> a te još sitnije buhe grizu,</br> i tako u beskraj idu, sve bližu.</br> Tako i pjesnik, svakog svog roda,</br> od onog iza sebe ugriz proba: }} === Fikcija === {{further|Spisak fiktivnih parazita|Paraziti u fikciji}} [[File:Parasites Katrin Alvarez.jpg|thumb|Fiktivni parazitizam: ''Paraziti'', ulje na platnu, Katrin Alvarez, 2011.]] U [[Bram Stoker]]ovom [[gotička fikcija|gotičkom horor]] romanu ''[[Dracula (roman)|Drakula]]'' iz 1897. i [[Grof Drakula u popularnoj kulturi|njegovim brojnim filmskim adaptacijama]], istoimeni [[grof Drakula]] je parazit koji [[hematofagija|pije krv]] ([[vampir]]). Kritičarka [[Laura Otis]] tvrdi da je, kao "lopov, zavodnik, stvaralac i imitator, Drakula oličenje parazita. Čitava poenta vampirizma je isisavanje tuđe krvi - život na tuđi račun."<ref>{{cite book |last=Otis |first=Laura |title=Networking: Communicating with Bodies and Machines in the Nineteenth Century |url=https://books.google.com/books?id=VEimJkOmW1kC&pg=PA216 |year=2001 |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-472-11213-5 |page=216}}</ref> Odvratne i zastrašujuće [[Paraziti u fikciji|parazitske vanzemaljske vrste]] su česta pojava u [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]],<ref>{{cite encyclopedia |title=Parasitism and Symbiosis |url=http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |encyclopedia=The Encyclopedia of Science Fiction |date=10 January 2016 |access-date=11 February 2018 |archive-date=25 October 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025053813/http://www.sf-encyclopedia.com/entry/parasitism_and_symbiosis |url-status=live }}</ref><ref name="Dove2011">{{cite web |last1=Dove |first1=Alistair |title=This is clearly an important species we're dealing with |url=https://www.deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |publisher=Deep Sea News |date=9 May 2011 |access-date=11 February 2018 |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503000458/https://deepseanews.com/2011/05/this-is-clearly-an-important-species-were-dealing-with/ |url-status=live }}</ref> kao na primjer u filmu ''[[Alien (film)|Alien]]'' [[Ridley Scott|Ridleyja Scotta]] iz 1979.<ref name="Pappas2012">{{cite web |last1=Pappas |first1=Stephanie |title=5 Alien Parasites and Their Real-World Counterparts |url=https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |publisher=Live Science |date=29 May 2012 |access-date=12 October 2017 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033845/https://www.livescience.com/20624-5-alien-parasites-real-inspiration.html |url-status=live }}</ref><ref name=Sercel2017>{{cite web |last1=Sercel |first1=Alex |title=Parasitism in the Alien Movies |url=http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |publisher=Signal to Noise Magazine |date=19 May 2017 |access-date=11 February 2018 |archive-date=26 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326033850/http://www.signaltonoisemag.com/allarticles/2017/5/19/parasitism-in-the-alien-movies |url-status=usurped }}</ref> U jednoj sceni, [[ksenomorf]] izbija iz grudi čovjeka, uz šikljanje krvi pod visokim pritiskom, što je postignuto uz pomoć [[naprava za simulaciju pogotka|eksplozivnih prsa]] kao filmskog rekvizita. [[Organ (anatomija)|Životinjski organi]] su korišteni za pojačavanje efekta šoka. Scena je snimljena u jednom kadru, a zapanjene reakcije glumaca su bile iskrene.<ref name=Guardian2009>{{cite news |title=The Making of Alien's Chestburster Scene |date=13 October 2009 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |access-date=29 May 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100430221033/http://www.guardian.co.uk/film/2009/oct/13/making-of-alien-chestburster |archive-date=30 April 2010 |url-status=live }}</ref><ref name=Nordine2017>{{cite news |last=Nordine |first=Michael |title='Alien' Evolution: Explore Every Stage in the Xenomorph's Gruesome Life Cycle. Celebrate Alien Day with a look at the past, present and future of cinema's most terrifying extraterrestrial |url=http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |work=IndieWire |date=25 April 2017 |archive-date=21 October 2017 |access-date=21 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164323/http://www.indiewire.com/2017/04/alien-xenomorph-life-cycle-1201808503/ |url-status=live }}</ref> [[Entomopatogena gljiva]] ''[[Cordyceps]]'' u kulturi je predstavljena kao smrtonosna prijetnja ljudskoj rasi. Serija video igrica ''[[The Last of Us]]'' (2013. – danas) i njena [[The Last of Us (TV serija)|televizijska adaptacija]] predstavljaju ''Cordyceps'' kao parazita ljudi koji je prouzrokovao [[Zombi apokalipsa|zombi apokalipsu]].<ref name="Hill 2013 SciAm"/> Njegovi ljudski domaćini u početku postaju nasilna "zaražena" bića, prije nego što se pretvore u slijepe zombi "klikere", zajedno sa plodnim tijelima koja rastu iz njihovih lica.<ref name="Hill 2013 SciAm">{{cite magazine |last=Hill |first=Kyle |title=The Fungus that Reduced Humanity to The Last of Us |url=https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |magazine=[[Scientific American]] |access-date=4 May 2021 |date=25 June 2013 <!--subscription required--> |archive-date=28 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528022901/https://blogs.scientificamerican.com/but-not-simpler/the-fungus-that-reduced-humanity-to-the-last-of-us/ |url-status=live }}</ref> == Povezano == * [[Antiparazitik]] * [[Kancerogeni parazit]] * [[Uticaj parazitskih crva na imunološki sistem]] * [[Spisak ljudskih parazita]] == Bilješke == {{Notelist}} == Reference == {{Reflist}} == Izvori == * {{cite book |last=Poulin |first=Robert |author-link=Robert Poulin (zoologist) |title=Evolutionary Ecology of Parasites |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2007 |isbn=978-0-691-12085-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |last=Combes |first=Claude |author-link=Claude Combes |title=The Art of Being a Parasite |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5 |ref=none}} * {{cite book |last=Desowitz |first=Robert |author-link=Robert Desowitz |title=Who Gave Pinta to the Santa Maria? |publisher=Harvest Books |year=1998 |isbn=978-0-15-600585-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/whogavepintatosa00deso |ref=none}} * {{cite book |last=Zimmer |first=Carl |author-link=Carl Zimmer|title=Parasite Rex |publisher=[[Free Press (publisher)|Free Press]] |year=2001 |isbn=978-0-7432-0011-0 |title-link=Parasite Rex |ref=none}} == Vanjske poveznice == {{Commons category|Parasites}} * [https://web.archive.org/web/20110801045926/http://www.aber.ac.uk/~mpgwww/Edu/EduIndex.html Univerzitet Aberystwyth: Parazitologija] — plan nastave s linkovima na članke u punom tekstu o parazitizmu i parazitologiji. * [https://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ Odjel za parazitske bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101014121942/http://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ |date=14 October 2010 }}, [[Centers for Disease Control and Prevention]] * [http://www.k-state.edu/parasitology KSU: Parazitološko istraživanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528063241/http://www.k-state.edu/parasitology/ |date=28 May 2010 }} — članci i linkovi na temu parazitologije * [https://academic.oup.com/cid/article/37/5/694/311910 Parazitološki resursi na World Wide Webu: Moćan alat za stručnjake za zarazne bolesti] (Oxford University Press) {{načini ishrane}} 8s7oyvvtrbhbl8yqv9ap22vygu4f55q 2026. 0 257502 42712911 42712376 2026-10-23T16:14:44Z Alekol 2231 /* Oktobar/Listopad */ 42712911 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]] [[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]] * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]] * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. * [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona. * jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref> * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva. * ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C. * [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. * [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref> * [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope. * [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba. [[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]] * 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri. * [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih. * 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada. * [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9.. ** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. * [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref> * [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu. * 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću. * [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih. * 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU. * 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika). [[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]] * [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih. * [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]]. * [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi. * 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%. * 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom. * [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023. * avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.<ref>[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10</ref> === Septembar/Rujan === [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku"]] * [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026</ref> * 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele. * [[5. 9.]] - Prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu. * [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%. [[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]] * [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu. * [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i zvanične jemenske vlade. * 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu. * [[9. 9.]] - U Srbiji raspisani izbori, za 25. oktobar: lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" predala potpise 12-tog, "Studentska lista - studenti pobeđuju" (3) 14-tog. * [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]]. * [[11. 9.]] - Saudijski naftovod Istok-Zapad zatvoren zbog napada sa jugoistoka Iraka (opet radi 22-og). * [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli. * [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj: leva opozicija dobija tri mandata više od vladajućih. * [[16. 9.]] - [[Hashim Thaçi]] prvostepeno osuđen u Hagu, pred specijalističkom većem za Kosovo, na 25 godina zatvora; Jakup Krasniqi 25, Kadri Veseli 18, Rexhep Selimi 13 godina. * 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji: uobičajena velika većina za [[Jedinstvena Rusija|Jedinstvenu Rusiju]], nije dozvoljeno učešće partije [[Jabloko]]. * [[20. 9.]] - Zemaljski izbori u Nemačkoj: AfD ima najviše glasova u [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji]] (CDU ispod cenzusa) a u [[Berlin]]u ''[[Die Linke]]''. * [[21. 9.]] - ''Veoma jaki'' [[El Niño]] već dostiže rekordnih 3,05 stepeni, a maksimum je obično u novembru/decembru. Atlantska sezona uragana ima rekordni period bez uragana. * [[22. 9.]] - Potpisan sigurnosni sporazum SAD-Danska-Grenland. * [[23. 9.]] - Pobunjenička koalicija više etničkih organizacija pokrenula ofanzivu protiv etiopske vlade. * [[24. 9.]] - [[Xi Jinping]] u poseti Washingtonu. * [[27. 9.]] - [[OpenAI]] je pauzirao trening najnovijih modela nakon nekoliko izveštaja o neočekivanom ponašanju na sajtovima nekoliko vlada od letos. * 27. 9. - Aleksandar Vučić podnosi ostavku jer cilja mesto premijera; v.d. predsednika Republike je predsednica skupštine Ana Brnabić. * 27. 9. - Drumcreeski konflikt: [[Oranžisti]] su pokušali umanjeni marš Cestom Garvaghy u [[Portadown]]u, nakon 28 godina zabrane - konfrontacija sa katolicima traje nekoliko dana. * [[28. 9.]] - Štrajk [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] i podružnica [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] (proglašen nezakonitim 30-tog). * [[30. 9.]] - Flydubai Flight 1073: nakon incidenta u kokpitu, avion koji je leteo prema Tel Avivu je spušten u Saudi Arabiji. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Prekid diplomatskih odnosa [[Etiopija|Etiopije]] i [[Eritreja|Eritreje]], nakon ulaska eritrejskih snaga u [[Regija Afar|Afar]], zatim i [[Regija Tigraj|Tigreju]]. * [[2. 10.]] - Energetska kriza: lideri G7 odlučili pustiti 100 miliona barela nafte i [[dizel]]a iz rezervi (Trump je pretio zabranom izvoza dizela). * 2. 10. - Laborantkinja sa [[irkutsk]]og protivkužnog instituta umrla od pneumonije - ruski zvaničnici kažu da su svi kontakti negativni na kugu. * [[3. 10.]] - Etiopska vojska u [[Mek'ele]]u, glavnom gradu Tigreje. * [[4. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|Grb BiH]] Izbori u BiH. Članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]]: [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Darijana Filipović]]. * [[5. 10.]] - Stambena kriza u Španjolskoj: premijer [[Pedro Sánchez]] zakazuje izvanredne izbore za 29. 11., nakon što je parlament odbio dva dekreta. * 5 - 15. 10. - U rumunskim i bugarskim vodama Crnog mora pogođeno sedam brodova, tri potopljeno - sumnja se na ruske dronove.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/oct/18/drone-attacks-ships-black-sea-russia-ukraine-war Intensifying drone attacks on ships in Black Sea bring war ever closer to Nato shores]. theguardian.com Sun 18 Oct 2026</ref> * [[6. 10.]] - Obrazovna kriza u Francuskoj: protesti i blokade škola u više gradova. * [[9. 10.]] - U Risnu uhapšen ruski bloger Mihail Zvinčuk, sa bloga Rybar, zatim protjeran. * 9. 10. - Trump objavljuje da je postigao dogovor sa Putinom za kupovinu dizela (11-tog tvrdi da je dogovorio "energetsko primirje"). * 8. i 10. 10. - Husi gađaju [[rijad]]ski aerodrom: 15 poginulih, preko 300 ranjenih. * [[12. 10.]] - Izraelski premijer Netanyahu naredio istragu vojnika i oficira intervjuisanih za dokumentarac ''[[NAZA]]'', o načinu odlučivanja o ciljevima u Gazi. * [[13. 10.]] - Ukrajinska vojska uveče izjavljuje da je sistem [[Starlink]], tj. vojna verzija Starshield, ograničen na terminale do 160 km/h - onemogućeni ukrajinski dronovi za napad i odbranu. * [[14. 10.]] - Studentski protesti u Albaniji: požar u jednom ministarstvu i dve banke. * [[15. 10.]] - Hajduk - Ajax 2:1. Utakmica bila prekidana zbog bakljade, izvikivane antisemitske parole. * [[16. 10.]] - Trump je pauzirao paket sankcija Rusiji iz Grahamovog zakona. * [[17. 10.]] - Demonstracije podrške srednjoškolcima, praćene nasiljem marginalnih grupa, paljevinama i pljačkom. Izgorela većnica u [[Limoges]]u. Neredi su i u [[Milano|Milanu]]. * [[19. 10.]] - Provincija [[Alberta]] odobrava sa 75% ostanak u Kanadi. * 19. 10. - Rat u Sudanu, masakr na pijaci Amiet u specijalnom području [[Abyei]]: vojska je gađala rezervoar goriva i pijacu koje koriste pobunjenici, ima preko 220 mrtvih. * [[20. 10.]] - ''PHP2Shell'': objavljeno je postojanje ranjivosti u jeziku [[PHP]]; narednih dana brojni sajtovi su offline tokom ispravke, a hakeri pokušavaju iskoristiti situaciju. == Predviđeni događaji == * [[25. 10.]] - [[Datoteka:Standard of the President of the National Assembly of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika skupštine Srbije]] Vanredni izbori u Srbiji. * 25. 10. - Predsednički izbori u Brazilu, drugi krug. * [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija. * [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * decembar? - [[Datoteka:Flag of the President of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika Srbije]] Predsednički izbori u Srbiji. == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]]) * [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]]) * [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]]) * [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]]) * [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]]) * [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]]) * [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]]) * 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]]) * [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]]) * [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]]) * [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]]) * 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]]) * [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]]) === Septembar/Rujan === * [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]]) * 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]]) * 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]]) * [[8. 9.]] - [[Tung Chee-hwa]], hongkonški političar (* [[1937]]) * 8. 9. - [[Vlasta Maček]], šahistkinja (* [[1952]]) * [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]]) * [[14. 9.]] - [[Bob Mackie]], modni kreator (* [[1939]]) * [[15. 9.]] - [[Flora Brovina]], pesnikinja, aktivistkinja (* [[1949]]) * 15. 9. - [[Nebojša Radunović]], ginekolog, profesor, akademik SANU (* [[1954]]) * [[24. 9.]] - [[Milan Panić]], američki biznismen, premijer SRJ (* [[1929]]) * [[25. 9.]] - [[Zejnel Zejneli]], novinar i književnik (* [[1950]]) * [[28. 9.]] - [[Slavko Perović]], pevač (* [[1934]]) * 28. 9. - [[Andrea Zlatar-Violić]], teoretičarka književnosti, bivša ministrica kulture RH (* [[1961]]) === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Biljana Plavšić]], bivša predsjednica RS, osuđena za ratne zločine (* [[1930]]) * [[5. 10.]] - [[Jeffrey Archer]], pisac, britanski političar (* [[1940]]) * [[6. 10.]] - [[Eva Marie Saint]], glumica (* [[1924]]) * 6. 10. - [[Bisera Alikadić]], književnica (* [[1939]]) * [[9. 10.]] - [[Goran Bare]], vokal "Majki" (* [[1965]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Francis Halzen]] (odlučujući doprinos Neutrinskoj opservatoriji ''IceCube'' i otkriće visokoenergetskih [[neutrino|neutrina]] [[Neutrinska astronomija|astrofizičkog porekla]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Henri B. Kagan]] i [[Kensō Soai]] (otkriće nelinearnih efekata i [[autokataliza|autokatalize]] u asimetričnoj organskoj sintezi) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Karl Deisseroth]], [[Peter Hegemann]] i [[Georg Nagel]] (otkrića u vezi svetlosno regulisanih [[Jonski kanal|jonskih kanala]] i [[Optogenetika|optogenetike]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Anne Carson]] ("razigrani dijalog sa klasičnom tradicijom") * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Navi Pillay]] (napori za promociju mira i međunarodnog prava) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Robert Ernest Hall]] i [[Michael Dean Woodford]] (rad na [[Mikroekonomija|mikroekonomskim]] temeljima [[Makroekonomija|makroekonomske]] [[Politika stabilizacije|stabilizacije]]) === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] pypd9fwag4w4dnt07c7gw9uz7hewewc Parlamentarni izbori u Srbiji 2014. 0 266486 42712975 42707969 2026-10-23T23:10:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42712975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlamentarni izbori (SR) | election_name = Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2014. | country = Srbija | flag_year = 2014. | previous_year = [[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2012.|2012.]] | next_year = [[Izbori za narodne poslanike Republike Srbije 2016.|2016.]] | election_date = [[16. mart]] [[2014.]] | image1 = [[Datoteka:Aleksandar Vučić crop.jpg|x130px]] | color1 = 000080 | lider1 = [[Aleksandar Vučić]] | stranka1 = [[Srpska napredna stranka]] | broj_glasova1 = | %1 = 48,3 | mandati1 = 158 | image2 = [[Datoteka:Ivica Dačić 2011.jpg|x130px]] | color2 = B03B3B | lider2 = [[Ivica Dačić]] | stranka2 = [[Socijalistička partija Srbije]] | broj_glasova2 = | %2 = 13,5 | mandati2 = 44 | image3 = [[Datoteka:Dragan Đilas 2013.jpg|x130px]] | color3 = FFFF00 | lider3 = [[Dragan Đilas]] | stranka3 = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] | broj_glasova3 = | %3 = 6,0 | mandati3 = 19 | map_image = | title = }} Vanredni '''izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srbije''' održani su 16. marta [[2014]]. Prema [[Ustav Srbije od 2006. godine|ustavu]] i izbornom zakonodavstvu, izbori se nisu morali održati sve do kraja maja 2016,<ref>[http://www.ipu.org/parline-e/reports/2355_E.htm Last Elections] IPU</ref> ali krajem januara 2014, na predlog [[Vlada Republike Srbije|vlade]], [[predsednik Srbije]] [[Tomislav Nikolić]] raspustio je [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnu skupštinu]] i raspisao vanredne izbore.<ref>{{Cite web |url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=01&dd=29&nav_category=11&nav_id=805708 |title=Nek su nam srećni novi izbori |accessdate=3. februar 2014 |work= |publisher= B92 |date=29. januar 2014}}</ref> == Pozadina == Nepune dve godine po održavanju prethodnih, [[Izbori za narodne poslanike Republike Srbije 2012.|redovnih parlamentarnih izbora]], a posle odluke predsedništava [[Srpska napredna stranka|SNS]]-a i [[Socijalistička partija Srbije|SPS]]-a, odlučeno je da se saziv skupštine i [[Vlada Ivice Dačića|vlada]] raspuste zarad "provere volje naroda"<ref>{{Cite web |url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=01&dd=26&nav_category=11&nav_id=804514 |title= Neću da budem premijer bez izbora|accessdate=3. februar 2014 |work= |publisher= B92|date=26. januar 2014}}</ref> i "dobijanja političkog legitimiteta"<ref>{{Cite web |url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=01&dd=26&nav_category=11&nav_id=804512 |title=Dačić: Izbori najbolje rešenje |accessdate=3. februar 2014 |work= |publisher=B92 |date=26. januar 2014}}</ref> te je najavljeno da će Ivica Dačić vratiti mandat [[Predsednik Srbije|predsedniku Srbije]], [[Tomislav Nikolić|Tomislavu Nikoliću]] i zatražiti raspisivanje vanrednih izbora. Vlada je zvaničan predlog usvojila i uputila Nikoliću [[28. januar]]a,<ref>{{Cite web |url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/1/%D0%9F%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/1506200/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B0+%D0%B7%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B8%D0%BB%D0%B0+%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BF%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%9A%D0%B5+%D0%BF%D0%B0%D1%80%D0%BB%D0%B0%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D1%82%D0%B0.html |title=Vlada zatražila raspuštanje parlamenta |accessdate=3. februar 2014 |work= |publisher=RTS |date=28. januar 2014}}</ref> a on je najavio da će izbore raspisati i zvaničan datum njihovog održavanja saopštiti [[29. januar]]a, kad je i inače isticao krajnji rok za održavanje izbora 16. marta.<ref>{{Cite web |url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=01&dd=28&nav_category=11&nav_id=805275 |title=Sutra saopštavam datum izbora |accessdate=3. februar 2014 |work= |publisher=B92 |date=28. januar 2014}}</ref> Narednog dana, Nikolić je potpisao ukaz o raspuštanju Narodne skupštine Republike Srbije i zvanično raspisao izbore.<ref>{{Cite web |url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=01&dd=29&nav_category=11&nav_id=805708 |title=Nek su nam srećni novi izbori |accessdate=3. februar 2014 |work= |publisher= B92|date=29. januar 2014}}</ref> == Pravni okvir == S obzirom da su izbori zvanično raspisani [[29. januar]]a, to je prema [[Ustav Srbije od 2006. godine|ustavu Srbije]] poslednji rok kako bi se oni održali istog dana kada i lokalni izbori u Beogradu, 16. marta. Ovi su izbori bili deveti od kada se izbor poslanika vrši po proporcionalnom [[D'Ontov sistem|D`Ontovom sistemu]] najvećih količnika, sedmi vanredni, te četvrti od kada je Srbija ponovo postala suverena država.<ref>{{Cite web |url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/1948/%D0%98%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8+2012/1061954/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8+%D0%B8%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%28%D0%B8%29+1990%E2%80%932008.+.html |title=Srpski izbor(i) 1990–2008 |accessdate=3. februar 2014 |work= |publisher=RTS |date=13. mart 2012}}</ref> Na ovim izborima izborne liste moraju prikupiti najmanje 10.000 potpisa birača da bi Republička izborna komisija (RIK) prihvatila njihovu kandidaturu. Da bi dobile mandate u Skupštini, izborne liste moraju preći [[cenzus]] od 5 odsto, osim lista nacionalnih manjina, za koje važi [[prirodni cenzus]]. Izborna tišina trajala je od 14. do 16. marta 2014. u 20 časova, kada su biračka mesta zatvorena. == Proglašene liste == [[Izborna lista|Izborne liste]] zvanično proglašava [[Republička izborna komisija]] (RIK):<ref>{{cite web|url=http://www.rik.parlament.gov.rs/cirilica/propisi/Zbir_list160314.htm|title=Izborne liste 2014|publisher=RIK|date=15. februar 2014|accessdate=15. februara 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222141144/http://www.rik.parlament.gov.rs/cirilica/propisi/Zbir_list160314.htm|archive-date=2014-02-22|url-status=dead}}</ref> # [[Aleksandar Vučić]] — Budućnost u koju verujemo ([[Srpska napredna stranka]], [[Socijaldemokratska partija Srbije]], [[Nova Srbija]], [[Srpski pokret obnove]], [[Pokret socijalista]]) # [[Ivica Dačić]] — [[Socijalistička partija Srbije]] (SPS), [[Partija ujedinjenih penzionera Srbije]] (PUPS), [[Jedinstvena Srbija]] (JS) # [[Demokratska stranka Srbije]] - [[Vojislav Koštunica]] # [[Čedomir Jovanović]] - [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|LDP]], [[Bošanjačka demokratska zajednica Sandžaka|BDZS]], [[Socijaldemokratska unija (Srbija)|SDU]] # <sup>M</sup>[[Savez vojvođanskih Mađara|Vajdasagi Magyar Szovetseg]] — [[István Pásztor|Pasztor Istvan]] — Savez vojvođanskih Mađara — Ištvan Pastor # [[Srpska radikalna stranka]] — [[Dr Vojislav Šešelj]] # [[Ujedinjeni regioni Srbije]] — [[Mlađan Dinkić]] # "Sa [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratskom strankom]] za demokratsku Srbiju" # [[Dveri]] — [[Boško Obradović]] # <sup>M</sup>[[Stranka demokratske akcije|SDA Sandžaka]] — [[Sulejman Ugljanin|Dr Sulejman Ugljanin]] # [[Boris Tadić]] — [[Nova demokratska stranka (Srbija)|Nova demokratska stranka]] — [[Zeleni Srbije|Zeleni]], [[Liga socijaldemokrata Vojvodine|LSV]] — [[Nenad Čanak]], [[Zajedno za Srbiju]], [[Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara|VMDK]], [[Zajedno za Vojvodinu]], [[Demokratska levica Roma]] # "[[Treća Srbija]] — za sve vredne ljude" # <sup>M</sup>[[Crnogorska partija]] — [[Josip "Joška" Broz|Josip Broz]] # <sup>M</sup>[[Lista nacionalnih zajednica]] — [[Bošnjačka demokratska zajednica|BDZ]] — [[Građanski savez Mađara (Srbija)|MPSZ]] — [[Demokratska zajednica Hrvata|DZH]] — [[Pokret mađarske nade (Srbija)|MRM]] — [[Stranka mađarskog jedinstva (Srbija)|MEP]] — [[Emir Elfić]] # "[[Dosta je bilo|Dosta je bilo! Restart]] — [[Saša Radulović]]" # <sup>M</sup>"Koalicija građana svih naroda i narodnosti (RDS — SDS)" # Grupa građana "Patriotski front — [[Borislav Pelević|Dr Borislav Pelević]]" # <sup>M</sup>[[Ruska stranka (Srbija)|Ruska stranka]] — Slobodan Nikolić # <sup>M</sup>[[Partija za demokratsko delovanje]] — [[Riza Halimi]] — Partia per veprim demokratik - Riza Halimi <sup>M</sup> — <small>''liste nacionalnih manjina''</small> == Istraživanja javnog mnjenja == {|class=wikitable style=text-align:center |- !Datum istraživanja !Istraživač ![[Srpska napredna stranka|SNS]] ![[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] ![[Socijalistička partija Srbije|SPS]] ![[Demokratska stranka Srbije|DSS]] ![[Ujedinjeni regioni Srbije|URS]] ![[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|LDP]] ![[Srpska radikalna stranka|SRS]] ![[Dveri]] ![[Nova demokratska stranka (Srbija)|NDS]]<ref>Misli se na blok stranaka koji predvodi [[Boris Tadić]], bivši [[predsednik Srbije]].</ref> !Radulović !Ostali !Margina greške !Izvori |- |22‒28. februar 2014. |align=left|Ninamedia |44,9 |10,4 |13,9 |6,9 |3,6 |4,6 |2,8 |3,1 |7 |1,3 |1,5 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Istraživanje: SNS vodi, drugi daleko iza nje | publisher = Mondo.rs | date = | url = http://mondo.rs/a670197/Info/Srbija/Istrazivanje-SNS-vodi-drugi-daleko-iza-nje.html | accessdate = 05. 03. 2014. | archive-date = 2014-03-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140310172638/http://mondo.rs/a670197/Info/Srbija/Istrazivanje-SNS-vodi-drugi-daleko-iza-nje.html | dead-url = yes }}</ref> |- |22‒28. februar 2014. |align=left|CESID (za ''[[Blic (novine)|Blic]]'') |44<ref name="ReferenceA">Tj. cela izborna lista SNS-SDPS-SPO-NS-PS.</ref> |7 |13<ref name="ReferenceB">Tj. cela izborna lista SPS-PUPS-JS.</ref> |5 |4 |6 |3 |4 |8<ref name="ReferenceC">Uključujući sve koalicione partnere na izbornoj listi.</ref> | |6<ref name="ReferenceD">Uključujući 1,3% za mađarski SVM i 0,7% za bošnjački SDA.</ref> |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Najnovije istraživanje: Vučić blizu apsolutne većine | publisher = Blic | date = 03. 03. 2014. | url = http://www.blic.rs/Vesti/Politika/446703/Najnovije-istrazivanje-Vucic-blizu-apsolutne-vecine | accessdate =03. 03. 2014.}}</ref> |- |23‒25. februar 2014. |align=left|Ninamedia |45,2<ref name="ReferenceA"/> |9,9 |13,1<ref name="ReferenceB"/> |7,2 |3,8 |4,8 |2,9 |3 |6,1<ref name="ReferenceC"/> | |4<ref name="ReferenceD"/> |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Istraživanje: Ko raste, a ko pada? | publisher = | date = | url = http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=02&dd=28&nav_category=11&nav_id=817945 | accessdate =21. 02. 2014.}}</ref> |- |16. februar 2013. |align=left|Faktor Plus |44,6 |9,1 |13<ref>Uključujući [[Partija ujedinjenih penzionera Srbije|PUPS]] i [[Jedinstvena Srbija|JS]].</ref> |6,8 | |5,2 | | |8,1 | |13,2 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Faktor plus: SNS podržava 44,6 odsto | publisher = | date = | url = http://mondo.rs/a666564/Info/Srbija/Faktor-plus-SNS-podrzava-44-6-odsto.html | accessdate = 26. 02. 2013. | archive-date = 2015-09-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150910001523/http://mondo.rs/a666564/Info/Srbija/Faktor-plus-SNS-podrzava-44-6-odsto.html | dead-url = yes }}</ref> |- |polovina februara 2014. |align=left|''Informer'' |48,8 |6,1 |9,4 |7,8 |5,3 |4,7 |1,4 |2,9 |8,6 | |5 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Ankete: SNS daleko ispred svih | publisher = | date = | url = http://mondo.rs/a665753/Info/Srbija/Ankete-SNS-daleko-ispred-svih.html | accessdate = 24. 02. 2014. | archive-date = 2014-03-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140302174946/http://mondo.rs/a665753/Info/Srbija/Ankete-SNS-daleko-ispred-svih.html | dead-url = yes }}</ref> |- |polovina februara 2014. |align=left|Ipsos Strategic Marketing |50,1 |4,2 |13,2 |6,8 |2,8 |5,1 |2 |2,2 |11,8 | |1,9<ref>[[Nijedan od ponuđenih odgovora]](NOPO)</ref> |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Ankete: SNS daleko ispred svih, ostale stranke različito | publisher = | date = | url = http://www.blic.rs/Vesti/Politika/444937/Ankete-SNS-daleko-ispred-svih-ostale-stranke-razlicito | accessdate =24. 02. 2014.}}</ref> |- |16‒18. februar 2014. |align=left|Ninamedia |44,9 |10,2 |13,8 |6,8 |3,1 |4,6 |3 |2,9 |5,9 | |4,8 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Istraživanje: Izlaznost na izborima od 58,9 odsto | publisher = | date = | url = http://mondo.rs/a665046/Info/Srbija/Istrazivanje-Izlaznost-na-izborima-od-58-9-odsto.html | accessdate = 21. 02. 2014. | archive-date = 2015-06-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150605153233/http://mondo.rs/a665046/Info/Srbija/Istrazivanje-Izlaznost-na-izborima-od-58-9-odsto.html | dead-url = yes }}</ref> |- |15. februar 2014. |align=left|Faktor plus |41,4 |10,2 |13,2 |7,0 |2,7 |5,1 |2,3 |3,0 |7,8 | |7,3 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Faktor Plus – Izbori 2014 Istraživanje: NDS osvaja 7,8 odsto, DS 10.5 odsto | publisher = | date = | url = http://eizbori.com/faktor-plus-izbori-2014-istrazivanje-nds-osvaja-78-odsto-ds-10-5-odsto/ | accessdate =14. 02. 2014.}}</ref> |- |14. februar 2014. |align=left|Ninamedia |44,1 |14,2 |15,1 |6,1 |3,1 |4,7 |3,4 | | | |9,3 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Istraživanje Nina Media i B92: SNS 44.1%, SPS 15.1%, DS 14.4%, URS i radikali ispod cenzusa! | publisher = | date = | url = http://eizbori.com/istrazivanje-nina-media-i-b92-sns-44-1-sps-15-1-ds-14-4-urs-i-radikali-ispod-cenzusa/ | accessdate =14. 02. 2014.}}</ref> |- |5–6. februar 2014. |align=left|Faktor plus |43,0 |11,6 |13,1 |7,0 |2,6 |5,2 |2,8 | |6,8 | | |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Anketa: Za SNS 43 odsto, za SPS-PUPS-JS 13,1 odsto | publisher = B92 | date = | url = http://www.pressonline.rs/info/izbori2014/299520/anketa-za-sns-43-odsto-za-sps-pups-js-131-odsto.html | accessdate = 06. 02. 2014. | archive-date = 2014-02-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140225021803/http://www.pressonline.rs/info/izbori2014/299520/anketa-za-sns-43-odsto-za-sps-pups-js-131-odsto.html | dead-url = yes }}</ref> |- |5. februar 2014. |align=left|Ninamedia |44,7 |14,1 |12,6 |7,1 |3,3 |4,0 |3,1 | | | |11,1 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Istraživanje Ninamedia: SNS 44.7%, DS 14.1%, SPS 12.6, DSS 7.1%, svi ostali ispod cenzusa | publisher = | date = | url = http://eizbori.com/istrazivanje-ninamedia-sns-44-7-ds-14-1-sps-12-6-dss-7-1-svi-ostali-ispod-cenzusa/ | accessdate =05. 02. 2014.}}</ref> |- |20‒26. januar 2014. |align=left|Faktor plus |42,1 |13,9 |10,5 |6,8 |2,8 |5,0 |2,4 |1,9 | | |4,3 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Faktor plus: SNS podržava 42,1 odsto birača | publisher = PressOnline | date = 28.01.2014 | url = http://www.pressonline.rs/info/politika/298395/faktor-plus-sns-podrzava-421-odsto-biraca.html | accessdate = 16. 02. 2014. | archive-date = 2014-01-31 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140131095049/http://www.pressonline.rs/info/politika/298395/faktor-plus-sns-podrzava-421-odsto-biraca.html | dead-url = yes }}</ref> |- |10. oktobar 2013. |align=left|CeSID |42 |11 |16 |6 |5 |7 |2 | | | |11 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = SNS vodi u BG,ali Đilas ima podršku | publisher = B92 | date = | url = http://www.b92.net/eng/news/society.php?yyyy=2013&mm=10&dd=02&nav_id=87854http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=10&dd=12&nav_category=11&nav_id=764540 | accessdate =05. 02. 2014.}}</ref> |- |27–30. septembar 2013. |align=left|Faktor plus |41,5 |11,8 |12,7 |6,1 |4,4 |5,8 | | | | |13.7 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Poll: SNS most popular, Serbians "want elections" | publisher = B92 | date = | url = http://www.b92.net/eng/news/society.php?yyyy=2013&mm=10&dd=02&nav_id=87854 | accessdate =05. 02. 2014.}}</ref> |- |avgust 2013. |align=left|CeDem |44 |11 |15 |8 |3 |4 |3 | | | |7 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Polovina građana bi glasala na izborima, uglavnom za SNS | publisher = | date = | url = http://www.021.rs/Info/Srbija/Polovina-gradana-bi-glasala-na-izborima-uglavnom-za-SNS.html?yyyy=2013&mm=08&dd=12&nav_category=11&nav_id=690602 | accessdate = 31. 01. 2013. | archive-date = 2014-02-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140220163610/http://www.021.rs/Info/Srbija/Polovina-gradana-bi-glasala-na-izborima-uglavnom-za-SNS.html?yyyy=2013&mm=08&dd=12&nav_category=11&nav_id=690602 | dead-url = yes }}</ref> |- |18–23. jul 2013. |align=left|Faktor plus |40,9 |11,8 |10,6 |7,4 | | | | | | |13,7 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = PolPoll: Progressives and its leader have highest rating | publisher = B92 | date = | url = http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2013&mm=07&dd=26&nav_id=87085 | accessdate =05. 02. 2014.}}</ref> |- |mart 2013. |align=left|Ipsos Strategic Marketing |43 |17 |15 |5 |3 |5 |3 | | | |15 |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Stratedžik marketing: SNS 43%, DS 17%, SPS 15% | publisher = Radio 021 | date = 29.3.2013 | url = http://www.021.rs/Info/Srbija/Stratedzik-marketing-SNS-43-DS-17-SPS-15.html | accessdate = 31. 01. 2013. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |februar 2013. |align=left|Ipsos Strategic Marketing |41 |13 |13 |7 |3 |7 |3 |2 | | | |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = SNS na istorijskom maksimumu - 41% | publisher = | date = | url = http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=02&dd=27&nav_category=11&nav_id=690602 | accessdate =31. 01. 2013.}}</ref> |- |januar 2013. |align=left|Faktor plus |36 |15,3 |11,8 |7,3 |5,2 |5,1 | | | | | |nepoznato |<ref>{{cite web | authorlink = | title = Faktor plus: SNS najjači, slede DS i SPS | publisher = | date = | url = http://www.blic.rs/Vesti/Politika/365448/Faktor-plus-SNS-najjaci-slede-DS-i-SPS | accessdate =31. 01. 2013.}}</ref> |} == Rezultati == Rezultati Republičke izborne komisije na osnovu 99,08% obrađenih biračkih mesta.<ref>{{Cite web |url=http://www.rik.parlament.gov.rs/cirilica/saopstenja_frames.htm |title=Archive copy |access-date=2014-03-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140313235624/http://www.rik.parlament.gov.rs/cirilica/saopstenja_frames.htm |archive-date=2014-03-13 |url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" style="width:90%;" |- ! Poredak ! Red. br. ! colspan="2" | Izborna lista ! Glasova ! % ! Mandata ! +/- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:center;"| '''1.''' || style="text-align:center;"| 1. || style="text-align:center; width:30px;"| || ''Aleksandar Vučić — Budućnost u koju verujemo'' ([[Srpska napredna stranka|SNS]], [[Socijaldemokratska partija Srbije|SDPS]], [[Nova Srbija|NS]], [[Srpski pokret obnove|SPO]], [[Pokret socijalista|PS]]) || style="text-align:center;"| 1,727.444 || style="text-align:center; width:20px;"| '''48,34%''' || style="text-align:center;"| '''158''' || style="text-align:center;"| + 77 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:center;"| '''2.''' || style="text-align:center;"| 2. || style="text-align:center; width:30px;"| || Ivica Dačić — [[Socijalistička partija Srbije|SPS]], [[Partija ujedinjenih penzionera Srbije|PUPS]], [[Jedinstvena Srbija|JS]] || style="text-align:center;"| 482.710 || style="text-align:center; width:20px;"| '''13,51%''' || style="text-align:center;"| '''44''' || style="text-align:center;"| = |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:center;"| '''3.''' || style="text-align:center;"| 8. || style="text-align:center; width:30px;"| || ''Sa Demokratskom strankom za demokratsku Srbiju'' || style="text-align:center;"| 215.923 || style="text-align:center; width:20px;"| '''6,04%''' || style="text-align:center;"| '''19''' || style="text-align:center;"| - 48 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:center;"| '''4.''' || style="text-align:center;"| 11. || style="text-align:center; width:30px;"| || Boris Tadić - [[Nova demokratska stranka (Srbija)|NDS]], [[Liga socijaldemokrata Vojvodine|LSV]], ZZS, VMDK, ZZV, DLR || style="text-align:center;"| 203.916 || style="text-align:center; width:20px;"| '''5,71%''' || style="text-align:center;"| '''18''' || style="text-align:center;"| + 18 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:center;"| '''9.''' || style="text-align:center;"| 5. || style="text-align:center; width:30px;"| [[Datoteka:M slovo plavo.svg|12p|lista nacionalne manjine]]|| [[Savez vojvođanskih Mađara]] - Ištvan Pastor || style="text-align:center;"| 75.248 || style="text-align:center; width:20px;"| '''2,11%''' || style="text-align:center;"| '''6''' || style="text-align:center;"| + 1 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:center;"| '''12.''' || style="text-align:center;"| 10. || style="text-align:center; width:30px;"| [[Datoteka:M slovo plavo.svg|12p|lista nacionalne manjine]]|| [[Stranka demokratske akcije Sandžaka|SDA Sandžaka]] - dr Sulejman Ugljanin || style="text-align:center;"| 34.015 || style="text-align:center; width:20px;"| '''0,95%''' || style="text-align:center;"| '''3''' || style="text-align:center;"| + 1 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:center;"| '''13.''' || style="text-align:center;"| 19. || style="text-align:center; width:30px;"|[[Datoteka:M slovo plavo.svg|12p|lista nacionalne manjine]]|| Partija za demokratsko delovanje Riza Halimi || style="text-align:center;"| 24.274 || style="text-align:center; width:20px;"| '''0,68%''' || style="text-align:center;"| '''2''' || style="text-align:center;"| + 2 |- | style="text-align:center;"| '''5.''' || style="text-align:center;"| 3. || style="text-align:center; width:30px;"| || [[Demokratska stranka Srbije]] — Vojislav Koštunica || style="text-align:center;"| 151.677 || style="text-align:center; width:20px;"| '''4,24%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| - 21 |- | style="text-align:center;"| '''6.''' || style="text-align:center;"| 9. || style="text-align:center; width:30px;"| || [[Dveri]] — Boško Obradović|| style="text-align:center;"| 127.753 || style="text-align:center; width:20px;"| '''3,57%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| = |- | style="text-align:center;"| '''7.''' || style="text-align:center;"| 4. || style="text-align:center; width:30px;"| || Čedomir Jovanović — [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|LDP]], [[BDZS]], [[Socijaldemokratska unija (Srbija)|SDU]] || style="text-align:center;"| 119.855 || style="text-align:center; width:20px;"| '''3,35%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| - 15 |- | style="text-align:center;"| '''8.''' || style="text-align:center;"| 7. || style="text-align:center; width:30px;"| || [[Ujedinjeni regioni Srbije]] – Mlađan Dinkić || style="text-align:center;"| 108.693 || style="text-align:center; width:20px;"| '''3,04%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| - 16 |- | style="text-align:center;"| '''10.''' || style="text-align:center;"| 15. || style="text-align:center; width:30px;"| || Dosta je bilo — Saša Radulović || style="text-align:center;"| 74.445 || style="text-align:center; width:20px;"| '''2,08%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| = |- | style="text-align:center;"| '''11.''' || style="text-align:center;"| 6. || style="text-align:center; width:30px;"| || [[Srpska radikalna stranka|Srpska radikalna stranka – dr Vojislav Šešelj]] || style="text-align:center;"| 71.640 || style="text-align:center; width:20px;"| '''2,00%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| = |- | style="text-align:center;"| '''14.''' || style="text-align:center;"| 12. || style="text-align:center; width:30px;"| || [[Treća Srbija|Treća Srbija — Za sve vredne ljude]] || style="text-align:center;"| 16.364 || style="text-align:center; width:20px;"| '''0,46%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| = |- | style="text-align:center;"| '''15.''' || style="text-align:center;"| 13. || style="text-align:center; width:30px;"| [[Datoteka:M slovo plavo.svg|12p|lista nacionalne manjine]]|| Crnogorska partija — Josip Broz || style="text-align:center;"| - || style="text-align:center; width:20px;"| '''0,18%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| = |- | style="text-align:center;"| '''16.''' || style="text-align:center;"| 18. || style="text-align:center; width:30px;"| [[Datoteka:M slovo plavo.svg|12p|lista nacionalne manjine]]|| [[Ruska stranka (Srbija)|Ruska stranka — Slobodan Nikolić]] || style="text-align:center;"| - || style="text-align:center; width:20px;"| '''0,18%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| = |- | style="text-align:center;"| '''17.''' || style="text-align:center;"| 17. || style="text-align:center; width:30px;"| || Grupa Građana "Patriotski front — dr Borislav Pelević" || style="text-align:center;"| - || style="text-align:center; width:20px;"| '''0,13%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| = |- | style="text-align:center;"| '''18.''' || style="text-align:center;"| 14. || style="text-align:center; width:30px;"| [[Datoteka:M slovo plavo.svg|12p|lista nacionalne manjine]]|| Lista nacionalnih zajednica — BDZ-MPSZ-DZH-MRM-MEP — Emir Elfić || style="text-align:center;"| - || style="text-align:center; width:20px;"| '''0,11%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| = |- | style="text-align:center;"| '''19.''' || style="text-align:center;"| 16. || style="text-align:center; width:30px;"| [[Datoteka:M slovo plavo.svg|12p|lista nacionalne manjine]]|| Koalicija građana svih naroda i narodnosti (RDS-SDS) || style="text-align:center;"| - || style="text-align:center; width:20px;"| '''0,09%''' || style="text-align:center;"| '''0''' || style="text-align:center;"| = |- | style="text-align:center;"| '''-''' || style="text-align:center;"| - || style="text-align:center; width:30px;"| ||'''Nevažeći listići'''|| style="text-align:center;"| - || style="text-align:center; width:20px;"| '''3,17%''' |- | style="text-align:center;"| '''-''' || style="text-align:center;"| - || style="text-align:center; width:30px;"| ||'''Izlaznost'''|| style="text-align:center;"| - || style="text-align:center; width:20px;"| '''53,12%''' |} :'''Red. br.''' &ndash; redni broj na glasačkom listiću :'''Poredak''' &ndash; poredak po broju glasova :[[Datoteka:M slovo plavo.svg|12px|manjinska lista]] &ndash; manjinska lista == Formiranje vlade == == Povezano == * [[Deseti saziv Narodne skupštine Republike Srbije]] == Reference == {{reflist|2}} {{Izbori u Srbiji}} [[Kategorija:Parlamentarni izbori u Srbiji]] [[Kategorija:Izbori 2014.]] 1s0hh4ehfb8yqm2q5jjm6w8gh2l30n0 Amberre 0 277471 42712908 42105945 2026-10-23T15:57:27Z Kontributor 2K 192569 42712908 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Omber | originalni_naziv = Amberre | slika = | opis_slike = | grb = Blason ville fr Amberre (Vienne).svg | država = {{FRA}} | region = Poatu-Šarant | departman = Vienne | prefektura = Poatje | kanton = Mirbo | gšir = 46.7672222222222 | gduž = 0.165555555555556 | nadm visina = | maksimalna_nadmorska_visina = 123 | minimalna_nadmorska_visina = 88 | površina-km = 15,63 | površina-he = 1.563 | stanovništvo = 542<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 34,68 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 86002 | poštanski kod = 86110 }} '''Omber''' ({{jez-fra|Amberre}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Poitou-Charentes|Poatu-Šarant]], u departmanu [[Departman Vijena u Francuskoj|Vijena]] koja pripada prefekturi Poatje. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 424 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 27&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,63&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od metara (maksimalnoj 123 m, a minimalnoj 88 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=395| 1968=423| 1975=374| 1982=379| 1990=370| 1999=424| 2006=| 2011=542| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:600 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:400 color:gray1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,148)(84,140) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 451 1968: 423 points:(84,140)(100,126) color:blue width:2 #1975: 374 points:(100,126)(128,127) color:blue width:2 #1982: 379 points:(128,127)(160,125) color:blue width:2 #1990: 370 points:(160,125)(196,140) color:blue width:2 #1999: 424 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Amberre}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77727 Omber na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=86&codecom=002 Omber na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.816242009833548&RadLong1=0.00288948953956828 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=860002 Položaj mesta Omber na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=46.7672222222222&longitude=.165555555555556&zoom=8 Plan naselja Omber na mapi (Mapquest)] {{Departman Vijen u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|46_46_02_N_00_09_56_E_type:city_region:FR|46° 46' 02" SG Š, 00° 09' 56" IGD}} 2rrvhbn5h9vemy0rcpbza03wo3krehc Cormoranche-sur-Saône 0 278929 42712866 42114090 2026-10-23T14:38:20Z Kontributor 2K 192569 42712866 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto =Kormoranš sir Saon | originalni_naziv =Cormoranche-sur-Saône | grb = Blason ville fr Cormoranche-sur-Saône 01.svg |zastava= | slika = | opis_slike = | region =Rona-Alpi | departman =Ain | površina-km = 9,85 | gšir =46.2416666667 | gduž =4.83194444444 | nadm visina = | stanovništvo = 1064<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 108,02 | poštanski kod =01290 | INSEE =01123 }} '''Kormoranš sir Saon''' ({{jez-fra|Cormoranche-sur-Saône}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Rona-Alpi]], u departmanu [[Departman En (Rona-Alpi) u Francuskoj|En (Rona-Alpi)]]. Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 780, a gustina naseljenosti je iznosila 79 stanovnika/km². == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=670| 1968=668| 1975=752| 1982=831| 1990=780| 1999= | 2006=| 2011=1064| sansdoublescomptes= 1962}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee] * Mape i satelitski snimci: ** [http://maps.google.com/maps?ll=46.2333333333,4.83333333333&spn=0.1,0.1&t=k Google maps] ** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&lats1=46.2333333333&lons1=4.83333333333&alts1=14&regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }} {{Departman En (Rona-Alpi) u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{DemografijaFR| 1962=670| 1968=668| 1975=752| 1982=831| 1990=780| 1999= | 2006=| 2011=1064| sansdoublescomptes= 1962}} [[Kategorija:Departman Ain u Francuskoj]] {{Francuska-naselje-stub}} 1pvgkx8vs1n7t5gy8e5spihuetx27vm Bousignies 0 283857 42713117 42109816 2026-10-24T11:25:21Z Kontributor 2K 192569 42713117 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Buzinji | originalni_naziv = Bousignies | slika = Bousignies (Nord, Fr) maire-école.JPG | opis_slike = | grb = Blason ville fr Bousignies (Nord).svg | država={{FRA}} | region = Sever-Pa d Kale | departman = Nord | prefektura = Valansjen | kanton = Sent Aman lez O Riv-levo | gšir = 50.4355555555556 | gduž = 3.34888888888889 | nadm visina = 17 | maksimalna_nadmorska_visina = 19 | minimalna_nadmorska_visina = 15 | površina-km = 3,14 | površina-he = 314 | stanovništvo = 309<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 98,41 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 59100 | poštanski kod = 59178 }} '''Buzinji''' ({{jez-fra|Bousignies}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Sever-Pa d Kale]], u departmanu [[Departman Sever u Francuskoj|Sever]] koja pripada prefekturi Valansjen. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 268 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 85&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 3,14&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 17 metara (maksimalnoj 19 m, a minimalnoj 15 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=185| 1968=206| 1975=182| 1982=203| 1990=249| 1999=268| 2006=| 2011=309| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:360 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:240 color:gray1 from:start till:end bar:120 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,107)(84,117) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 185 1968: 206 points:(84,117)(100,106) color:blue width:2 #1975: 182 points:(100,106)(128,116) color:blue width:2 #1982: 203 points:(128,116)(160,138) color:blue width:2 #1990: 249 points:(160,138)(196,147) color:blue width:2 #1999: 268 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=54919 Bousignies na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=59&codecom=100 Bousignies na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.880266504564318&RadLong1=0.05844913739771 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=590100 Položaj mesta Bousignies na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=50.4355555555556&longitude=3.34888888888889&zoom=8 Plan naselja Bousignies na mapi (Mapquest)] {{Departman Nor u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|50_26_08_N_03_20_56_E_type:city_region:FR|50° 26' 08" SG Š, 03° 20' 56" IGD}} 2zkmim63epe34032nd4g2c2yf8an3ph Razgovor:Arenigij 1 516918 42713000 2381084 2026-10-24T01:00:49Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Arenig]] na [[Razgovor:Arenigij]] 2381084 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Hirnantij 1 516931 42713013 2381097 2026-10-24T01:05:07Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Hirnant]] na [[Razgovor:Hirnantij]] 2381097 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Serpuhovij 1 516946 42713130 2381112 2026-10-24T11:27:26Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Serpukov]] na [[Razgovor:Serpuhovij]] 2381112 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Sakmarij 1 516952 42713157 2381118 2026-10-24T11:49:39Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Sakmar]] na [[Razgovor:Sakmarij]] 2381118 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Kungurij 1 516956 42713165 2381122 2026-10-24T11:51:12Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Kungur]] na [[Razgovor:Kungurij]] 2381122 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Kapitanij 1 516958 42713174 2381124 2026-10-24T11:52:58Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Kapitan]] na [[Razgovor:Kapitanij]] 2381124 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Hetangij 1 516972 42712819 2381138 2026-10-23T13:19:35Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Hetangij]] na [[Razgovor:Hetangije]] 2381138 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Plinsbahij 1 516976 42712823 2381142 2026-10-23T13:19:46Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Plinsbah]] na [[Razgovor:Plinsbahij]] 2381142 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Aalenij 1 516982 42712827 4076697 2026-10-23T13:20:04Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Alen (period)]] na [[Razgovor:Aalenij]] 4076697 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Razgovor:Kimeridžij 1 516994 42712835 2381161 2026-10-23T13:20:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Kimeridž]] na [[Razgovor:Kimeridžij]] 2381161 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Divovski varan 0 1264306 42713056 42658168 2026-10-24T03:03:38Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Varanus giganteus]] na [[Divovski varan]] 42658168 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Taksokvir | boja= animalia | naziv = Divovski varan | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | slika = Pirentie tripodding.JPG | slika_širina = 220px | slika_opis = | regnum = [[Životinje]] | phylum = [[Svitkovci]] | classis = [[Reptili|''Reptilia'']] | ordo = [[Ljuskaši|''Squamata'']] | familia = ''[[Varani]]dae'' | subfamilia = | genus = ''[[Varanus]]'' | species = '''''V. giganteus''''' | dvoimeno = ''Varanus giganteus'' | dvoimeno_autorstvo = Gray, 1845 | karta_raspon = Perentie.png | karta_raspon_širina = 235px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost divovskog varana }} '''Divovski varan''' ([[latinski]]: ''Varanus giganteus'') je najveći [[varani|varan]] koji živi u [[Australija|Australiji]] te ukupno četvrti najveći živući gušter na svijetu, iza [[Komodski varan|komodo zmaja]], vrste ''[[Varanus salvadorii]]'' te [[vodeni varan|vodenog varana]]. Njihovo stanište je zapadno od [[Veliki razvodni masiv|Velikog razvodnog masiva]], ali se rijetko sreću zbog njihove povučenosti i smještenosti njihovih staništa daleko od ljudi. Divovski varan imao je značajan utjecaj u kulturi australskih [[Aboridžini|Aboridžina]], što je vidljivo na [[totem]]ima i drugim oblicima duhovnosti. Bili su omiljeno jelo među aboridžinskim plemenima, a njihovo salo korišteno je za medicinske i ceremonijalne funkcije. Velik broj pojavljuje se i u aboridžinskoj umjetnosti te pripadajućim pričama. [[Kategorija:Varani]] f8jqmrw20kj0ptr6zqf4cd14j4kuvt4 42713067 42713056 2026-10-24T03:14:17Z Edgar Allan Poe 29250 42713067 wikitext text/x-wiki {{Speciesbox |naziv= |status=LC |status_sistem=IUCN3.1 |status_ref=<ref name="iucn status 19 November 2021">{{cite iucn |author=Shea, G. |author2=Ellis, R. |author3=Wilson, S. |author4=Oliver, P. |date=2018 |title=''Varanus giganteus'' |volume=2018 |article-number=e.T83777786A101752310 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-1.RLTS.T83777786A101752310.en |access-date=19 November 2021}}</ref> |status2=CITES_A2 |status2_sistem=CITES |status2_ref= |slika=Pirentie tripodding.JPG |slika_upright=1.15 |slika_alt= |slika_opis=Divovski varan u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]] | genus = Varanus | matični = Varanus (Varanus) | species = giganteus |autorstvo=([[John Edward Gray|Gray]], 1845.) |karta_raspon=Perentie.png |karta_raspon_upright=1.15 |karta_raspon_alt= |karta_raspon_opis=Rasprostranjenost divovskog varana |sinonimi=''Hydrosaurus giganteus'', <small>Gray</small> |sinonimi_ref=<ref name="AFD">{{cite web|url=https://biodiversity.org.au/afd/taxa/Varanus_giganteus |title=Species ''Varanus giganteus'' (Gray, 1845) |author=Australian Biological Resources Study|date=16 August 2012 |work=Australian Faunal Directory|publisher=Department of the Environment, Water, Heritage and the Arts, Australian Government|access-date=28 July 2021|location=Canberra, Australian Capital Territory}}</ref> }} '''Divovski varan''' ([[latinski]]: ''Varanus giganteus'') je najveći [[varani|varan]] koji živi u [[Australija|Australiji]] te ukupno četvrti najveći živući gušter na svijetu, iza [[Komodski varan|komodo zmaja]], vrste ''[[Varanus salvadorii]]'' te [[vodeni varan|vodenog varana]]. Njihovo stanište je zapadno od [[Veliki razvodni masiv|Velikog razvodnog masiva]], ali se rijetko sreću zbog njihove povučenosti i smještenosti njihovih staništa daleko od ljudi. Divovski varan imao je značajan utjecaj u kulturi australskih [[Aboridžini|Aboridžina]], što je vidljivo na [[totem]]ima i drugim oblicima duhovnosti. Bili su omiljeno jelo među aboridžinskim plemenima, a njihovo salo korišteno je za medicinske i ceremonijalne funkcije. Velik broj pojavljuje se i u aboridžinskoj umjetnosti te pripadajućim pričama. == Reference == {{reflist}} {{Taxonbar}} {{Authority control}} [[Kategorija:Varani]] 3dhb6wgpd12jam3qnfpwaj6na5k6702 42713068 42713067 2026-10-24T03:14:49Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Endemske vrste]]; +[[Kategorija:Biota Australije]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42713068 wikitext text/x-wiki {{Speciesbox |naziv= |status=LC |status_sistem=IUCN3.1 |status_ref=<ref name="iucn status 19 November 2021">{{cite iucn |author=Shea, G. |author2=Ellis, R. |author3=Wilson, S. |author4=Oliver, P. |date=2018 |title=''Varanus giganteus'' |volume=2018 |article-number=e.T83777786A101752310 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-1.RLTS.T83777786A101752310.en |access-date=19 November 2021}}</ref> |status2=CITES_A2 |status2_sistem=CITES |status2_ref= |slika=Pirentie tripodding.JPG |slika_upright=1.15 |slika_alt= |slika_opis=Divovski varan u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]] | genus = Varanus | matični = Varanus (Varanus) | species = giganteus |autorstvo=([[John Edward Gray|Gray]], 1845.) |karta_raspon=Perentie.png |karta_raspon_upright=1.15 |karta_raspon_alt= |karta_raspon_opis=Rasprostranjenost divovskog varana |sinonimi=''Hydrosaurus giganteus'', <small>Gray</small> |sinonimi_ref=<ref name="AFD">{{cite web|url=https://biodiversity.org.au/afd/taxa/Varanus_giganteus |title=Species ''Varanus giganteus'' (Gray, 1845) |author=Australian Biological Resources Study|date=16 August 2012 |work=Australian Faunal Directory|publisher=Department of the Environment, Water, Heritage and the Arts, Australian Government|access-date=28 July 2021|location=Canberra, Australian Capital Territory}}</ref> }} '''Divovski varan''' ([[latinski]]: ''Varanus giganteus'') je najveći [[varani|varan]] koji živi u [[Australija|Australiji]] te ukupno četvrti najveći živući gušter na svijetu, iza [[Komodski varan|komodo zmaja]], vrste ''[[Varanus salvadorii]]'' te [[vodeni varan|vodenog varana]]. Njihovo stanište je zapadno od [[Veliki razvodni masiv|Velikog razvodnog masiva]], ali se rijetko sreću zbog njihove povučenosti i smještenosti njihovih staništa daleko od ljudi. Divovski varan imao je značajan utjecaj u kulturi australskih [[Aboridžini|Aboridžina]], što je vidljivo na [[totem]]ima i drugim oblicima duhovnosti. Bili su omiljeno jelo među aboridžinskim plemenima, a njihovo salo korišteno je za medicinske i ceremonijalne funkcije. Velik broj pojavljuje se i u aboridžinskoj umjetnosti te pripadajućim pričama. == Reference == {{reflist}} {{Taxonbar}} {{Authority control}} [[Kategorija:Varani]] [[Kategorija:Endemske vrste]] [[Kategorija:Biota Australije]] bjdx5qdqpjfepxjci8e9irm4ym2gar0 Šablon:Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Erlangen-Hehštat 10 1358320 42713106 40653858 2026-10-24T10:21:35Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:DE Landkreis Erlangen-Hoechstadt COA.svg]] → [[File:DEU Landkreis Erlangen-Höchstadt COA.svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] · corr. 42713106 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Erlangen-Hehštat |title = Nezavisni gradovi i opštine u okrugu [[Okrug Erlangen-Hehštat|Erlangen-Hehštat]] |image= [[Datoteka:DEU Landkreis Erlangen-Höchstadt COA.svg|40px|levo|Grb okruga Erlangen-Hehštat]] |state = <includeonly>{{{state|collapsed}}}</includeonly> | group1 = | list1 = [[Adelsdorf]]{{*}} [[Aurahtal]]{{*}} [[Bajrsdorf]]{{*}} [[Bubenrojt]]{{*}} [[Bukenhof]]{{*}} [[Vajzendorf (Bavarska)]]{{*}} [[Vahenrot]]{{*}} [[Gremsdorf]]{{*}} [[Grosenzebah]]{{*}} [[Ekental]]{{*}} [[Kalrojt]]{{*}} [[Lonerštat]]{{*}} [[Marlofštajn]]{{*}} [[Merendorf]]{{*}} [[Utenrojt]]{{*}} [[Festenbergsgrojt]]{{*}} [[Hemhofen]]{{*}} [[Heroldsberg]]{{*}} [[Hercogenaurah]]{{*}} [[Hesdorf]]{{*}} [[Špardorf]] }}<includeonly> [[Kategorija:Opštine u okrugu Erlangen-Hehštat]][[Kategorija:Opštine u Bavarskoj]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za okruge u Nemačkoj]] </noinclude> 0lvb4kk5m9t64n70op06e7caf7ge47k Šablon:Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Mildorf am In 10 1358438 42713105 41053899 2026-10-24T10:11:32Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Landkreis Mühldorf am Inn.svg]] → [[File:DEU Landkreis Mühldorf am Inn COA.svg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] · Harmonisation of a fileset 42713105 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Mildorf am In |title = Nezavisni gradovi i opštine u okrugu [[Okrug Mildorf am In|Mildorf am In]] |image= [[Datoteka:DEU Landkreis Mühldorf am Inn COA.svg|40px|levo|Grb okruga Mildorf am In]] |state = <includeonly>{{{state|collapsed}}}</includeonly> | group1 = | list1 = [[Ampfing]]{{*}} [[Valdkrajburg]]{{*}} [[Eglkofen]]{{*}} [[Erharting]]{{*}} [[Lokirhen]]{{*}} [[Majtenbet]]{{*}} [[Niderberkirhen]]{{*}} [[Nidertaufkirhen]]{{*}} [[Nojmarkt-Sankt Fajt]]{{*}} [[Oberberkirhen]]{{*}} [[Obertaufkirhen]]{{*}} [[Rajhertshajm]]{{*}} [[Ratenkirhen]]{{*}} [[Rehtmering]]{{*}} [[Unterajt]]{{*}} [[Heldenštajn]]{{*}} [[Cangberg]]{{*}} [[Švindeg]] }}<includeonly> [[Kategorija:Opštine u okrugu Mildorf am In]][[Kategorija:Opštine u Bavarskoj]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za okruge u Nemačkoj]] </noinclude> axtwxs44sv8j1mijwtghlzc22suio7g Iffeldorf 0 1362207 42713072 42515885 2026-10-24T04:22:58Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:DEU Iffeldorf COA 3.svg]] → [[File:DEU Iffeldorf COA.svg]] 42713072 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Ifeldorf | izvorni_naziv = ''Iffeldorf'' | slika = Iffeldorf_36a.jpg | opis_slike = Ifeldorf | gradska_zastava = | grb = DEU Iffeldorf COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.538<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 92 | aglomeracija = | površina = 27,6 | gšir = 47.770833 | gduž = 11.319722 | nadmorska_visina = 603 | registarska_oznaka = WM | pozivni_broj = 08856,08801 | poštanski_kod = 82393 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.iffeldorf.de www.iffeldorf.de] | gradonačelnik = ''Hubert Kroiß'' | stranka = [[Hrišćansko-socijalna unija Bavarske|CSU]] | ije = da }} '''Ifeldorf''' ({{jez-nem|Iffeldorf}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 34 opštinska središta okruga [[Okrug Vajlhajm-Šongau|Vajlhajm-Šongau]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.538 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9190132. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Iffeldorf in WM.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Vajlhajm-Šongau]] Ifeldorf se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Vajlhajm-Šongau. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 603 metra. Površina opštine iznosi 27,6&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.538 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 92 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Chateaubourg]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1982]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Iffeldorf&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Iffeldorf}} * [http://www.iffeldorf.de Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vajlhajm-Šongau}} qyhlaffhr6v17u6e40yj9c9y0ni65ut Penthouse 0 1408056 42713028 42708017 2026-10-24T01:27:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713028 wikitext text/x-wiki {{about|časopisu|građevinski/arhitektonski pojam|Penthaus}} {{Infokutija časopis | title = Penthouse Magazine | image_file = PENTHOUSE1stIssueSept1969.jpg | image_size = 200px | image_caption = The first U.S. issue of Penthouse, September 1969 | urednik = Anthony Previte<ref name=2013BusinessWeekCEO>{{cite web|last=Bachman|first=Justin|title=When Sex Doesn't Sell: FriendFinder Networks Files for Bankruptcy|url=http://www.businessweek.com/articles/2013-09-18/when-sex-doesnt-sell-friendfinder-networks-files-for-bankruptcy|publisher=Business Week|accessdate=10 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20130920050100/http://www.businessweek.com/articles/2013-09-18/when-sex-doesnt-sell-friendfinder-networks-files-for-bankruptcy|archive-date=2013-09-20|url-status=dead}}</ref> | editor_title = [[CEO]] | učestalost = mjesečnik | tiraž = 109.792<ref>{{Cite web |url=http://abcas3.accessabc.com/ecirc/magform.asp |title=ABC |access-date=2014-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724165806/http://abcas3.accessabc.com/ecirc/magform.asp |archive-date=2012-07-24 |url-status=dead}}</ref> | tiraž_godina = 2012 | kategorija = [[časopis za muškarce]], životni stil | kompanija = Penthouse | izdavač = [[FriendFinder|FriendFinder Networks]] | prvi_datum = [[1965]]. | zemlja = {{flagcountry|GBR}} | jezik= engleski | website = {{URL|http://www.penthousemagazine.com/}}, {{URL|http://www.penthouse.com}} | issn = 0090-2020 }} '''Penthaus''' ({{jez-engl|Penthouse}}) je mesečni [[časopis]] za muškarce. Štampao ga je Bob Gučione 1965. u Ujedinjenom Kraljevstvu. Od septembra [[1969]]. časopis je počeo da se izdaje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Prvobitno u časopisu se pojavljuju samo erotske slike, ali od [[1998]]. je promenio ceo izgled i fokus objavljivanjem pornografskih slika i [[seks]]ualnih akata, uključujući [[vaginalni seks|vaginalni]] i [[analni seks]]. Neke od poznatih ličnosti koje su se fotografisale za Penthaus su bivša porno glumica [[Trejsi Lords]], pevačica [[Vanesa Vilijams]], poznate porno glumice [[Džena Džejmson]], [[Sani Leone]], [[Eva Anđelina]], [[Arija Đovani]] i mnoge druge. Po uzoru na [[Playboy]], žene koje su fotografirane za naslovnicu i/li duplericu časopisa imaju titulu [[ljubimica Penthousea]] ({{lang-en|Penthouse Pet}}). == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Penthouse magazine}} * [http://penthousemagazine.com/ Oficijalni sajt] * [http://penthouse.com/ Penthouse.com] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1965.]] [[Kategorija:Američki časopisi]] [[Kategorija:Britanski časopisi]] [[Kategorija:Muški časopisi]] [[Kategorija:Mjesečni časopisi]] [[Kategorija:Mediji u Londonu]] [[Kategorija:Mediji u New Yorku]] hn0oleojgotgb8cz0vwy5p0q1pajtij Politika Vojvodine 0 1408107 42713092 42613957 2026-10-24T08:07:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713092 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Banovina NS.JPG|mini|300p|Zgrada Vlade Vojvodine.]] [[Datoteka:Konstitutivna sednica Skupštine AP Vojvodine 2012.JPG|mini|300p|Konstitutivna sednica skupštine Vojvodine 2012. godine.]] Status Autonomne Pokrajine [[Vojvodina|Vojvodine]] u [[Srbija|Srbiji]] definisan je [[Ustav Srbije|Ustavom Srbije]] i [[Statut Vojvodine|Statutom Vojvodine]]. Statut Vojvodine je najviši pravni akt pokrajine. Zakonodavnu vlast čini [[Skupština Vojvodine]], a izvršnu vlast [[Vlada Vojvodine]]. == Ustanove == === Vlada Vojvodine === [[Vlada Autonomne Pokrajine Vojvodine]] ima sedište u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Vladu čine 11 sekretarijata: * za nauku i tehnološki razvoj * za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarsto * za kulturu i javno informisanje * za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice * za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova * za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine * za zdravstvo, socijalnu politiku i demografiju * za finansije * za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu * za energetiku i mineralne sirovine * za sport i omladinu Nakon izbora iz 2004. godine, Vladu Vojvodine su činile sledeće partije i koalicije: [[Demokratska stranka]], [[Zajedno za Vojvodinu]], [[Savez vojvođanskih Mađara]] i [[Pokret snaga Srbije]]. Nakon izbora iz 2008. godine, vladu su činile: [[Demokratska stranka]], [[G17+]], [[Mađarska koalicija]], [[Liga socijaldemokrata Vojvodine]] i [[Socijalistička partija Srbije]]. Nakon izbora iz 2012. godine, vladu čine: [[Demokratska stranka]], [[Liga socijaldemokrata Vojvodine]] i [[Savez vojvođanskih Mađara]]. === Skupština Vojvodine === [[Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine]] je predstavničko telo građana koje donosi propise za izvršavanje zakona i drugih propisa i opštih akata [[Republika Srbija|Republike Srbije]], čije je izvršavanje povereno Skupštini kao i odluke i druga opšta akta iz svoje nadležnosti. Skupština AP Vojvodine ima 120 poslanika koji se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, po proporcionalnom i većinskom izbornom sistemu, na period od četiri godine. == Statut == Najviši pravni akt Autonomne pokrajine Vojvodine je [[Statut Vojvodine|Statut]]. Donosi ga Skupština uz prethodnu saglasnost [[Skupština Srbije|Narodne skupštine Republike Srbije]]. Statutom se, na osnovu [[Ustav Srbije|Ustava Republike Srbije]] i Zakona o utvrđivanju nadležnosti Autonomne pokrajine, utvrđuju nadležnosti autonomne pokrajine, izbor, organizacija i rad njenih organa i druga pitanja od interesa za autonomnu pokrajinu. == Istorijat političkog statusa Vojvodine == [[Datoteka:Svetozar Miletic w.jpg|mini|300p|Svetozar Miletić, jedan od političkih lidera Srba u Vojvodini tokom habzburške uprave.]] [[Datoteka:Blagovestenski sabor 1861.jpg|mini|300p|Blagoveštenski sabor 1861. godine.]] Pokret za autonomiju [[Vojvodina|Vojvodine]] su, istorijski posmatrano, predvodili lokalni [[Srbi u Vojvodini|Srbi]], koji su činili najbrojniju etničku grupu u regiji. Prvi pokušaji Srba da na području današnje Vojvodine stvore teritorijalno-političke entitete bili su [[Srpsko carstvo Jovana Nenada|Srpsko carstvo]] [[Jovan Nenad|Jovana Nenada]] (1526—1527) i [[Sremsko vojvodstvo]] [[Radoslav Čelnik|Radoslava Čelnika]] (1527—1530) u 16. veku. Osnovna ideja cara Jovana Nenada bila je da oslobodi hrišćane od Turaka i da stvori srpsku državu na prostoru Bačke, Banata i dela Srema. Srbi 1594. godine podižu [[Banatski ustanak]], pokušavajući da se oslobode [[Osmansko carstvo|osmanske vlasti]] i obnove srpsku državu.<ref>Dejan Mikavica, Srpska Vojvodina u Habsburškoj monarhiji 1690-1920, Novi Sad, 2005, strana 8.</ref> === Period habzburške uprave === Tokom vladavine Habzburga, status Srba u [[Habzburška monarhija|Habzburškoj monarhiji]] definisan je u pet dokumenata: 1. Pozivnom manifestu balkanskim hrišćanima od 6. aprila 1690. godine; 2. Privilegiji od 21. avgusta 1690. godine; 3. Zaštitnoj diplomi od 11. decembra 1690. godine; 4. Privilegiji od 20. avgusta 1691. godine i 5. Privilegiji od 4. marta 1695. godine. Ovim dokumentima su Srbi priznati kao narod (Natio Serbica, Natio Rasciana), priznato im je pravo na izbor vojvode, kao i pravo da „ostanu pod upravom i pod uredbama svojih rođenih vlasti“. Na [[Sabor u Baji|saboru]] u [[Baja|Baji]] 1694. godine Srbi su izneli zahtev da im se dodeli posebna teritorija za naseljavanje u [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem]]u, [[Bačka|Bačkoj]] i [[Pomorišje|Pomorišju]] („[[Slavonija]], [[Mala Vlaška]], Srem, [[Kumanija|polje Kumansko]], distrikat između [[Drava|Drave]] i [[sava|Save]] sve do reke [[Ilova (pritoka Lonje)|Ilove]] i granice [[Kraljevina Hrvatska (habzburška)|Hrvatske]], [[Đula|polje Đulinsko]], distrikat [[Arad]]ski sve do [[Jenova|Jenove]], te [[Halmađ]] između reke [[Moriš]]a i [[Crni Kereš|Crnog Kriza]].”).<ref name="napredniklub1">{{Cite web |url=http://www.napredniklub.org/wp-content/uploads/2012/12/Dosije-AP-Vojvodina.pdf |title=Archive copy |access-date=2014-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140529051601/http://www.napredniklub.org/wp-content/uploads/2012/12/Dosije-AP-Vojvodina.pdf |archive-date=2014-05-29 |url-status=dead}}</ref> Na crkveno-narodnom saboru u Krušedolu 1708. godine, budimski Srbi su tražili da Srbi dobiju Bačku, Banat, Srem i Slavoniju. Na [[Temišvar]]skom [[Temišvarski sabor|saboru]] 1790. predstavnici Srba su od habzburškog cara zatražili posebnu teritoriju kojom bi sami upravljali. U tom smislu, zahtevali su da im bude dodeljen [[Banat]].<ref name="napredniklub1"/> Međutim, ovi srpski zahtevi za posebnom teritorijom nisu tada ispunjeni od strane habzburških vlasti. Teritorijalna autonomija Srba je ostvarena tek u [[Srpska revolucija 1848.|revoluciji iz 1848. godine]], kada su, kao odgovor na politiku [[Mađarska revolucija 1848.|revolucionarne mađarske vlade]], a u skladu sa privilegijom iz 1691. godine, Srbi formirali autonomnu [[Srpska Vojvodina|Srpsku Vojvodinu]] i uspostavili svoju vlast na prostorima Srema, [[Bačka|Bačke]] i Banata. U proklamovane granice Srpske Vojvodine ulazili su „Srem sa [[Vojna granica|Vojnom Granicom]], [[Baranja]], Bačka sa [[Potiski distrikt|Bečejskim distriktom]] i [[Šajkaški bataljon|Šajkaškim bataljonom]], Banat sa [[Velikokikindski distrikt|Kikindskim distriktom]] i Vojnom granicom“. Ovaj put, habzburške vlasti su izašle u susret srpskim zahtevima, tako da je, kao politički naslednik Srpske Vojvodine, carskim patentom od 18. novembra 1849. formirano [[Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat]], koje je obuhvatalo one delove Bačke, Banata i Srema, koji su se nalazili izvan okvira Vojne krajine. Pošto se u međuvremenu [[Austrijsko carstvo|austrijska]] politika prema [[Mađari]]ma promenila, vojvodstvo je ukinuto 1860. godine, a najveći deo njegove teritorije je priključen [[Habzburška Ugarska|Ugarskoj]]. Kao reakciju na ukidanje vojvodstva, Srbi su 1861. godine organizovali [[Blagoveštenski sabor]], na kome je traženo da se vojvodstvo ponovo uspostavi, a na saboru je usvojen i ustav budućeg vojvodstva. Međutim, austrijske vlasti nisu izašle u susret Srbima. Umesto toga, Austrijanci su 1867. godine autonomiju dali Mađarima i prihvatili transformaciju [[Austrijsko carstvo|Austrijskog carstva]] u dvojnu [[Austrougarska|Austrougarsku monarhiju]], čime su se Srbi našli pod vlašću Mađara. Politička borba za teritorijalnu autonomiju Srba nastavljena je od strane srpskih poslanika u ugarskom saboru, sve do raspada Dvojne monarhije. [[Rumuni|Rumunski]] političar [[Aurel Popović]] je 1906. godine predložio pretvaranje Austrougarske u [[Sjedinjene Države Velike Austrije]], a jedna od država koju je predložio kao članicu ove federacije bila je i Vojvodina. Prema ovom predlogu, država Vojvodina bi obuhvatala južnu i zapadnu Bačku, kao i zapadni Banat, ostavljajući Srem Hrvatskoj, [[Subotica|Suboticu]] Mađarskoj, a [[Vršac]] Transilvaniji. U vreme raspada Austrougarske, krajem 1918. godine, [[Mikša Štrobl]] je predložio očuvanje [[Ugarska|Ugarske]], kao kantonizovane države, preuređene po ugledu na [[Švajcarska|Švajcarsku]] ("[[Švajcarska na Istoku]]"). Ovim predlogom je, između ostalog, bilo predviđeno i formiranje srpskog i [[Bunjevci|bunjevačkog]] kantona. Srpski kanton bi obuhvatao južnu Bačku i zapadni Banat, dok bi bunjevački obuhvatao severnu i zapadnu Bačku, a takođe i Baranju. <gallery> Datoteka:Sabor u baji 1694 01.png|Posebna teritorija za Srbe sa političkom samoupravom u okviru Habzburške monarhije, zahtevana na srpskom saboru u Baji 1694. godine. Datoteka:Sabor u krusedolu 1708 01.png|Posebna teritorija za Srbe, tražena od strane budimskih Srba na srpskom saboru u Krušedolu 1708. godine. Datoteka:Temisvarski sabor 1790 01.png|Banat, posebna srpska autonomna oblast - vojvodstvo, tražena na Temišvarskom saboru 1790. godine. Datoteka:Vojvodina03.png|Proklamovane granice Srpske Vojvodine 1848. godine. Datoteka:State of vojvodina 1906.png|Država Vojvodina u okviru predloženih Sjedinjenih Država Velike Austrije 1906. godine. Datoteka:Hungary cantonized 1918.png|Predlog kantonizovane Ugarske, u vreme njenog raspada 1918. godine. </gallery> === Period Kraljevine Jugoslavije === Nova prilika za ostvarenje političkih zahteva Srba javila se raspadom Austrougarske krajem 1918. godine. 25. novembra 1918. godine, na [[Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji|Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji]], formirana je pokrajina [[Banat, Bačka i Baranja]] i proglašeno je prisajedinjenje ove pokrajine [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]]. Stvaranjem [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. decembra 1918. pokrajina Banat, Bačka i Baranja ulazi u sastav ove države. U početku je pokrajina imala svoju vladu (Narodnu upravu) i skupštinu (Veliki narodni savet), a u nadležnosti pokrajinske vlade nalazili su se sledeći odseci: politički poslovi, unutrašnji poslovi, pravosuđe, prosveta (škola i crkva), finansije, saobraćaj, privreda, prehrana i snabdevanje, socijalne reforme, narodno zdravlje i narodna odbrana. Postepeno su ove ustanove Banata, Bačke i Baranje integrisane sa ustanovama Kraljevstva SHS, a Narodna uprava je svoju poslednju sednicu održala 11. marta 1919. godine. Pokrajina Banat, Bačka i Baranja je, međutim, zvanično i dalje činila jednu od pokrajina Kraljevstva SHS sve do podele zemlje na oblasti 1922 godine. S obzirom da je [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] bila centralizovana država, javile su se ideje o njenoj federalizaciji, a predlagano je da jedna od federalnih jedinica bude i [[Vojvodina]]. Među političarima koji su se zalagali za autonomiju Vojvodine bili su [[Dušan Bošković Duda]], [[Joca Lalošević]] i [[Milan Kostić]]. Ovaj pokret za autonomiju bio je pretežno [[Srbi|srpski]], a jedno od uporišta je imao i u [[Matica srpska|Matici srpskoj]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Nije imao značajniju podršku među manjinama, posebno među najbrojnijim – [[Dunavske Švabe|nemačkoj]] i [[Mađari u Vojvodini|mađarskoj]]. Podela zemlje na banovine (uključujući i [[Dunavska banovina|Dunavsku banovinu]]) 1929. godine nije zadovoljila zagovornike federalizacije zemlje i autonomije istorijskih pokrajina, tako da su ovi pokreti nastavili da deluju i nakon formiranja banovina. Iako bez stvarne autonomije, Dunavska banovina je činila jednu teritorijalno-političku celinu u čiji okvir su ušli uglavnom prostori koji su istorijski smatrani Vojvodinom ([[Bačka]], [[Banat]], [[Srem]], [[Baranja]]), sa dodatkom nekih teritorija južno od reka [[Dunav]]a i Save (deo [[Šumadija|Šumadije]], [[Braničevo]]). [[Okupacija Jugoslavije|Okupacijom i podelom Jugoslavije]] od strane [[Sile osovine|Sila osovine]] 1941. godine, područje Vojvodine je podeljeno između [[Mikloš Horti|Hortijeve]] [[Hortijeva Mađarska|Mađarske]] (Bačka i Baranja), [[Ante Pavelić|Pavelićeve]] [[NDH]] (Srem) i [[Milan Nedić|Nedićeve]] [[Nedićeva Srbija|Srbije]] (Banat). [[Banat u Drugom svetskom ratu|Banat]] je, u okviru Nedićeve Srbije, politički uspostavljen kao autonomna teritorija, kojom je upravljala [[Dunavske Švabe|lokalna nemačka nacionalna manjina]], dok su većinski [[Srbi]] na području Banata bili politički marginalizovani. U istorijskom smislu, Nemci su, pored Srba, takođe imali političke programe o stvaranju teritorijalnih političkih entiteta na području današnje Vojvodine. Tako su 1918. godine proglasili [[Banatska republika|Banatsku republiku]] u Banatu, dok su 1920. godine predložili stvaranje [[Republika Banatija|Republike Banatije]], sastavljene od Banata i Bačke. 1941. godine su planirali da formiraju [[Južnonemačka tampon država|Južnonemačku tampon državu]], sastavljenu od Banata, Bačke i Baranje. Porazom Sila osovine i odlaskom [[Vermaht|nemačke vojske]] iz Banata 1944. godine, propale su i ove političke težnje lokalnih Nemaca. <gallery> Datoteka:Banatia.png|Predložena država Banatija 1920. godine. Datoteka:South german buffer state 1941.png|Planirana Južnonemačka tampon država 1941. godine. </gallery> === Period nakon 1944. godine === Ideju o autonomiji Vojvodine prihvatila je i [[KPJ|komunistička partija]], koja je sa svojim [[NOP|partizanskim pokretom]] 1941. godine na području Vojvodine započela borbu protiv okupatora. Partija je kao politički cilj svoje borbe u Vojvodini istakla formiranje [[SAP Vojvodina|buduće autonomne Vojvodine]], u kojoj će njeni narodi uživati ravnopravnost. Srbi, koji su bili glavne žrtve okupacionih režima u Vojvodini, a takođe i pripadnici drugih naroda Vojvodine su učestvovali u ovoj borbi, da bi nakon poraza Sila osovine bila ukinuta okupatorska teritorijalno-politička podela, umesto koje je oktobra 1944. formirana [[SAP Vojvodina|autonomna Vojvodina]], koja se 1945. godine priključila [[SR Srbija|federalnoj Srbiji]]. Status Autonomne Pokrajine Vojvodine u okviru Srbije je regulisan 1. septembra 1945. godine, da bi 7. aprila 1963. pokrajini bilo promenjeno ime u Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina (SAP Vojvodina). Ustav iz 1974. godine je definisao Vojvodinu kao jednog od subjekata [[SFRJ|federacije]] i proširio joj autonomiju, iako je Vojvodina i dalje zvanično bila u sastavu Srbije. 1989. godine je autonomija Vojvodine znatno umanjena (Vojvodini je ukinut status subjekta federacije), da bi nakon promene režima u Srbiji 2000. godine bila delimično uvećana. 28. marta 1990. je pokrajina ponovo nazvana Autonomna Pokrajina Vojvodina (izbačen je pridev „socijalistička"). Autonomija pokrajine je regulisana [[Omnibus zakon]]om iz 2002. godine, a zatim i [[Ustav Srbije|Ustavom Srbije]] iz 2006. godine, kao i [[Statut Vojvodine|Statutom Vojvodine]] iz 2009. godine. [[Izvršno veće Vojvodine]] je preimenovano u [[Vlada Vojvodine|Vladu Vojvodine]], koja pored ostalih članova, ima predsednika vlade i četiri potpredsednika. Zbog nezadovoljstva dela lokalne javnosti u Vojvodini ukidanjem stepena autonomije iz 1974. godine, u pokrajini se tokom 1990-tih pojavio autonomaški pokret, koji je zagovarao više autonomije za Vojvodinu, a jedna od ideja za povećanje autonomije uključivala je i predlog da Vojvodina dobije [[Republika Vojvodina|status republike]] u okviru federalne Srbije. Predvodnici ovog autonomaškog pokreta su, kao i u ranijim periodima, bili lokalni Srbi. Suprotno separatističkom pokretu [[Kosovo|kosovskih]] [[Albanci|Albanaca]], vojvođanski autonomaši nikada nisu izjavljivali da njihovo političko delovanje ima za cilj odvajanje od Srbije, već samo autonomiju Vojvodine u sastavu Srbije. Pored političkih zahteva vojvođanskih autonomaša, u Vojvodini politički deluju i političari iz redova [[Mađari u Vojvodini|mađarske manjine]], koji zagovaraju stvaranje posebnog autonomnog regiona za Mađare na severu Vojvodine. Prema predlogu, ovaj region bi nosio naziv [[Mađarska regionalna samouprava]] i obuhvatao bi opštine na severu Bačke i Banata, u kojima pretežno žive Mađari. <gallery> Datoteka:Serbia lsv.png|Predlog Lige Socijaldemokrata Vojvodine o Republici Vojvodini u federalizovanoj Srbiji. Datoteka:Hungarian Regional Autonomy02 map.png|Predlog Saveza vojvođanskih Mađara o Mađarskoj regionalnoj samoupravi na severu Vojvodine. </gallery> == Političke partije == === Ranije političke partije === U periodu postojanja [[SFRJ]], na prostoru Vojvodine je delovao [[Savez komunista Vojvodine]], koji je činio pokrajinsku organizaciju [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. === Nacionalne političke partije === Političke partije koje deluju na nivou cele [[Srbija|Srbije]], a koje imaju i značajan broj glasača u Vojvodini su: * [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] * [[Srpska napredna stranka]] * [[Socijalistička partija Srbije]] * [[Srpska Radikalna Stranka]] * [[Demokratska stranka Srbije]] Na izborima iz 2004. godine u Vojvodini je najviše glasova dobila Srpska radikalna stranka, da bi na izborima iz 2008. i 2012. godine najviše glasova osvojila koalicija okupljena oko Demokratske stranke. === Autonomaške političke partije === Autonomaške političke partije koje deluju na području Vojvodine su: * [[Liga socijaldemokrata Vojvodine]] * [[Vojvođanska Partija]] * [[Reformisti Vojvodine]] Autonomaške partije koje su bile aktivne ranije su:<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.izbornareforma.rs/ligi-ugasena-vecina-saveznika/ |access-date=2014-06-03 |archive-date=2014-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714141835/http://www.izbornareforma.rs/ligi-ugasena-vecina-saveznika/ }}</ref> * [[Koalicija Vojvodina]] (1996-2005) * [[Vojvođanski pokret]] * [[Unija socijalista Vojvodine]] * [[Vojvođanska unija - Vojvodina moj dom]] * [[Demokratska Vojvodina]] * [[Socijaldemokratska partija Vojvodine]] * [[Vojvođanski klub]] * [[Vojvođanska alternativa]] * [[Konfederacija sindikata Vojvodine]] [[Vojvođanski klub]] danas deluje kao nevladina organizacija, a u Banatu je aktivna nevladina organizacija [[Banatski forum]], koja se zalaže za pretvaranje Banata u administrativnu regiju u okviru Vojvodine. === Etničke političke partije === Političke partije Srba: * [[Savez Srba Vojvodine]] Političke partije Crnogoraca: * [[Crnogorska Partija]] Političke partije Bunjevaca: * [[Savez Bačkih Bunjevaca]] * [[Bunjevačka stranka]] * [[Bunjevačka stranka Vojvodine]] Političke partije Mađara: * [[Savez vojvođanskih Mađara]] * [[Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara]] * [[Demokratska stranka vojvođanskih Mađara]] * [[Građanski Savez Mađara]] * [[Pokret Mađarske Nade]] * [[Stranka mađarskog jedinstva]] Na području Srbije (AP Vojvodine) takođe deluje i [[Omladinski pokret 64 županije]] - ekstremistička politička organizacija Mađara registrovana u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Političke partije Hrvata: * [[Demokratski savez Hrvata u Vojvodini]] * [[Demokratska zajednica Hrvata]] * [[Hrvatski narodni savez]] * [[Hrvatska srijemska inicijativa]] * [[Hrvatsko-bunjevačko-šokačka stranka]] Političke partije Slovaka: * [[Slovačka stranka]] * [[Slovačka demokratska stranka]] * [[Stranka Vojvođanskih Slovaka]] Političke partije Rumuna: * [[Alijansa vojvođanskih Rumuna]] Političke partije Roma: * [[Romska partija]] * [[Romska demokratska stranka]] Političke partije Makedonaca: * [[Demokratska partija Makedonaca]] Političke partije Rusina: * [[Rusinska demokratska stranka]] * [[Zajedno za Vojvodinu]] == Izbori == [[Datoteka:Vojvodina politics map.png|mini|220p|Partije sa najvećim brojem osvojenih mesta u lokalnim skupštinama nakon lokalnih izbora iz 2004. godine u Vojvodini.]] [[Datoteka:Vojvodina politics03.png|mini|220p|Partije sa najvećim brojem osvojenih mesta u lokalnim skupštinama nakon lokalnih izbora iz 2008. godine u Vojvodini.]] [[Datoteka:Vojvodina politics2012.png|mini|220p|Partije sa najvećim brojem osvojenih mesta u lokalnim skupštinama nakon lokalnih izbora iz 2012. godine u Vojvodini.]] === Pokrajinski izbori iz 2004. === :Glavni članak: [[Izbori za poslanike u Skupštinu Autonomne Pokrajine Vojvodine 2004.]] Na pokrajinskim izborima iz 2004. godine, sedišta u Skupštini Vojvodine su osvojile sledeće stranke i koalicije: * [[Srpska radikalna stranka]] (36) * [[Demokratska stranka]] (35) * [[Savez vojvođanskih Mađara]] (11) * [[Socijalistička partija Srbije]] (8) * [[Zajedno za Vojvodinu]] (7) * [[Pokret Snaga Srbije]] (7) * [[Demokratska stranka Srbije]] (6) * [[G17+]] (2) * [[Reformisti Vojvodine]] (2) * [[Koalicija „Subotica – naš grad”]] (1) * [[Demokratska stranka vojvođanskih Mađara]] (1) * [[Grupa građana|Grupe građana]] [[Plandište|Plandišta]], [[Inđija|Inđije]], [[Ada|Ade]] i [[Bački Petrovac|Bačkog Petrovca]] (4) === Pokrajinski izbori iz 2008. === :Glavni članak: [[Izbori za poslanike u Skupštinu Autonomne Pokrajine Vojvodine 2008.]] Na pokrajinskim izborima iz 2008. godine, sedišta u Skupštini Vojvodine su osvojile sledeće stranke i koalicije: * [[Za evropsku Srbiju]] (64) * [[Srpska radikalna stranka]] (24) * [[Mađarska koalicija]] (9) * [[Zajedno za Vojvodinu]] (6) * [[Demokratska stranka Srbije]] - [[Nova Srbija]] (6) * [[Socijalistička partija Srbije]] - [[Partija ujedinjenih penzionera Srbije]] (5) * [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratska partija]] (1) * [[Grupa građana|Grupe građana]] (5) === Pokrajinski izbori iz 2012. === :Glavni članak: [[Izbori za poslanike u Skupštinu Autonomne Pokrajine Vojvodine 2012.]] Na pokrajinskim izborima iz 2012. godine, sedišta u Skupštini Vojvodine su osvojile sledeće stranke i koalicije: * [[Izbor za bolju Vojvodinu]] (58) * [[Pokrenimo Vojvodinu]] (22) * [[Socijalistička partija Srbije]] - [[Partija ujedinjenih penzionera Srbije]] - [[Jedinstvena Srbija]] - [[Socijaldemokratska partija Srbije]] (13) * [[Liga socijaldemokrata Vojvodine]] (10) * [[Savez vojvođanskih Mađara]] (7) * [[Srpska radikalna stranka]] (5) * [[Demokratska stranka Srbije]] (4) * [[Vojvođanski preokret]] (1) == Mišljenja o statusu Vojvodine == U anketi koju je 2003. godine sprovela agencija "Skan" iz Novog Sada, građani Vojvodine su odgovarali na pitanje o tome koji je status Vojvodine za njih najprihvatljiviji. Tada su dati sledeći odgovori:<ref>Dragomir Jankov, Vojvodina - propadanje jednog regiona, Novi Sad, 2004.</ref> * Nivo autonomije iz 1974. godine (34,0%) * Sadašnji nivo autonomije (21,3%) * Više autonomije u okviru Srbije, ali manje nego 1974. (20,2%) * Vojvodina kao republika u Jugoslaviji (6,5%) * Svu autonomiju bi trebalo ukinuti (5,8%) * Nezavisna Vojvodina (5,0%) * Nešto drugo (1,9%) * Ne znaju odgovor (5,3%) [[Liga socijaldemokrata Vojvodine]] se ranije zalagala za formiranje [[Republika Vojvodina|Republike Vojvodine]] u okviru federalizovane Srbije. Međutim, ova stranka je kasnije napustila ovu ideju i sada se, umesto federalizovane Srbije, zalaže za Srbiju sa pet autonomnih pokrajina.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=12&dd=15&nav_id=334278]</ref> Za formiranje Vojvodine Republike se danas, umesto Lige, zalaže [[Vojvođanska partija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/403502/Autonomija-je-mrtva-zivela-Republika-Vojvodina |title=Archive copy |access-date=2014-06-03 |archive-date=2014-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140619085215/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/403502/Autonomija-je-mrtva-zivela-Republika-Vojvodina |url-status=dead }}</ref> Takođe, određeni politički pokreti ([[Treća Srbija]], [[Napredni klub]]) se zalažu za ukidanje autonomije Vojvodini.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1099627 |access-date=2014-06-03 |archive-date=2014-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714163728/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1099627 }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.vojvodina.gov.rs/ Vlada Vojvodine] * [http://www.skupstinavojvodine.gov.rs/?s=Vesti&j=SRL Skupština Vojvodine] * [http://www.skupstinavojvodine.gov.rs/fajlovi/file/Statut/Statut%20AP%20Vojvodine.pdf Statut Vojvodine] {{Commonscat|Politics of Vojvodina}} [[Kategorija:Politika Vojvodine| ]] qwm0u6pl5pazi24dk9o4z4ygpb35rdx Banica (Strumica) 0 1452605 42712910 42538921 2026-10-23T16:09:52Z Ehrlich91 31090 42712910 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Banica (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Banica |izvorno_ime = {{jez-mak|Баница}} |slika = Воздушен поглед на Баница.jpg |opis_slike = |opština = Strumica |populacija = 1.137 |nadm visina = 260 |gšir = 41.4453 |gduž = 22.6083 |pozivni broj = 034 |poštanski kod = 2400 |registarska oznaka = SR }} '''Banica''' ({{jez-mak|Баница}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u jugoistočnom delu države. Banica je naselje u okviru [[Opština Strumica|opštine Strumica]]. ==Prirodni uslovi== Banica je smeštena u jugoistočnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Strumica|Strumice]], naselje je udaljeno 3 kilometra severozapadno. Naselje Banica se nalazi u istorijskoj oblasti [[Strumica (oblast)|Strumica]]. Naselje je položeno na jugozapadnom obodu [[Strumičko polje|Strumičkog polja]], na mestu gde se ono izdiže u prva brda, koja ka jugozapadu prelaze u planinu [[Plavuš (planina)|Plavuš]]. Nadmorska visina naselja je približno 260 metara. Mesna klima je blaži oblik [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] zbog blizine [[Egej]]a (žarka leta). ==Stanovništvo== Banica je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imala 1.137 stanovnika. Većinsko stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (99%), a ostalo su mahom [[Srbi]]. Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. ==Izvori== * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == *[http://www.strumica.gov.mk www.strumica.gov.mk Zvanična stranica opštine Strumica] {{Opština Strumica}} [[Kategorija:Opština Strumica]] eckoy11lzfucnx2jjox2aju776m60p9 Bela Krleža 0 1468601 42712937 42332934 2026-10-23T16:43:26Z Inokosni organ 160059 42712937 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumica |ime = Bela Krleža |ime_po_rođenju = Leposava Kangrga |pseudonim = |datum_rođenja = {{birthdate|1896|10|23|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Senj]], [[Austro-Ugarska]] |datum_smrti = {{dda|1981|4|23|1896|10|23|df=y}} |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] |zanimanje = glumica |supružnik = [[Miroslav Krleža]] }} '''Bela Krleža''' (djevojačko ime '''Leposava Kangrga''') ([[Senj]], [[26. listopada]] [[1896.]] – [[Zagreb]], [[23. travnja]] [[1981.]]) je bila [[kazalište|kazališna]] [[glumac|glumica]]. == Biografija == Leposava Kangrga, hrvatska kazališna glumica poznatija kao Bela Krleža, rođena je u [[Senj]]u [[26. listopada]] [[1896.]]<ref>Dara Janeković: ''Susreti s poviješću'', Zagreb : Prometej, 2000., {{ISBN|953-6460-12-2}}, str. 316.</ref> godine, u ličkoj obitelji srpskog porijekla.<ref name="Visković">[[Enciklopedijski članak]] KRLEŽA, Bela, '''<tt>U:</tt>''' Velimir Visković, ur., '''''Krležijana''''', sv. 1 : A – Lj, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 1993., {{ISBN|953-6036-11-8}} (sv. 1), {{ISBN|953-6036-12-6}} (cjelina), str. 502.</ref> Bela je kao jedinica bila izrazito vezana za obitelji svojih djedova. Otac Milan, seljačkog podrijetla, bio je poštanski službenik, a majka Katarina kći otočačkog trgovca Vuksana.<ref name="Visković"/> Zajedno s roditeljima preselila se 1903. iz Senja u Zagreb, gdje je i maturirala.<ref name="Visković"/> U [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Sveučilišnoj knjižnici]] radila je jednu školsku godinu (1920./21.).<ref name="Visković"/> Glumica je privatno učila glumu, te je [[1929.]] godine primljena u [[HNK Zagreb|zagrebački HNK]], gdje je debitirala u praizvedbi [[drama|drame]] "[[Gospoda Glembajevi]]" u ulozi barunice Castelli. Autor te [[drama|drame]] bio je njen suprug, cijenjeni [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] [[Miroslav Krleža]]. Osim barunice Castelli, oživjela je i [[Miroslav Krleža|Krležine]] likove Laure Lenbach i Madlen Petrovne u "[[U agoniji]]", Melite i Klare u "[[Leda (drama)|Ledi]]", te Livije Ancile i Klare Anite u "[[Aretej]]u". Ostvarila je i zapažene uloge u [[Branislav Nušić|Nušićevim]] i [[Marin Držić|Držićevim]] [[komedija]]ma, kao i u [[drama]]ma [[Henrik Ibsen|Ibsena]], [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Tolstoja]] i [[Maksim Gorki|Gorkog]]. Nastupala je i kao gospođa Erline u "[[Lepeza lady Windermere|Lepezi lady Windermere]]" [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]] i kao Kitty Warren u "[[Zanat gospođe Warren|Zanatu gospođe Warren]]" [[George Bernard Shaw|Shawa]]. Supruga je upoznala [[1910.]] godine u Zagrebu.<ref name="Lasić">Stanko Lasić: ''Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži'', Knj. 6. : ''Silazak s povijesne scene : 1982.–1990.'', Zagreb : Globus, 1993., {{ISBN|953-167-002-1}}, str. 402.</ref> Umrla je [[23. travnja]] [[1981.]] u [[Zagreb]]u, te je sahranjena na [[Mirogoj]]u. Na adresi Gvozd 23 gdje su živjeli Bela i Miroslav Krleža od [[1952.]] godine, danas se nalazi njihov stan uređen kao izložbeni prostor koji je otvoren za posjetitelje. == Reference == {{Izvori}} == Literatura == * [http://www.hnk.hr/hr/novosti.php?id=478 Bela Krleža na stranicama Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070705232252/http://www.hnk.hr/hr/novosti.php?id=478 |date=2007-07-05 }} {{Životni vijek|1896|1981|Krleža, Bela}} [[Kategorija:Hrvatske kazališne glumice]] [[Kategorija:Biografije, Senj]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] <!-- interwiki --> i2153abves5yx0u36c874dq1oo6qrxh Piapoco 0 1502753 42713070 41077058 2026-10-24T04:00:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713070 wikitext text/x-wiki '''Piapoco''' (Piapoko, Dzaze, Tsase) /tsase =Tsase, &quot;people of the toucan,&quot;/ indijansko pleme porodice [[arawakan]] sa donjeg toka [[Vichada|Vichade]] i pritoka i rijeka [[Meta]] i [[Guaviare]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]] i susjednom dijelu [[Venezuela|Venezuele]], duž [[Orinoco|Orinoca]] u blizini [[San Fernando de Atapapo|San Fernando de Atapapa]] Piapoco sami sebe nazivaju Dzaze (Tsese). Danas su gotovo potpuno akulturirani. Prihvatili su zapadnjačko odijevanje i [[španjolski]] kao prvi jezik. Danas se bave poljodjelstvom ([[manioka]], [[kukuruz]], [[banana]], [[riža]]), a drže i [[svinje]] i piliće <ref>{{Cite web |title=Missionary Atlas Project |url=http://worldmap.org/maps/other/profiles/venezuela/VENEZUELA.pdf |access-date=2014-08-06 |archivedate=2014-05-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140502115551/http://worldmap.org/maps/other/profiles/venezuela/VENEZUELA.pdf |deadurl=yes }}</ref>. Vješti su u drvorezbarstvu (figurice životinja) <ref>[http://indian-cultures.com/Cultures/piapoco.html Piapoco]</ref> i izradi košara od vlakana biljaka curagua, cucurito, tirite, chiquichique i cumare <ref>{{Cite web |url=http://www.orinoco.org/apg/lopeopleindiv.asp?lang=en&people=tsase |title=Tsase |access-date=2026-10-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504191856/http://www.orinoco.org/apg/lopeopleindiv.asp?lang=en&people=tsase |archive-date=2009-05-04 |url-status=dead}}</ref>. Ženidba je egzogamna, i u nekim slučajevima poligamna, a tada prva žena ima više ovlasti od ostalih, ali nema mnogo sporova među njima. Najmlađoj ženi zapada i najteži posao, rad u polju, dok je starija zadužena za kućanstvo. U socijalnoj strukturi, nuklearna obitelj osnovna je jedinica šire, proširene [[obitelj]]i. Svaka proširena obitelj ima vlastitog poglavicu, a žene i djeca svake obitelji ovise o muževima i očevima. Podijeljeni su na pet patrilinearnih klanova koji svoje porijeklo imaju u petorici mitske braće. Sva svoja znanja o poljodjelstvu Piapoco zahvaljuju kulturnom heroju i stvoritelju [[Kúwai-Séiri]]. On ih je naučio tajnama sadnje manioke i kako od nje napraviti jestivu hranu. == Reference == {{izvori}} [[Kategorija:Arawakan]] [[Kategorija:Indijanci, Venezuela]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 0w65x7lcyziktt7htk432x88587chb5 Plains Miwok 0 1504879 42713080 14730868 2026-10-24T06:06:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713080 wikitext text/x-wiki '''Plains Miwok''' je grana [[Miwok]] Indijanaca, porodica [[Moquelumnan]], na delti rijeka [[San Joaquin]] i [[Cosumnes]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. U prošlosti su bili naseljeni u nekih 15 sela. Danas žive na rezervatima Buena Vista (u okrugu Amador County), na rezervatu Ione (sa [[Northern Miwok|Northern Sierra Miwokima]], Amador County), Jackson (sa Northern Sierra isto u Amador County) i Shingle Springs (u okrugu El Dorado County). == Sela == John Reed Swanton navodi sela<ref>[http://www.hiddenhistory.com/page3/swsts/calif-1.HTM#Miwok Miwok, Swanton]</ref>: Sela (sufiks -mni, na kraju imena označava pleme; Lelamni, etc.): *[[Chuyumkatat]], na Cosumnes River. *[[Hulpu-mni]], na istočnoj obali Sacramento River blizu Sacramenta. *[[Lel-amni]], na Mokelumne River. *[[Lulimal]], blizu Cosumnes Rivera. *[[Mayeman]], na Cosumnes River. *[[Mokel-umni]] (Mokel), na Mokelumne River. *[[Mokos-umni]], na Cosumnes River. *[[Ochech-ak]], na Jackson Creek. *[[Sakayak-umni]], na Mokelumne River. *[[Sukididi]], na Cosumnes River. *[[Supu]], na Cosumnes River. *[[Tukui]], na Cosumnes River. *[[Umucha]], blizu Cosumnes River. *[[Yomit]], na Cosumnes River. *[[Yumhui]], nedaleko Cosumnes River. == Tribeleti (plemenca) == [[Amuchamne]], [[Anizumne]], [[Chucumne]], [[Chupumne]], [[Cosomne]], [[Gualacomne]], [[Guaypemne]], [[Hulpumne]], [[Junizumne]], [[Lelamne]], [[Locolomne]], [[Lopotsimne]], [[Muquelemne]], [[Musupumne]], [[Newachunme]], [[Noypumne]], [[Ochehamne]], [[Olonapatme]], [[Quenemsia]], [[Sakayakumne]], [[Seguamme]], [[Shalachmushumne]], [[Siusumne]], [[Sotolomne]], [[Tauquimne]], [[Tihuechemne]], [[Tusealemne]], [[Ylamne]]<ref>{{Cite web |url=http://www.calwater.ca.gov/Admin_Record/C-075446.pdf |title=Eastern Miwok |access-date=2014-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161226232241/http://calwater.ca.gov/admin_record/c-075446.pdf |archive-date=2016-12-26 |url-status=dead}}</ref>. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 8cvz7h1t7nrj7jqpsmd5k7i1gkk7alw Podunavska oblast 0 3549914 42713083 42355430 2026-10-24T07:17:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713083 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za bivše pokrajine | Izvorno_ime = Podunavska oblast | Konvencionalni_pun_naziv = | Uobičajen_naziv = | Slika_zastava = | Slika_grb = | Ime_genitiv = | Slika_karta = Podunavlje Oblast.png | Tekst_karta = | Tekst_ispod_karte = Podunavska oblast | Kontinent = [[Evropa]] | Regija = [[Balkan]], [[Panonska nizija]] | Zemlja = [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] | Himna = | Površina = | Stanovništvo = | Prestonica = [[Smederevo]] | Zvanični_jezici = [[Srpskohrvatski jezik|srpsko-hrvatsko-slovenački]] | Religija = | Valuta = [[Jugoslovenski dinar]] | Zakonodavna_vlast = | Tip_vladavine = | Titula_vladara = | Vladar1 = | Vladar2 = | Vladar3 = | Godina_početak = [[1922]]. | Godina_kraj = [[1929]]. | Status = Bivša [[oblast]] | Događaj1 = | Datum_događaj1 = | Događaj2 = | Datum_događaj2 = | Događaj3 = | Datum_događaj3 = | Zastava_Prethodnik1 = Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg | Prethodnik1 = [[Smederevski okrug]] ([[Kraljevina SHS]]) | Zastava_Sledbenik1 = Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg | Sledbenik1 = [[Dunavska banovina]] ([[Kraljevina Jugoslavija]]) | Zastava_Prethodnik2 = Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg | Prethodnik2 = [[Beogradski okrug]] ([[Kraljevina SHS]]) | Zastava_Sledbenik2 = Flag of None.svg | Sledbenik2 = - | Zastava_Prethodnik3 = Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg | Prethodnik3 = [[Torontalsko-tamiška županija]] ([[Kraljevina SHS]]) | Zastava_Sledbenik3 = Flag of None.svg | Sledbenik3 = - | Portal = Istorija }} [[Datoteka:Vojvodina 1922 1929.png|mini|300px|Mapa Podunavske oblasti]] '''Podunavska oblast''' je bila [[Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|administrativna jedinica]] u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Postojala je od [[1922]]. do [[1929]]. godine. Njen administrativni centar je bilo [[Smederevo]]. == Historija == Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je bila prvobitno podeljena na [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|pokrajine]], koje su se dalje delile na okruge i županije. [[1922]]. su, umesto prethodnih administrativnih jedinica, formirane [[Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|33 oblasti]] u sastavu Kraljevine SHS. Pre formiranja Podunavske oblasti, njena teritorija se nalazila u sastavu [[Smederevski okrug|Smederevskog okruga]], [[Beogradski okrug|Beogradskog okruga]] i [[Torontalsko-tamiška županija|Torontalsko-tamiške županije]]. Administrativni centar Podunavske oblasti je bilo [[Smederevo]]. [[1929]]. godine, formirane su [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovine]], koje su zamenile dotadašnju podelu zemlje na oblasti, a područje Podunavske oblasti je pripalo [[Dunavska banovina|Dunavskoj banovini]]. == Geografija == U sastav Podunavske oblasti ušli su severni delovi [[Šumadija|Šumadije]] i jugoistočni delovi (jugoslovenskog) [[Banat]]a. Podunavska oblast se graničila sa [[Beogradska oblast|Beogradskom]] oblašću na zapadu, [[Valjevska oblast|Valjevskom oblašću]] na jugozapadu, [[Šumadijska oblast|Šumadijskom oblašću]] na jugu, [[Moravska oblast|Moravskom]] i [[Požarevačka oblast|Požarevačkom]] oblašću na jugoistoku i [[Rumunija|Rumunijom]] na severoistoku. U njenom južnom delu se nalazio grad Smederevo. == Demografija == Prema popisu iz 1921. godine, govornici [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog]] bili su dominantni u svim srezovima Podunavske oblasti južno od reke [[Dunav]], kao i u srezovima [[Kovin]], [[Bela Crkva]] i [[Alibunar]], severno od Dunava. Govornici [[rumunski jezik|rumunskog]] su preovlađivali u srezu [[Vršac]], a govornici [[nemački jezik|nemačkog]] u srezovima [[Itebej]] i [[Zičifalva]], kao i u gradovima [[Vršac]] i [[Bela Crkva]]. Prema popisu iz 1921, u većini srezova i gradova oblasti preovlađivalo je [[pravoslavlje]], dok je u srezovima Itebej i Zičifalva preovlađivao [[katolicizam]]. ==Administrativna podela== Oblast je uključivala sledeće srezove južno od reke Dunav: *[[Veliko Orašje]] *[[Grocka]] *[[Lazarevac]] *[[Smederevska Palanka|Palanka]] *[[Smederevo]] *[[Sopot]] Severno od Dunava uključivala je sledeće srezove: *[[Alibunar]] *[[Bela Crkva]] *[[Vršac]] *[[Zičifalva]] *[[Itebej]] *[[Kovin]] Pored ovih srezova, sledeći gradovi u oblasti su imali poseban administrativni status: *[[Bela Crkva]] *[[Vršac]] == Reference == {{reflist}} ==Literatura== *Istorijski atlas, Geokarta, Beograd, 1999. *Istorijski atlas, Intersistem kartografija, Beograd, 2010. == Povezano == *[[Podunavlje]] *[[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] == Vanjske veze == *[https://web.archive.org/web/20160304043423/http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg Mapa oblasti] *[http://www.arhivyu.gov.rs/Data/Images/02_karta_b.jpg Mapa oblasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714175235/http://www.arhivyu.gov.rs/Data/Images/02_karta_b.jpg |date=2014-07-14 }} *[http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/7-Kraljevina_Srba,_Hrvata_i_Slovenaca_-_podjela_na_oblasti_1922.jpg Mapa oblasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170409112455/http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/7-Kraljevina_Srba,_Hrvata_i_Slovenaca_-_podjela_na_oblasti_1922.jpg |date=2017-04-09 }} {{OblastiSHS}} [[Kategorija:Kraljevina Jugoslavija]] [[Kategorija:Smederevo]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] [[Kategorija:Istorija Banata]] s2l1s7bpjz92v1lvb5q1tr5hi2fnnw5 Pauxi 0 3551603 42712979 9040030 2026-10-24T00:36:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42712979 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Pauxi'' | slika = Northern Helmeted Curassow.jpg | slika_opis = ''[[Pauxi pauxi]]'' | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[kokoške|Galliformes]] | familia = [[Cracidae]] | genus = '''''Pauxi''''' | genus_autorstvo = [[Coenraad Jacob Temminck|Temminck]], [[1813]]. | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = Vidi tekst. }} '''''Pauxi''''' je rod [[ptica]] iz porodice ''[[Cracidae]]'', reda [[kokoške|kokoški]]. Sastoji se od samo dviju vrsta crnih kopnenih ptica s ukrasnom "kacigom" na glavi. To su: *''[[Pauxi pauxi]]'' *''[[Pauxi unicornis]]'' Obje vrste žive u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Prije je vrsta ''Pauxi unicornis'' smatrana istom vrstom kao i ''Pauxi pauxi''. Svaka od tih dviju vrsta ima i dvije podvrste.<ref> *[http://www.birds.cornell.edu/clementschecklist/Clements%20Checklist%206.3.2%20December%202008.xls/view Clements, J. F. 2007. ''The Clements Checklist of Birds of the World, 6th Edition''. Cornell University Press. Downloadable from Cornell Lab of Ornithology ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091213052451/http://www.birds.cornell.edu/clementschecklist/Clements%20Checklist%206.3.2%20December%202008.xls/view |date=2009-12-13 }}</ref> == Izvori == {{reference}} {{commonscat|Pauxi}} {{wikispecies|Pauxi}} [[Kategorija:Cracidae]] 5spkey0m5tj99pw4upzabntqbk5n3hi Penelope jacquacu 0 3551698 42713026 9040446 2026-10-24T01:16:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713026 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Penelope jacquacu'' | slika = Penelope jacquacu -Manu National Park, Peru-8.jpg | status = LC | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[kokoške|Galliformes]] | familia = [[Cracidae]] | genus = ''[[Penelope (ptice)|Penelope]]'' | species = '''''P. jacquacu''''' | dvoimeno = ''Penelope jacquacu'' | dvoimeno_autorstvo = Spix, 1825. }} '''''Penelope jacquacu''''' je vrsta [[ptice]] iz roda ''[[Penelope (ptice)|Penelope]]'', porodice ''[[Cracidae]]''. Živi u [[Bolivija|Boliviji]], [[Brazil]]u, [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Ekvador]]u, [[Gvajana|Gvajani]], [[Peru]]u i [[Venecuela|Venecueli]]. Prirodna staništa su joj [[suptropi|suptropske]] i [[tropi|tropske]] vlažne nizinske [[šuma|šume]].<ref>[http://www.iucnredlist.org/details/22678386/0 Penelope jacquacu na iucnredlist.org], pristupljeno 29. januara 2015.</ref> ==Opis== Duga je 66-89 centimetara, a teška je 1.15 do 1.7 kilograma. [[Perje]] na tijelu je smeđe do maslinaste boje. Vrat je crn, a grlo je crvene boje.<ref>Rodríguez Mahecha, J.V, Hughes, N., Nieto, O. & Franco, A.M. (2005). ''Paujiles, Pavones, Pavas & Guacharacas''. Bogotá: Conservación Internacional.</ref> ==Podvrste== Postoje četiri podvrste: * ''Penelope jacquacu granti'' - južni dio [[Venecuela|Venecuele]] do [[Gvajana|Gvajana]] i sjeverni dio [[brazil]]ske [[Amazona|Amazone]]. * ''Penelope jacquacu orienticola'' - jugoistočna Venecuela i sjeverozapad Brazila * ''Penelope jacquacu jacquacu'' - istok [[Kolumbija|Kolumbije]] sve do [[Bolivija|Bolivije]] i neka područja brazilskog dijela Amazone * ''Penelope jacquacu speciosa'' - istočna Bolivija == Izvori == {{reference}} *[https://web.archive.org/web/20091213052451/http://www.birds.cornell.edu/clementschecklist/Clements%20Checklist%206.3.2%20December%202008.xls/view www.birds.cornell.edu] [[Kategorija:Cracidae]] fwwf7rl0b3knit0a1inmj83cqoy6el5 Parlamentarni izbori u Srbiji 2016. 0 4552327 42712976 42404126 2026-10-23T23:11:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42712976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlamentarni izbori (SR) | election_name = Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2016. | country = Srbija | flag_year = 2004 | previous_election = [[Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2014|2014.]]| | next_year = | next_election = | | election_date = [[24. april]] [[2016]]. | image1 = [[Datoteka:Aleksandar Vučić crop.jpg|100px]] | color1 = 0a377b | lider1 = [[Aleksandar Vučić]] | stranka1 = '''[[Srpska napredna stranka]]''' | broj_glasova1 = | %1 = | mandati1 = | image2 = | color2 = FFFF00 | lider2 = [[Bojan Pajtić]] | stranka2 = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] | broj_glasova2 = | %2 = | mandati2 = | image3 = [[Datoteka:Ivica Dacic 2013.jpg|100px]] | color3 = D21F1B | lider3 = [[Ivica Dačić]] | stranka3 = [[Socijalistička partija (Srbija)|Socijalistička partija Srbije]] | broj_glasova3 = | %3 = | mandati3 = | image4 = [[Datoteka:Vojislav Šešelj.jpg|100px]] | color4 = 0000FF | lider4 = [[Vojislav Šešelj]] | stranka4 = [[Srpska radikalna stranka (Srbija)|Srpska radikalna stranka]] | broj_glasova4 = | %4 = | mandati4 = | image5 = [[Datoteka:Sanda Raskovic Ivic i Djordje Vukadinovic-mc.rs Crop.jpg|100px]] | color5 = 003366 | lider5 = [[Sandra Rašković]] | stranka5 = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] | broj_glasova5 = | %5 = | mandati5 = | image6 = [[Datoteka:Boris Tadic, President of Serbia.jpg|100px]] | color6 = FF003F | lider6 = [[Boris Tadić]] | stranka6 = [[Socijaldemokratska stranka (Srbija)|Socijaldemokratska stranka]] | broj_glasova6 = | mandati6 = | %6 = | map_image = | title = }} '''Izbori za narodne poslanike Republike Srbije 2016.''' će biti održani [[24. april]]a.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&mm=03&dd=04&nav_category=11&nav_id=1103685 |title=Nikolić raspisao izbore: Želim da pobedi SNS |publisher=B92.net |date= |accessdate = 05. 03. 2016}}</ref> zajedno sa [[Izbori za poslanike u Skupštinu Autonomne Pokrajine Vojvodine 2016.|pokrajinskim]] i [[Lokalni izbori u Srbiji 2016.|lokalnim izborima]]<ref>{{cite news|url=http://www.rtv.rs/sr_ci/izbori-2016/pokrajinski/pastor-i-pokrajinski-izbori-24.-aprila_694835.html |title=Pastor: I pokrajinski izbori 24. aprila - Radio-televizija Vojvodine |publisher=Rtv.rs |date= |accessdate = 05. 03. 2016}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&mm=03&dd=04&nav_category=11&nav_id=1103599 |title="Izbori istovremeno na svim nivoima" |publisher=B92.net |date= |accessdate = 05. 03. 2016}}</ref> == Proglašene liste == 1. Aleksandar Vučić - Srbija Pobeđuje ([[Srpska napredna stranka]], [[Socijaldemokratska partija Srbije]], [[Partija ujedinjenih penzionera Srbije]], [[Nova Srbija]], [[Pokret socijalista]], [[Srpski pokret obnove]], [[Srpska narodna partija]], [[Pokret snaga Srbije]], [[Samostalni DSS]])<ref>{{cite news|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2534/%D0%98%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8+2016/2233777/%D0%9B%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B0+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B5%D0%BD%D0%B0+%D0%A1%D0%9D%D0%A1-%D0%BE%D0%BC%3A+%22%D0%90%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D1%80+%D0%92%D1%83%D1%87%D0%B8%D1%9B+-+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0+%D0%9F%D0%BE%D0%B1%D0%B5%D1%92%D1%83%D1%98%D0%B5%22++.html |title=Lista predvođena SNS-om: "Aleksandar Vučić - Srbija Pobeđuje" |language={{ci icon}} |publisher=Rts.rs |date= |accessdate = 05. 03. 2016}}</ref> 2. Za pravednu Srbiju - Demokratska stranka ([[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]], [[Nova stranka]], [[Zajedno za Srbiju]], [[Zajedno za Šumadiju]], [[Pokret za Krajinu]] i [[Demokratski savez Hrvata u Vojvodini]])<ref>{{cite news|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2534/%D0%98%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8+2016/2234680/%D0%94%D0%A1+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0o+%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83+%D0%A0%D0%98%D0%9A-%D1%83.html |title=DS predao listu RIK-u |language={{ci icon}} |publisher=Rts.rs |date= |accessdate = 06. 03. 2016}}</ref> 3. Ivica Dačić-SPS-JS-Dragan Marković Palma ([[Socijalistička partija Srbije]], [[Jedinstvena Srbija]], [[Zeleni Srbije]], [[Komunistička partija (Srbija)|Кomunistička partija]])<ref>{{cite news|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2534/%D0%98%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8+2016/2236476/%D0%A1%D0%9F%D0%A1+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D0%BE+%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83+%D0%A0%D0%98%D0%9A-%D1%83.html |title=SPS predao listu RIK-u |language={{ci icon}} |publisher=Rts.rs |date= |accessdate = 08. 03. 2016}}</ref> 4. Dr Vojislav Šešelj - [[Srpska radikalna stranka]]<ref>{{cite news|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2534/%D0%98%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8+2016/2237072/%D0%A1%D0%A0%D0%A1+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D0%BE+%D0%A0%D0%98%D0%9A-%D1%83+%D0%B8%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%BD%D1%83+%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83.html |title=SRS predao RIK-u izbornu listu |language={{ci icon}} |publisher=Rts.rs |date= |accessdate = 08. 03. 2016}}</ref> 5. [[Srpski sabor Dveri|Dveri]]-[[Demokratska stranka Srbije|DSS]]-Sanda Rašković Ivić-Boško Obradović<ref>{{cite news|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2534/%D0%98%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8+2016/2240860/%D0%94%D0%B5%D0%BC%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0+%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5+%D0%B8+%D0%94%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B8+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D0%BB%D0%B8+%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83+.html |title=Demokratska stranka Srbije i Dveri predali listu |language={{ci icon}} |publisher=Rts.rs |date= |accessdate = 11. 03. 2016}}</ref> 6. Savez vojvođanskih Mađara - Pastor Ištvan ([[Savez vojvođanskih Mađara]], [[Demokratska partija vojvođanskih Mađara]], [[Partija mađarske sloge]])<ref>{{cite news|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2534/%D0%98%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8+2016/2242632/%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%B5%D0%B7+%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85+%D0%9C%D0%B0%D1%92%D0%B0%D1%80%D0%B0+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D0%BE+%D0%B8%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%BD%D1%83+%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83.html |title=Savez vojvođanskih Mađara predao izbornu listu |language={{ci icon}} |publisher=Rts.rs |date= |accessdate = 12. 03. 2016}}</ref> 7. Boris Tadić, Čedomir Jovanović - Savez za bolju Srbiju - [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratska partija]], [[Liga socijaldemokrata Vojvodine]], [[Socijaldemokratska stranka]]<ref>{{cite news|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2534/%D0%98%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8+2016/2243386/%D0%9A%D0%BE%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0+%D0%A1%D0%94%D0%A1-%D0%B0%2C+%D0%9B%D0%94%D0%9F-%D0%B0+%D0%B8+%D0%9B%D0%A1%D0%92-%D0%B0+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0%D0%BB%D0%B0+%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83+%D0%A0%D0%98%D0%9A-%D1%83.html |title=Koalicija SDS-a, LDP-a i LSV-a predala listu RIK-u |language={{ci icon}} |publisher=Rts.rs |date= |accessdate = 14. 03. 2016}}</ref> * Narodni savez ([[Treća Srbija]], [[Narodna mreža]])<ref>{{cite news |url=http://www.pravda.rs/2016/03/03/glisic-i-parovic-dogovorili-saradnju-na-predstojecim-izborima-formiran-narodni-savez/ |title=Glišić i Parović dogovorili saradnju na predstojećim izborima – formiran Narodni savez |publisher=Pravda.rs |date= |accessdate=05. 03. 2016}} {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * Borko Stefanović - Srbija za sve nas ([[Pokret Levica Srbije]], [[Pokret za preokret]], [[Novo udruženje penzionera Srbije]], [[Socijaldemokratska unija]])<ref>{{cite news|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2534/%D0%98%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8+2016/2247336/%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2+%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B+%D0%B8+%D0%88%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE+%D0%92%D0%B5%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B+%D0%BD%D0%B0+%D0%B7%D0%B0%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98+%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8.html |title=Borislav Stefanović i Janko Veselinović na zajedničkoj listi |publisher=Rts.rs |date= |accessdate = 16. 03. 2016}}</ref> == Rezultati == Zvanični rezultati Republičke izborne komisije još nisu objavljeni. {| class="wikitable" width=90% font=90% ! Poredak ! Red. br. ! colspan="2" | Izborna lista ! Glasova ! % ! Mandata ! +/- |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''1.''' || align="center" | 5. || align="center" width="30pxx" | || Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''0''' || align="center" | -170 |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''2.''' || align="center" | 1. || align="center" width="30pxx" | || Za pravednu Srbiju — Demokratska stranka (NOVA, DSHV, ZZS) || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''—''' || align="center" | -19 |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''3.''' || align="center" | 7. || align="center" width="30pxx" | || Ivica Dačić — „Socijalistička partija Srbije (SPS), Jedinstvena Srbija (JS) — Dragan Marković Palma” || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''—''' || align="center" | -32 |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''4.''' || align="center" | 6. || align="center" width="30pxx" | || Dr Vojislav Šešelj — Srpska radikalna stranka || align="center" | - || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''—''' || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''5.''' || align="center" | 4. || align="center" width="30pxx" | || Dveri — Demoktratska stranka Srbije — Sanda Raškovič Ivić — Boško Obradović || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''—''' || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''6.''' || align="center" | 3. || align="center" width="30pxx" | || Savez Vojvođanskih Mađara — Ištvan Pastor || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''—''' || align="center" |-6 |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''9.''' || align="center" | 9.|| align="center" width="30pxx" | || Boris Tadić, Čedomir Jovanović — Savez za bolju Srbiju — Liberalno-demokratska partija, Liga socijaldemkratska Vojvodine, Socijaldemoktratska stranka || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''—''' || align="center" |-18 |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''12.''' || align="center" | 11. || align="center" width="30pxx" | || Muamer Zukorlić — Bošnjačka demokratska zajednica Sandžaka || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''—''' || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''14.''' || align="center" | 14. || align="center" width="30pxx" | || SDA Sandžaka — dr Sulejman Ugljanin || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''—''' || align="center" |-3 |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''15.''' || align="center" | 18. || align="center" width="30pxx" | || Za slobodnu Srbiju – Zavetnici — Milica Đurđević || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''—''' || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''16.''' || align="center" | 15. || align="center" width="30pxx" | || Grupa građana za preporod Srbije — prof. dr Slobodan Komazec|| align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | '''—''' || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''7.''' || align="center" | 2. || align="center" width="30pxx" | || Ruska stranka — Slobodan Nikolić || align="center" |— || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | - || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''8.''' || align="center" | 8. || align="center" width="30pxx" | || Republikanska stranka — Nikola Sandulović || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | - || align="center" |— |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''10.''' || align="center" | 12. || align="center" width="30pxx" | || Srpsko-ruski preokret— Slobodan Dimitrijević || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | - || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''11.''' || align="center" | 17. || align="center" width="30pxx" | || Borko Stefanović — Srbija za sve nas || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | - || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''13.''' || align="center" | 13. || align="center" width="30pxx" | || Dijalog — Mladi sa stavom — Stanko Debeljaković || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | - || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''17.''' || align="center" | 10. || align="center" width="30pxx" | || Dosta je bilo — Saša Radulović || align="center" | — || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | - || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''18.''' || align="center" | 16. || align="center" width="30pxx" | || Partija za demokratsko delovanje — Ardita Sinani || align="center" | || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | - || align="center" |-2 |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''18.''' || align="center" | 16. || align="center" width="30pxx" | || Zelena stranka || align="center" | || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | - || align="center" | — |- |- bgcolor="#FFDEAD" | align="center" | '''18.''' || align="center" | 16. || align="center" width="30pxx" | || U inat — Složno za Srbiju — Narodni savez || align="center" | || align="center" width="20pxx" | '''—''' || align="center" | - || align="center" | — |- | align="center" | '''-''' || align="center" | - || align="center" width="30pxx" | ||'''Nevažeći listići'''|| align="center" | || align="center" width="20pxx" | '''—'''|| align="center" | - || align="center" | — |- | align="center" | '''-''' || align="center" | - || align="center" width="30pxx" | —||'''Izlaznost'''|| align="center" | — || align="center" width="20pxx" | |} * [[Dosta je bilo]] * [[Stranka demokratske akcije Sandžaka]] * [[Bošnjačka demokratska zajednica]] * [[Partija za demokratsko delovanje]] * Građani i građanke Srbije ([[Romska partija]], [[Bunjevci građani Srbije]], [[Vojvođanska udruga Hrvata]]) * [[Jedinstvena ruska stranka]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * http://www.srbijaizbori.com/ * [https://web.archive.org/web/20160307005040/http://www.rik.parlament.gov.rs/izbori-za-narodne-poslanike-2016.php Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine, 24. april 2016. godine], [[Republička izborna komisija]] * [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:594061-U-niskom-startu-16-lista U niskom startu 16 lista] {{Izbori u Srbiji}} [[Kategorija:Parlamentarni izbori u Srbiji]] b6zze3gogm5ayvj69cxwfp6lf7t7vyi Sisavac iz Saint Bathansa 0 4571517 42713055 42658116 2026-10-24T02:56:29Z Edgar Allan Poe 29250 42713055 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = animalia | naziv = "Sisavac iz Saint Bathansa"<br>{{small|Vremenski raspon: [[Miocen]], {{fossil range|18.7|15.9}}}} | status = {{StatusIzumrli|kada=nepoznato}} | slika = | slika_širina = 290px | slika_alt = | slika_opis = Umjetnička rekonstrukcija | slika_opis_poz = center | slika2 = | slika2_širina = | slika2_alt = | slika2_opis = | klasifikacija_status = | virus_grupa = | nekategorizirana_naddomena = | nekategorizirana_naddomena_autorstvo = | naddomena = | naddomena_autorstvo = | domena = | domena_autorstvo = | superregnum = | superregnum_autorstvo = | nekategorizirano_regnum = | nekategorizirano_regnum_autorstvo = | regnum = [[Životinje]] | regnum_autorstvo = | subregnum = | subregnum_autorstvo = | superdivisio = | superdivisio_autorstvo = | superphylum = | superphylum_autorstvo = | nekategorizirana_divisio = | nekategorizirana_divisio_autorstvo = | divisio = | divisio_autorstvo = | nekategorizirani_phylum = | nekategorizirani_phylum_autorstvo = | phylum = [[Svitkovci]] | phylum_autorstvo = | subdivisio = | subdivisio_autorstvo = | subphylum = | subphylum_autorstvo = | infraphylum = | infraphylum_autorstvo = | microphylum = | microphylum_autorstvo = | nanophylum = | nanophylum_autorstvo = | superclassis = | superclassis_autorstvo = | nekategorizirani_classis = [[Sinapsidi]] | nekategorizirani_classis_autorstvo = | classis = [[Sisavci]] | classis_autorstvo = | nekategorizirani_subclassis = | nekategorizirani_subclassis_autorstvo = | subclassis = ''[[Theriiformes]]'' | subclassis_autorstvo = | nekategorizirani_infraclassis = | nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = | infraclassis = | infraclassis_autorstvo = | magnordo = | magnordo_autorstvo = | superordo = | superordo_autorstvo = | nekategorizirani_ordo = | nekategorizirani_ordo_autorstvo = | ordo = | ordo_autorstvo = | subordo = | subordo_autorstvo = | infraordo = | infraordo_autorstvo = | parvordo = | parvordo_autorstvo = | zoodivisio = | zoodivisio_autorstvo = | zoosectio = | zoosectio_autorstvo = | zoosubsectio = | zoosubsectio_autorstvo = | nekategorizirana_superfamilia = | nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = | superfamilia = | superfamilia_autorstvo = | familia = | familia_autorstvo = | subfamilia = | subfamilia_autorstvo = | supertribus = | supertribus_autorstvo = | nekategorizirani_tribus = | nekategorizirani_tribus_autorstvo = | tribus = | tribus_autorstvo = | subtribus = | subtribus_autorstvo = | alliance = | alliance_autorstvo = | nekategorizirani_genus = | nekategorizirani_genus_autorstvo = | genus = | genus_autorstvo = | subgenus = | subgenus_autorstvo = | sectio = | sectio_autorstvo = | subsectio = | subsectio_autorstvo = | series = | series_autorstvo = | subseries = | subseries_autorstvo = | species_skupina = | species_skupina_autorstvo = | species_podskupina = | species_podskupina_autorstvo = | species_skup = | species_skup_autorstvo = | species = †'''"Sisavac iz Saint Bathansa"''' | species_autorstvo = | subspecies = | subspecies_autorstvo = | varijetet = | varijetet_autorstvo = | forma = | forma_autorstvo = | raznolikost_ref = | raznolikost = | raznolikost_link = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | troimeno = | troimeno_autorstvo = | tipska_vrsta = | tipska_vrsta_autorstvo = | podjela = | podjela_kategorije = | tipski_soj = | karta_raspon = | karta_raspon_širina = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | dvoimeno2 = | dvoimeno2_autorstvo = | karta_raspon2 = | karta_raspon2_širina = | karta_raspon2_alt = | karta_raspon2_opis = | dvoimeno3 = | dvoimeno3_autorstvo = | karta_raspon3 = | karta_raspon3_širina = | karta_raspon3_alt = | karta_raspon3_opis = | dvoimeno4 = | dvoimeno4_autorstvo = | karta_raspon4 = | karta_raspon4_širina = | karta_raspon4_alt = | karta_raspon4_opis = | sinonimi_ref = | sinonimi = }} '''"Sisavac iz Saint Bathansa"''' je naziv za još uvijek neimenovanog, izumrlog sisavca koji je u [[miocen]]skom periodu živio na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Jedan od značajnijih članova [[Fauna Saint Bathansa|faune Saint Bathansa]], ovaj je sisavac poznat po tome što je dugo vremena bio preživjeli primjerak "arhaičnog" sisavca, zapravo ni [[placentalni sisavci|placentaš]] ni [[tobolčari|tobolčar]], ali i kao dokaz da su kopneni [[sisavci]] u jednom periodu ipak obitavali na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], što je značajno jer su jedini sisavci u suvremenom Novom Zelandu, čijom faunom dominiraju [[ptice]], zapravo [[šišmiši]]. Jedini primjerci ove vrste pronađeni su [[1978.]] godine u [[Saint Bathans]]u, a od njih su ostali samo fragment donje vilice (primjerak '''MNZ S.40958''') i bedrena kost (primjerak '''MNZ S.42214'''). Iako malobrojni i nepotpuni, ti fosilni ostaci otkrivaju kakvo je zubalo imao (iako je čeljust pronađena bez zubiju, mada sa šupljinama koje indiciraju da su zubi nestali ''post-mortem'') te da je vjerojatno imao nekakav polusjedeći stav, sličan taksonu ''[[Theria]]'', ali ni približno kao kod [[jednootvorni]]h životinja. [[Taksonomija|Taksonomska]] klasifikacija predstavljala je izrazite probleme zbog manjka dokaza i saznanja; iako je [[2006.]] godine klasificiran u takson ''[[Theriiformes]]'', zbog promjena u klasifikacijskim kriterijima postoji mogućnost da ta klasifikacija bude promijenjena. [[Kategorija:Izumrli sisari]] mxelrmrxpt2437na0qd7411qwthlfvm Poljska metvica 0 4578210 42713096 42585800 2026-10-24T08:15:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713096 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja=lightgreen | naziv=Poljska metvica <br>(''Mentha arvensis'') | slika= mentha_arvensis_2005.08.28_09.49.00.jpg | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Angiosperme]] | classis = [[Eudicotiledone]] | nesvrstanoo_ordo = [[Asteride]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Lamiaceae]] | genus = ''[[Mentha]]'' | species = '''''M. arvensis''''' | binomial = ''Mentha arvensis'' | binomial_authority = [[Carl Linnaeus|L.]] }} [[Datoteka:Mentha arvensis - põldmünt Keila.jpg|thumb|mini|Poljska metvica]] '''Poljska metvica''' ili '''divlja metvica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Mentha arvensis'') je biljna [[vrsta]] iz roda [[Mentha|metvicâ]], porodica ''[[Lamiaceae]]'', sa [[Cirkumborealna regija|cirkumborealnim]] rasprostranjenjem. Prirodno raste u umjerenim područjima [[Evropa|Evrope]] i Zapadne i Centralne [[Azija|Azije]].<ref name=<"Simpson">{{cite book|last=Simpson|first=Michael G.|title=Plant Systematics|year=2011|publisher=Academic Press|isbn=0-08-051404-9|url=http://books.google.ca/books?id=Ia2eIPVksMMC|accessdate=12 February 2014|ref=harv}}</ref><ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref> Njen [[areal]] seže na istok do [[Himalaja]] i Istočnog [[Sibir]]a, a ima je i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref name=empp>Euro+Med Plantbase Project: [http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=111936&PTRefFk=500000 ''Mentha arvensis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718044612/http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=111936&PTRefFk=500000 |date=2011-07-18 }}</ref><ref name=grin>Germplasm Resources Information Network: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?24069 ''Mentha arvensis'']</ref><ref name=fnwe>Flora of NW Europe: [http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=3517 ''Mentha arvensis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311045747/http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=3517 |date=2008-03-11 }}</ref> == Opis == Divlja metvica je [[zeljasta biljka|zeljaste]] [[višegodišnja biljka]] koja općenito naraste do visine od oko 10–60 cm, rijetko i do 100 cm. Ima pužuće izdanke iz kojih raste uspravna ili polurazuđena četverougaonua stabljika. [[List]]ovi su u suprotnim parovima, jednostavni, dugi oko 2–6,5 cm i široki oko 1–2 cm, dlakavi i sa grubo nazubljenim rubovima. [[Cvijet|Cvjetovi]] su blijedo ljubičasti (ponekad bijeli ili ružičasti), u pršljenovima na stabljici, na bazi lišća. Svaki cvijet je dug oko 3 do 4 mm i ima petorežnjevitu dlakavu čašicu, četiri režnja krunice s najvišim režanjek koji je veći od drugih i četiri prašnika. Plod je dvokomorna karpela.<ref name=fnwe/><ref name=blamey>Blamey, M. & Grey-Wilson, C. (1989). ''Flora of Britain and Northern Europe''. {{ISBN|0-340-40170-2}}</ref><ref name=rhs>Huxley, A., ur. (1992). ''New RHS Dictionary of Gardening''. Macmillan {{ISBN|0-333-47494-5}}.</ref><ref>{{cite web |url=http://www.luontoportti.com/suomi/en/kukkakasvit/corn-mint |title=Corn mint: ''Mentha arvensis'' |publisher=NatureGate |accessdate=12. 12. 2013}}</ref> == Podvrste == ''Menta arvensis'' ima šest [[podvrsta]]:<ref name=empp/> * ''Mentha arvensis'' subsp. ''arvensis''. * ''Mentha arvensis'' subsp. ''agrestis'' ([[William Sole|Sole]]) Briq. * ''Mentha arvensis'' subsp. ''austriaca'' (Jacq.) Briq. * ''Mentha arvensis'' subsp. ''lapponica'' (Wahlenb.) Neuman * ''Mentha arvensis'' subsp. ''palustris'' (Moench) Neumann * ''Mentha arvensis'' subsp. ''parietariifolia'' (Becker) Briq. Neki autori, drodnu vrstu ''[[Mentha canadensis]]'' također svrstavaju u ''M. arvensis'', sa dva [[varijetet]]a: ''M. arvensis'' var. ''glabrata'' Fernald ([[Sjeverna Amerika]]) i ''M. arvensis'' var. ''piperascens'' Malinv. ex L. H. Bailey ([[Azija]]).<ref name=grin1>Germplasm Resources Information Network: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?313998 ''Mentha canadensis'']</ref><ref name=CRCNames>{{cite book |last=Quattrocchi |first=Umberto |title=CRC World dictionary of plant names: Common names, Scientific Names, Eponyms, Synyonyms, and Etymology |volume=III M-Q |year=1947 |publisher=CRC Press |page=1659}}</ref> == Upotreba == U [[Ayurveda]] običajima, divlja metvica (''pudina'') smatra se predjelom i korisnom za liječenje želudačnih problema.<ref>{{cite book|last1=Khalsa|first1=Karta Purkh Singh|last2=Tierra|first2=Michael|title=The way of ayurvedic herbs : the most complete guide to natural healing and health with traditional ayurvedic herbalism|url=https://archive.org/details/wayofayurvediche0000khal|date=2008|publisher=Lotus|location=Twin Lakes, Wis.|isbn=0940985985|page=[https://archive.org/details/wayofayurvediche0000khal/page/313 313]|edition=1st}}</ref> U Evropi, divlja metvica koristi se za liječenje nadutosti, probavnih problema, problema žuči i kašlja. Asteci koristili su za slične svrhe, kao i da izazovu znojenje, a odležalu u vodi koristili za lečenje nesanice. Ekstrahirano ulje utrljava se u kožu, protiv bolova mjehura. Indijanaci koristili su ga u nekoliko tradicijskih načina. Danas se ova metvica koristi u mnogim zemljama za različite bolesti. Ekstrahirani [[mentol]] koristi se u hrani, pićim, kao lijek za kašalj, za kreme i [[cigarete]].<ref name=Boston>{{cite web |authors=Maria Kostka-Rokosz, Yelena Yalli, Lana Dvorkin, Julia Whelan |url=http://www.bu.edu/bhlp/Clinical/cross-cultural/herbal_index/herbs/Mentha%20Arvensis%20Piperascens.html |title=''Mentha Arvensis Piperascens'' |work=Boston Healing Landscape Project |publisher=Boston University School of Medicine |archiveurl= https://web.archive.org/web/20150319093020/http://www.bu.edu/bhlp/Clinical/cross-cultural/herbal_index/herbs/Mentha%20Arvensis%20Piperascens.html |archivedate=2015-03-19 |deadurl=yes |accessdate=2013-12-12}}</ref> Hemijske tvari koje mogu biti izvađene iz divlje metvice su mentol, [[menton]], [[menton|izomenton]], [[neomentol]], [[limonen]], [[metil-acetat]], [[piperiton]], [[karyofilen|beta-kariofilen]], [[alfa pinen]], [[p-pinen]], [[tanin]]i i [[flavonoid]]i.<ref name=Boston/> Mentol naširoko se koristi u zubarskoj praksi kao lokalni antibakterijski agens, koji je učinkovit protiv streptokoka i laktobacila.<ref>{{cite journal |journal=Molecules |date=22 April 2015 |volume=20 |issue=4 |pages=7329–7358 |title=Antibacterial Activity of Essential Oils and Their Isolated Constituents against Cariogenic Bacteria: A Systematic Review |authors=Freires IA, Denny C, Benso B, de Alencar SM, Rosalen PL |pmid=25911964 |doi=10.3390/molecules20047329}}</ref> == Povezano == * ''[[Lamiaceae]]'' == Reference == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20100723235310/http://ucjeps.berkeley.edu/cgi-bin/get_JM_treatment.pl?4745,4779,4780 Jepson Manual Treatment] * [http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MEAR4 USDA Plants Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922174202/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MEAR4 |date=2008-09-22 }} * [http://calphotos.berkeley.edu/cgi/img_query?query_src=photos_index&where-taxon=Mentha+arvensis Photo gallery] ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Mentha arvensis |commonssh = Poljska metvica |commonscat = Mentha arvensis |commonscatsh = Poljska metvica |wikivrste = Mentha arvensis |wikivrstesh = Poljska metvica }} [[Kategorija:Lamiaceae]] [[Kategorija:Flora Evrope]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Jestive biljke]] 9c1cux7wpjef04acm6aa0djq2z12yby Darivilij 0 4630347 42713003 40869626 2026-10-24T01:02:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Darivil]] na [[Darivilij]] preko preusmjerenja 40869626 wikitext text/x-wiki '''Darivil''' je gornji stadij [[srednji ordovicij|srednjeg ordovicija]]. Prethodio mu je [[dapingij]] a slijedio ga je [[sandbijan]]ski stadij [[gornji ordovicij]]a. Donja granica darivila je definirana kao [[datum prve pojave|prva pojave]] [[graptoliti|graptolitske]] vrste ''[[Undulograptus austrodentatus]]'' oko 467,3 miliona godina. Trajao je oko 8,9 miliona do početka [[sandbijan]]a oko 458,4 miuliona godina.<ref name="GSSP Table - Paleozoic Era">{{cite web|title=GSSP Table - Paleozoic Era|url=https://engineering.purdue.edu/Stratigraphy/gssp/index.php?parentid=77|publisher=Geologic Timescale Foundation|accessdate=30 November 2012}}</ref> ==Ime== Darivil je ime dobio po [[Darriwil]]u, parohiji u [[County of Grant, Victoria|Grofoviji Grant]] u [[Australija|australijskoj]] državi [[Victoria (Australia)|Victoria]]. Ime je godine 1899. predložio [[Thomas Sergeant Hall]].<ref>[https://www.mindat.org/geotime.php?t=129 Mindat.org]</ref> ==Izvori== {{Reflist}} {{Ordovician Footer}} [[Category:Ordovicij]] k2t73jlp9xu88b1434vwnxflfj77scu 42713005 42713003 2026-10-24T01:02:59Z Edgar Allan Poe 29250 42713005 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''Darivil''' je gornji stadij [[srednji ordovicij|srednjeg ordovicija]]. Prethodio mu je [[dapingij]] a slijedio ga je [[sandbijan]]ski stadij [[gornji ordovicij]]a. Donja granica darivila je definirana kao [[datum prve pojave|prva pojave]] [[graptoliti|graptolitske]] vrste ''[[Undulograptus austrodentatus]]'' oko 467,3 miliona godina. Trajao je oko 8,9 miliona do početka [[sandbijan]]a oko 458,4 miuliona godina.<ref name="GSSP Table - Paleozoic Era">{{cite web|title=GSSP Table - Paleozoic Era|url=https://engineering.purdue.edu/Stratigraphy/gssp/index.php?parentid=77|publisher=Geologic Timescale Foundation|accessdate=30 November 2012}}</ref> ==Ime== Darivil je ime dobio po [[Darriwil]]u, parohiji u [[County of Grant, Victoria|Grofoviji Grant]] u [[Australija|australijskoj]] državi [[Victoria (Australia)|Victoria]]. Ime je godine 1899. predložio [[Thomas Sergeant Hall]].<ref>[https://www.mindat.org/geotime.php?t=129 Mindat.org]</ref> ==Izvori== {{Reflist}} {{Ordovician Footer}} {{Authority control}} {{Geologija-začetak}} [[Category:Ordovicij]] g9r2b689x6cs6mo65nb6ykg1djul3kl Pomeraj 0 4659322 42713101 42178150 2026-10-24T08:26:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713101 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Distancedisplacement-sr.svg|300p|mini|desno|Pomeraj (vektor zelene boje) je najkraće rastojanje između početne i krajnje tačke i ne zavisi od putanje, dok [[pređeni put]] (ljubičasta kriva) tačno prati [[Putanja|putanju]] (plava puna linija)]] '''Vektor pomeraja''' ({{jez-engl|displacement vector}}; znaka <math>\Delta \vec{r}</math>) jeste razlika između [[Vektor položaja|vektora krajnjeg položaja]] i vektora početnog položaja neke tačke u [[prostor]]u. Za razliku od vektora pomeraja koji je [[Vektor|vektorska veličina]], '''pomeraj''' je [[Skalar|skalarna veličina]] i predstavlja najkraće rastojanje između početnog i krajnjeg položaja neke tačke u [[prostor]]u. Pomeraj je jednak intenzitetu [[Vektor pomeraja|vektora pomeraja]]. == Definicija == Vektor pomeraja predstavlja promenu [[Vektor položaja|vektora položaja]] u vremenu. Ako se telo kretalo za tokom vremenskog intervala <math>\Delta t=\left [ t_1, t_2 \right ]</math>, '''vektor pomeraja''' je: :<math>\Delta \vec{r}(\Delta t) = \vec{r}(t_2) - \vec{r}(t_1)</math>, gde je <math>\vec{r}(t_2)</math> vektor položaja u trenutku <math>t_2</math> i <math>\vec{r}(t_1)</math> vektor položaja u trenutku <math>t_1</math>. '''Pomeraj''' tog tela je: :<math>\Delta r = |\Delta \vec{r}(\Delta t)|</math> == Pomeraj i pređeni put == Pomeraj (skalarna veličina) je najkraće rastojanje između početne i krajnje tačke i ne zavisi od oblika [[Putanja|putanje]]. Za razliku od njega, [[pređeni put]] (takođe skalarna veličina) zavisi od oblika putanje. === Primer === Telo koje je krenulo iz mesta A, stiglo u mesto B i vratilo se nazad u mesto A ima [[pređeni put]] jednak ukupnom putu koji je prešlo, što je dva puta rastojanje između mesta A i B. S druge strane, pomeraj tog tela je 0, zato što su i početni i krajnji položaj ovog tela tačka A.<ref>{{Cite web|url=http://labman.phys.utk.edu/phys221core/modules/m1/position_and_displacement.html|title=Position and displacement|website=labman.phys.utk.edu|access-date=2019-11-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20191101065716/http://labman.phys.utk.edu/phys221core/modules/m1/position_and_displacement.html|archive-date=2019-11-01|url-status=dead}}</ref> == Povezano == *[[Vektor položaja]] * [[Pređeni put]] == Reference == {{reflist|30em}} [[Kategorija:Mehanika]] [[Kategorija:Fizika]] qgc0ewi8n5jxdigesk7qdvvxn3288qo Korisnik:Inokosni organ 2 4665760 42712938 42712083 2026-10-23T16:45:01Z Inokosni organ 160059 42712938 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Glavna ladica}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Glavni projekti'''</u> |- | <small>[[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Rusko-ukrajinski rat]]</small> | |+ !<u>'''Turske teme'''</u> |- | <small><u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> | '''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] | '''[[Turski jezik]]''' | [[Osmanski turski jezik]] | '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] | [[Turski jezik]]</small> | |+ !<u>'''Autori i knjige'''</u> |- | <small>[[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Gabriele d'Annunzio]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] | [[August Šenoa]] | [[Eugen Kumičić]] | [[Silvije Strahimir Kranjčević]] | [[Adolfo Veber Tkalčević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[Ante Kovačić]] | [[Josip Kozarac]] | ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' | [[Antun Gustav Matoš]] | [[Milutin Cihlar Nehajev]] | [[Milan Begović]] | [[Janko Leskovar]] | [[Ryūnosuke Akutagawa]] | [[Yukio Mishima]] | [[Yasunari Kawabata]] | [[Søren Kierkegaard]] | ''[[Crvena zvijezda (roman)|Crvena zvijezda]]'' | [[Lion Feuchtwanger]] | [[George Orwell]] | [[Ivana Brlić-Mažuranić]] | [[Feri Lainšček]] | [[Lila Prap]] | [[Ivan Kušan]] | [[Grigor Vitez]] | [[Ivo Andrić]] | [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] | [[Stevan Sremac]] | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Blaže Koneski]] | [[Olivera Nikolova]] | [[Grozdana Olujić]] | [[Branko Ćopić]] | [[Dragan Lukić]] | [[Sarah Kane]] | [[Tin Ujević]] | [[Ismail Kadare]] | [[Boris Pahor]] | [[Ivan Cankar]] | [[Tin Ujević]] | [[Stanisław Lem]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Moby Dick]] ([[Herman Melville|Melville]]) | [[Jack London]] | [[Edward Abbey]] | [[Mark Twain]] | [[Henry David Thoreau]] | [[Jack Kerouac]] | [[Ambrose Bierce]] | [[Henry Miller]] | [[Gary Snyder]] | [[Hunter S. Thompson]] | [[Charles Bukowski]] ([[Post Office (roman)|Post Office]]) | [[Voltairine de Cleyre]] | [[Frantz Fanon]] | [[W. E. B. Du Bois]] | [[James Baldwin]] | [[Frederick Douglass]] | [[Richard Wright]] | [[Howard Zinn]] | [[Srečko Kosovel]] | [[Vitomil Zupan]] | [[Adem Demaçi]] | [[Venko Markovski]] | [[Mihailo Lalić]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Aleksandar Tišma]] | [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]] | [[Tamni vilajet (antologije fantastike)|Tamni vilajet]] | [[Han Gang]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Antun Branko Šimić]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Alamut (roman)|Alamut]] | </small> | |+ !<u>'''Specifične teme'''</u> |- | <small>[[Pavluško Imširović]] | '''[[Telekom Srbija]]'''** | [[Demokratura]] | [[Kvisling]] | [[Oligarhija]] | [[Vlado Gotovac]] | [[Julius Baranovski]] | [[Josef Ressel]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Ivan Visin]] | [[Rizo Šurla]] | [[Gabor Lenđel]] | [[Tamara Lujak]] | [[Milica Cincar Popović]]</small> | |+ !<u>'''Ukrajina'''</u> |- | <small>[[Korisnik:Inokosni organ/Ukrajina]] | [[Ukrajina]] | [[Kronologija Lavova]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]] | [[Krimski rat]] | </small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> | |+ !<u>'''Muzika'''</u> |- | <small>[[Azra]] | [[Goran Bregović]] | [[Bijelo Dugme]] | [[Šarlo Akrobata]] | [[Pankrti]] | [[Haustor]] | [[VIS Idoli]] | [[Paraf]] | [[Fela Kuti]] | [[Novi val]] | [[Polka]] | [[Hip hop]] | [[Rocksteady]] | [[:Kategorija:The Prodigy]]</small> | |+ !<u>'''Turske teme'''</u> |- | <small><u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> | '''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] | '''[[Turski jezik]]''' | [[Osmanski turski jezik]] | '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' | [[Osmansko Carstvo]] | [[Istorija Osmanskog carstva]] | [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] | [[Turski jezik]]</small> | |+ !<u>'''Loptopuc'''</u> |- | <small>[[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Celtic F.C.]] | [[FK Šahtar Donjeck]] | [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş JK]] | [[US Livorno 1915|US Livorno]] </small> | |+ !<u>'''Gradovi'''</u> |- | <small>[[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Smederevo]] | [[Ljubljana]] | [[Kijev]] | [[Evropski glavni grad kulture]] ([[Vilnius]] | [[Trenčín]] | [[Oulu]] | [[Gorica]] | [[Nova Gorica]] | [[Chemnitz]] | [[Bad Ischl]] | [[Bodø]] | [[Tartu]] | [[Veszprém]] | [[Temišvar]] | [[Elefsina]] | [[Novi Sad]] | [[Esch-sur-Alzette]] | [[Kaunas]] | [[Rijeka (grad)|Rijeka]] | [[Galway]] | [[Évora]] | [[Liepāja]] | [[České Budějovice]] | [[Bourges]] | [[Skoplje]]) </small> | |+ !<u>'''Razne teme'''</u> |- | <small>[[Historija Mađarske]] | [[Mađarizam]] | [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Slovačka]] | [[Gruzija]] | [[Germanizam]] | | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Kristofor Kolumbo]] | <u>[[Švedski jezik]]</u> | [[Moskva]] | [[Historija Irske]] | [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Moldavija]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Morske orgulje]] | '''[[Đerdapska klisura]]''' | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] | '''[[Baranja]]''' | [[Belorusija]] | [[Arhitektura]] | [[Egipatska arhitektura]] | '''[[Lista okruga Texasa]]'''** | '''[[Haymarketska pobuna]]'''** | '''[[Štrajk trbovljanskih i zagorskih rudara (1923)]]''' | '''[[Prosvjedi u Albaniji (2026)]]'''** | [[Linker]] | |+ !<u>'''Dobri članci'''</u> |- | <small>[[Singapur]] | [[Moskva]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Surinamska književnost]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]]</small> |- * [[:meta:Wikipedija:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] |} {{collapse bottom}} {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] {{reflist}} <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] ndw6gn9wto7rvxz3m2ph1uksl1manv8 Plovka kašikara 0 4671043 42713082 42670672 2026-10-24T06:53:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713082 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = #EBEBD2 | name = Plovka kašikara | image = Northern-Shoveler Anas-clypeata.jpg | image_caption = Mužjak | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="IUCN">{{IUCN|id=22680247/153875944 |title=''Spatula clypeata'' |assessor=BirdLife International |assessor-link=BirdLife International |version=2020.1 |year=2019 |accessdate=18. 4. 2020.}}</ref> | domena = [[Eukarioti]] | regnum = ''[[Animalia]]'' | phylum = [[Kralješnjaci]] | classis = [[Ptice]] | ordo = [[Anseriformes]] | familia = [[Anatidae]] | genus = ''[[Spatula]]'' | species = '''''S. clypeata''''' | dvoimeno = ''Spatula clypeata'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Karl fon Line|Linnaeus]], 1758) | karta_raspon = Anas clypeata distribution map.png | karta_raspon_opis = Areal raspostranjenja plovke kašikare<br />plavo : Areal gnežđenja (leto)<br />crveno : Areal van sezone gnežđenja (zima) | karta_raspon2 = Anas clypeata dis.PNG | karta_raspon2_opis = Evropsko rasprostranjenje. {{leftlegend|#00FF00|Rasprostranjenje tokom leta|outline=gray}}{{leftlegend|#008000|Raspostranjena tokom cele godine|outline=gray}}{{leftlegend|#0080FF|Raspostranjenje tokom zime|outline=gray}} | sinonimi = ''Spatula clypeata'' <small>Linnaeus, 1758</small> }} [[File:Northern shovelers spinning in Prospect Park.webm|thumb|Plovka kašikara]] '''Plovka kašikara''' ({{jez-lat|Anas clypeata}}) obična je i široko rasprostranjena vrsta [[patke]]. Gnezdi se u severnim delovima [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]] i širom [[Severna Amerika|Severne Amerike]],<ref name="Clements" /> a zimu provodi u [[Južna Evropa|Južnoj Evropi]], [[Afrika|Africi]], [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]], [[Centralna Amerika|Centralnoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Retko se sreće u [[Australija|Australiji]]. U Severnoj Americi se gnezdi oko južne i zapadne obale [[Zaliv Hadson|Hadsovog zaliva]], na jugu do [[Velika jezera|Velikih jezera]], na zapadu do [[Kolorado|Kolorada]], [[Nevada|Nevade]] i [[Oregon]]a.<ref name="Floyd"/><ref name="Dunn" /> Plovka kašikara je vrsta koja je obuhvaćena ''Sporazumom o zaštiti afričko-azijskih migratornih ptica močvarica'' ([[AEWA]]).<ref name="AEWA" /> Konzervacioni status vrste na globalnom nivou je najmanje zabrinjavajući.<ref name="IUCN"/> == Taksonomija == Ova vrsta je prvi put formalno opisana od strane švedskog prirodopisca [[Karl Line|Karla Linea]] 1758. godine u njegovom 10. izdanju ''Sistema prirode'', ''[[Systema Naturae]]''. On je prvi upotrebio [[Binomijalna nomenklatura|binomijalno ime]] za ovu vrstu — ''Anas clypeata''.<ref>{{Cite book |url=http://biodiversitylibrary.org/page/727029 |title=Systema Naturæ per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis, Volume 1 |last=Linnaeus|first=C. |publisher=Holmiae:Laurentii Salvii |year=1758|edition=10th |language=latinski |author-link=Carl Linnaeus|pages=124}}</ref> U molekularno-filogenetičkim komparativnim analizama [[Mitohondrijski genom|mitohondrijalnih DNK-a]] sekvenci, publikovanih 2009, pronađeno je da je rod ''Anas'' [[Monofiletizam|nemonofiletskog]] porekla.<ref>{{Cite journal |last=Gonzalez|first=J. |last2=Düttmann|first2=H. |last3=Wink|first3=M. |year=2009|title=Phylogenetic relationships based on two mitochondrial genes and hybridization patterns in Anatidae |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-zoology_2009-11_279/page/310|journal=Journal of Zoology |volume=279 |doi=10.1111/j.1469-7998.2009.00622.x|pages=310-318}}</ref> Rod je posledično bio podeljen na 4 roda u okviru 10 vrsta. Plovka kašikara je premeštena iz dotadašnjeg roda ''Anas'' u novi rod ''Spatula''.<ref name="ioc">{{Cite web |url=http://www.worldbirdnames.org/bow/waterfowl/ |title=Screamers, ducks, geese & swans |year=2017|editor-last=Gill|editor-first=Frank |editor-link=Frank Gill (ornithologist) |editor2-last=Donsker|editor2-first=David |website=World Bird List Version 7.3 |publisher=International Ornithologists' Union |access-date=23. 7. 2017}}</ref> Ovaj rod je originalno bio predložen za ovu vrstu od strane nemačkog zoologa [[Fridrih Bojl|Fridriha Bojla]] još 1822. godine.<ref>{{Cite journal |last=Boie|first=Friedrich |author-link=Friedrich Boie |year=1822|title=Generalübersicht |url=http://biodiversitylibrary.org/page/27515513 |journal=Isis von Oken |language=nemački |at=Col 564}}</ref><ref>{{Cite book |url=http://biodiversitylibrary.org/page/16109100 |title=Check-list of Birds of the World |publisher=Museum of Comparative Zoology |year=1979|editor-last=Mayr|editor-first=Ernst |editor-link=Ernst Mayr |edition=2nd |volume=Volume 1 |location=Cambridge, Massachusetts |editor-last2=Cottrell|editor-first2=G. William|pages=460}}</ref> Ime ''Spatula'' je latinskog porekla i znači "kašika" ili "spatula". Specijski epitet dolazi od latinske reči ''clypeata'', "štitonoša" (od ''clypeus'', što znači "štit").<ref>{{Cite book |url=https://archive.org/stream/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling#page/n111/mode/1up |title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names |last=Jobling|first=James A. |publisher=Christopher Helm |year=2010|isbn=978-1-4081-2501-4 |location=London |pages=111,361}}</ref> Ne postoje podvrste u okviru ove vrste danas. [[Fosil]]ni ostaci sličnih vrsta nađeni su u ranim [[pleistocen]]skim naslagama u Dursunlu u Turskoj. Ne postoji način da se dokaže veza između ovih ptica i današnje kašikare, iako je sličnost morfoloških karaktera velika. Razlike koje se uočavaju su možda uzrokovane time da su vrste bile srodne ili deo paleopodvrsta ili je razlog postojanja razlike individualna varijabilnost koja odlikuje sve recentne životinje.<ref name="Louchart"/> == Opis == [[Datoteka:Northern Shoveler by Dan Pancamo.jpg|mini|levo|Plovka kašikara, mužjak u letu.]] [[Datoteka:Northern Shoveler (Female)- Draining out excess water after bath I IMG 1016.jpg|levo|mini|Ženka se isteže]] Vrstu je nemoguće pomešati sa ostalim patkama zbog prepoznatljivog, kašikastog kljuna. Mužjak u sezoni gnežđenja ima [[Iridescencija|iridescentnu]] tamnozelenu glavu,<ref name="du" /> bele grudi i kestenjastobraon obojen stomak i bokove. U letu se, po otvaranju krila, uočava svetloplavi rameni pojas, odvojeno od zelenih sekundarnih letnih pera belom ivicom od pokrova letnih pera. U rano proleće, mužjacima se pojavljuje polumesečasta šara sa obe strane lica.<ref name="Dunn" /> Za vreme negnezdećeg perioda mužjak podseća na ženku (eklipsna forma). Ženka je obojena kao i ostale ženke pataka,<ref name="du" /> mada je najsličnija ženkama gluvara, ali ono što je upečatljivo je kašikasti veliki kljun.<ref name="Dunn" /> Ženkama je prednja strana krila, ono što je kod mužjaka plavo obojeno, obojena sivo. Ovo je 48 centimetara dugačka ptica, sa rasponom krila od 76 centimetara i masom od oko 600 grama.<ref name="Floyd"/> == Ponašanje == [[Datoteka:Anas clypeata 3.jpg|mini|levo|U letu]] [[Datoteka:Spinus-northern-shoveler-2015-01-n025006-w.jpg|mini|desno|Grupa kašikara]] Kašikara se hrani brbotanjem u potrazi za biljnom hranom, slično ostalim neronećim vrstama pataka. Ona upotrebljava svoj visokospecijalizovani kljun za pretraživanje vode i vodenog dna u potrazi za beskičmenjacima. Njen široko spljošteni kljun je opremljen malim rožnim lamelama, češljolikim strukturama na ivici kljuna koja služe kao sita da procedi vodu i biljni materijal i omogući ptici da sakupi rakove i planktonske organizme. Ova adaptacija je prednost u odnosu na kljunove drugih pataka, pa ova vrste tokom većeg dela godine nema konkurente za hranu. Omiljena staništa su mesta sa muljevitom podlogom, bogata beskičmenjacima.<ref name="du" /> Kašikara više voli da se gnezdi na travnatim površinama daleko od otvorene vode. Njeno gnezdo je plitka rupa na tlu, obložena biljnim materijalom i paperjem. Ženka obično poleže oko devet jaja. Mužjaci su veoma teritorijalni tokom sezone parenja i odgoja mladih, braneći svoju teritoriju od konkurentskih mužjaka. Mužjaci mogu imati jako složene i zahtevne činove udvaranja, kako na vodi, tako i u vazduhu. Nije čudno da veliki broj mužjaka bude oko jedne ženke. Bez obriza na njihovu jaču građu, kašikari su spretni letači.<ref name="du" /> Ovo je dosta tiha vrsta. Mužjaci imaju duboko klepetasto oglašavanje, dok se ženke oglašavaju slično gakanju ženki gluvare. == Stanište i raspostranjenje == [[Datoteka:Anas clypeata MWNH 1990.JPG|mini|Jaja, muzejska kolekcija]] Ptica otvorenih vlažnih površina, kao što su vlašna travnata staništa ili močvare sa emerznom vegetacijom. Gnezdi se širom Evroazije, zapadne Severne Amerike i oko Velikih jezera u SAD-u.<ref>[http://www.birdsofeden.co.za/northern-shoveler_article_op_view_id_227 Birds of Eden - Northern Shoveler] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220215012529/https://www.birdsofeden.co.za/northern-shoveler_article_op_view_id_227 |date=2022-02-15 }} Retrieved March 2, 2017</ref> Zimu provodi u južnoj [[Evropa|Evropi]], [[Afrika|Africi]], [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], severnoj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Malajski arhipelag|Malajskom arhipelagu]]<ref name="Clements" />, [[Japan]]u, [[Brazil]]u<ref>[[Mark Brazil|Brazil, Mark]] [http://www.japantimes.co.jp/life/1999/10/20/environment/ducking-out-for-a-nature-moment/ Ducking out for a nature moment October 20, 1999] ''[[Japan Times]]'' Retrieved March 2, 2017</ref> i drugim oblastima. Ove koje zimiju na indijskom potkontinentu se odmaraju na vodoplavnim livadama [[Himalaji|Himalaja]] pre nego što nastave put dalje do toplih regiona. Izrazito je migratorna vrsta i zimuje dosta južnije od svog arela gnežđenja. Jako retko se sreće kao lutalica u [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Južna Afrika (država)|južnoj Africi]].<ref name="birdlife"/> Nije društvena vrsta, pa obrazuje manja jata nego ostale vrste srodnih pataka. Populacije su stabline od 1960-ih i procenjena brojnost na globalnom nivou je oko 5 miliona ptica (2015).<ref name="du" /> == Galerija == <gallery> Northern Shoveler (Anas clypeata) RWD1.jpg|Par Northern Shoveler (Anas clypeata) RWD2.jpg|Mužjak Northern Shoveler (Anas clypeata) RWD3.jpg|Mužjak Northern Shoveler female RWD2.jpg|Ženka Northern Shoveller Anas clypeata.jpg|Par kašikara Northern Shoveler from the Crossley ID Guide Britain and Ireland.jpg|Kompozicija iz vodiča za identifikaciju </gallery> == Reference == <!-- Forktail15:87. Micronesica32:257. --> {{reflist|refs= <ref name="AEWA">{{Cite web |url=http://www.unep-aewa.org/en/species/anas-clypeata |title=Anas clypeata |website=Agreement on the conservation of African-Eurasian migratory Waterbirds (AEWA) |publisher=AEWA |access-date=12. 2. 2015}}</ref> <ref name="birdlife">{{BirdLife|22680247|Spatula clypeata}}</ref> <ref name="Clements">{{Cite book |title=The Clements Checklist of the Birds of the World |url=https://archive.org/details/clementschecklis0000clem_t1e2 |last=Clements|first=James |publisher=Cornell University Press |year=2007|location=Ithaca}}</ref> <ref name="du">{{Cite web |url=http://www.ducks.org/hunting/waterfowl-id/northern-shoveler |title=Northern Shoveler |publisher=Ducks Unlimited}}</ref> <ref name="Dunn">{{Cite book |title=National Geographic Field Guide to the Birds of North America |last=Dunn|first=J. |last2=Alderfer|first2=J. |year=2006|edition=5th}}</ref> <ref name="Floyd">{{Cite book |last=Floyd|first=T. |year=2008|title=Smithsonian Field Guide to the Birds of North America |url=https://archive.org/details/smithsonianfield0000floy|publisher=Harper Collins |location=NY}}</ref> <ref name="Louchart">{{cite journal |last1=Louchart|first1=Antoine |last2=Mourer-Chauviré |first2=Cécile |last3=Guleç|first3=Erksin |last4=Howell|first4=Francis Clark |last5=White|first5=Tim D. |year=1998|title=L'avifaune de Dursunlu, Turquie, Pléistocène inférieur: climat, environnement et biogéographie |trans-title=The avifauna of Dursunlu, Turkey, Lower Pleistocene: climate, environment and biogeography |journal=[[Les Comptes rendus de l'Académie des sciences]] IIA |volume=327 |issue=5 |doi=10.1016/S1251-8050(98)80053-0 |language=francuski|pages=341–346}}</ref> }} == Vanjske veze == {{Drugi projekti |commons = Spatula clypeata |wikispecies = Spatula clypeata }} * [http://www.rspb.org.uk/birds/guide/s/shoveler/index.asp Shoveler at RSPB Birds by Name] * [https://web.archive.org/web/20090326064007/http://www.birds.cornell.edu/AllAboutBirds/BirdGuide/Northern_Shoveler.html Northern Shoveler Species Account] – Cornell Lab of Ornithology * [https://web.archive.org/web/20071101004247/http://www.mbr-pwrc.usgs.gov/id/framlst/i1420id.html Northern Shoveler - ''Anas clypeata''] - USGS Patuxent Bird Identification InfoCenter * [http://www.massaudubon.org/our-conservation-work/wildlife-research-conservation/statewide-bird-monitoring/breeding-bird-atlases/bba2/find-a-bird/(id)/196 Northern Shoveler Species Account at Massachusetts Breeding Bird Atlas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131202233257/http://www.massaudubon.org/our-conservation-work/wildlife-research-conservation/statewide-bird-monitoring/breeding-bird-atlases/bba2/find-a-bird/(id)/196 |date=2013-12-02 }} * {{InternetBirdCollection|northern-shoveler-anas-clypeata}} * [http://www.birding.in/birds/Anseriformes/Anatidae/northern_shoveler.htm Northern Shoveler] on the Birds of India * {{VIREO|Northern+Shoveler}} {{Identifikatori taksona}} {{Authority control}} [[Kategorija:Prave patke]] [[Kategorija:Ptice Sjeverne Amerike]] [[Kategorija:Ptice Azije]] [[Kategorija:Ptice Evrope]] 40o29l3c414a7ao2ko7f2gwxhgxqwd1 Lista Jugoslavena 0 4676818 42713058 42712313 2026-10-24T03:05:05Z Dwina744 178014 +N. Gaće 42713058 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=rdinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=vmilunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=vmilunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=asegvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=msteric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=jsvoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </div> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=sfejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=rsurroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </div> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=vafric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=narneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=narneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=ibekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=mbenka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=mbihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=mbihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=pbjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=pbjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=jbjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=dbjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=dbjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=dbjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=kbulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=bcvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=bdovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=sdragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=sdragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=sdragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=sdragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=jdjuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=jdjuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=pejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=pejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=pejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=merceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=merceg2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=bfehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=dfelba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dfelba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=oglavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=sgrahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=shadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=zhubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=djanjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=djkadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=djkadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref><ref name=djkadijevic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.<br>''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=rkadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=skapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=skapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=mkaradzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkaradzic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven. ”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=mkljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=nkokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=nkokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nkokotovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dkosanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 217.<br>''“Kosanović V. Dejan, reditelj dokumentarnog filma, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 28. IX 1930, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=dleskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dleskovar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.<br>''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=llucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=nmajdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmajdak2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 253.<br>''“Majdak N. Nikola, filmski umetnik; redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 30. XI 1927, Valjevo). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=amandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref><ref name=amandic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 257.<br>''“Mandić D. Aleksandar, reditelj, scenarista; redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. X 1945, Beograd). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=mmaricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmaricic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 259.<br>''“Maričić A. Milenko, pozorišni i TV reditelj; redovni profesor na FDU u Beogradu (r. 15. IV 1928, Novi Vinodolski). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=gmatic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=mmaticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=imensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=imensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=imensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=imensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=imensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=imensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=imensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=imensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=omilicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kmladenovic1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kmladenovic2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kmladenovic3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kmladenovic4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], učiteljica glume, ranije glumica<ref name=dmrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dmrkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Mrkić V. Dragana, glumica, slobodni umetnik (r. 23. I. 1966, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=rmunitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rmunitic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=dmustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=dmustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=dmustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=gpaskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=gpaskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Haris Pašović]], reditelj<ref name=hpasovic1>[https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/569867/grad-teatar-je-danas-evropska-kulturna-cinjenica.html "'Grad teatar' je danas evropska kulturna činjenica"] [[Radio i televizija Crne Gore|Radio i Televizija Crne Gore]]. ''P.R.; 24.06.2024.''<br>''“Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=bpavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=bpavicevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bpavicevic3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=jpejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=kpejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=vpogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpogacic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.<br>''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=rpolic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=rpolic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=nprokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj<ref name=jristic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.<br>''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=jristic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ljristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ljristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olgasavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=esavin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=esavin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=žskrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=žskrigin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.<br>''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=asalja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=rserbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=rserbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=sstimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=fstukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=fstukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=fstukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Milutin Tatić]], glumac<ref name=mtatic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Tatić S. Milutin - Mića, glumac (r. 29. V 1923. Niš). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=jtinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=dtresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=rulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=rulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=mveselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=pvolk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aljoša Vučković]], glumac<ref name=avuckovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 623.<br>''“Vučković Aljoša, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. (od '74). [...] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Vuksan]], dizajner, univ. profesor<ref name=dvuksan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 635.<br>''“Vuksan Dušan, industrijski dizajner; docent na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=szaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szaninovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.<br>''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=szigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=szigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=mzmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Haris.jpg|Haris Pašović Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|Milutin Mića Tatić Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Aljoša_Vučković_2017_(cropped).jpg|Aljoša Vučković Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </div> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=ieterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=skragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=rsurla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=rsurla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=rsurla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </div> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=oalvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=iandric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=varsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=aaskerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=gbabic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=gbabic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=gbabic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=gbabic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=vbajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=zbajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zbajindjukanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.<br>''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=vbenkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=obihaljimerin1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=lblaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=mbodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=mbodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=mbogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=nbojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=dcicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=dcicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=mcurcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=mristic-iandric-odavico/><ref name=odavico1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=iergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=iergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=iergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=iergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=zfedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=ffilipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=ffilipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=hgeorgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hgeorgijevski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.<br>''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=vgoldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=vgoldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja<ref name=djarnevic-itrnski>Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.<br>''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''</ref><ref name=djarnevic1>Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=mkarahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=dkis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=bkoprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=bkoprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=mkrleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=mkrleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=jkundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=zkveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=jlevicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=mmaticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mmaticki2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 273.<br>''“Maticki S. Milenko, književnik i novinar, urednik podlistka Politike - Politika za decu (r. 4. VIII 1936, Margita, Plandište). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=pmatvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=pmatvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=pmatvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=pmatvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=imazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=imazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=amihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=mmilisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=mmilisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=mmilisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=pmuzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=vnazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=enezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=anikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Milan Nikolić]], književnik, prevoditelj<ref name=mnikolic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 379.<br>''“Nikolić Milan, književnik i književni prevodilac, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mnikolic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, 325.<br>''“Nikolić I. Milan, književnik i prevodilac; član Glavnog političkog saveta Novog komunističkog pokreta Jugoslavije (r. 18. XI 1935, Bagrdan, Svetozarevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=golujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=golujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=momerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=epapo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=spavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=spavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=mpervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mpervic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.<br>''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Petar II Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]], pjesnik, vladika, vladar<ref name=ppnjegos1>Лакић, Зоран: [https://canupub.me/Docs/2002/190-Din-Petr-Njeg-I/Dinastija%20Petrovic%CC%81%20Njegos%CC%8C%20-%20Tom%20I%20-%2010.%20Zoran%20Lakic%CC%81.pdf Српство и југословенство династије Петровића у Црној Гори], у: Дашић, Миомир (ур.): Династија Петровић Његош. Том I. Радови са међународног научног скупа, Подгорица, 29. октобар – 1. новембар 2001. Подгорица 2002, стр. 257.<br>''“Ја јесам Раде Томов са Његушах, јесам Црногорац и Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref><ref name=ppnjegos2>Лакић, Зоран: [https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/05/LAKIC-Zapisi-o-Marku-Vujacicu.pdf Записи о Марку Вујачићу у рату 1941-1945], у: Историјски записи, год. 71 бр. 1-2 (1998), стр. 138.<br>''“Ја сам Раде Томов са Његуша, јесам Црногорац, Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=jpukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=dradovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=vresintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=vresintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vresintucic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=isarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=bsejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=dtstankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=dtstankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=vstojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vstojiljkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 460.<br>''“Stojiljković M. Vlada, književnik i prevodilac, novinar Radio Beograda (r. 4. IX 1938, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=dsuvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=asenoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=asenoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=iscepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=zsubic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=gtartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dtodorovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.<br>''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=ltoman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=mtopalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=jtordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=jtordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=jtrdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=kvidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=vviskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=svraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=szubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=nzivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nzivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|Petar Petrović Njegoš Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </div> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=pbajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=pbajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=pbajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=pbajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=ljstanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=ljstanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </div> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=ljbozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=odulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=nilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=djuzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Marković]], internista, univ. profesor<ref name=nmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 305.<br>''“Marković Nenad, internista; naučni savetnik u Institutu za onkologiju, Sremska Kamenica; redovni profesor Medicinskog fakulteta, N. Sad. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267-268.<br>''“Marković S. Nenad, redovni profesor i šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu; naučni savetnik u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici; profesor na Medical College of Pennsylvania (r. 24. I 1938, Skoplje). Jugosloven, […].</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=smoricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.<br>''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Biljana Zeroska]], farmaceut, pjevačica<ref name=bzeroska1>[https://grand.rs/nikad-nije-kasno/biljana-zeroska-sa-bratom/ „Ispunili smo želju naše pokojne majke“ Biljana Zeroska otvorila dušu nakon emotivnog nastupa sa bratom] Grand Online. ''Marković, K./Dačić A.; 09.02.2024.''<br>''“Tako da se ja i dan danas osećam kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </div> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=eackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=eackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=halijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=šbajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Vartkes Baronijan]], kompozitor<ref name=vbaronijan1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=bebidol2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.<br>''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bbekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Halid Bešlić]], pevač<ref name=hbeslic1>[https://6yka.com/bih/prijatelji-i-saradnici-halida-beslica-vise-se-radovao-tudjoj-nije-se-znao-naljutiti/ Prijatelji i saradnici Halida Bešlića: Više se radovao tuđoj sreći, nije se znao naljutiti] Buka magazin. ''Slađan Tomić; 08.10.2025.''<br>''“Bio je i Jugosloven, pravi Balkanac, pravi i Bosanac i Srbijanac i Hrvat i Slovenac i Makedonac. To su rijetki ljudi.”''</ref><ref name=hbeslic2>[https://vreme.com/razno/drzavna-sahrana/ Državna sahrana] Vreme. ''Dragan Ilić; 16.10.2025.''<br>''“Halid je pregurao rat u Bosni, ali je zapravo ostao Jugosloven, popularan u svim delovima bivše SFRJ.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=sbeljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bbjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djdjogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=udojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=vfurduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vfurduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=mglisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=zhadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zhadzimanov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.<br>''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=bhreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bhreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=vjankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.<br>''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=ejevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=zkalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=rkambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rkambaskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.<br>''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hkhoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hkhoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hkhoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=lepabrena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=vlisinski1>Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.<br>''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=alokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref><ref name=alokner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=dzloncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=dzloncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267.<br>''“Marković M. Milivoje, muzičar - dirigent i kompozitor; novinar (r. 20. III 1939, Zagreb). Jugosloven - Srbin.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mmladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=rmulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=rmulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=rnemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=ipecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=vpericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.<br>''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic3>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=spolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Ljupčo Samardžiski]], kontrabasista, slikar<ref name=ljsamardziski1>[https://www.nin.rs/2000-08/10/13970.html Mi smo, ipak, Vukovi potomci] [[NIN]]. ''R. S.; 10.08.2000.''<br>''“On, Makedonac po rođenju, najduže Beograđanin, Jugosloven, a od svega najviše, kako kaže, umetnik.”''</ref><ref name=ljsamardziski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 417.<br>''“Samardžiski P. Ljupčo, kontrabasista, kompozitor; član Simfonijskog orkestra RTB (r. 4. Х 1947, Skoplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=ssuljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=isvager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=isvager2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.<br>''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=steodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=dtopic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=dtopic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=dtopic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=bvunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=tzdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Halid bešlić.jpg|Halid Bešlić Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </div> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=zahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=vbabukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-vbabukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=jbakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=džbelkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=džbelkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=dblazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=sborojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=sborojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=fbradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=bbuden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=ocaf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=ocaf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Jovan Cvijić]], geograf<ref name=jcvijic1>Цвијић, Ј.: [https://pretraziva.rs/show/nova-evropa--1920-12-23.pdf Значај цивилизације за међународна питања], у: Нова Европа, књ. 1 бр. 13 (1920), стр. 473.<br>''“Више пута изгледало је да Лондонски Уговор не би смео бити ни донесен да смо ми, Југословени, високо културни народ, или да смо имали прошлост од високе цивилизације којом бисмо били утицали на развитак човечанства; конкретније говорећи, да смо Грци, славне јелинске цивилизације, или Италијани, који су имали периоду Ренесанса, онда се из респекта према општој људској свести не би, вероватно, смела над нама извршити онаква ампутација каква је извршена Лондонским Уговором.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=icolovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=vcorovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=adjilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=ddjokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=vdvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=efekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=efekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=mgarasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=agrubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=khedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=khedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=fherbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=fherbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=jibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=filesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=iivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=ajanezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=bjezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=djjovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka<ref name=njovanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 204-205.<br>''“Jovanović Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=njovanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.<br>''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=dkakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=akisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=iklajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=iklajn2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.<br>''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=mkorac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=akotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=akotevska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.<br>''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=bkovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=fkovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=mkraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=iksakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=iksakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=sljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=imacun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=vmadjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=mmajar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=fmesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=fmesinger2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.<br>''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=nmilasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nmilasin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.<br>''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=vmilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=pmiljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pmiljanic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 302.<br>''“Miljanić N. Petar, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu; redovni član i sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU (r. 1927, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Jovan Nahman]], univ. profesor<ref name=jnahman1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 369.<br>''“Nahman Jovan, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Bg. (za pr. Elektrane i razvodna postrojenja i Opšta energetika); šef Katedre za elektroenergetske sisteme; preds. Komisije za naučni rad. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=jnahman2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Nahman M. Jovan, redovni profesor i šef Katedre za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 20. VIII 1936, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=inavratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=vnovak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Ljubisav Novaković]], univerzitetski profesor<ref name=ljnovakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 384-385.<br>''“Novaković Ljubisav, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Kragujevac (za pr. Kvantna teorijska fizika i Izabrana poglavlja moderne fizike). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=popavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=popavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=mpanic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=mpanic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Paunović]], univ. profesor<ref name=djpaunovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Paunović S. Đorđe, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 21. VII 1938, Beograd). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jasna Pavešić-Popović]], univerzitetski profesor<ref name=jpavesicpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 402.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Zemun (penz.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=jpavesicpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu (r. 4. VI 1930, Zemun). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=zpavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=skpavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Aleksandar Perić]], univerzitetski profesor<ref name=aperic>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Perić Aleksandar, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka, Bg. (za pr. Engleski jezik i Nemački jezik); član redakcijskih kolegijuma časopisa "Prevodilac", "Živi jezici" i "Glossa". […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=aperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić Đ. Aleksandar, redovni profesor i šef katedre na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu (r. 13. VIII 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić N. Miljenko, vanredni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu (r. 16. I 1949, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=npopov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=npopov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.<br>''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=tpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.<br>''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=dpuhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dpuhalo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.<br>''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=fracki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=fracki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=fracki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=iradetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=bradman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=ljrajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=ljrajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljrajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=sribnikar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.<br>''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=nrot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nrot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.<br>''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=obradsavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=ljsimakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=ljsimakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.<br>''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=sskaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=sskaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=ssoja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=jtadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=ntesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=rtomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rtomovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.<br>''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''</ref> * [[Ana Tot]], ekonomista<ref name=atot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 587-588.<br>''“Tot Ana, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Subotica (za pr. Istorija ekonomske misli). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=atot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.<br>''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=ljtrgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ljtrgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=mtrtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mtrtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=vurosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref><ref name=vurosevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.<br>''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=ivejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ivejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vvernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=rvucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=rvucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=ezelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ezelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Јован_Цвијић,_географ_(1865-1927).jpg|Jovan Cvijić Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </div> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=mbjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=obozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=nburzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=acaksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=djdragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Veljko Đurović]], novinar<ref name=vdjurovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Đurović Veljko, novinar; snimatelj-dopisnik britanske TV "Worldwide Television News" (WTN). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vdjurovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 123.<br>''“Đurović V. Veljko, filmski snimatelj i urednik časopisa YU - video, slobodni filmski radnik (r. 18. IV 1953). Jugosloven.”''</ref> * [[Nadežda Gaće]], novinarka<ref name=ngace1>[https://vreme.com/vreme/nadezda-gace-1950-2025/ Nadežda Gaće (1950–2025)] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Željko Bodrožić; 26.03.2025.''<br>''“Vulkan, stena, žena zmaj, rođena predvodnica, sjajna novinarka i urednica, velika i nepokolebljiva Jugoslovenka... Tim se rečima, između ostalih, proteklih dana prijatelji i kolege opraštaju od Nadežde Gaće, osnivačice i urednice nedeljnika “Novi magazin” i nekadašnje predsednice Nunsa.”</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=jgrizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=jgrizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=dgruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=dgruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=dgruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=zhuber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=vivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=jkirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=fkocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=mkonjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=akos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=bkrivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=slukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=slukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=plukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=plukovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.<br>''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=rmatulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mmihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=zmilic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Mrđen]], novinar<ref name=imrdjen1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364-365.<br>''“Mrđen Ivan, novinar; direktor Novinskog preduzeća "Vreme". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=imrdjen2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.<br>''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=amujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=irizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=tpancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=tpancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac<ref name=rradovanovic1>[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''<br>''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje, bez obzira na cijenu.”''</ref><ref name=rradovanovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 466.<br>''“Radovanović Rade, novinar i dramski pisac; slobodni novinar; član Izvršnog odbora Ujedinjenih gramskih sindikata "Nezavisnost" (od '92). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rradovanovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 395.<br>''“Radovanović D. Rade, novinar i dramski pisac; član Izvršnog odbora UJDI-a (r. 6. XI 1950, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=mroganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mroganovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.<br>''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=dzsabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzsabljakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.<br>''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=tskrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=kslanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=jsofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=gspasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref><ref name=gspasovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.<br>''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anto Staničić]], novinar, književnik<ref name=astanicic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 440.<br>''“Staničić Đ. Anto, novinar i književnik (r. 18. XII 1909, Tivat). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Stefanović (novinar)|Ivan Stefanović]], novinar<ref name=istefanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 527.<br>''“Stefanović Ivan, novinar i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=istefanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 448.<br>''“Stefanović I. Ivan, novinar, prevodilac; šef Biroa dopisništva The Associated Press u Beogradu (r. 3. VII 1932, Pančevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=gsusa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=gsusa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.<br>''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=hstajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hstajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Timofejev]], novinar<ref name=atimofejev1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.<br>''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju "B-92"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=ztrnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref><ref name=ztrnavcevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=pturner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=bvarga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vvakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Nadežda Gaće in 2010 (cropped).jpg|Nadežda Gaće Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </div> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=vdjurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dinko Vitezić]], pravnik, političar<ref name=dvitezic1>Vitezić, Dinko: Govor, kojim g. Dinko Dr. Vitezić navadja u carev. vieću razloge, poradi kojih je glasovao proti zakonu o državnom zajmu, u: Naša Sloga, god. V. br. 1. (1874), str. 2.<br>''“U kratko ću, jer kao Jugoslavjanin nisam njemačkomu tako vješt, da bih se mogao pripušćati u široka razlaganja; a uz to častni predjašni govornici već su toliko temeljitih razlogah na sriedu donieli, da bi meni zaisto težko bilo što nova reći.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović Datoteka:Dinko Vitezić 1880 Theod. Mayerhofer.png|Dinko Vitezić </gallery> </div> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=mkopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkopecni2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.<br>''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=djsubotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=badzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=magbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=magbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Rade Bašić]], političar, revolucionar<ref name=rbasic1>Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.<br>''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=dzbijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=vbuljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=udanilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=pdapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=rdugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djdjakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Kosanović, Sava N.: Jugoslavija bila je osuđena na smrt. Smisao Moskovskog sporazuma. Zagreb 1984, str. 71.<br>''“Rekao bih rađe da smo mi Jugoslaveni i Balkan u orbiti Teherana - orbiti skladne, prijateljske zajedničke politike u zajednici sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom.”''</ref><ref name=skosanovic2>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=hkrizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=vkrstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=vkrstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=gjankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=gjankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Asim Lošić]], političar, revolucionar<ref name=alosic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 392.<br>''“Lošić Asim, penzioner, član Glavnog odbora SSRN BiH, rez. kapetan, r. 1911 u Maglaju, srez Doboj, Jugosloven.”''</ref> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=rmoric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=pperovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=mpijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Vladimir Popović Španac]], političar, diplomata, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Hamdija Pozderac]], političar, revolucionar<ref name=hpozderac1>Pozderac, Hamdija: U kontinuitetu revolucije. 2. izd. Sarajevo 1980, str. 52-53.<br>''“Svi smo u ovoj Jugoslaviji Jugosloveni i svi smo za ovu […].”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=spribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=gprincip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=gprincip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=gprincip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=arankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=iribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=promac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=fsupilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=zsarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=psoc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vvlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=nvlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=gzerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-vbabukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=aeinspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=jbleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jjelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=mbkljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=lmonti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=rrazlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=vzarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=vzarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Sava Kosanović (1950s).jpg|Sava Kosanović Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Vladimirp (cropped).JPG|Vladimir Popović Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </div> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=aleksandarjosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Žozef Lončar]], stručnjak za marketing<ref name=zlončar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lončar Žozef, predsednik Centra za marketing d.d. "Mark Plan", Pančevo. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zlončar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lončar M. Žozef, suosnivač i direktor Centra za marketing Mark- plan - Pančevo (r. 21. VI 1940, Seraing S/M, Belgija). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=ptutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=bvukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=bvukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=zšimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zšimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </div> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=hjusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=hjusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=nkacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=nkacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=dsimandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=jjstrossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=jjstrossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=jjstrossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </div> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=aalagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=rarmenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=rarmenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=mbenes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=mbenes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=mbenes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=sbobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=mbozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=mbozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=ddamjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=vgudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=bivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bivkov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.<br>''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=nkarabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=mkarakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkarakasevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=skarasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=dkorica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=dkorica2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.<br>''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=rkozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=imatosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=fmihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=pmijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nnikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=iosim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=iosim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=bpaunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=vpetkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=dusanpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.<br>''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=dzprekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=dzprekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=gradjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=gradjenovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.<br>''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=mseles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=zslavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=asostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=btanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=btanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=btanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=btanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=atirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=evild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=dvujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=dvujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=dvujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </div> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=skuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=dmilinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=dmilinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=dmilinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </div> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=mabramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=mabramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=saleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=dbasta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dbasta2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=vbiller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=ecehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ecehovin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.<br>''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=bdamjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=bdamjanovski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.<br>''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=edemnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=edemnievska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.<br>''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=edragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=edragulj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.<br>''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=ndzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ndzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=bgavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=nglid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=nglid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=dkacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=nkostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=pkrizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=aopresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=gpankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=vrakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=irendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=mrodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=evarga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=evarga-marodic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=vvelickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=vvelickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=svukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </div> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=vantic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=tbuzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=tbuzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=vloncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=knadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=apeharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate<ref name=vpfeifer1>Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.<br>''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=rprimorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=vradicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </div> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=abezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=sbiserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=sbiserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=acorovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=edabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=hhaas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=eille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=eille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=ikostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=ljkrnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=amurti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=amurti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=bpetranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=bschedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=mveseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </div> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] fq0tnma61xifhgw48dmhnle822pcb2r 42713069 42713058 2026-10-24T03:15:26Z Dwina744 178014 +izv. 42713069 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=rdinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=vmilunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=vmilunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=asegvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=msteric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=jsvoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </div> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=sfejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=rsurroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </div> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=vafric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=narneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=narneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=ibekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=mbenka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=mbihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=mbihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=pbjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=pbjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=jbjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=dbjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=dbjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=dbjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=kbulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=bcvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=bdovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=sdragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=sdragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=sdragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=sdragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=jdjuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=jdjuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=pejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=pejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=pejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=merceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=merceg2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=bfehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=dfelba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dfelba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=oglavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=sgrahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=shadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=zhubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=djanjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=djkadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=djkadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref><ref name=djkadijevic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.<br>''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=rkadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=skapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=skapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=mkaradzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkaradzic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven. ”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=mkljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=nkokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=nkokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nkokotovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dkosanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 217.<br>''“Kosanović V. Dejan, reditelj dokumentarnog filma, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 28. IX 1930, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=dleskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dleskovar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.<br>''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=llucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=nmajdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmajdak2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 253.<br>''“Majdak N. Nikola, filmski umetnik; redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 30. XI 1927, Valjevo). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=amandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref><ref name=amandic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 257.<br>''“Mandić D. Aleksandar, reditelj, scenarista; redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. X 1945, Beograd). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=mmaricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmaricic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 259.<br>''“Maričić A. Milenko, pozorišni i TV reditelj; redovni profesor na FDU u Beogradu (r. 15. IV 1928, Novi Vinodolski). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=gmatic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=mmaticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=imensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=imensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=imensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=imensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=imensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=imensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=imensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=imensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=omilicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kmladenovic1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kmladenovic2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kmladenovic3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kmladenovic4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], učiteljica glume, ranije glumica<ref name=dmrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dmrkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Mrkić V. Dragana, glumica, slobodni umetnik (r. 23. I. 1966, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=rmunitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rmunitic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=dmustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=dmustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=dmustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=gpaskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=gpaskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Haris Pašović]], reditelj<ref name=hpasovic1>[https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/569867/grad-teatar-je-danas-evropska-kulturna-cinjenica.html "'Grad teatar' je danas evropska kulturna činjenica"] [[Radio i televizija Crne Gore|Radio i Televizija Crne Gore]]. ''P.R.; 24.06.2024.''<br>''“Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=bpavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=bpavicevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bpavicevic3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=jpejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=kpejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=vpogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpogacic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.<br>''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=rpolic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=rpolic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=nprokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj<ref name=jristic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.<br>''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=jristic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ljristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ljristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olgasavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=esavin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=esavin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=žskrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=žskrigin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.<br>''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=asalja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=rserbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=rserbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=sstimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=fstukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=fstukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=fstukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Milutin Tatić]], glumac<ref name=mtatic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Tatić S. Milutin - Mića, glumac (r. 29. V 1923. Niš). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=jtinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=dtresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=rulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=rulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=mveselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=pvolk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aljoša Vučković]], glumac<ref name=avuckovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 623.<br>''“Vučković Aljoša, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. (od '74). [...] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Vuksan]], dizajner, univ. profesor<ref name=dvuksan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 635.<br>''“Vuksan Dušan, industrijski dizajner; docent na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=szaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szaninovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.<br>''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=szigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=szigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=mzmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Haris.jpg|Haris Pašović Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|Milutin Mića Tatić Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Aljoša_Vučković_2017_(cropped).jpg|Aljoša Vučković Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </div> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=ieterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=skragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=rsurla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=rsurla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=rsurla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </div> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=oalvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=iandric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=varsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=aaskerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=gbabic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=gbabic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=gbabic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=gbabic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=vbajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=zbajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zbajindjukanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.<br>''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=vbenkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=obihaljimerin1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=lblaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=mbodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=mbodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=mbogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=nbojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=dcicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=dcicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=mcurcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=mristic-iandric-odavico/><ref name=odavico1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=iergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=iergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=iergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=iergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=zfedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=ffilipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=ffilipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=hgeorgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hgeorgijevski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.<br>''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=vgoldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=vgoldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja<ref name=djarnevic-itrnski>Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.<br>''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''</ref><ref name=djarnevic1>Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=mkarahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=dkis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=bkoprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=bkoprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=mkrleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=mkrleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=jkundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=zkveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=jlevicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=mmaticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mmaticki2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 273.<br>''“Maticki S. Milenko, književnik i novinar, urednik podlistka Politike - Politika za decu (r. 4. VIII 1936, Margita, Plandište). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=pmatvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=pmatvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=pmatvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=pmatvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=imazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=imazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=amihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=mmilisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=mmilisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=mmilisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=pmuzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=vnazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=enezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=anikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Milan Nikolić]], književnik, prevoditelj<ref name=mnikolic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 379.<br>''“Nikolić Milan, književnik i književni prevodilac, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mnikolic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, 325.<br>''“Nikolić I. Milan, književnik i prevodilac; član Glavnog političkog saveta Novog komunističkog pokreta Jugoslavije (r. 18. XI 1935, Bagrdan, Svetozarevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=golujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=golujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=momerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=epapo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=spavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=spavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=mpervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mpervic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.<br>''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Petar II Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]], pjesnik, vladika, vladar<ref name=ppnjegos1>Лакић, Зоран: [https://canupub.me/Docs/2002/190-Din-Petr-Njeg-I/Dinastija%20Petrovic%CC%81%20Njegos%CC%8C%20-%20Tom%20I%20-%2010.%20Zoran%20Lakic%CC%81.pdf Српство и југословенство династије Петровића у Црној Гори], у: Дашић, Миомир (ур.): Династија Петровић Његош. Том I. Радови са међународног научног скупа, Подгорица, 29. октобар – 1. новембар 2001. Подгорица 2002, стр. 257.<br>''“Ја јесам Раде Томов са Његушах, јесам Црногорац и Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref><ref name=ppnjegos2>Лакић, Зоран: [https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/05/LAKIC-Zapisi-o-Marku-Vujacicu.pdf Записи о Марку Вујачићу у рату 1941-1945], у: Историјски записи, год. 71 бр. 1-2 (1998), стр. 138.<br>''“Ја сам Раде Томов са Његуша, јесам Црногорац, Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=jpukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=dradovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=vresintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=vresintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vresintucic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=isarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=bsejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=dtstankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=dtstankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=vstojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vstojiljkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 460.<br>''“Stojiljković M. Vlada, književnik i prevodilac, novinar Radio Beograda (r. 4. IX 1938, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=dsuvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=asenoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=asenoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=iscepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=zsubic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=gtartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dtodorovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.<br>''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=ltoman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=mtopalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=jtordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=jtordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=jtrdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=kvidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=vviskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=svraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=szubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=nzivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nzivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|Petar Petrović Njegoš Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </div> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=pbajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=pbajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=pbajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=pbajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=ljstanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=ljstanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </div> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=ljbozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=odulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=nilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=djuzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Marković]], internista, univ. profesor<ref name=nmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 305.<br>''“Marković Nenad, internista; naučni savetnik u Institutu za onkologiju, Sremska Kamenica; redovni profesor Medicinskog fakulteta, N. Sad. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267-268.<br>''“Marković S. Nenad, redovni profesor i šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu; naučni savetnik u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici; profesor na Medical College of Pennsylvania (r. 24. I 1938, Skoplje). Jugosloven, […].</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=smoricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.<br>''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Biljana Zeroska]], farmaceut, pjevačica<ref name=bzeroska1>[https://grand.rs/nikad-nije-kasno/biljana-zeroska-sa-bratom/ „Ispunili smo želju naše pokojne majke“ Biljana Zeroska otvorila dušu nakon emotivnog nastupa sa bratom] Grand Online. ''Marković, K./Dačić A.; 09.02.2024.''<br>''“Tako da se ja i dan danas osećam kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </div> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=eackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=eackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=halijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=šbajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Vartkes Baronijan]], kompozitor<ref name=vbaronijan1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=bebidol2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.<br>''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bbekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Halid Bešlić]], pevač<ref name=hbeslic1>[https://6yka.com/bih/prijatelji-i-saradnici-halida-beslica-vise-se-radovao-tudjoj-nije-se-znao-naljutiti/ Prijatelji i saradnici Halida Bešlića: Više se radovao tuđoj sreći, nije se znao naljutiti] Buka magazin. ''Slađan Tomić; 08.10.2025.''<br>''“Bio je i Jugosloven, pravi Balkanac, pravi i Bosanac i Srbijanac i Hrvat i Slovenac i Makedonac. To su rijetki ljudi.”''</ref><ref name=hbeslic2>[https://vreme.com/razno/drzavna-sahrana/ Državna sahrana] Vreme. ''Dragan Ilić; 16.10.2025.''<br>''“Halid je pregurao rat u Bosni, ali je zapravo ostao Jugosloven, popularan u svim delovima bivše SFRJ.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=sbeljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bbjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djdjogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=udojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=vfurduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vfurduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=mglisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=zhadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zhadzimanov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.<br>''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=bhreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bhreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=vjankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.<br>''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=ejevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=zkalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=rkambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rkambaskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.<br>''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hkhoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hkhoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hkhoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=lepabrena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=vlisinski1>Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.<br>''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=alokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref><ref name=alokner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=dzloncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=dzloncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267.<br>''“Marković M. Milivoje, muzičar - dirigent i kompozitor; novinar (r. 20. III 1939, Zagreb). Jugosloven - Srbin.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mmladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=rmulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=rmulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=rnemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=ipecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=vpericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.<br>''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic3>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=spolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Ljupčo Samardžiski]], kontrabasista, slikar<ref name=ljsamardziski1>[https://www.nin.rs/2000-08/10/13970.html Mi smo, ipak, Vukovi potomci] [[NIN]]. ''R. S.; 10.08.2000.''<br>''“On, Makedonac po rođenju, najduže Beograđanin, Jugosloven, a od svega najviše, kako kaže, umetnik.”''</ref><ref name=ljsamardziski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 417.<br>''“Samardžiski P. Ljupčo, kontrabasista, kompozitor; član Simfonijskog orkestra RTB (r. 4. Х 1947, Skoplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=ssuljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=isvager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=isvager2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.<br>''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=steodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=dtopic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=dtopic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=dtopic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=bvunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=tzdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Halid bešlić.jpg|Halid Bešlić Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </div> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=zahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=vbabukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-vbabukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=jbakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=džbelkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=džbelkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=dblazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=sborojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=sborojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=fbradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=bbuden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=ocaf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=ocaf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Jovan Cvijić]], geograf<ref name=jcvijic1>Цвијић, Ј.: [https://pretraziva.rs/show/nova-evropa--1920-12-23.pdf Значај цивилизације за међународна питања], у: Нова Европа, књ. 1 бр. 13 (1920), стр. 473.<br>''“Више пута изгледало је да Лондонски Уговор не би смео бити ни донесен да смо ми, Југословени, високо културни народ, или да смо имали прошлост од високе цивилизације којом бисмо били утицали на развитак човечанства; конкретније говорећи, да смо Грци, славне јелинске цивилизације, или Италијани, који су имали периоду Ренесанса, онда се из респекта према општој људској свести не би, вероватно, смела над нама извршити онаква ампутација каква је извршена Лондонским Уговором.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=icolovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=vcorovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=adjilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=ddjokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=vdvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=efekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=efekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=mgarasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=agrubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=khedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=khedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=fherbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=fherbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=jibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=filesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=iivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=ajanezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=bjezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=djjovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka<ref name=njovanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 204-205.<br>''“Jovanović Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=njovanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.<br>''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=dkakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=akisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=iklajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=iklajn2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.<br>''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=mkorac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=akotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=akotevska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.<br>''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=bkovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=fkovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=mkraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=iksakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=iksakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=sljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=imacun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=vmadjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=mmajar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=fmesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=fmesinger2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.<br>''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=nmilasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nmilasin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.<br>''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=vmilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=pmiljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pmiljanic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 302.<br>''“Miljanić N. Petar, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu; redovni član i sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU (r. 1927, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Jovan Nahman]], univ. profesor<ref name=jnahman1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 369.<br>''“Nahman Jovan, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Bg. (za pr. Elektrane i razvodna postrojenja i Opšta energetika); šef Katedre za elektroenergetske sisteme; preds. Komisije za naučni rad. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=jnahman2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Nahman M. Jovan, redovni profesor i šef Katedre za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 20. VIII 1936, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=inavratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=vnovak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Ljubisav Novaković]], univerzitetski profesor<ref name=ljnovakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 384-385.<br>''“Novaković Ljubisav, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Kragujevac (za pr. Kvantna teorijska fizika i Izabrana poglavlja moderne fizike). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=popavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=popavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=mpanic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=mpanic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Paunović]], univ. profesor<ref name=djpaunovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Paunović S. Đorđe, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 21. VII 1938, Beograd). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jasna Pavešić-Popović]], univerzitetski profesor<ref name=jpavesicpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 402.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Zemun (penz.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=jpavesicpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu (r. 4. VI 1930, Zemun). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=zpavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=skpavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Aleksandar Perić]], univerzitetski profesor<ref name=aperic>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Perić Aleksandar, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka, Bg. (za pr. Engleski jezik i Nemački jezik); član redakcijskih kolegijuma časopisa "Prevodilac", "Živi jezici" i "Glossa". […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=aperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić Đ. Aleksandar, redovni profesor i šef katedre na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu (r. 13. VIII 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić N. Miljenko, vanredni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu (r. 16. I 1949, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=npopov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=npopov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.<br>''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=tpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.<br>''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=dpuhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dpuhalo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.<br>''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=fracki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=fracki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=fracki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=iradetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=bradman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=ljrajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=ljrajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljrajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=sribnikar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.<br>''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=nrot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nrot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.<br>''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=obradsavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=ljsimakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=ljsimakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.<br>''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=sskaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=sskaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=ssoja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=jtadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=ntesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=rtomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rtomovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.<br>''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''</ref> * [[Ana Tot]], ekonomista<ref name=atot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 587-588.<br>''“Tot Ana, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Subotica (za pr. Istorija ekonomske misli). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=atot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.<br>''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=ljtrgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ljtrgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=mtrtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mtrtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=vurosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref><ref name=vurosevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.<br>''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=ivejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ivejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vvernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=rvucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=rvucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=ezelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ezelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Јован_Цвијић,_географ_(1865-1927).jpg|Jovan Cvijić Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </div> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=mbjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=obozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=nburzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=acaksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=djdragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Veljko Đurović]], novinar<ref name=vdjurovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Đurović Veljko, novinar; snimatelj-dopisnik britanske TV "Worldwide Television News" (WTN). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vdjurovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 123.<br>''“Đurović V. Veljko, filmski snimatelj i urednik časopisa YU - video, slobodni filmski radnik (r. 18. IV 1953). Jugosloven.”''</ref> * [[Nadežda Gaće]], novinarka<ref name=ngace1>[https://vreme.com/vreme/nadezda-gace-1950-2025/ Nadežda Gaće (1950–2025)] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Željko Bodrožić; 26.03.2025.''<br>''“Vulkan, stena, žena zmaj, rođena predvodnica, sjajna novinarka i urednica, velika i nepokolebljiva Jugoslovenka... Tim se rečima, između ostalih, proteklih dana prijatelji i kolege opraštaju od Nadežde Gaće, osnivačice i urednice nedeljnika “Novi magazin” i nekadašnje predsednice Nunsa.”</ref><ref name=ngace2>[https://novimagazin.rs/novi-horizont/im-memoriam-nadezda-gace-bila-je-iskrena-levicarka-i-jugoslovenka/ Im memoriam Nadežda Gaće: Bila je iskrena levičarka i Jugoslovenka] Novi magazin. ''Anja Ilić; 05.04.2025.''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=jgrizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=jgrizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=dgruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=dgruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=dgruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=zhuber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=vivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=jkirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=fkocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=mkonjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=akos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=bkrivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=slukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=slukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=plukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=plukovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.<br>''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=rmatulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mmihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=zmilic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Mrđen]], novinar<ref name=imrdjen1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364-365.<br>''“Mrđen Ivan, novinar; direktor Novinskog preduzeća "Vreme". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=imrdjen2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.<br>''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=amujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=irizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=tpancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=tpancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac<ref name=rradovanovic1>[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''<br>''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje, bez obzira na cijenu.”''</ref><ref name=rradovanovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 466.<br>''“Radovanović Rade, novinar i dramski pisac; slobodni novinar; član Izvršnog odbora Ujedinjenih gramskih sindikata "Nezavisnost" (od '92). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rradovanovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 395.<br>''“Radovanović D. Rade, novinar i dramski pisac; član Izvršnog odbora UJDI-a (r. 6. XI 1950, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=mroganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mroganovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.<br>''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=dzsabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzsabljakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.<br>''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=tskrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=kslanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=jsofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=gspasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref><ref name=gspasovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.<br>''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anto Staničić]], novinar, književnik<ref name=astanicic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 440.<br>''“Staničić Đ. Anto, novinar i književnik (r. 18. XII 1909, Tivat). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Stefanović (novinar)|Ivan Stefanović]], novinar<ref name=istefanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 527.<br>''“Stefanović Ivan, novinar i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=istefanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 448.<br>''“Stefanović I. Ivan, novinar, prevodilac; šef Biroa dopisništva The Associated Press u Beogradu (r. 3. VII 1932, Pančevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=gsusa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=gsusa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.<br>''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=hstajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hstajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Timofejev]], novinar<ref name=atimofejev1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.<br>''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju "B-92"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=ztrnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref><ref name=ztrnavcevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=pturner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=bvarga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vvakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Nadežda Gaće in 2010 (cropped).jpg|Nadežda Gaće Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </div> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=vdjurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dinko Vitezić]], pravnik, političar<ref name=dvitezic1>Vitezić, Dinko: Govor, kojim g. Dinko Dr. Vitezić navadja u carev. vieću razloge, poradi kojih je glasovao proti zakonu o državnom zajmu, u: Naša Sloga, god. V. br. 1. (1874), str. 2.<br>''“U kratko ću, jer kao Jugoslavjanin nisam njemačkomu tako vješt, da bih se mogao pripušćati u široka razlaganja; a uz to častni predjašni govornici već su toliko temeljitih razlogah na sriedu donieli, da bi meni zaisto težko bilo što nova reći.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović Datoteka:Dinko Vitezić 1880 Theod. Mayerhofer.png|Dinko Vitezić </gallery> </div> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=mkopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkopecni2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.<br>''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=djsubotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=badzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=magbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=magbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Rade Bašić]], političar, revolucionar<ref name=rbasic1>Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.<br>''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=dzbijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=vbuljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=udanilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=pdapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=rdugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djdjakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Kosanović, Sava N.: Jugoslavija bila je osuđena na smrt. Smisao Moskovskog sporazuma. Zagreb 1984, str. 71.<br>''“Rekao bih rađe da smo mi Jugoslaveni i Balkan u orbiti Teherana - orbiti skladne, prijateljske zajedničke politike u zajednici sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom.”''</ref><ref name=skosanovic2>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=hkrizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=vkrstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=vkrstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=gjankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=gjankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Asim Lošić]], političar, revolucionar<ref name=alosic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 392.<br>''“Lošić Asim, penzioner, član Glavnog odbora SSRN BiH, rez. kapetan, r. 1911 u Maglaju, srez Doboj, Jugosloven.”''</ref> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=rmoric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=pperovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=mpijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Vladimir Popović Španac]], političar, diplomata, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Hamdija Pozderac]], političar, revolucionar<ref name=hpozderac1>Pozderac, Hamdija: U kontinuitetu revolucije. 2. izd. Sarajevo 1980, str. 52-53.<br>''“Svi smo u ovoj Jugoslaviji Jugosloveni i svi smo za ovu […].”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=spribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=gprincip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=gprincip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=gprincip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=arankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=iribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=promac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=fsupilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=zsarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=psoc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vvlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=nvlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=gzerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-vbabukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=aeinspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=jbleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jjelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=mbkljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=lmonti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=rrazlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=vzarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=vzarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Sava Kosanović (1950s).jpg|Sava Kosanović Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Vladimirp (cropped).JPG|Vladimir Popović Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </div> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=aleksandarjosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Žozef Lončar]], stručnjak za marketing<ref name=zlončar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lončar Žozef, predsednik Centra za marketing d.d. "Mark Plan", Pančevo. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zlončar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lončar M. Žozef, suosnivač i direktor Centra za marketing Mark- plan - Pančevo (r. 21. VI 1940, Seraing S/M, Belgija). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=ptutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=bvukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=bvukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=zšimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zšimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </div> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=hjusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=hjusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=nkacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=nkacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=dsimandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=jjstrossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=jjstrossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=jjstrossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </div> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=aalagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=rarmenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=rarmenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=mbenes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=mbenes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=mbenes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=sbobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=mbozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=mbozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=ddamjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=vgudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=bivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bivkov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.<br>''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=nkarabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=mkarakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkarakasevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=skarasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=dkorica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=dkorica2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.<br>''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=rkozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=imatosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=fmihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=pmijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nnikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=iosim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=iosim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=bpaunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=vpetkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=dusanpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.<br>''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=dzprekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=dzprekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=gradjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=gradjenovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.<br>''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=mseles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=zslavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=asostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=btanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=btanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=btanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=btanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=atirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=evild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=dvujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=dvujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=dvujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </div> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=skuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=dmilinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=dmilinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=dmilinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </div> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=mabramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=mabramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=saleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=dbasta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dbasta2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=vbiller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=ecehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ecehovin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.<br>''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=bdamjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=bdamjanovski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.<br>''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=edemnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=edemnievska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.<br>''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=edragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=edragulj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.<br>''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=ndzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ndzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=bgavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=nglid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=nglid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=dkacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=nkostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=pkrizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=aopresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=gpankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=vrakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=irendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=mrodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=evarga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=evarga-marodic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=vvelickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=vvelickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=svukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </div> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=vantic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=tbuzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=tbuzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=vloncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=knadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=apeharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate<ref name=vpfeifer1>Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.<br>''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=rprimorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=vradicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </div> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=abezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=sbiserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=sbiserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=acorovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=edabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=hhaas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=eille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=eille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=ikostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=ljkrnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=amurti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=amurti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=bpetranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=bschedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=mveseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </div> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] 9wbqp4cg158tyoh7dsr69jsf3htmugi Razgovor o šablonu:Karbon podnožje 11 4686861 42713111 41832528 2026-10-24T11:19:56Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor o šablonu:Carboniferous Footer]] na [[Razgovor o šablonu:Karbon podnožje]] 41832528 wikitext text/x-wiki == Moskovij == [[Moskovij]] vodi na kemijski element. -- – [[Korisnik:Argo Navis|Argo Navis]] ([[Razgovor s korisnikom:Argo Navis|razgovor]]) 10:44, 16 februar 2024 (CET) 9en7p3blhhmuj8sy8dtr3dswdlpls53 Petank 0 4689666 42713048 42585754 2026-10-24T02:31:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713048 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pétanque being played indoor in Rotterdam..jpg|300px|Petank igra u zatvorenom na okupljanju IBA-e u Roterdamu, Holandija|alt=|thumb]] '''Petank''' je sport koji spada u kategoriju [[Boćanje|kuglaškog]] sporta, zajedno sa [[Raffa (boules)|rafom]], [[boćanje]]m, [[Bocce volo|kionskim kuglanjem]], [[Bowls|boćanjem na travi]] i [[Crown green bowls|krunskim zelenim kuglanjem]].<ref>{{Cite web|url=http://www.webster.uk.net/Sports-Activities/Garndiffaith-Bowls-Club/HistoryofBowls.aspx|title=History of Bowls - Webster - Torfaen's Online Community|access-date=2020-01-15|archive-date=2020-01-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20200115180410/http://www.webster.uk.net/Sports-Activities/Garndiffaith-Bowls-Club/HistoryofBowls.aspx|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book|last1=Tomlinson|first1=Alan|title=A dictionary of sports studies|url=https://archive.org/details/dictionaryofspor0000toml|date=2010|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=9780199213818|page=[https://archive.org/details/dictionaryofspor0000toml/page/133 133]|edition=1st}}<!--|accessdate=12 September 2014--></ref><ref>{{cite book|last1=Mills|first1=Chris|title=Winning bowls : an introduction to crown green bowls|date=1983|publisher=Foulsham|location=London|isbn=9780572012199}}</ref> U svim ovim sportovima igrači ili timovi bacaju svoje boće/kugle prema ciljanoj kugli.<ref>{{cite web |url= https://thisispetanque.com/what-is-petanque.html |title = What is Pétanque? A sport of skill, precision & strategy }}</ref> U petanku je cilj da se postignu bodovi tako što su kugle bačene bliže ciljnoj kugli od protivnika nakon što su sve kugle bačeni. To se postiže bacanjem ili kotrljanjem kugli što bliže maloj ciljnoj kugli, zvanično zvanoj ''džek'',<ref>{{Cite web|last=|first=|date=1 January 2017|title=Official rules for the sport of pétanque|url=http://www.fipjp.org/images/pdf/2017/Reglement-ENG2017.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923024924/https://www.fipjp.org/images/pdf/2017/Reglement-ENG2017.pdf|archive-date=23. 09. 2020|access-date=|website=Fédération Internationale de Pétanque & Jeu Provençal}}</ref> ali kolokvijalno poznatoj kao ''kušune'',<ref>The jack, or cochonnet, is also sometimes called a ''bouchon'' (literally "little ball", from the [[Occitan]] ''bochon'') or ''le petit'' ("the small one").</ref> ili odbacivanjem protivnikovih kugli od cilja, dok se stoji unutar kruga sa obe noge na zemlji. Petank se obično i najbolje je igra na tvrdoj podlozi ili šljunku. Može se igrati na javnim površinama u parkovima ili u namenskim objektima zvanim ''bulodromi''. [[Datoteka:Dscn0054-boules-in-action 600x800.jpg|thumb|300px|right|Igrači petanka na plaži u [[Nice|Nici]]]] Trenutni oblik igre nastao je 1907. ili 1910. godine u [[La Ciotat|La Sjoti]], u [[Provence|Provansi]], u Francuskoj. Francuski naziv -{''pétanque''}- (pozajmljen u engleskom jeziku, sa akutnim naglaskom ili bez njega) potiče od reči -{''petanca''}- u [[Provençal dialect|provansalskom dijalektu]] [[Oksitanski jezik|oksitanskog]] jezika,<ref>{{cite book |last1=Holtus |first1=Günther |last2=Metzeltin |first2=Michael |last3=Schmitt |first3=Christian |title=Lexikon der Romanistischen Linguistik (LRL) |date=1991 |publisher=De Gruyter / Max Niemeyer Verlag |location=Berlin, New York |chapter=Band V/2 Okzitanisch, Katalanisch}}</ref><ref>{{cite web |title=Langues régionales |url=https://www.culture.gouv.fr/Thematiques/Langue-francaise-et-langues-de-France/Agir-pour-les-langues/Promouvoir-les-langues-de-France/Langues-regionales |website=Ministère de la culture (France) |access-date=13 February 2023}}</ref><ref>{{cite book |last=Dalby |first=Andrew |author-link=Andrew Dalby |title=Dictionary of Languages |chapter-url=http://www.bloomsbury.com/ |access-date=8 November 2006 |edition=1st |year=1998 |publisher=Bloomsbury Publishing plc |isbn=0-7475-3117-X |page=468 |chapter=Occitan }}</ref> što potiče od izraza -{''pès tancats''}-, što znači „fiksirane noge“ ili „ukopane noge“ (na terenu). == Historija == === Izum igre === Igre sa kuglama imaju [[Boćanje|vrlo dugu istoriju]], koja datira kroz [[srednji vek]] do antičkog Rima, i pre toga do antičke Grčke i Egipta. U Francuskoj je u drugoj polovini 19. veka oblik boćanja poznat kao [[Jeu Provençal|provansalska igra]] (ili ''lionska lopta'') bio izuzetno popularan. U ovom obliku igre igrači su kotrljali kugle ili trčali tri koraka pre nego što bi bacili kuglu. Petank se prvobitno razvio kao izdanak ili varijanta provansalske igre 1910. godine, u onome što se danas naziva ''Žil Lenorova kuglana'' u gradu [[La Sjota]] u blizini [[Marselj]]a. Bivši provansalski igrač po imenu Žil Lenor bio je toliko jako pogođen reumatizmom da više nije mogao da trči pre nego što bi bacio kuglu. Zapravo, on jedva je mogao da stoji. Njegov dobar prijatelj po imenu Ernest Pitiot bio je vlasnik lokalnog kafića. Da bi udovoljio svom prijatelju Lenoru, Pitiot je razvio varijantni oblik igre u kome je dužina terena smanjena na oko polovine, a igrač je, umesto da trči da bi bacio loptu stajao, nepokretan, u krugu. Oni su to nazvali igrom ''zatvorenih stopala'', „stopala ukopana“ (na zemlji), što je ime koje je na kraju evoluiralo u današnje ime igre, ''petank''.<ref>{{cite journal |first=Charles |last=Giol |title=La pétanque |work=Historia |date=November 2011}}</ref> Prvi turnir u petanku organizovao je Ernest Pitiot, zajedno sa svojim bratom Žozefom Pitiotom, 1910. godine u La Sjoti. Nakon toga igra se brzo proširila i ubrzo postala najpopularniji oblik boćanja u Francuskoj. Pre sredine 1800-ih, za evropske boćarske igre koristile su se čvrste drvene kuglice, obično napravljene od korena [[Šimširi (rod)|šimšira]], vrlo tvrdog drveta. Tokom kasnih 1800-ih uvedeni su jeftini masovno proizvedeni ekseri, a drvene kugle su postepeno počele da bivaju prekrivene ekserima, proizvodeći -{''boules cloutées''}- („zakovane kugle“). Nakon Prvog svetskog rata tehnologija izrade topovskog zrna prilagođena je tako da omogućena proizvodnju šupljih, potpuno metalnih kugli. Prvu potpuno metalnu kuglu, -{''la Boule Intégrale''}-, predstavio je polovinom 1920-ih Pol Kurtje. ''Intégrale'' je livena u jednom komadu od legure bronze i aluminijuma. Ubrzo nakon toga Žan Blan je izumeo postupak proizvodnje čeličnih kugli utiskivanjem dve čelične ploče u hemisfere, a zatim zavarivanjem dve hemisfere da bi se stvorila kugla. Ovim tehnološkim napretkom, šuplje metalne kuglice su brzo postale norma. === Globalno širenje igre === Nakon razvoja potpuno metalnih kugli, petank se brzo proširila iz [[Provansa|Provanse]] na ostatak Francuske, zatim u ostatak Evrope, a potom u frankofonske kolonije i zemlje širom sveta. Danas mnoge zemlje imaju svoja nacionalna upravljačka tela. [[Datoteka:Pétanque players in Cannes (France) 2003.jpg|thumb|400px|right|Igrači petanka u [[Kan]]u]] U Francuskoj, -{''Fédération Française de Pétanque et Jeu Provençal''}-<ref>[https://web.archive.org/web/20180306223901/http://ffpjp.net/ FFPJP]</ref> ima više od 300.000 licenciranih članova. Isto tako postoje jake nacionalne federacije u Nemačkoj,<ref>[http://www.petanque-dpv.de/ Germany]</ref> Španiji<ref>[http://www.fepetanca.com/ Spain]</ref> i Engleskoj.<ref>and [http://www.englishpetanque.org.uk/ England]</ref> Petank se aktivno igra u mnogim zemljama sa istorijom [[Francusko kolonijalno carstvo|francuskog kolonijalnog]] uticaja, posebno u [[Southeast Asia|jugoistočnoj Aziji]], uključujući [[Laos]], [[Tajland]], [[Vijetnam]], [[Kambodža|Kambodžu]] i [[Pudušeri]] u Indiji, kao i neke delove Afrike. Danas neki od najjačih igrača na svetu dolaze sa [[Madagaskar]]a<ref>{{Cite web |url=http://www.kanetystar.com/ |title=Madagascar |access-date=20. 11. 2020 |archive-date=03. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201203024850/https://kanetystar.com/ |url-status=dead }}</ref> i [[Tajland]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.pongpansport.com/index.php%3Fmo%3D59%26id%3D962324&usg=ALkJrhiOtnRRHigbCgbcyCzWZSqsht8TDQ |title=Thailand |access-date=2024-05-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241121185113/http://www.pongpansport.com/index.php%3Fmo%3D59%26id%3D962324%26usg%3DALkJrhiOtnRRHigbCgbcyCzWZSqsht8TDQ |archive-date=2024-11-21 |url-status=dead}}</ref> Petank je predstavljen na [[2015 All-Africa Games|Sveafričkim igrama 2015]], kojima je domaćin bila [[Republika Kongo]], bivša francuska kolonija.<ref>{{cite web|last1=Okamba|first1=Louis|last2=Imray|first2=Gerald|title=All Africa Games return to roots in Republic of Congo|url=http://www.timesunion.com/sports/article/All-Africa-Games-return-to-roots-in-Republic-of-6486997.php|website=Times Union|publisher=Associated Press|accessdate=6 September 2015}}</ref> Petank se ne igra širom Amerike. Postoji kanadska federacija za petanka sa sedištem u [[Kvebek]]u.<ref>{{Cite web |title=Canadian petanque federation |url=http://www.petanquecanada.com/ |access-date=2024-05-30 |archive-date=2020-11-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201124123352/https://www.petanquecanada.com/ }}</ref> U Sjedinjenim Državama, Federacija petanka USA (FPUSA)<ref>{{Cite web |title=FPUSA |url=http://www.fpusa.org/ |access-date=2024-05-30 |archive-date=2024-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240621134109/https://fpusa.org/ }}</ref> izveštava da je oko 30.000 igara odigrano širom zemlje. Prema podacima od 1. decembra 2015, FPUSA je brojala 2141 članova u SAD-u, u 52 pridružena kluba.<ref>FPUSA 2015/16. Annual Publication of the Federation of Petanque, USA</ref> Na međunarodnom nivou, [[Sports governing body|upravljačko telo]] petanka je ''Međunarodna federacija petanka i provansalske igre'' ({{jez-fra-lat|Fédération Internationale de Pétanque et Jeu Provençal, FIPJP}}).<ref>{{Cite web |url=http://www.fipjp.com/ |title=FIPJP |access-date=20. 11. 2020 |archive-date=24. 01. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100124205014/http://www.fipjp.com/ |url-status= }}</ref> Ona je osnovana je 1958. godine u [[Marselj]]u i broji oko 600.000 članova u 52 zemlje, prema podacima iz 2002. godine. ==== U popularnoj kulturi ==== Igra se pojavila u francuskom kriminalističkom filmu -{''[[Le deuxième souffle (1966 film)|Le deuxieme souffle]]''}- 1966. Petanku se takođe pojavio u sezoni 4, epizoda 20 (Petank) američkog sitkoma -{''[[The Cosby Show]]''}- 1988. U filmskoj adaptaciji misterije [[Agata Kristi|Agate Kristi]] [[Zlo pod Suncem]], osumnjičeni koga glumi [[Džejms Mejson]] je ispitivan o njegovom alibiju dok je igrao petank. U četvrtoj epizodi -{''[[The Amazing Race 30]]''}- prikazano je takmičenje u petanku na [[Place des Lices (Saint-Tropez)|Place des Lices]] u [[Sen Trope]]u.<ref>{{cite web|url=https://ew.com/recap/the-amazing-race-season-30-episode-4/|title=The Amazing Race recap: 'Gotta Put Your Sole Into It'|work=[[Entertainment Weekly]]|last=Walker|first=Jodi|date=January 24, 2018|accessdate=June 8, 2020}}</ref> === Državna i međunarodna takmičenja === Postoji niz važnih svetskih šampionatskih turnira. [[Pétanque World Championships|FIPJP svetsko prvenstvo]] se održava se svake dve godine. Muško prvenstvo se održava parnih godina, dok se žensko i omladinsko prvenstvo održavaju neparnih godina.<ref>[http://www.fipjp.com/en/world-championships ''Les Championnats du Monde de Pétanque ''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121215041507/http://www.fipjp.com/en/world-championships |date=2012-12-15 }} at the FIPJP web site.</ref> Verovatno najpoznatije međunarodno prvenstvo je ''[[Mondial la Marseillaise à Pétanque|Globalni marseljski petank]]'', koje se svake godine održava u [[Marselj]]u u Francuskoj, sa više od 10.000 učesnika i više od 150.000 gledalaca.<ref>{{Cite web |url=http://www.flyprovence.com/en/Mondial_La_Marseillaise_a_Petanque_-agenda-sports-215-13.html |title=Archived copy |access-date=2013-03-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140323224900/http://www.flyprovence.com/en/Mondial_La_Marseillaise_a_Petanque_-agenda-sports-215-13.html |archive-date=2014-03-23 |url-status=dead }}</ref> Najveći godišnji turnir u Sjedinjenim Državama je Petank open Amelija ostrva<ref>{{Cite web |url=http://ameliaisland.com/petanque |title=Petanque Amelia Island Open |access-date=20. 11. 2020 |archive-date=26. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201126161209/https://www.ameliaisland.com/petanque |url-status=dead }}</ref> (nekada Američki open u petanku), koji se svake godine održava u novembru na ostrvu [[Amelia Island, Florida|Amelija]] na [[Florida|Floridi]]. La britiš open<ref>{{Cite web |url=http://labritishopenpetanque.uk/ |title=La British Open |access-date=20. 11. 2020 |archive-date=07. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201207051322/https://labritishopenpetanque.uk/ |url-status= }}</ref> je veliki turnir u Petanku koji se održava na severu Engleske, u [[United Kingdom|Velikoj Britaniji]]. Do sada je ovo prvenstvo privlačilo igrače iz cele Velike Britanije i Evrope. Petank trenutno nije [[Olympic Games|olimpijski sport]], iako [[Confédération Mondiale des Sports de Boules|Svetska konfederacija kuglaškog sporta]] - koju je 1985. godine stvorilo nekoliko međunarodnih kuglaških organizacija posebno u tu svrhu - od 1985. godine lobira u Olimpijskom komitetu kako bi se petank uvrstio u letnje olimpijske igre.<ref>[http://www.fipjp.com/en/modern_history History of the FIPJP] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120810000056/http://www.fipjp.com/en/modern_history |date=2012-08-10 }} at the FIPJP web site.</ref> == Igranje igre == === Oprema === Petank igraju dva tima, pri čemu se svaki tim sastoji od jednog, dva ili tri igrača. U pojedinačnim i dubl igrama svaki igrač igra sa tri metalne kugle. U trojkama svaki igrač koristi samo dve. Prostor na kojem se igra petank naziva se teren. Igra se može igrati na otvorenom prostoru poput javnog parka, gde granice terena nisu označene, ili formalnije na „obeleženom terenu“ gde su označene granice terena (tradicionalno, koncem čvrsto zategnutim između eksera zabijenih u teren). [[Datoteka:Petanque - throwing from the circle.jpg|thumb|Igrač petankea koji baca iz prefabrikovanog kruga]] U petanku igrači bacaju stojeći u krugu. Tradicionalno, krug je jednostavno zagreban u tlu. Počev od 2005. godine, uvedeni su crveni plastični „prefabrikovani“ krugovi koji se sada široko koriste u formalnim igrama. Krug nacrtan na zemlji mora biti prečnika 35–50&nbsp;cm (14-20 inča), dok plastični krug mora imati unutrašnji prečnik 50&nbsp;cm (20 inča). === Ciljevi === Igra se sastoji od nekoliko ''menova''. Francuska reč -{''mène''}- obično se na prevodi kao „kraj“ ili „krug“. Krug se sastoji od izbacivanja kušune (male drvene ciljne kuglice), a zatim dva tima bacaju svoje kugle. Nakon što su oba tima bacila sve svoje kugle, tim sa kuglom najbližim kušuneu osvaja kraj. Pobednički tim postiže po jedan poen za svaku svoju kuglu, koja je bliža od najbliže kugle protivničkog tima. To znači da bi pobednički tim u teoriji mogao da postigne čak šest bodova na kraju, iako je rezultat od jedan ili dva poena tipičniji. Kako igra napreduje, svaki tim akumulira bodove sve dok jedan od timova ne dostigne 13, pobednički broj bodova. === Redosled igre === Igra započinje bacanjem novčića kako bi se utvrdilo koji tim igra prvi. Tim koji pobedi u bacanju započinje igru postavljanjem kruga, zatim stajanjem u krug i bacanjem kušunea na udaljenost od 6–10 m (20–33&nbsp;ft). Igrač iz ekipe koja je bacila kušune baca prvu kuglu. Tada igrač protivničke ekipe baca kuglu. Od tog trenutka za tim sa loptom koja je najbliža kušuneu kaže se da „ima poen“. Ekipa koja nema bod baca sledeću loptu. Taj tim nastavlja da baca kugle dok ili ne osvoji bod ili ne ostane bez kugli. Ako su u bilo kom trenutku najbliže kugle iz svakog tima jednako udaljene od kušunea, onda tim koji je bacio poslednju kuglu ponovo baca. Ako su kugle i dalje jednako udaljene, timovi igraju naizmenično dok se veza ne prekine. Ako su kugle i dalje jednako udaljene na kraju kruga, tada nijedan tim ne postiže nijedan poen. Tim koji je pobedio u krugu započinje sledeći krug. Igrač iz pobedničkog tima postavlja (ili crta) krug oko kušunea. Zatim igrač podiže kušune, staje u krug i baca kušune da započne sledeći kraj. == Galerija == <gallery widths="250px" heights="180px"> Datoteka:Pétanque a Aigues-Mortes-France.JPG|Igranje petanka u kasnim popodnevnim satima u [[Aigues-Mortes|Eg-Mortu]] Datoteka:Toulon Playing Boules.jpg|Ljudi koji igraju petank pored tvrđave St. Luj u [[Tulon]]u. Datoteka:Pétanque Championnats du monde à Grenoble (308551840).jpg|Svetsko prvenstvo u Petanku 2006. u [[Grenoble|Grenoblu]], Francuska Datoteka:Petanque batignolles.jpg|Akcija na polju Petanka u [[Batignolles|Batgnolsu]]. Datoteka:Petanque in brighton.JPG|Igrači Petank kluba Brajton & Houv na terenu statue mira, [[Brajton i Houv]], [[UK]] </gallery> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == {{commons-lat|Pétanque}} * -{[http://fipjp.org/index.php/en/ FIPJP - Fédération Internationale de Pétanque et Jeu Provençal] is the international governing body for pétanque. Its web site contains a variety of useful information, including the official international rules of pétanque and a list of its national members.}- * -{[http://www.cep-petanque.com/ CEP - Confédération Européenne de Pétanque (CEP)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150801104857/http://cep-petanque.com/ |date=2015-08-01 }} is the European Governing body for Pétanque.}- * -{[http://www.ffpjp.info FFPJP - Fédération Francais de Pétanque et Jeu Provençal] is the governing body for Pétanque in France, and the most important national member of FIPJP.}- * -{[https://www.petanque-england.uk/ Pétanque England], the governing body for Pétanque in England and member of the FIPJP.}- * -{[http://www.usapetanque.org FPUSA - Federation of Petanque U.S.A.] is the governing body for Pétanque in the United States and member of FIPJP.}- {{L|Timski sportovi}} {{Authority control-lat}} {{DEFAULTSORT:Petank}} [[Kategorija:Kuglanje]] [[Kategorija:Ekipni sportovi]] [[Kategorija:Sport u Francuskoj]] 23qzyre2vke5bjwfbu8mxqy28kkwkvp Plinara Hasanpaşa 0 4693566 42713081 42613946 2026-10-24T06:40:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713081 wikitext text/x-wiki '''Hasanpašina plinara''' ({{lang-tr|Hasanpaşa Gazhanesi}}, također poznata kao ''Kadıköy Gazhanesi'' ili ''Kurbağalıdere Gazhanesi''), danas poznata kao '''Plinara muzej''' (''Müze Gazhane''), bila je [[plinara]] za proizvodnju [[ugljenog plina]] u [[Istanbul]]u, Turska. Izgrađena 1892. godine, preuređena je u umjetnički, kulturni centar i tehnološki muzej 2021. godine. [[File:Müze Gazhane (7).jpg|thumb|Industrijska koksna peć plinare Hasanpaşa (2021.).]] == Historija == Hasanpašin plinara, danas Plinara muzej ({{lang-tr|Müze Gazhane}}) nalazi se u ulici Kurbağalıdere 125 u četvrti Hasanpaşa u okrugu [[Kadıköy]] u Istanbulu, Turska.<ref name="mg2"/> Izgrađen je 1892. godine za vrijeme [[Osmanskog Carstva]] kako bi zadovoljio potrebe za [[ugljenim plinom]] i električnom energijom u [[Anatolija|Anatolskom]] dijelu Istanbula.<ref name="a1"/><ref name="m1"/> U to je vrijeme bila jedna od četiri plinare u Istanbulu, ostale su bile u Dolmabahçeu, [[Yedikule Gasworks|Yedikule]] i [[Kuzguncuk Gasworks|Kuzguncuk]]. Osvjetljenje istanbulske anatolske strane provodi se od 1860-ih plinom iz plinarne Kuzguncuk. Kako je to postalo nedostatno, planirana je izgradnja nove plinare. Dana 28. srpnja 1891., 50-godišnja [[koncesija|koncesija (ugovor)]] dodijeljena je osmanskom udruženom poduzeću "Rasvjeta na plin i struju" za opsluživanje okruga [[Kadıköy]], [[Üsküdar]] i Anatolijska strana s rasvjetom i grijanjem na [[ugljeni plin]]. Ugovor je potpisan između inženjera Anatolija Barcila koji predstavlja željeznog industrijalca iz [[Pariza]] Charlesa Georgesa i gradonačelnika Rıdvan Pashe koji predstavlja Otomansku državu.<ref name="emo"/><ref name="gk1"/> Arhitekt-izvođač Guglielmo Semprini započeo je izgradnju plinare 1. kolovoza 1891.<ref name="gk1"/> Plinara je puštena u rad 1892. pod vodstvom "Üsküdar-Kadıköy Gaz Şirket-i Tenviriyesi" ("Üsküdar-kadıköy kompanije za plin" ). Smješten u blizini potoka Kurbağalıdere u Kadıköyu, ugljen je dovožen preko potoka, transportiran do plinare željeznicom i prerađen u ugljeni plin. Plinara, nazvana "Kurbağalıdere" ili "Kadıköy", te kasnije je nazvana Hasanpašina plinara zbog svoje lokacije.<ref name="babe"/> Plinara je neprekidno radila do [[Prvog svjetskog rata]]. Njegova proizvodnja plina povremeno je prekidana tijekom i nakon rata. U vrijeme nestašice ugljena, ložio je [[maslinovo]] [[pirenu|jamu]] kako bi spriječio prekid opskrbe plinom.<ref name="emo"/> Nastavio je funkcionirati i tijekom republikanske ere. U listopadu 1924., godinu dana nakon osnutka Republike, turska vlada je produžila koncesiju s "Üsküdar-Kadıköy plinskoj kompaniji" na još 50 godina. Ugovor je potpisao gradonačelnik Emin u ime vlade i člana uprave kompanije Arifa Hilmeta. Tvrtka, koja vodi plinaru Yedikule, kupila je "Üsküdar-Kadıköy plinsku kompaniju" 1926., i nastavio kao "İstanbul Havagazı ve Elektrik Teşebbüsatı Sanaiye Türk Anonim Şirketi" ("Istanbulski plinsko i električno industrijsko poduzeće").<ref name="emo"/> Između 1938. i 1944. plinara Kadıköy nastavila je samostalno postojati. Radio je pod krovom tvrtke "Istanbul Elektrik, Tramvay ve Tüne Şirketi, IETT" ("Istanbulska električna, tramvajska i žičarna tvrtka") između 1945. i 1993.<ref name="emo"/> Plinara je prestala s radom 13. lipnja 1993. godine zbog smanjenja potražnje za plinom nakon puštanja u upotrebu [[zemnog plina]].<ref name="mg1"/> == Projekt obnove == Nakon zatvaranja plinare, İETT je njeno zemljište koristio kao skladište, garažu, [[odlagalište]], [[smetljište]] i skladište ugljena. Godine 1994. odlučeno je rastaviti preostale dijelove konstrukcije. Rušenje je spriječeno otporom stanovnika i podrškom nevladinih udruga. Plinara je proglašena zaštićenim područjem.<ref name="babe"/><ref name="yg1"/> Neprofitna organizacija "Gazhane Çevre Gönüllüleri" ("Ekološki volonteri plinare") počela se organizirati 1996., a pretvorila se u zadrugu 1998. Volonteri su zatražili transformaciju plinare u kulturni centar. Do 2009. na mjestu je održano osam festivala. Besplatni festivali sastojali su se od izložbi, glazbenih koncerata, plesnih i kazališnih predstava.<ref name="h1"/><ref name="kdy"/> Projekt restauracije pripremilo je [[Istanbulsko tehničko sveučilište]] (İTÜ) između 1998. i 2001. Nakon odobrenja projekta od strane Konzervatorskog odbora 2014., gradska općina Istanbul objavila je pozive za natječaj 8.1.2014. Odgovornost za nadzor i vođenje projekta bila je Katedra za [[povijest arhitekture]] i [[Konzervaciju i restauraciju kulturnih dobara|restauraciju]] Arhitektonskog fakulteta İTÜ.<ref name="a2"/> Radovi na obnovi započeli su 7.3.2014., a dovršeni su u 2021. s dvije godine zakašnjenja.<ref name="bg1"/> == Plinara muzej == [[Datoteka:Müze Gazhane logo.png|alt=Logo muzeja|mini|Logo muzeja]] Zgrada je otvorena kao novi kulturni i umjetnički centar Istanbula 9. srpnja 2021. pod nazivom "Müze Gazhane" ("Plinara muzej").<ref name="bg1" /> To je muzej znanosti i tehnologije s izložbeni dio karikatura.<ref name="c1"/> Muzej se prostire na površini od 30.000&nbsp;{{translit|m}}<sup>2</sup>.<ref name="babe" /> Sastoji se od knjižnice s oko 10 000 knjiga,<ref name="c1" /> nazvana po prof. Afife Batur, voditeljici projekta obnove, dvije kazališne dvorane, jedna sa 300 i druga sa 130 sjedećih mjesta, kafeterija, restoran i društveni prostor.<ref name="c1"/><ref name="bg2"/> == Galerija == <gallery> File:Müze_Gazhane_(11).jpg|Plinara - muzej File:Gazhane.jpg|Koncert na otvorenom unutar kompleksa File:Müze_Gazhane_2021_(3).jpg|Plinara - muzej File:Müze Gazhane 2021 (1).jpg|Pogled iz unutrašnjosti muzeja. File: Afife Batur Kütüphanesi (2).jpg|Knjižnica Afife Batur u muzeju. </gallery> == Reference == {{commons category|Müze Gazhane}} {{reflist|refs= <ref name="a1">{{cite web |url=https://m.arkitera.com/haber/12613/hasanpasa-gazhanesinin-bilinmeyen-gelecegi |publisher=Arkitera |title=Hasanpaşa Gazhanesi'nin Bilinemeyen Geleceği |date=12 June 2013 |language=tr |accessdate=3 October 2022 |archive-date=9 July 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709210717/https://m.arkitera.com/haber/12613/hasanpasa-gazhanesinin-bilinmeyen-gelecegi |url-status=dead }}</ref> <ref name="a2">{{cite web |url=https://v3.arkitera.com/v1/haberler/2002/03/07/hasanpasa.htm |publisher=Arkitera |title=Hasanpaşa Gazhanesi Projesi: Kentli bilinciyle yaratılan örnek... |date=7 March 2002 |language=tr |accessdate=6 October 2022}}</ref> <ref name="m1">{{cite news |url=http://www.milliyetsanat.com/haberler/diger/hasanpasa-gazhanesi-kultur-sanat-merkezi-oluyor/12656 |newspaper=[[Milliyet]] |title=Hasanpaşa Gazhanesi kültür sanat merkezi oluyor |date=21 April 2021 |language=tr |accessdate=3 October 2022}}</ref> <ref name="emo">{{cite web |url=https://www.emo.org.tr/ekler/94a988102edcd4b_ek.pdf |publisher=EMO |title=Türkiye'de Modern Aydınlatmanın Başlangıcı – Aydınlatma Tarihimize Genel Bir Bakış (1853–1930) |author=Mazak, Mehmet |language=tr |accessdate=5 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181222085926/http://www.emo.org.tr/ekler/94a988102edcd4b_ek.pdf |archive-date=2018-12-22 |url-status=dead}}</ref> <ref name="gk1">{{cite news |url=https://www.gazetekadikoy.com.tr/yazi-dizisi/kadiky-kronolojisi-4 |newspaper=Gazete Kadıköy |title=Kadıköy Kronolojisi (4) |author=Uygun, Gökçe |date=24 February 2021 |language=tr |accessdate=5 October 2022}}</ref> <ref name="babe">{{cite news |url=https://birartibir.org/gazhane-den-musterek-haneye/ |newspaper=1+1 Express |title=Gazhane'den müşterek haneye |author=Atayurt, Ulus |date=12 May 2021 |language=tr |accessdate=5 October 2022}}</ref> <ref name="mg1">{{cite web |url=https://muzegazhane.istanbul/hasanpasa-gazhanesi/ |publisher=Müze Gazhane |title=Hasanpaşa Gazhanesi |language=tr |accessdate=5 October 2022}}</ref> <ref name="mg2">{{cite web |url=https://muzegazhane.istanbul/iletisim/ |publisher=Müze Gazhane |title=İletişim |language=tr |accessdate=8 October 2022}}</ref> <ref name="h1">{{cite news |url=https://www.hurriyet.com.tr/kelebek/gazhanede-senlik-var-38733696 |newspaper=[[Hürriyet]] |title=Gazhane'de şenlik var |date=27 May 2005 |language=tr |accessdate=6 October 2022}}</ref> <ref name="kdy">{{cite news |url=http://kentvedemiryolu.com/8-hasanpasa-gazhane-senligi/ |newspaper=Kent ve Demiryolu |title=8.Hasanpaşa Gazhane Şenliği |date=8 October 2009 |language=tr |accessdate=6 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210714123435/http://kentvedemiryolu.com/8-hasanpasa-gazhane-senligi/ |archive-date=2021-07-14 |url-status=dead}}</ref> <ref name="bg1">{{cite news |url=https://www.birgun.net/haber/gazhane-30-sene-sonra-hayata-dondu-351016 |newspaper=[[BirGün]] |title=Gazhane 30 sene sonra hayata döndü |date=8 July 2021 |language=tr |accessdate=6 October 2022}}</ref> <ref name="bg2">{{cite news |url=https://www.birgun.net/haber/gazhane-sanat-ve-lezzet-duragi-oldu-352774 |newspaper=[[BirGün]] |title=Gazhane sanat ve lezzet durağı oldu |date=25 July 2021 |language=tr |accessdate=6 October 2022}}</ref> <ref name="c1">{{cite news |url=https://www.cumhuriyet.com.tr/haber/kadikoyde-yeni-bir-cazibe-merkezi-1851487 |newspaper=[[Cumhuriyet]] |title=Kadıköy'de yeni bir cazibe merkezi: Müze Gazhane |author=Aldoğan, Yazgülü |date=11 July 2021 |language=tr |accessdate=6 October 2022}}</ref> <ref name="yg1">{{cite news |url=https://yesilgazete.org/gazhane-mahalleyi-kirleten-fabrikadan-iklim-muzesine/ |newspaper=Yeşil Gazete |title=Gazhane: Mahalleyi kirleten fabrikadan iklim müzesine |date=18 May 2021 |language=tr |accessdate=6 October 2022 |archive-date=2022-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221006154427/https://yesilgazete.org/gazhane-mahalleyi-kirleten-fabrikadan-iklim-muzesine/ |url-status=dead }}</ref> }} {{DEFAULTSORT:Plinara Hasanpasa}} [[Kategorija:Muzeji u Istanbulu]] [[Kategorija:Nastanci 1892.]] [[Kategorija:Prestanci 1993.]] [[Kategorija:Nastanci 2021.]] 745ak1a0ro6aaolit45yhh3t5al6r9d Jozef Hermal 0 4702255 42712856 42712334 2026-10-23T13:39:51Z Stefanguzvica 88249 42712856 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Hermal | slika = hermal.jpg | opis_slike= | datum_rođenja = [[11. januara]] [[1891]]. | mesto_rođenja =[[Zrenjanin|Veliki Bečkerek]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[17. maja]] [[1957]]. ('''66''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= trgovački pomoćnik, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Hermal''' ([[ćirilica]]: Јозеф Хермал; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Hermal; [[Mađarski jezik|mađarski]]: Hermál József; [[Zrenjanin|Veliki Bečkerek]], [[11. januara]] [[1891]]. – [[Zrenjanin]], [[17. maja]] [[1957]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i učesnik [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Revolucije]] [[1919]]. godine. Bio je jedini Nemac koji je do Drugog svetskog rata bio član [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]] i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za [[Vojvodina|Vojvodinu]]. Takođe je bio prva osoba iz redova neslovenskih manjina koja je sedela u CK KPJ. U [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svetskom ratu]] se nije borio zbog problema sa zdravljem i poodmakle dobi, ali je svejedno uhapšen od strane nacističkih vlasti i osuđen na prinudni rad. Posle proterivanja Nemaca iz Jugoslavije [[1944]]–[[1945]]. godine, Hermalu i njegovoj porodici dozvoljeno je da ostanu u Zrenjaninu, gde je živeo do svoje smrti. U poslednjih petnaest godina svog života, bio je ponovo politički aktivan i učestvovao je u izgradnji socijalizma. Partijski pseudonim bio mu je '''Kaufman'''. U literaturi se ponekad netačno navodi da je bio mađarske nacionalnosti,{{sfn|Kovačev|1987|p=249}} ili mu se prezime netačno navodi kao "Herman".<ref name="lebl">Arpad Lebl, ''Lutanja i saznanja'' (Novi Sad: Institut za izučavanje istorije Vojvodine, 1975), 51.</ref>{{sfn|Jovanović|1984|p=98}} == Biografija == Jozef Hermal rodio se u Velikom Bečkereku 11. januara 1891. godine, u radničkoj porodici. Njegov otac Jozef Hermal Stariji, "više Nemac nego Mađar", bio je zidar po zanimanju, [[Sindikat|sindikalno]] aktivan radnik, [[Ateizam|ateista]] i član [[Mađarska socijaldemokratska partija|Mađarske socijaldemokratske partije]].{{sfn|Lőrinc|1957|p=522}} Jozef mlađi je bio jedno od osmoro dece, ali samo će ih četvoro (on, brat i dve sestre) preživeti detinjstvo u teškim uslovima kada je mnogo novorođenčadi umiralo. Majka, Johanna Bergh, bila je domaćica. U dokumentima se kao maternji jezik Hermalovih navodi nemački, mada se jednako dobro služio i mađarskim jezikom.{{sfn|Kalapis|1981}} Porodica je živela siromašno, a Jozef stariji deci je pružio [[Sekularizam|sekularno]] obrazovanje. Kada su Hermalovi bili previše siromašni da deci priušte poklone za [[Božić]], otac im je rekao da je taj praznik ionako laž koju su izmislili bogati, a da će oni dobiti poklone za [[Međunarodni praznik rada|Prvi maj]].{{sfn|Lőrinc|1957|p=522}} Pošto je bio antiklerikalno nastrojen, Hermalov otac jednom prilikom pretukao je [[Katolička crkva|katoličkog]] [[Svećenik|sveštenika]] zato što mu je u školi tukao dete prutom.{{sfn|Gužvica|2019}} Prva dva razreda osnovne škole Hermal je završio u [[Budimpešta|Budimpešti]], a porodica se potom preselila nazad u Veliki Bečkerek. Otac je bio na čelu socijaldemokratske organizacije Bečkereka od [[1898]]. do [[1903]], kada je nakon kraće bolesti iznenada preminuo. Dvanaestogodišnji Jozef mlađi tada je pohađao trgovačku školu i paralelno radio kao šegrt. [[1905]]. godine napušta školu, što je verovatno povezano sa siromaštvom u koje je porodica bačena smrću oca.{{sfn|Kalapis|1981}} Kako je dečji rad bio legalan u Austro-Ugarskoj, Jozef Hermal počinje da radi puno radno vreme i već sa šesnaest godina postaje sindikalno organizovani radnik. Prvo će kraće vreme raditi u inostranstvu, a potom će se vratiti u rodni kraj, gde će postati socijalistički agitator, boreći se za radnička prava i opšte pravo glasa. Radio je kao trgovački pomoćnik i kao konobar.{{sfn|Kalapis|1981}}{{sfn|Lőrinc|1957|p=521}} Kada je izbio [[Prvi svetski rat]], Hermal je zauzeo antiratno stanovište, zbog čega će više puta biti prekomandovan, mada ni u jednom trenutku nije pao u zarobljeništvo niti se dobrovoljno predao. Više puta je ranjavan, i dobio je ukupno devet ordena, koji će mu kasnije biti oduzeti kada je hapšen kao komunista.{{sfn|Kalapis|1981}} Kada je početkom [[1918]]. dobio dopust, otišao je u [[Temišvar]]. Tamo se snabdeo antiratnom literaturom i lecima koje je onda delio na [[Kraljevina Rumunija|rumunskom]] frontu, među vojnicima i radnicima oko [[Bukurešt|Bukurešta]] i [[Ploešti|Ploeštija]]. Zbog antiratne agitacije je onda po kazni dobio premeštaj u okupirani [[Skadar]].{{sfn|Lebl|1959|p=28}} === Mađarska Revolucija 1918–1919. godine === Posle pada Austro-Ugarske Monarhije krajem 1918. godine, Hermal je bio član Narodne garde u Velikom Bečkereku, u trenutku kada je proglašena [[Banatska Republika]], formalno radnička država čiji krajnji cilj je bilo ujedinjenje sa [[Mađarska|Mađarskom Republikom]].{{sfn|Vujošević|Kovačev|1986|p=529}} Odatle odlazi u [[Segedin]] i tamo dočekuje uspostavljanje Mađarske Sovjetske Republike. U aprilu 1918. godine, Hermal je od strane vojnika i Narodne straže izabran za delegata segedinskog sovjeta radnika, vojnika i seljaka. Bio je jedan od najvažnijih vođa [[Boljševici|boljševičkih]] trupa u Segedinu.{{sfn|Lebl|1959|p=39}} Po sopstvenim tvrdnjama, pored vojske, organizovao je sindikat, finansije i policiju. Agitovao je među [[Francuska|francuskom]] vojskom stacioniranom u gradu. Putovao je u Budimpeštu po partijskim zadacima i tamo upoznao [[Bela Kun|Bela Kuna]].{{sfn|Gužvica|2019}} Kada je francuska vojska preuzela kontrolu nad Segedinom, Hermal je postao partijski kurir između Budimpešte i Velikog Bečkereka, koji je održavao veze između mađarskih i jugoslovenskih komunista i raznosio partijsku literaturu.{{sfn|Lebl|1959|p=38}} === Partijski rad u Velikom Bečkereku === Posle propasti Mađarske Sovjetske Republike, Hermal se u avgustu 1919. godine vratio u rodni Bečkerek. Tamo se povezao sa krajnjim levim krilom [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]], koje je predvodio [[Jozef Binder]], kao i sa grupom [[Jugoslovenski komunistički revolucionarni savez Pelagić|pelagićevaca]], radikalnih povratnika iz [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Sovjetske Rusije]].{{sfn|Veg|1959|p=96}}{{sfn|Milenković|1968|p=202}} Bio je sekretar Saveza trgovačkih pomoćnika i privatnih nameštenika, kao i član Mesnog sindikalnog veća za Veliki Bečkerek.{{sfn|Vujošević|Kovačev|1986|p=529}} Izabran je kao delegat SRPJ(k) iz Bečkereka za [[Vukovarski kongres]], na kom će partija promeniti ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupiti [[Kominterna|Komunističkoj internacionali]]. Hermal je, kao pristalica kursa prisustupanja Kominterni, izabran u Centralno partijsko veće, odnosno [[Centralni komitet]] KPJ.{{sfn|Momčilović|1987|p=48}} Time će postati jedina osoba nemačke nacionalnosti koja će sedeti u ovom najvišem partijskom upravnom telu pre Drugog svetskog rata (nakon revolucije [[1945]]. godine, tu funkciju vršiće još jedan jugoslovenski Nemac, [[Toma Granfil]]). Krajem oktobra i početkom novembra 1920. godine, Hermal je bio u [[Zagreb|Zagrebu]], gde je održan kongres ujedinjenja privatnih nameštenika, na kojem su sindikalno organizovani privatni nameštenici i formalno postali deo komunističkog Centralnog radničkog sindikalnog veća Jugoslavije. Tvrdio je da je od 570 privatnih nameštenika u Bečkereku, čak 550 u sindikatu, i da u celoj Vojvodini, zbog snage sindikata, čak i sindikalno neorganizovani radnici redovno koriste njegove strukture za vođenje čisto ekonomskih akcija.{{sfn|Kecić|1972|pp=362-363}} Uprkos podeli partije na komuniste i "centrumaše", koji su se protivili pristupanju Kominterni, KPJ u Bečkereku je nastavila da raste. Krajem [[1920]]. godine, imala je oko 800 članova, od čega je bilo 318 žena. [[Savez komunističke omladine Jugoslavije]] je istovremeno okupljao oko 200 ljudi. Na predizbornom mitingu novembra meseca te godine, na kom je govorio [[Filip Filipović]], skupilo se preko 2000 ljudi, što ukazuje da je broj simpatizera bio i veći. Uprkos tome, KPJ nije ostvarila veliki uspeh na [[Vidovdanski ustav|izborima za Ustavotvornu skupštinu]], pošto pripadnicima nacionalnih manjina, Nemcima i [[Mađari|Mađarima]] (kojih je tada u gradu bilo oko 5000 više nego [[Srbi|Srba]]) nije dozvoljeno da glasaju, isključivo na osnovu nacionalnosti. Međutim, partija je u čisto srpskim okolnim mestima, poput [[Kumane|Kumana]], [[Melenci|Melenaca]], [[Botoš|Botoša]], [[Aradac|Aradca]] i [[Elemir|Elemira]], osvojila apsolutnu većinu glasova. U Bečkereku su komunisti bili treća po snazi partija sa 14,4% glasova.{{sfn|Momčilović|1987|pp=48-49}} === Ilegalni partijski rad === Posle proglašenja [[Obznana|Obznane]], Hermal počinje da organizuje ilegalnu partijsku organizaciju. Bečkerek je bio jedno od retkih mesta gde je momentalno uspešno osnovana ilegalna struktura, zahvaljujući radu [[Nikola Kovačević – Čudnovski|Nikole Kovačevića]]. Prema Hermalovoj kasnijoj izjavi, "svaki kvart i svaka ulica imala je svoju grupu i svog poverenika".{{sfn|Nikolić|1979|p=115}} Paralelno sa ilegalnim organizacijama, Hermal pokušava da deluje legalno kroz sindikate, ali je ovaj pokušaj osujećen policijskom represijom.{{sfn|Kecić|1972|p=422}} Nakon neuspelog pokušaja [[Atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića (1921)|atentata na regenta Aleksandra]], Hermal je uhapšen, zajedno sa još 25 bečkerečkih komunista, zbog veza sa Kovačevićem. Usled nedostatka dokaza, do kraja godine su svi pušteni na slobodu.{{sfn|Momčilović|1987|p=50}} Nakon donošenja [[Obznana#Zakon_o_zaštiti_države (1921)|Zakona o zaštiti države]], ilegalna KPJ dodatno je oslabljena jer su njene pristalice većinom prišle ili [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističkoj partiji Jugoslavije]] ili [[Nemačka partija|Nemačkoj partiji]]. Do ovoga je došlo jer su se obe partije, u legalnim okvirima, zalagale za manjinska prava i za agrarnu reformu koja ne diskriminiše po nacionalnoj osnovi, odnosno koja bi podelila zemlju i seljacima nemačke nacionalnosti. Uprkos tome, vodeći nemački komunisti Bečkereka, uključujući i Hermala, ostaju na komunističkim pozicijama i nastavljaju ilegalni rad. Januara [[1922]]. godine, komunisti nedavno oslobođeni iz zatvora, predvođeni Hermalom i Jozefom Binderom, organizuju gradsku sindikalnu konferenciju, kojoj prisustvuje oko trista radnica i radnika. Distanciraju se od reformističkog Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i u narednih dve godine skoro udvostručuju broj sindikalno organizovanih na 555.{{sfn|Momčilović|1987|pp=51-53}} Hermal je u tom trenutku postao sekretar mesnog sindikalnog veća Nezavisnih sindikata.{{sfn|Vujošević|Kovačev|1986|p=529}} Ranija ilegalna partijska organizacija potpuno je razbijena, i preostali su isključivo sindikati kao (polu-)legalno krilo radničkog pokreta. Hermal se zapošljava u Croatia osiguranju, da bi imao izgovor pred policijom zašto često putuje van Bečkereka. Zbog prirode ilegalnog rada i stalnih hapšenja, raspao mu se prvi brak.{{sfn|Kalapis|1981}} [[File:Radnički dom zrenjanin.jpg|thumb|300px|Zgrada Radničkog doma u Velikom Bečkereku, centar komunističke aktivnosti dvadesetih godina prošlog veka.]] Januara [[1923]]. godine osnovana je [[Nezavisna radnička partija Jugoslavije]] kao legalno krilo zabranjene KPJ. Hermal učestvuje u osnivanju partijske organizacije u Velikom Bečkereku i biva izabran za oblasnog sekretara NRPJ za Vojvodinu, što je značilo i da je istovremeno oblasni sekretar KPJ (on je bio zadužen za [[Banat]], dok je drugi oblasni sekretar, Nikola Kovačević, bio zadužen za [[Bačka|Bačku]] i severni [[Srem]]). U isto vreme Hermal prisustvuje i na [[Druga zemaljska konferencija KPJ|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]]. Pošto je perfektno govorio nemački, bio je svojevrsni "vodič" čitave grupe komunista pridošlih na konferenciju.<ref name="lebl"/> Kao delegat bečkerečke organizacije, izabran je za člana Izvršnog odbora Centralnog partijskog veća KPJ, odnosno za člana Politbiroa Centralnog komiteta.{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Na toj konferenciji, prvi put je pobedu odnela leva frakcija KPJ, koja se zalagala za radikalizaciju komunističke politike zarad stvaranja revolucionarne situacije. Odlučeno je da se savez između radništva i seljaštva gradi na platformi prava na samoopredeljenje do otcepljenja, pošto je nacionalizam smatran za izraz klasnog interesa seljaka. Hermal tada predlaže stvaranje radničkih novina na nemačkom jeziku, ali će se taj plan ostvariti tek pola decenije kasnije.{{sfn|Kecić|Palić|1971|p=233}} Već 1. maja [[1924]]. godine, NRPJ uspeva da organizuje uspešnu demonstraciju na koju dolazi preko 1.200 radnika, od kojih je oko 700 već bilo sindikalno organizovano.{{sfn|Kalapis|1981}} Iste godine, Hermal i [[Mihalj Servo|Mihael Servo]] pokušavaju da vrate u posed sindikata zgradu Radničkog doma u Bečkereku, u koju se svojevoljno uselio jedan policijski potkapetan, te uspevaju da dobiju nazad bar nekoliko prostorija, dok ostale i dalje nezakonito zauzima policija. Iste godine, Hermal je ponovo biran za oblasnog sekretara NRPJ. Kada je, u leto te godine, NRPJ zabranjena po Zakonu o zaštiti države, Hermal je ponovo uhapšen.{{sfn|Momčilović|1987|pp=55-56}} === Diskusija o nacionalnom i seljačkom pitanju === Jozef Hermal je aktivno učestvovao u diskusijama o nacionalnom i seljačkom pitanju u KPJ. Na Drugoj zemaljskoj konferenciji 1923. godine podržavao je pozicije partijske levice koje su naginjale federalnom uređenju Jugoslavije ili njenom rasturanju zarad stvaranja [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]]. Istakao je da, u budućoj državi, "Vojvodina ne sme pripasti Srbiji."{{sfn|Kecić|Palić|1971|p=232}} Na [[Treća zemaljska konferencija KPJ|Trećoj zemaljskoj konferenciji]], podržavao je partijsku levicu protiv nastojanja desnice da sa dnevnog reda skine diskusije o nacionalnom i agrarnom pitanju, i glasao za rezoluciju kojom je prihvaćena politika prava na samoopredeljenje do otcepljenja.{{sfn|Jovanović|1984|p=135}}{{sfn|Palić|1972|pp=122-123}} Međutim, tokom diskusija koje su se vodile [[1924]]. godine, drastično je promenio mišljenje. Većina partijske organizacije Velikog Bečkereka, sa Hermalom na čelu, opredelila se za gledište partijske desnice, koja je odbila platformu samoopredeljenja do otcepljenja kao politiku privlačenja seljaštva u radničku partiju.{{sfn|Palić|1970|pp=256-257}} Politiku samoopredeljenja sada su percipirali kao politiku kapitulacije pred građanskim nacionalizmom i potčinjavanja nacionalne borbe klasnoj. U ovome je Hermala podržao i drugi oblasni sekretar za Vojvodinu, Nikola Kovačević. U oktobru 1924. godine, na partijskom referendumu, bečkerečka organizacija predvođena Hermalom otvoreno se izjasnila protiv politike rukovodstva prema nacionalnom pitanju.{{sfn|Palić|1972|p=132}} Iako su se protivili politici samoopredeljenja do otcepljenja, bečkerečki komunisti su se borili protiv nacionalne diskriminacije, te su vodili akcije protiv zabrane [[Kulturbund|Kulturbunda]], tada čisto nemačkog kulturnog udruženja, od strane jugoslovenske policije.<ref>Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), '''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 58.</ref> Zbog unutarpartijskih sporova, levica, koju predvodi [[Triša Kaclerović]] i koja je tokom 1924. godine imala većinu, nakon zabrane NRPJ donosi odluku da smeni Jozefa Hermala sa mesta oblasnog sekretara KPJ za Vojvodinu. Povod je bila Hermalova izjava listu ''Torontál'', bečkerečkim građanskim novinama, da se Oblasni komitet ne slaže sa politikom Centralnog komiteta. Davanje poverljive izjave o unutarpartijskim neslaganjima nekomunističkoj štampi smatrano je za ozbiljno kršenje partijske discipline u uslovima ilegalnosti. Oblasni komitet je nakon ovog spora prenešen iz Velikog Bečkereka u Novi Sad, jer se u potonjem mestu većina u rukovodstvu slagala sa političkim pozicijama leve frakcije.{{sfn|Palić|1970|p=257}}{{sfn|Momčilović|1987|pp=57-58}}{{sfn|Kecić|Palić|1971|pp=295-296}} Uprkos kritikama upućenim od strane leve frakcije, Hermal i Nikola Kovačević biće nosioci liste Radničko-seljačke republikanske stranke za Veliki Bečkerek i Kikindu na parlamentarnim izborima u februaru [[1925]]. godine. Zauzvrat, desničarski komitet Velikog Bečkereka prihvatio je prevlast i autoritet novog Oblasnog komiteta KPJ za Vojvodinu u Novom Sadu, koji je bio pod kontrolom levice.{{sfn|Palić|1970|pp=267-268}}{{sfn|Kecić|Palić|1971|pp=310-311}} Međutim, nakon pola decenije policijske represije, partija koja je 1920. godine osvojila preko 20.000 glasova dobila je ovaj put samo 1.187 glasova i nije ušla u Skupštinu. U Velikom Bečkereku, radničko-seljačka lista osvojila je 6,08 posto glasova, što je bilo više od proseka za velikobečkerečki okrug (gde su ukupno osvojili 2,2 posto).{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} === Politički pad i pasivizacija === U vreme izbora [[1925]]. godine počinje politička marginalizacija Jozefa Hermala, koji je, pored kršenja partijske discipline, ozbiljno optuživan za nerad i neodgovornost.{{sfn|Kecić|Palić|1971|p=304}} Iste godine je isključen iz KPJ.{{sfn|Vujošević|Kovačev|1986|p=530}} Prema rečima istoričara i predratnog komuniste [[Arpad Lebl|Arpada Lebla]], Hermal je postao alkoholičar, zbog čega više nije razmatran za rukovodeće položaje. Kako se od alkoholozima lečio, sam je kasnije tvrdio da mu napredak u partiji pre svega nije dozvoljen jer je nakon diskusije o nacionalnom pitanju 1924. i 1925. godine zauzeo antifrakcionaški stav.<ref name="lebl"/> Kako je uprkos svemu i dalje bio aktivan komunista, 1925. učestvuje u protestima protiv porasta stanarina u Zrenjaninu, a potom se seli u obližnju [[Mužlja|Mužlju]] i tamo dalje partijski deluje. Otvara kafić, koji se zapravo koristi kao mesto okupljanja lokalnih seljaka-komunista.{{sfn|Kalapis|1981}} [[1927]]. godine je uhapšen pošto je u prvomajskom govoru u Bečkereku vređao [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]] i za to je osuđen na četiri godine zatvora. Međutim, već [[1929]]. godine se pominje da je Hermal uhapšen u Bečkereku zbog rasturanja prvomajskih letaka, što upućuje na to da je ranije pušten na slobodu. Nakon [[1931]]. godine, Hermal se politički pasivizirao.{{sfn|Lebl|1959|p=65}} Tridesetih radi kao tesar, zidar i trgovac.{{sfn|Kalapis|1981}} Nakon [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] i [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|uspostave fašističke vlasti]] u [[Banat u Drugom svjetskom ratu|Banatu]], "kolebanja i neizvesnost zahvatili su pre svega neke starije komuniste nemačke narodnosti", pa tako i Hermala, koji je po rečima istoričara Đorđa Momčilovića, [[1941]]. godine bio "izgubljen za radnički pokret".{{sfn|Momčilović|1987|p=203}} Takođe napominje da je Hermal bio suviše star i bolestan da bi aktivno učestvovao u partizanskom pokretu. Uprkos tome, nemačke okupacione vlasti hapse ga odmah nakon [[Operacija Barbarossa|napada na Sovjetski Savez]] kao ranije poznatog komunistu.{{sfn|Momčilović|1987|p=292}} 18. februara [[1942]]. godine, pedesetjednogodišnji Hermal, oboleo od [[Dijabetes|dijabetesa]], osuđen je od strane nacističkih vlasti na prinudni rad i odveden u logor [[Oranienburg]] kraj [[Berlin|Berlina]]. Tu će ostati sve do marta [[1944]]. godine.{{sfn|Kalapis|1981}} Posle oslobođenja, Hermal je radio u sindikatima i u organizacijama [[Narodni front|narodnog fronta Jugoslavije]].{{sfn|Lőrinc|1957|p=524}} Učestvuje u radnim akcijama, na izgradnji železnica, izgradnji [[Novi Beograd|Novog Beograda]], radi u fabrikama i poljima Banata. [[1951]]. godine, nakon lične intervencije [[Moša Pijade|Moše Pijade]], Hermalu je dodeljena penzija u iznosu od 4.000 dinara mesečno. Postaje član gradskog komiteta Narodnog fronta Jugoslavije i [[SUBNOR|Saveza boraca]].{{sfn|Kalapis|1981}} Umro je u zrenjaninskoj bolnici 17. maja 1957. godine, od raka grla koji se proširio na pluća. U poslednjim danima pisao je memoare, koji nisu objavljeni, i zakonodavne predloge koje je planirao da uputi [[Skupština SFRJ|Saveznoj narodnoj skupštini]].{{sfn|Lőrinc|1957|p=520}} == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite news |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Rađanje jugoslovenskog komunizma u pet slika|url=https://www.noviplamen.net/glavna/radanje-jugoslovenskog-komunizma-u-pet-slika |access-date=29. oktobar 2024 |work=Novi plamen |date=22. januar 2019 |ref=harv}} * {{cite book |last1=Jovanović|first1=Žarko|title=KPJ prema seljaštvu, 1919-1941|date=1984|publisher=Narodna knjiga|location=Beograd |ref=harv}} * {{cite book |last1=Kalapis|first1=Zoltán|title=Zendüléstől forradalomig: Bánáti munkásmozgalmi dokumentumriportok |date=1981|publisher=Forum Könyvkiadó Intézet|location=Novi Sad|pages=87-132|ref=harv}} * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|last2=Palić|first2=Milenko|title=Komunistička partija i revolucionarni radnički pokret u Vojvodini, 1919-1941, Tom I: 1919-1929|date=1971|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad, Sremski Karlovci|ref=harv}} * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Kovačev|first1=Vujica|title=Na zajedničkom frontu revolucije. Veza između jugoslovenskih i mađarskih komunista 1918-1919. i učešće Jugoslovena u mađarskoj revoluciji 1919. godine|date=1987|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2020/09/Na-zajedni--kom-frontu-revolucije-final-pisi.pdf |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Klasne borbe u Vojvodini i revolucionarne veze Vojvodine sa Mađarskom 1918–1919|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=25-70|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Lőrinc|first1=Péter|title=„Én Hermál Jóska vagyok!”|journal=Híd|date=1957|volume=21|issue=7|pages=519-524|ref=harv}} * {{cite book |last1=Milenković|first1=Toma|title=Radnički pokret u Vojvodini 1918–1920. (od kraja prvog svetskog rata do Obznane)|date=1968|publisher=Institut društvenih nauka|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Opštinski odbor Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata|location=Zrenjanin |ref=harv}} * {{cite book |last1=Nikolić|first1=Miroslav|title=Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije|date=1979|publisher=Rad|location=Beograd |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Palić|first1=Milenko|title=Nezavisna radnička partija Jugoslavije u Vojvodini|journal=Tokovi revolucije |date=1970|issue=1 |pages=209-277|issn=0350-8374 |url=https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1970/1970_5_04_Palic.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Palić|first1=Milenko|title=Radnički pokret u Vojvodini 1921-1929.|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91-107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} * {{cite book |last1=Vujošević|first1=Ubavka|last2=Kovačev|first2=Vujica|title=Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.|date=1986|publisher=Izdavački centar Komunist|location=Beograd|ref=harv}} {{Lifetime|1891|1957}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] 900f6pyznus03iktgwx6dikgu540t03 Oyem 0 4716052 42712959 42566376 2026-10-23T18:54:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6 42712959 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime=Oyem | drugo_ime = | službeno_ime= | izvorno_ime = | tip_naselja = [[grad]] | transkripcija_jezik1= | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont =Oyem taxi.JPG | slika_veličina = 280px | slika_alt= | opis_slike= | marker_mapa =Gabon | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis =Oyem na karti Gabona | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef= | koordinate= {{Coord|1|36|0|N|11|34|25|E|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}} | podjela_vrsta= | podjela_ime= | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Gabon}} | podjela_vrsta1=[[Provincije Gabona|Provincija]] | podjela_ime1= [[Woleu-Ntem]] | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum= | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula =[[gradonačelnik|Mairie]] | vođa_ime =️Jean Christophe Owono Nguema | nadmorska_visina= | površina_ukupno =13 | površina_napomen = | stanovništvo_datum = [[2013]]. | stanovništvo_ukupno =60685 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro= | stanovništvo_blank1= | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | vremenska_zona_DST= | utc_pomak = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Oyem''' (čita se ''Ojem'') je [[grad]] od 60,685 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/gabon/cities/?cityid=940 | title =''Oyem in Woleu-Ntem''' | accessdate =27.05.2025. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[sjever]]u [[Gabon]]a, u [[Woleu-Ntem|Provinciji Woleu-Ntem]] u kojoj je [[Upravni centar|administrativni centar]].<ref name=his/> == Geografske karakteristike == Oyem se nalazi u [[raskršće|raskršću]] [[cesta]] za [[Kamerun]] i [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalnu Gvineju]] udaljen 2375 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Libreville]]a.<ref name=his/> == Historija == Prvi [[Francuzi|francuski]] [[Lista istraživača|istraživači]] stgli su oko [[1895]]. ali nisu dobro dočekani jer su zarobljeni.<ref name=his>{{cite web | url =http://lambarene.ga/3-infos-pratiques/101-histoire-de-la-ville/ | title =''Historique de la Ville'' | accessdate =27.05.2025.. | language =francuski | publisher =Mairie d'Oyem | archive-url =https://web.archive.org/web/20250529134327/http://lambarene.ga/3-infos-pratiques/101-histoire-de-la-ville/ | archive-date =2025-05-29 | url-status =dead}}</ref> [[Nijemci|Njemački]] [[kolonizacija|kolonisti]] bili su uspješniji jer su [[1896]]. zasadili prvo [[stablo]]. [[kakaovac|kakaovca]]. Na kraju je Ipak [[Francuzi|francuski]] [[kapetan (vojska)|kapetan]] Weber osnovao budući grad [[1903]]. postavivši manji [[garnizon]]<ref name=bu/> Između [[1911]]. - [[1914]]. Oyem je bio dio [[Njemačko kolonijalno carstvo|njemačke kolonije]] [[Njemački Kamerun|Kamerun]]. [[Epidemija]] [[Morbili|malih boginja]] harala je od [[1921]]. do [[1925]]., od nje je [[smrt|pomrlo]] gotovo polonina stvanovnika. Mjesto se oporavilo sadnjom [[kava|kave]] i [[kakao|kakaa]].<ref name=bu/> Prvi [[Protestantizam|protestantski]] [[misionarstvo|misionari]] došli su [[1928]], a [[Katoličanstvo|katolički]] [[1929]]. , oni su osnovali prve [[škola|škole]].<ref name=bu>{{cite web | url =https://memoiresauveblog.wordpress.com/2017/02/07/histoire-de-la-ville-doyem-ou-nkoume-ekiegne/ | title =''Histoire de la ville d’Oyem ou Nkoume Ekiègne'' | accessdate =27.05.2025.. | language=francuski | publisher=Memoire Sauve Gabon}}</ref> Toliko je narastao da je [[1962]]. dobio status [[općina|općine]]. Oyem danas nije samo centar svoje provincije, već i sjevernog Gabona, kraja u kom se godišnje proizvodi 110,000 [[ton]]a [[hrana|hrane]] i 3.500 tona kakaa i kave.<ref name=brit>{{cite web | url =https://theses.fr/1992BOR30030 | title =''Etude urbaine d'Oyeme'' | accessdate =27.05.2025.. | language =francuski | author =Félix Befene-Bibang | publisher =Theses | archive-date =2025-05-29 | archive-url =https://web.archive.org/web/20250529134327/https://theses.fr/1992BOR30030 | url-status =dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Oyem}} * [https://web.archive.org/web/20250529134327/http://www.oyem.ga// ''Mairie d'Oyem''] {{fr icon}} [[Kategorija:Gradovi u Gabonu]] jvxn3s6qphktrvx0ricxm1c8norty8n Prebiotička atmosfera 0 4722977 42713113 42708761 2026-10-24T11:21:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713113 wikitext text/x-wiki [[File:NASA-EarlyEarth-PaleOrangeDot-20190802.jpg|thumb|250px|''Blijedonarandžasta tačka'', umjetnički prikaz [[rana Zemlja|rane Zemlje]] za koju se smatra da je izgledala narandžasto zbog svoje [[sumaglica|maglovite]], [[metan]]om bogate ''prebiotičke druge atmosfere'', što je donekle slično [[titanova atmosfera|Titanovoj atmosferi]].<ref name="Trainer Pavlov DeWitt Jimenez pp. 18035–18042">{{cite journal | last1=Trainer | first1=Melissa G. | last2=Pavlov | first2=Alexander A. | last3=DeWitt | first3=H. Langley | last4=Jimenez | first4=Jose L. | last5=McKay | first5=Christopher P. | last6=Toon | first6=Owen B. | last7=Tolbert | first7=Margaret A. | title=Organic haze on Titan and the early Earth | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2006-11-28_103_48/page/18035 | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences | volume=103 | issue=48 | date=2006-11-28 | issn=0027-8424 | doi=10.1073/pnas.0608561103 | pages=18035–18042| pmid=17101962 | pmc=1838702 | doi-access=free }}</ref>]] '''Prebiotička atmosfera''' je druga [[zemljina atmosfera|atmosfera prisutna na Zemlji]] prije današnje biotičke, kisikom bogate ''treće atmosfere'', a nakon ''[[primarna atmosfera|prve atmosfere]]'' (koja se uglavnom sastojala od vodene pare i jednostavnih [[hidrid]]a) formiranja Zemlje. Formiranje Zemlje, prije otprilike 4,5 milijardi godina,<ref name="pubs.usgs.gov" /> uključivalo je višestruke sudare i koalescenciju planetarnih embrija.<ref name="Zahnle-2007" /> Nakon toga uslijedio je period od preko 100 miliona godina na Zemlji u kojem je bio prisutan okean magme, atmosfera je bila uglavnom sastavljena od vodene pare, a površinske temperature su dostizale i do 8.000 K (14.000 °F).<ref name="Canup-2004" /> Zemljina površina se zatim ohladila i atmosfera se stabilizirala, uspostavljajući prebiotičku atmosferu. Uvjeti okoline tokom tog perioda bili su poprilično drugačiji od današnjih: [[paradoks slabog mladog Sunca|Sunce je bilo ukupno oko 30% tamnije]], ali sjajnije na [[ultraljubičasto svjetlo|ultraljubičastim]] i [[rentgen]]skim talasnim dužinama;<ref name="Bahcall-2001" /><ref name="Ribas-2010" /> postojao je tečni [[okean]]; nije poznato da li su postojali [[kontinent]]i, ali vjerojatno su postojala okeanska ostrva;<ref name="Harrison-2020" /><ref name="Korenaga-2021" /> Zemljina unutrašnja hemija (a samim tim i [[vulkan]]ska aktivnost) bila je drugačija;<ref name="Catling-2017">{{Cite book |last=Catling |first=David C. |title=Atmospheric Evolution on Inhabited and Lifeless Worlds. |date=2017 |publisher=Cambridge University Press |others=James F. Kasting |isbn=978-1-139-02055-8 |location=West Nyack |oclc=982451455}}</ref> postojao je veći pritok udarnih tijela (npr. [[kometa]] i [[asteroid]]a) koja su padala na Zemljinu površinu.<ref name="www.lpi.usra.edu" /> Istraživanja su pokušala ograničiti sastav i prirodu prebiotičke atmosfere analizom geohemijskih podataka i korištenjem teorijskih modela koji uključuju naše znanje o okruženju rane Zemlje. Ta istraživanja su pokazala da je prebiotička atmosfera vjerovatno sadržavala više [[ugljen dioksid|CO<sub>2</sub>]] od današnje Zemlje, da je imala [[azot|N<sub>2</sub>]] unutar faktora 2 u odnosu na današnje nivoe i da je imala izuzetno niske količine [[kisik|O<sub>2</sub>]].<ref name="Catling-2017" /> Smatra se da je atmosferska hemija bila "[[redukcijska atmosfera|slabo redukcijska]]", gdje su redukcijski plinovi poput [[metan|CH<sub>4</sub>]], [[amonijak|NH<sub>3</sub>]] i [[dihidrogen|H<sub>2</sub>]] bili prisutni u malim količinama.<ref name="Catling-2017" /> Sastav prebiotičke atmosfere vjerovatno je periodično mijenjan udarnim objektima, što je moglo privremeno uzrokovati da atmosfera bude "jako redukcijska".<ref name="Zahnle-2020" /> Ograničavanje sastava prebiotičke atmosfere ključno je za razumijevanje [[abiogeneza|porijekla života]], jer može olakšati ili inhibirati određene hemijske reakcije na Zemljinoj površini za koje se smatra da su bile važne za formiranje prvog živog organizma. Život na Zemlji nastao je i počeo je mijenjati atmosferu prije najmanje 3,5 milijardi godina, a moguće i mnogo ranije,<ref name="Schopf-2007">{{Cite journal |last1=Schopf |first1=J. William |last2=Kudryavtsev |first2=Anatoliy B. |last3=Czaja |first3=Andrew D. |last4=Tripathi |first4=Abhishek B. |date=2007 |title=Evidence of Archean life: Stromatolites and microfossils |url=https://archive.org/details/sim_precambrian-research_2007-10-05_158_3-4/page/141 |journal=Precambrian Research |volume=158 |issue=3–4 |pages=141–155 |bibcode=2007PreR..158..141S |doi=10.1016/j.precamres.2007.04.009 |issn=0301-9268}}</ref> što označava kraj prebiotičke atmosfere. == Okolišni kontekst == === Uspostavljanje prebiotičke atmosfere === Smatra se da se Zemlja formirala prije više od 4,5 milijardi godina akrecijom materijala iz [[Formiranje Sunčevog sistema|solarne maglice]].<ref name="pubs.usgs.gov">{{Cite web |title=Geologic Time: Age of the Earth |url=https://pubs.usgs.gov/gip/geotime/age.html |access-date=2022-05-30 |website=pubs.usgs.gov}}</ref> Zemljin [[Mjesec]] je nastao u [[porijeklo Mjeseca|sudaru]] za koji se smatra da se dogodio 30-50 miliona godina nakon formiranja Zemlje.<ref name="Zahnle-2007">{{Cite journal |last1=Zahnle |first1=Kevin |last2=Arndt |first2=Nick |last3=Cockell |first3=Charles |last4=Halliday |first4=Alex |last5=Nisbet |first5=Euan |last6=Selsis |first6=Franck |last7=Sleep |first7=Norman H. |date=2007-03-01 |title=Emergence of a Habitable Planet |journal=Space Science Reviews |language=en |volume=129 |issue=1 |pages=35–78 |doi=10.1007/s11214-007-9225-z |bibcode=2007SSRv..129...35Z |s2cid=12006144 |issn=1572-9672}}</ref> U ovom sudaru, objekt veličine Marsa nazvan [[Theia]] sudario se s ranom Zemljom, a ostaci su formirali Mjesec.<ref>{{Cite web |title=How did the moon form? |url=https://www.nhm.ac.uk/discover/how-did-the-moon-form.html |access-date=2022-05-30 |website=www.nhm.ac.uk |language=en}}</ref> Sudar je vjerovatno obezbijedio dovoljno energije da otopi veći dio [[mantl|Zemljinog plašta]] i ispari otprilike 20% njega, zagrijavajući Zemljinu površinu do čak 8.000 K (~14.000 °F).<ref name="Canup-2004">{{Cite journal |last=Canup |first=Robin M. |author-link=Robin Canup |date=2004-04-01 |title=Simulations of a late lunar-forming impact |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0019103503002999 |journal=Icarus |language=en |volume=168 |issue=2 |pages=433–456 |doi=10.1016/j.icarus.2003.09.028 |bibcode=2004Icar..168..433C |issn=0019-1035|url-access=subscription }}</ref> Zemljinu površinu nakon udara koji je formirao Mjesec karakterizirale su visoke temperature (~2.500 K), atmosfera sastavljena od pare stijena i vodene pare, te okean magme.<ref name="Zahnle-2007" /> Kako se Zemlja hladila zračenjem viška energije od udara, okean magme se stvrdnjavao, a isparljive materije su se raspodijelile između plašta i atmosfere sve dok se nije dostiglo stabilno stanje. Procjenjuje se da je Zemlja prešla iz vrućeg, postudarnog okruženja u potencijalno [[Planetarna nastanjivost|nastanjivo]] okruženje s recikliranjem kore, iako drugačije od moderne [[tektonika ploča|tektonike ploča]], otprilike 10-20 miliona godina nakon udara koji je formirao Mjesec, prije otprilike 4,4 milijarde godina.<ref name="Zahnle-2007" /> Atmosfera prisutna od ove tačke u Zemljinoj historiji do nastanka života naziva se prebiotička atmosfera. Nije poznato kada je tačno nastao život. [[Najraniji poznati oblici života|Najstariji direktni dokazi o životu na Zemlji]] stari su oko 3,5 milijardi godina, poput fosilnih stromatolita sa [[Marble Bar, Zapadna Australija|North Polea u Zapadnoj Australiji]].<ref>{{Citation |last1=Van Kranendonk |first1=Martin J. |title=Chapter 40 - Depositional Setting of the Fossiliferous, c.3480Ma Dresser Formation, Pilbara Craton: A Review |date=2019-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B978044463901100040X |work=Earth's Oldest Rocks (Second Edition) |pages=985–1006 |editor-last=Van Kranendonk |editor-first=Martin J. |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/b978-0-444-63901-1.00040-x |isbn=978-0-444-63901-1 |access-date=2022-06-10 |last2=Djokic |first2=Tara |last3=Poole |first3=Greg |last4=Tadbiri |first4=Sahand |last5=Steller |first5=Luke |last6=Baumgartner |first6=Raphael |s2cid=133958822 |editor2-last=Bennett |editor2-first=Vickie C. |editor3-last=Hoffmann |editor3-first=J. Elis|url-access=subscription }}</ref> Pretpostavljeni dokazi o životu na Zemlji iz starijih vremena (npr. prije 3,8 i 4,1 milijardi godina<ref>{{Cite journal |last1=Knoll |first1=Andrew H. |last2=Nowak |first2=Martin A. |date=2017-05-05 |title=The timetable of evolution |journal=Science Advances |volume=3 |issue=5 |article-number=e1603076 |doi=10.1126/sciadv.1603076 |pmid=28560344 |pmc=5435417 |bibcode=2017SciA....3E3076K |issn=2375-2548}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bell |first1=Elizabeth A. |last2=Boehnke |first2=Patrick |last3=Harrison |first3=T. Mark |last4=Mao |first4=Wendy L. |author4-link=Wendy Mao |date=2015-10-19 |title=Potentially biogenic carbon preserved in a 4.1 billion-year-old zircon |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-science_2015-11-24_112_47/page/14518 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=112 |issue=47 |pages=14518–14521 |doi=10.1073/pnas.1517557112 |pmid=26483481 |pmc=4664351 |bibcode=2015PNAS..11214518B |issn=0027-8424|doi-access=free }}</ref>) nemaju dodatni kontekst potreban za tvrdnju da su zaista biotičkog porijekla, pa se o tome još uvijek raspravlja.<ref>{{Cite journal |last=Lepot |first=Kevin |date=2020 |title=Signatures of early microbial life from the Archean Eon |journal=Earth-Science Reviews |volume=209 |article-number=103296 |doi=10.1016/j.earscirev.2020.103296 |s2cid=225413847 |issn=0012-8252|doi-access=free |hdl=20.500.12210/62415 |hdl-access=free }}</ref> Dakle, prebiotička atmosfera je nestala prije 3,5 milijardi godina ili ranije, što je smješta u rani [[arhej|arhajski]] eon ili srednji do kasni [[Had (eon)|hadejski]] eon.<ref>{{Cite web |title=International Commission on Stratigraphy |url=https://stratigraphy.org/chart |access-date=2022-05-30 |website=stratigraphy.org}}</ref> === Faktori okoline === Poznavanje faktora okoline koji su djelovali na ranoj Zemlji neophodno je za istraživanje prebiotičke atmosfere. Mnogo toga što znamo o prebiotičkom okruženju dolazi od [[cirkon]]a - kristala cirkonijum silikata (ZrSiO<sub>4</sub>).<ref name="Zahnle-2007" /><ref>{{Citation |last1=Harrison |first1=T. Mark |title=11. Hadean Zircon Petrochronology |date=2017-06-26 |work=Petrochronology |pages=329–364 |publisher=De Gruyter |last2=Bell |first2=Elizabeth A. |last3=Boehnke |first3=Patrick|doi=10.1515/9783110561890-012 |isbn=978-3-11-056189-0 }}</ref> Cirkoni su korisni jer [[pokazatelj (klima)|bilježe fizičke i hemijske procese]] koji su se odvijali na prebiotičkoj Zemlji tokom njihovog formiranja i naročito su izdržljivi. Većina cirkona koji datiraju iz prebiotičkog perioda pronađena je u [[Jack Hills|formaciji Jack Hills]] u Zapadnoj Australiji,<ref name="Harrison-2020">{{Citation |last=Harrison |first=T. Mark |title=Hadean Jack Hills Zircon Geochemistry |date=2020 |work=Hadean Earth |pages=143–178 |editor-last=Harrison |editor-first=T. Mark |place=Cham |publisher=Springer International Publishing |language=en |doi=10.1007/978-3-030-46687-9_7 |isbn=978-3-030-46687-9 |s2cid=226641657 }}</ref><ref>{{Cite web |title=What is the significance of the Jack Hills zircons? |url=https://serc.carleton.edu/NAGTWorkshops/earlyearth/questions/zircons.html |access-date=2022-05-30 |website=Key Questions about the Early Earth |language=en}}</ref> ali se javljaju i na drugim mjestima.<ref name="Harrison-2020" /> Geohemijski podaci nekoliko prebiotičkih cirkona pokazuju izotopske dokaze za hemijske promjene izazvane tekućom vodom, što ukazuje na to da je prebiotičko okruženje imalo tekući okean i površinsku temperaturu koja nije uzrokovala njegovo smrzavanje ili ključanje.<ref name="Harrison-2020" /> Nije poznato kada su se tačno [[kontinent]]i pojavili iznad tog tekućeg okeana.<ref name="Korenaga-2021">{{Cite journal |last=Korenaga |first=Jun |date=2021 |title=Was There Land on the Early Earth? |journal=Life |language=en |volume=11 |issue=11 |page=1142 |doi=10.3390/life11111142 |pmid=34833018 |pmc=8623345 |bibcode=2021Life...11.1142K |issn=2075-1729|doi-access=free }}</ref> To dodaje neizvjesnost interakciji između Zemljine prebiotičke površine i atmosfere, jer prisustvo izloženog kopna određuje brzinu procesa [[eluvijalni procesi|trošenja]] i pruža lokalna okruženja koja bi mogla biti neophodna za formiranje života.<ref name="Lyons-2021">{{Cite journal |last1=Lyons |first1=Timothy |last2=Rogers |first2=Karyn |last3=Krishnamurthy |first3=Ramanarayanan |last4=Williams |first4=Loren |last5=Marchi |first5=Simone |last6=Schwieterman |first6=Edward |last7=Trail |first7=Dustin |last8=Planavsky |first8=Noah |last9=Reinhard |first9=Christopher |date=2021-03-18 |title=Constraining prebiotic chemistry through a better understanding of Earth's earliest environments |journal=Bulletin of the AAS |volume=53 |issue=4 |page=143 |doi=10.3847/25c2cfeb.7a898b78|bibcode=2021BAAS...53d.143L |s2cid=221095776 |doi-access=free |arxiv=2008.04803 }}</ref> Međutim, okeanska ostrva su vjerojatno postojaka. Osim toga, oksidacijsko stanje Zemljinog plašta vjerojatno je bilo drugačije u ranim vremenima, što mijenja protok hemijskih vrsta koje se dopremaju u atmosferu vulkanskim ispuštanjem plinova.<ref name="Catling-2017" /> Faktori okoline iz drugih dijelova [[sunčev sistem|Sunčevog sistema]] također su utjecali na prebiotičku Zemlju. [[paradoks slabog mladog Sunca|Sunce je bilo otprilike 30% slabije]] u vrijeme kada se Zemlja formirala.<ref name="Bahcall-2001">{{Cite journal |last1=Bahcall |first1=John N. |last2=Pinsonneault |first2=M. H. |last3=Basu |first3=Sarbani |date=2001-07-10 |title=Solar Models: Current Epoch and Time Dependences, Neutrinos, and Helioseismological Properties |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2001-07-10_555_2/page/990 |journal=The Astrophysical Journal |volume=555 |issue=2 |pages=990–1012 |doi=10.1086/321493 |arxiv=astro-ph/0010346 |bibcode=2001ApJ...555..990B |s2cid=13798091 |issn=0004-637X}}</ref> To znači da su [[staklenički plinovi]] možda bili potrebni u većim količinama nego danas kako bi se spriječilo smrzavanje Zemlje. Uprkos ukupnom smanjenju energije koja dolazi od Sunca, rano Sunce je emitovalo više zračenja u [[ultraljubičasto svjetlo|ultraljubičastom]] i [[rentgen]]skom režimu nego što to trenutno čini.<ref name="Ribas-2010">{{Cite journal |last1=Ribas |first1=I. |last2=Porto de Mello |first2=G. F. |last3=Ferreira |first3=L. D. |last4=Hébrard |first4=E. |last5=Selsis |first5=F. |last6=Catalán |first6=S. |last7=Garcés |first7=A. |last8=do Nascimento |first8=J. D. |last9=de Medeiros |first9=J. R. |date=2010-04-09 |title=EVOLUTION OF THE SOLAR ACTIVITY OVER TIME AND EFFECTS ON PLANETARY ATMOSPHERES. II. κ<sup>1</sup>Ceti, AN ANALOG OF THE SUN WHEN LIFE AROSE ON EARTH |journal=The Astrophysical Journal |volume=714 |issue=1 |pages=384–395 |doi=10.1088/0004-637x/714/1/384 |arxiv=1003.3561 |bibcode=2010ApJ...714..384R |hdl=10871/24635 |s2cid=119213775 |issn=0004-637X}}</ref> To ukazuje na to da su različite fotohemijske reakcije možda dominirale ranom Zemljinom atmosferom, što ima implikacije na globalnu atmosfersku hemiju i formiranje važnih spojeva koji su mogli dovesti do nastanka života.<ref name="Lyons-2021" /> Konačno, u ranom Sunčevom sistemu postojao je znatno veći protok objekata koji su udarali u Zemlju - poput [[kometa]] i [[asteroid]]a.<ref name="www.lpi.usra.edu">{{Cite web |title=Impact Cratering on the Hadean Earth |url=https://www.lpi.usra.edu/exploration/HadeanEarth/ |access-date=2022-05-30 |website=www.lpi.usra.edu}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Marchi |first1=S. |last2=Bottke |first2=W. F. |last3=Elkins-Tanton |first3=L. T. |last4=Bierhaus |first4=M. |last5=Wuennemann |first5=K. |last6=Morbidelli |first6=A. |last7=Kring |first7=D. A. |date=2014 |title=Widespread mixing and burial of Earth's Hadean crust by asteroid impacts |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_nature_2014-07-31_511_7511/page/578 |journal=Nature |volume=511 |issue=7511 |pages=578–582 |doi=10.1038/nature13539 |pmid=25079556 |bibcode=2014Natur.511..578M |s2cid=205239647 |issn=0028-0836}}</ref> Ti udarni objekti mogli su biti važni za prebiotičku atmosferu jer su možda donosili novi materijal u atmosferu, izbacivali materijal iz nje i mijenjali hemijsku prirodu atmosfere nakon svog dolaska.<ref name="Lyons-2021" /> == Sastav atmosfere == Tačan sastav prebiotičke atmosfere nije poznat usljed nedostatka geohemijskih podataka iz tog vremenskog perioda. Trenutna istraživanja uglavnom ukazuju na to da je prebiotička atmosfera bila "slabo redukcijska", sa povišenim nivoima CO<sub>2</sub>, N<sub>2</sub> unutar faktora 2 u odnosu na moderni nivo, zanemarljivim količinama O<sub>2</sub> i više plinova koji sadrže vodik nego moderna Zemlja (vidjeti dolje). Plemeniti plinovi i fotohemijski proizvodi dominantnih vrsta također su bili prisutni u malim količinama.<ref>{{Cite journal |last1=Mukhopadhyay |first1=Sujoy |last2=Parai |first2=Rita |date=2019-05-30 |title=Noble Gases: A Record of Earth's Evolution and Mantle Dynamics |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |volume=47 |issue=1 |pages=389–419 |doi=10.1146/annurev-earth-053018-060238 |bibcode=2019AREPS..47..389M |s2cid=189999394 |issn=0084-6597|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Zahnle |first1=Kevin J. |last2=Gacesa |first2=Marko |last3=Catling |first3=David C. |date=2019 |title=Strange messenger: A new history of hydrogen on Earth, as told by Xenon |journal=Geochimica et Cosmochimica Acta |volume=244 |pages=56–85 |doi=10.1016/j.gca.2018.09.017 |arxiv=1809.06960 |bibcode=2019GeCoA.244...56Z |s2cid=119079927 |issn=0016-7037}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Caffee |first1=M. W. |last2=Hudson |first2=G. B. |last3=Velsko |first3=C. |last4=Huss |first4=G. R. |last5=Alexander |first5=E. C. |last6=Chivas |first6=A. R. |date=1999-09-24 |title=Primordial Noble Gases from Earth's Mantle: Identification of a Primitive Volatile Component |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.285.5436.2115 |journal=Science |language=en |volume=285 |issue=5436 |pages=2115–2118 |doi=10.1126/science.285.5436.2115 |pmid=10497127 |issn=0036-8075|url-access=subscription }}</ref> === Ugljen dioksid === [[Ugljen dioksid]] (CO<sub>2</sub>) je važna komponenta prebiotičke atmosfere jer, kao [[staklenički plin]], snažno utiče na površinsku temperaturu; također, otapa se u vodi i može promijeniti pH vrijednost okeana.<ref>{{Cite web |last=Change |first=NASA Global Climate |title=Carbon Dioxide Concentration {{!}} NASA Global Climate Change |url=https://climate.nasa.gov/vital-signs/carbon-dioxide |access-date=2022-06-01 |website=Climate Change: Vital Signs of the Planet}}</ref> Količina ugljen dioksida u prebiotičkoj atmosferi nije direktno ograničena geohemijskim podacima i mora se zaključiti indirektno.<ref name="Catling-2017" /> Dokazi ukazuju na to da [[karbonatno-silikatni ciklus]] reguliše količinu ugljen dioksida u Zemljinoj atmosferi u vremenskim skalama od oko milion godina. Karbonatno-silikatni ciklus je [[negativna povratna sprega]] koja modulira temperaturu Zemljine površine dijeljenjem ugljika između atmosfere i plašta putem nekoliko površinskih procesa.<ref>{{Cite web |title=The Geological Carbon Cycle |url=http://butane.chem.uiuc.edu/pshapley/Environmental/L29/2.html |access-date=2022-06-01 |website=butane.chem.uiuc.edu |archive-date=2022-05-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220524210149/http://butane.chem.uiuc.edu/pshapley/Environmental/L29/2.html |url-status=dead }}</ref> Pretpostavljeno je da bi procesi karbonatno-silikatnog ciklusa rezultirali visokim nivoima CO<sub>2</sub> u prebiotičkoj atmosferi kako bi se kompenzirao niži unos energije od slabog mladog Sunca.<ref name="Walker-1981">{{Cite journal |last1=Walker |first1=James C. G. |last2=Hays |first2=P. B. |last3=Kasting |first3=J. F. |date=1981 |title=A negative feedback mechanism for the long-term stabilization of Earth's surface temperature |journal=Journal of Geophysical Research |volume=86 |issue=C10 |page=9776 |doi=10.1029/jc086ic10p09776 |bibcode=1981JGR....86.9776W |issn=0148-0227}}</ref><ref name="Kasting-1987">{{Cite journal |last=Kasting |first=James F. |date=1987 |title=Theoretical constraints on oxygen and carbon dioxide concentrations in the Precambrian atmosphere |url=https://archive.org/details/sim_precambrian-research_1987-01_34_3-4/page/n2 |journal=Precambrian Research |volume=34 |issue=3–4 |pages=205–229 |doi=10.1016/0301-9268(87)90001-5 |pmid=11542097 |bibcode=1987PreR...34..205K |issn=0301-9268}}</ref> Taj mehanizam može se koristiti za procjenu količine prebiotičkog CO<sub>2</sub>, ali je predmet rasprava i nije pouzdan.<ref>{{Cite journal |last1=Rosing |first1=Minik T. |last2=Bird |first2=Dennis K. |last3=Sleep |first3=Norman H. |last4=Bjerrum |first4=Christian J. |date=2010 |title=No climate paradox under the faint early Sun |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-04-01_464_7289/page/744 |journal=Nature |volume=464 |issue=7289 |pages=744–747 |doi=10.1038/nature08955 |pmid=20360739 |bibcode=2010Natur.464..744R |s2cid=205220182 |issn=0028-0836}}</ref> Nepouzdanost je prvenstveno uzrokovana nedostatkom znanja o površini izloženog kopna, unutrašnjoj hemiji i strukturi rane Zemlje, brzini obrnute erozije i erozije morskog dna, te povećanom fluksu udarnog tijela.<ref name="Kadoya-2020">{{Cite journal |last1=Kadoya |first1=Shintaro |last2=Krissansen-Totton |first2=Joshua |last3=Catling |first3=David C. |date=2020 |title=Probable Cold and Alkaline Surface Environment of the Hadean Earth Caused by Impact Ejecta Weathering |journal=Geochemistry, Geophysics, Geosystems |volume=21 |issue=1 |article-number=e2019GC008734 |doi=10.1029/2019gc008734 |bibcode=2020GGG....2108734K |s2cid=211167542 |issn=1525-2027|doi-access=free }}</ref> Jedno opsežno istraživanje modeliranja ukazuje na to da je CO<sub>2</sub> bio otprilike 20 puta veći u prebiotičkoj atmosferi od predindustrijske moderne vrijednosti (280 ppm), što bi rezultiralo globalnom prosječnom površinskom temperaturom od oko 259 K (6,5 °F) i pH vrijednošću okeana od oko 7,9.<ref name="Kadoya-2020" /> Ovo je u skladu s drugim istraživanjima, koja općenito zaključuju da je prebiotička atmosferska količina CO<sub>2</sub> bila veća od današnje,<ref name="Catling-2017" /><ref name="Kasting-1987" /><ref name="Walker-1981" /><ref>{{Cite journal |last1=Sleep |first1=Norman H. |last2=Zahnle |first2=Kevin |date=2001-01-01 |title=Carbon dioxide cycling and implications for climate on ancient Earth |journal=Journal of Geophysical Research: Planets |volume=106 |issue=E1 |pages=1373–1399 |doi=10.1029/2000je001247 |bibcode=2001JGR...106.1373S |issn=0148-0227}}</ref> iako je [[globalna površinska temperatura]] još uvijek mogla biti znatno hladnija zbog slabog mladog Sunca. === Azot === [[Azot]] u obliku N<sub>2</sub> čini 78% zapremine moderne Zemljine atmosfere, što ga čini najzastupljenijim plinom.<ref>{{Cite web |title=Earth Fact Sheet |url=https://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/earthfact.html |access-date=2022-06-01 |website=nssdc.gsfc.nasa.gov}}</ref> N<sub>2</sub> se generalno smatra pozadinskim plinom u Zemljinoj atmosferi jer je relativno nereaktivan zbog jačine svoje trostruke veze.<ref name="Catling-2017" /> Uprkos tome, atmosferski N<sub>2</sub> je bio od barem umjerenog značaja za prebiotičko okruženje jer utiče na klimu putem [[Rayleighovo raspršenje|Rayleighovog raspršenja]] i moguće je da je bio fotohemijski aktivniji pod pojačanim rentgenskim i ultraljubičastim zračenjem mladog Sunca.<ref name="Catling-2017" /> N<sub>2</sub> je vjerojatno bio važan i za sintezu spojeva za koje se smatra da su ključni za nastanak života, kao što su [[cijanovodonik]] (HCN) i [[aminokiseline]] izvedene iz HCN.<ref>{{Citation |last=Summers |first=David P. |title=Genesis - in the Beginning |chapter=The Prebiotic Chemistry of Nitrogen and the Origin of Life |date=2012 |chapter-url=http://dx.doi.org/10.1007/978-94-007-2941-4_12 |series=Cellular Origin, Life in Extreme Habitats and Astrobiology |volume=22 |pages=201–216 |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |doi=10.1007/978-94-007-2941-4_12 |isbn=978-94-007-2940-7 |access-date=2022-06-01}}</ref> Istraživanja su pokušala ograničiti količinu N<sub>2</sub> u prebiotičkoj atmosferi teorijskim procjenama, modelima i geološkim podacima. Ona su rezultirala nizom mogućih ograničenja na količinu N<sub>2</sub> u prebiotičkoj atmosferi. Na primjer, nedavna studija modeliranja koja uključuje [[gubitak atmosfere|atmosfersko oslobađanje]], hemiju magmatskog okeana i evoluciju unutrašnje hemije Zemlje ukazuje na to da je količina N<sub>2</sub> u atmosferi vjerovatno bila manja od polovine današnje vrijednosti.<ref name="Gebauer-2020">{{Cite journal |last1=Gebauer |first1=Stefanie |last2=Grenfell |first2=John Lee |last3=Lammer |first3=Helmut |last4=de Vera |first4=Jean-Pierre Paul |last5=Sproß |first5=Laurenz |last6=Airapetian |first6=Vladimir S. |last7=Sinnhuber |first7=Miriam |last8=Rauer |first8=Heike |date=2020-12-01 |title=Atmospheric Nitrogen When Life Evolved on Earth |journal=Astrobiology |volume=20 |issue=12 |pages=1413–1426 |doi=10.1089/ast.2019.2212 |pmid=33121251 |bibcode=2020AsBio..20.1413G |s2cid=226206268 |issn=1531-1074}}</ref> Međutim, to istraživanje se uklapa u širi korpus radova koji generalno ograničava količinu prebiotičkog N<sub>2</sub> na između polovine i dvostrukog iznosa u odnosu na sadašnji nivo.<ref name="Gebauer-2020" /><ref>{{Cite journal |last1=Goldblatt |first1=Colin |last2=Claire |first2=Mark W. |last3=Lenton |first3=Timothy M. |last4=Matthews |first4=Adrian J. |last5=Watson |first5=Andrew J. |last6=Zahnle |first6=Kevin J. |date=2009 |title=Nitrogen enhanced greenhouse warming on early Earth |url=https://archive.org/details/nature-geoscience_2009-12_2_12/page/891 |journal=Nature Geoscience |volume=2 |issue=12 |pages=891–896 |doi=10.1038/ngeo692 |bibcode=2009NatGe...2..891G |issn=1752-0894}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Som |first1=Sanjoy M. |last2=Buick |first2=Roger |last3=Hagadorn |first3=James W. |last4=Blake |first4=Tim S. |last5=Perreault |first5=John M. |last6=Harnmeijer |first6=Jelte |last7=Catling |first7=David C. |date=2016-05-09 |title=Earth's air pressure 2.7 billion years ago constrained to less than half of modern levels |journal=Nature Geoscience |volume=9 |issue=6 |pages=448–451 |doi=10.1038/ngeo2713 |bibcode=2016NatGe...9..448S |issn=1752-0894}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Marty |first1=Bernard |last2=Zimmermann |first2=Laurent |last3=Pujol |first3=Magali |last4=Burgess |first4=Ray |last5=Philippot |first5=Pascal |date=2013-10-04 |title=Nitrogen Isotopic Composition and Density of the Archean Atmosphere |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-10-04_342_6154/page/101 |journal=Science |volume=342 |issue=6154 |pages=101–104 |doi=10.1126/science.1240971 |pmid=24051244 |arxiv=1405.6337 |bibcode=2013Sci...342..101M |s2cid=206550098 |issn=0036-8075}}</ref> === Kisik === [[Kisik]] u obliku O<sub>2</sub> čini 21% moderne Zemljine atmosfere po zapremini.<ref>{{Cite web |title=Atmosphere {{!}} National Geographic Society |url=https://education.nationalgeographic.org/resource/atmosphere |access-date=2022-06-01 |website=education.nationalgeographic.org}}</ref> Današnji atmosferski O<sub>2</sub> u Zemljinoj atmosferi gotovo je u potpunosti posljedica biologije (npr. proizvodi se tokom [[fotosinteza|fotosinteze]] kisikom), tako da nije bio ni približno toliko obilan u prebiotičkoj atmosferi.<ref>{{Cite web |last=Biello |first=David |title=The Origin of Oxygen in Earth's Atmosphere |url=https://www.scientificamerican.com/article/origin-of-oxygen-in-atmosphere/ |access-date=2022-06-01 |website=Scientific American |language=en}}</ref><ref name="Catling-2017" /> To je povoljno za nastanak života, jer bi O<sub>2</sub> oksidirao organske spojeve neophodne za to.<ref>{{Cite web |date=2021-01-07 |title=9.1: Biogeochemical Evolution |url=https://chem.libretexts.org/Courses/University_of_Pittsburgh_at_Bradford/CHEM_0106_-_Chemistry_of_the_Environment/09%3A_Biogeochemical_Cycles/9.01%3A_Biogeochemical_Evolution |access-date=2022-06-01 |website=Chemistry LibreTexts |language=en}}</ref> Količina O<sub>2</sub> u prebiotičkoj atmosferi može se teoretski izračunati pomoću modela atmosferske hemije.<ref name="Catling-2017" /><ref name="Domagal-Goldman-2014">{{Cite journal |last1=Domagal-Goldman |first1=Shawn D. |last2=Segura |first2=Antígona |last3=Claire |first3=Mark W. |last4=Robinson |first4=Tyler D. |last5=Meadows |first5=Victoria S. |title=Abiotic Ozone and Oxygen in Atmospheres Similar to Prebiotic Earth |date=2014-08-20 |journal=The Astrophysical Journal |volume=792 |issue=2 |page=90 |doi=10.1088/0004-637x/792/2/90 |arxiv=1407.2622 |bibcode=2014ApJ...792...90D |hdl=10023/5410 |s2cid=54182763 |issn=1538-4357}}</ref><ref name="Chang-2021">{{Cite journal |last1=Chang |first1=Yao |last2=Yu |first2=Yong |last3=An |first3=Feng |last4=Luo |first4=Zijie |last5=Quan |first5=Donghui |last6=Zhang |first6=Xia |last7=Hu |first7=Xixi |last8=Li |first8=Qinming |last9=Yang |first9=Jiayue |last10=Chen |first10=Zhichao |last11=Che |first11=Li |date=2021-04-30 |title=Three body photodissociation of the water molecule and its implications for prebiotic oxygen production |journal=Nature Communications |volume=12 |issue=1 |page=2476 |doi=10.1038/s41467-021-22824-7 |pmid=33931653 |pmc=8087761 |bibcode=2021NatCo..12.2476C |issn=2041-1723}}</ref><ref name="Carver-1981">{{Cite journal |last=Carver |first=J. H. |date=1981 |title=Prebiotic atmospheric oxygen levels |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1981-07-09_292_5819/page/136 |journal=Nature |volume=292 |issue=5819 |pages=136–138 |doi=10.1038/292136a0 |bibcode=1981Natur.292..136C |s2cid=4343711 |issn=0028-0836}}</ref><ref name="Segura-2007">{{Cite journal |last1=Segura |first1=A. |last2=Meadows |first2=V. S. |last3=Kasting |first3=J. F. |last4=Crisp |first4=D. |last5=Cohen |first5=M. |date=2007-07-09 |title=Abiotic formation of O<sub>2</sub>and O<sub>3</sub>in high-CO<sub>2</sub>terrestrial atmospheres |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=472 |issue=2 |pages=665–679 |doi=10.1051/0004-6361:20066663 |arxiv=0707.1557 |bibcode=2007A&A...472..665S |s2cid=17146836 |issn=0004-6361}}</ref> Primarni izvor O<sub>2</sub> u ovim modelima je razgradnja i naknadne hemijske reakcije drugih spojeva koji sadrže kisik. [[fotoliza|Dolazni solarni fotoni]] ili [[munja|munje]] mogu razbiti molekule CO<sub>2</sub> i H<sub>2</sub>O, oslobađajući atome kisika i druge [[Radikal (hemija)|radikale]] (tj. visoko reaktivne plinove u atmosferi). Slobodni kisik se zatim može kombinirati u molekule O<sub>2</sub> putem nekoliko hemijskih puteva. Brzina kojom se O<sub>2</sub> stvara u ovom procesu određena je dolaznim solarnim fluksom, brzinom munja i količinom drugih atmosferskih plinova koji učestvuju u hemijskim reakcijama (npr. CO<sub>2</sub>, H<sub>2</sub>O, OH), kao i njihovom vertikalnom distribucijom. O<sub>2</sub> se uklanja iz atmosfere putem fotohemijskih reakcija koje uglavnom uključuju H<sub>2</sub> i CO blizu površine. Najvažnija od tih reakcija počinje kada se H<sub>2</sub> podijeli na dva atoma H dolaznim solarnim fotonima. Slobodni H zatim reaguje sa O<sub>2</sub> i na kraju formira H<sub>2</sub>O, što rezultira neto uklanjanjem O<sub>2</sub> i neto povećanjem H<sub>2</sub>O. Modeli koji simuliraju sve te hemijske reakcije u potencijalnoj prebiotičkoj atmosferi pokazuju da je vjerojatna izuzetno mala količina O<sub>2</sub> u atmosferi.<ref name="Catling-2017" /><ref name="Domagal-Goldman-2014" /><ref name="Chang-2021" /><ref name="Carver-1981" /><ref name="Segura-2007" /> U jednom takvom modelu koji je pretpostavio vrijednosti za količinu i izvore CO<sub>2</sub> i H<sub>2</sub>, omjer miješanja volumena O<sub>2</sub> izračunat je između 10<sup>−18</sup> i 10<sup>−11</sup> blizu površine i do 10<sup>−4</sup> u gornjim slojevima atmosfere.<ref name="Catling-2017" /> === Vodik i reducirani plinovi === Obilje vodika u prebiotičkoj atmosferi može se posmatrati iz perspektive [[redoks|redukcijsko-oksidacijske (redoks) hemije]]. Današnja atmosfera je oksidacijska zbog velike količine atmosferskog O<sub>2</sub>. U oksidacijskoj atmosferi, većina atoma koji formiraju atmosferske spojeve (npr. C) bit će u oksidiranom obliku (npr. CO<sub>2</sub>) umjesto u reduciranom obliku (npr. CH<sub>4</sub>). U [[redukcijska atmosfera|redukcijskoj atmosferi]], više formi bit će u svojim reduciranim, uglavnom vodikovim oblicima. Budući da je u prebiotičkoj atmosferi bilo vrlo malo O<sub>2</sub>, općenito se vjeruje da je prebiotička atmosfera bila "slabo redukcijska"<ref name="Catling-2017" /><ref name="Segura-2007" /><ref name="Zahnle-2020">{{Cite journal |last1=Zahnle |first1=Kevin J. |last2=Lupu |first2=Roxana |last3=Catling |first3=David C. |last4=Wogan |first4=Nick |date=2020-05-01 |title=Creation and Evolution of Impact-generated Reduced Atmospheres of Early Earth |journal=The Planetary Science Journal |volume=1 |issue=1 |page=11 |doi=10.3847/psj/ab7e2c |arxiv=2001.00095 |bibcode=2020PSJ.....1...11Z |s2cid=209531939 |issn=2632-3338 |doi-access=free }}</ref> - iako neki tvrde da je atmosfera bila "jako redukcijska".<ref>{{Cite web |last=Fitzpatrick |first=Tony |date=2005-09-07 |title=Calculations favor reducing atmosphere for early earth - The Source - Washington University in St. Louis |url=https://source.wustl.edu/2005/09/calculations-favor-reducing-atmosphere-for-early-earth/ |access-date=2022-06-01 |website=The Source |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Hashimoto |first1=George L. |last2=Abe |first2=Yutaka |last3=Sugita |first3=Seiji |date=2007-05-23 |title=The chemical composition of the early terrestrial atmosphere: Formation of a reducing atmosphere from CI-like material |journal=Journal of Geophysical Research |language=en |volume=112 |issue=E5 |pages=E05010 |doi=10.1029/2006JE002844 |bibcode=2007JGRE..112.5010H |issn=0148-0227|doi-access=free }}</ref> U slabo redukcijskoj atmosferi prisutni su i redukcijski plinovi (npr. CH<sub>4</sub> i NH<sub>3</sub>) i oksidacijski plinovi (npr. CO<sub>2</sub>). Stvarna količina H<sub>2</sub> u prebiotičkoj atmosferi procijenjena je proračunom koji uzima u obzir brzinu kojom se H<sub>2</sub> vulkanski oslobađa na površinu i brzinu kojom [[Hidrodinamičko otpuštanje|izlazi u svemir]]. Jedan od novijih proračuna pokazuje da je količina H<sub>2</sub> u prebiotičkoj atmosferi bila oko 400 dijelova na milion, ali je mogla biti znatno veća da je izvor vulkanskog oslobađanja gasova bio pojačan ili da je oslobađanje u atmosferu bilo manje efikasno od očekivanog.<ref name="Catling-2017" /> Količina drugih redukcijskih formi u atmosferi se zatim može izračunati pomoću modela atmosferske hemije. == Atmosfere poslije udara == Pretpostavlja se da je veliki pritok [[kosmički sudar|udarnih tijela]] u ranom Sunčevom sistemu mogao značajno promijeniti prirodu prebiotičke atmosfere. Tokom perioda prebiotičke atmosfere, očekuje se da je možda došlo do nekoliko udara asteroida dovoljno velikih da ispare okeane i otope Zemljinu površinu, a manji udari su se dešavali u još većem broju.<ref>{{Cite web |last=Conference |first=Goldschmidt |title=Early Earth was bombarded by series of city-sized asteroids |url=https://phys.org/news/2021-07-early-earth-bombarded-series-city-sized.html |access-date=2022-06-01 |website=phys.org |language=en}}</ref><ref name="Zahnle-2007" /><ref>{{Cite journal |last1=Michel |first1=Patrick |last2=Morbidelli |first2=Alessandro |date=2007 |title=Review of the population of impactors and the impact cratering rate in the inner solar system |journal=Meteoritics & Planetary Science |volume=42 |issue=11 |pages=1861–1869 |doi=10.1111/j.1945-5100.2007.tb00545.x |bibcode=2007M&PS...42.1861M |s2cid=56570715 |issn=1086-9379|doi-access=free }}</ref> Ovi udari bi značajno promijenili hemiju prebiotičke atmosfere zagrijavanjem, izbacivanjem dijela nje u svemir i unošenjem novog hemijskog materijala. Istraživanja atmosfera nakon udara ukazuju na to da bi uzrokovali snažnu redukciju prebiotičke atmosfere tokom određenog vremenskog perioda nakon velikog udara.<ref name="Zahnle-2007" /><ref name="Zahnle-2020" /><ref>{{Cite journal |last1=Schaefer |first1=Laura |last2=Fegley |first2=Bruce |date=2017-07-12 |title=Redox States of Initial Atmospheres Outgassed on Rocky Planets and Planetesimals |journal=The Astrophysical Journal |volume=843 |issue=2 |page=120 |doi=10.3847/1538-4357/aa784f |bibcode=2017ApJ...843..120S |s2cid=125938635 |issn=1538-4357|doi-access=free }}</ref> U prosjeku, udarna tijela u ranom Sunčevom sistemu sadržavala su visoko redukcijske minerale (npr. metalno željezo) i bila su obogaćena redukcijskim spojevima koji lako ulaze u atmosferu u formi plina.<ref name="Zahnle-2020" /> U ovim snažno redukcijskim atmosferama nakon udara, postojala bi znatno veća količina redukcijskih plinova poput CH<sub>4</sub>, HCN i možda NH<sub>3</sub>. Predviđa se da će redukcijske atmosfere poslije udara, nakon kondenzacije okeana, trajati i do desetine miliona godina prije nego što se vrate u prvobitno stanje.<ref name="Zahnle-2020" /> Modelska istraživanja su ovo usavršile dijeljenjem postudarne evolucije u tri faze: početna proizvodnja H<sub>2</sub> iz reakcija željeza i pare, hlađenje sa stvaranjem CH<sub>4</sub> i NH<sub>3</sub> (katalizirano površinama nikla) ​​i dugotrajna fotohemijska proizvodnja [[nitril]]a.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Wogan |first1=Nicholas F. |last2=Catling |first2=David C. |last3=Zahnle |first3=Kevin J. |last4=Lupu |first4=Roxana |date=2023-09-01 |title=Origin-of-life Molecules in the Atmosphere after Big Impacts on the Early Earth |journal=The Planetary Science Journal |volume=4 |issue=9 |pages=169 |doi=10.3847/PSJ/aced83 |arxiv=2307.09761 |bibcode=2023PSJ.....4..169W |doi-access=free |issn=2632-3338}}</ref> Kada je odnos CH<sub>4</sub> i CO<sub>2</sub> > 0,1, maglovite atmosfere sa HCN/HCCCN ispuštaju do 109 molekula po cm<sup>2</sup> u sekundi; manji omjeri CH<sub>4</sub> i CO<sub>2</sub> daju zanemariv HCCCN.<ref name=":0" /> Takva proizvodnja nitrila bi se nastavila sve dok H<sub>2</sub> ne izađe u svemir reda veličine nekoliko miliona godina.<ref name=":0" /> Minimalne mase za efektivnu redukciju su 4×10<sup>20</sup>–5×10<sup>21</sup> kg, ovisno o efikasnosti željeza i ravnoteži taline.<ref name=":0" /> Pored hipoteze o bombardovanju nitrilom, druga istraživanja otkrivaju da je serpentinizacija iz procesa u dubokom dijelu plašta mogla biti dovoljna sama po sebi da proizvede HCN reda veličine manjeg od mehanizma bombardovanja - iako bez HCCCN.<ref>{{Cite journal |last1=Paschek |first1=Klaus |last2=Henning |first2=Thomas K. |last3=Molaverdikhani |first3=Karan |last4=Miyazaki |first4=Yoshinori |last5=Pearce |first5=Ben K. D. |last6=Pudritz |first6=Ralph E. |last7=Semenov |first7=Dmitry A. |date=2025-05-20 |title=Deep Mantle–Atmosphere Coupling and Carbonaceous Bombardment: Options for Biomolecule Formation on an Oxidized Early Earth |journal=The Astrophysical Journal |volume=985 |issue=1 |pages=50 |doi=10.3847/1538-4357/adc39b |arxiv=2503.15479 |bibcode=2025ApJ...985...50P |doi-access=free |issn=0004-637X}}</ref> == Veza sa porijeklom života == Prebiotička atmosfera može obezbijediti hemijske sastojke i olakšati uvjete okoline koji doprinose sintezi organskih spojeva koji sudjeluju u nastanku života. Na primjer, spojevi potencijalno uključeni u nastanak života sintetizirani su u [[Miller–Ureyjev eksperiment|Miller-Ureyevom eksperimentu]]. U tom eksperimentu, moraju se napraviti pretpostavke o tome koji su gasovi bili prisutni u prebiotičkoj atmosferi.<ref>{{Cite web |last=BioTechSquad |date=2017-08-31 |title=The Miller-Urey Experiment - Chemical Evolution {{!}} BioTechSquad |url=https://nature.berkeley.edu/garbelottoat/?p=582 |access-date=2022-06-02 |language=en-US |archive-date=2022-05-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518062507/https://nature.berkeley.edu/garbelottoat/?p=582 |url-status=dead }}</ref> Predloženi važni sastojci za nastanak života uključuju (ali nisu ograničeni na) [[metan]] (CH<sub>4</sub>), [[amonijak]] (NH<sub>3</sub>), [[fosfat]] (PO<sub>4</sub><sup>3-</sup>), [[Cijanovodonična kiselina|hidrogen cijanid]] (HCN), [[cijanoacetilen]] (HCCCN), razne [[organski spoj|organske materije]] i razne fotohemijske nusprodukte.<ref>{{Cite journal |last1=Sasselov |first1=Dimitar D. |last2=Grotzinger |first2=John P. |last3=Sutherland |first3=John D. |date=2020-02-07 |title=The origin of life as a planetary phenomenon |journal=Science Advances |volume=6 |issue=6 |bibcode=2020SciA....6.3419S |doi=10.1126/sciadv.aax3419 |issn=2375-2548 |pmc=7002131 |pmid=32076638 |article-number=eaax3419}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Leslie E. |first=Orgel |date=2004 |title=Prebiotic Chemistry and the Origin of the RNA World |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=39 |issue=2 |pages=99–123 |doi=10.1080/10409230490460765 |issn=1040-9238 |pmid=15217990 |s2cid=4939632}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Trefil |first1=James |last2=J. Morowitz |first2=Harold |last3=Smith |first3=Eric |date=May–June 2009 |title=The Origin of Life |url=https://www.americanscientist.org/article/the-origin-of-life |journal=American Scientist |language=en |volume=97 |page=206 |doi=10.1511/2009.78.206 |url-access=subscription |access-date=2022-06-02 |number=3 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210401170852/https://www.americanscientist.org/article/the-origin-of-life |archive-date=2021-04-01 |url-status=dead}}</ref> Sastav atmosfere će uticati na stabilnost i proizvodnju ovih spojeva na Zemljinoj površini. Na primjer, "slabo redukcijska" prebiotička atmosfera može proizvesti neke, ali ne sve, od ovih sastojaka putem reakcija sa munjama.<ref name="Catling-20172">{{Cite book |last=Catling |first=David C. |title=Atmospheric Evolution on Inhabited and Lifeless Worlds. |date=2017 |publisher=Cambridge University Press |others=James F. Kasting |isbn=978-1-139-02055-8 |location=West Nyack |oclc=982451455}}</ref> S druge strane, proizvodnja i stabilnost sastojaka za nastanak života u jako redukcijskoj atmosferi su znatno poboljšani, što čini postudarne atmosfere naročito relevantnim.<ref name="Zahnle-20202">{{Cite journal |last1=Zahnle |first1=Kevin J. |last2=Lupu |first2=Roxana |last3=Catling |first3=David C. |last4=Wogan |first4=Nick |date=2020-05-01 |title=Creation and Evolution of Impact-generated Reduced Atmospheres of Early Earth |journal=The Planetary Science Journal |volume=1 |issue=1 |page=11 |arxiv=2001.00095 |bibcode=2020PSJ.....1...11Z |doi=10.3847/psj/ab7e2c |issn=2632-3338 |s2cid=209531939 |doi-access=free}}</ref> Također se predlaže da su se uvjeti neophodni za nastanak života mogli pojaviti lokalno, u sistemu koji je izolovan od atmosfere (npr. [[hidrotermalni izvor]]).<ref>{{Citation |title=Hydrothermal Systems and the Origin of Life |date=2021-11-09 |work=The Ecology of Deep-Sea Hydrothermal Vents |pages=397–412 |publisher=Princeton University Press |doi=10.2307/j.ctv1zm2v35.17 |s2cid=243969063}}</ref> Argumenti protiv ove hipoteze naglasili su da bi spojevi poput cijanida koji se koriste za stvaranje [[nukleobaza]] [[RNK]] bili previše razrijeđeni u okeanu, za razliku od jezera na kopnu koja bi ih lako mogla skladištiti u obliku [[ferocijanid]]nih soli.<ref>{{Cite journal |last1=Stribling |first1=Roscoe |last2=Miller |first2=Stanley L. |date=1987 |title=Energy yields for hydrogen cyanide and formaldehyde syntheses: The hcn and amino acid concentrations in the primitive ocean |url=https://archive.org/details/origins-of-life-and-evolution-of-biospheres_1987_17_3-4/page/261 |journal=Origins of Life and Evolution of the Biosphere |volume=17 |issue=3–4 |pages=261–273 |bibcode=1987OrLi...17..261S |doi=10.1007/bf02386466 |issn=0169-6149 |pmid=2819806 |s2cid=6395452}}</ref><ref name=":02">{{Cite journal |last1=Wogan |first1=Nicholas F. |last2=Catling |first2=David C. |last3=Zahnle |first3=Kevin J. |last4=Lupu |first4=Roxana |date=2023-09-01 |title=Origin-of-life Molecules in the Atmosphere after Big Impacts on the Early Earth |journal=The Planetary Science Journal |volume=4 |issue=9 |pages=169 |doi=10.3847/PSJ/aced83 |arxiv=2307.09761 |bibcode=2023PSJ.....4..169W |doi-access=free |issn=2632-3338}}</ref> Ovo se može prevazići nametanjem graničnog uvjeta kao što su plitki vodni otvori koji su iskusili lokalizirane cikluse isparavanja.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Rimmer |first1=Paul B. |last2=Shorttle |first2=Oliver |date=2024-04-11 |title=A Surface Hydrothermal Source of Nitriles and Isonitriles |journal=Life |language=en |volume=14 |issue=4 |pages=498 |doi=10.3390/life14040498 |doi-access=free |issn=2075-1729 |pmc=11051382 |pmid=38672768 |arxiv=2403.15135 |bibcode=2024Life...14..498R }}</ref> Mehanizam izvora bi također mogao proizvesti HCCCN, ali bi zahtijevao izuzetno visok pritisak i temperaturu za efikasno skladištenje.<ref name=":1" /> Metode jednostavnog stvaranja HCCCN su važne jer je to neophodan sastojak u trenutno najboljem razumijevanju sinteze [[pirimidin]]a.<ref name=":02" /> Nakon što je život nastao i počeo imati interakcije s atmosferom, prebiotička atmosfera je, po definiciji, prešla u postbiotičku atmosferu. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Atmosfera]] [[Kategorija:Prekambrij]] lhgsipccw914en6c3frp9b2ebv2kuic Polarna mutacija 0 4725201 42713084 42683471 2026-10-24T07:47:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42713084 wikitext text/x-wiki '''Polarna mutacija''' utiče na ekspresiju nizvodnih [[gen]]a ili [[operon]]a. Također može uticati na ekspresiju gena u kojem se javlja, ako se nalazi u [[Transkripcija (genetika)|transkribiranoj]] regiji. Ove mutacije se obično javljaju rano unutar sekvence gena i mogu biti [[Besmisleni kodon|besmislene]], [[Mutacija pomeranja okvira čitanja|mutacije pomjeranja okvira čitanja]] ili [[Umetanje (genetika)|insercijske]] mutacije. Polarne mutacije se mogu pronaći samo kod organizama koji imaju [[Informaciona RNK|policistronsku iRNK]].<ref>{{Cite web |url=http://www.biochem.northwestern.edu/holmgren/Glossary/Definitions/Def-P/polar_mutation.html |title=Definition on BMBCB |access-date=2026-09-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100615131954/http://www.biochem.northwestern.edu/holmgren/Glossary/Definitions/Def-P/polar_mutation.html |archive-date=2010-06-15 |url-status=dead}}</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=DdTIl6-1UzgC&dq=%22Polar+mutation%22&pg=PA146 "Microbial Physiology" – Google Books]</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=2iazWp_GVtUC&dq=%22Polar+mutation%22&pg=PA274 "Fundamental bacterial genetics" – Google Books]</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://books.google.com/books?id=Elx9GJ9qrtwC&dq=%22Polar+mutation%22&pg=PA560 "Medicinski rječnik: francusko-engleski s englesko-francuskim glosarom" - Google Books] * [https://books.google.com/books?id=7bFdrHln8FwC&dq=%22Polar+mutation%22&pg=PA266 "Razumijevanje bakterija" - Google Books] [[Kategorija:Mutacija]] bu4uce79bdkfx7y7hpclob8oi5dwnyi Panamska zlatna žaba 0 4725948 42712973 42712519 2026-10-23T21:28:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42712973 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | color_as = animalia | naziv = | raspon_fosila = | slika = Atelopus zeteki1.jpg | slika_upright = 1.1 | slika_alt = | slika_opis = Jedinka u [[Nacionalni zoološki park (Sjedinjene Američke Države)|Nacionalnom zoološkom parku]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] | status = PEW | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=IUCN>{{cite iucn |author=IUCN SSC Amphibian Specialist Group. |year=2019 |title=''Atelopus zeteki'' |volume=2019 |article-number=e.T54563A54341110 |doi=10.2305/IUCN.UK.2019-3.RLTS.T54563A54341110.en |access-date=11 October 2023}}</ref> | status2 = CITES_A1 | status2_system = CITES | status2_ref = <ref>{{Cite web|title=Appendices {{!}} CITES|url=https://cites.org/eng/app/appendices.php|access-date=2022-01-14|website=cites.org}}</ref> | taxon = Atelopus zeteki | klasifikacija_status = | regnum = [[Životinje]] | phylum = [[Svitkovci]] | classis = [[Vodozemci]] | ordo = [[Žaba|''Anura'']] | familia = ''[[Bufonidae]]'' | genus = ''[[Atelopus]]'' | species = '''''A. zeteki''''' | dvoimeno = ''Atelopus zeteki'' | dvoimeno_autorstvo = [[Emmett Reid Dunn|Dunn]], 1933. | karta_raspon = | range_map_upright = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | dvoimeno2 = | dvoimeno2_autorstvo = | karta_raspon2 = | range_map2_upright = | karta_raspon2_alt = | karta_raspon2_opis = | dvoimeno3 = | dvoimeno3_autorstvo = | karta_raspon3 = | range_map3_upright = | karta_raspon3_alt = | karta_raspon3_opis = | dvoimeno4 = | dvoimeno4_autorstvo = | karta_raspon4 = | range_map4_upright = | karta_raspon4_širina = | karta_raspon4_opis = | sinonimi_ref = <ref>{{cite journal|author=Dunn, E.R.|author-link=Emmett Reid Dunn|year=1933|title=Amphibians and reptiles from El Valle de Anton, Panama|journal=Occasional Papers of the Boston Society of Natural History|volume=8|pages=65–79}}</ref> | sinonimi = ''Atelopus varius zeteki'' ([[Emmett Reid Dunn|Dunn]], 1933.) }} '''Panamska zlatna žaba''' ('''''Atelopus zeteki'''''), poznata i kao '''panamska zlatna krastača''',<ref>{{Cite news |title=Panamanian golden toad {{!}} Adaptations & Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |archive-url=https://web.archive.org/web/20251128151141/https://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |archive-date=2025-11-28 |access-date=2026-02-21 |work=Encyclopedia Britannica |language=en}}</ref> '''Zetekova zlatna žaba''', '''Cerro Campana tuponoga krastača''' itd.,<ref>{{Cite web|url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Bufonidae/Atelopus/Atelopus-zeteki|title=''Atelopus zeteki'' Dunn, 1933|date=23 January 2020|website=American Museum of Natural History|access-date=23 January 2020}}</ref> je [[vrsta]] [[krastače]] koja je [[endemizam|endemska]] za [[panama|Panamu]].<ref name=frost>{{cite web|url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Bufonidae/Atelopus/Atelopus-zeteki|title=''Atelopus zeteki'' Dunn, 1933|author=Frost, Darrel R.|author-link=:es:Darrel R. Frost|year=2016|work=Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 |publisher=American Museum of Natural History|access-date=28 January 2016}}</ref> Panamske zlatne žabe nastanjuju potoke duž planinskih padina Kordiljerskih maglovitih šuma zapadno-centralne Paname.<ref name=Herpetologica>{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|last2=Hetherington|first2=Thomas|title=Tadpoles and juveniles of the Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki'' (Bufonidae), with information on development of coloration and patterning|journal=Herpetologica|year=1998|volume=54|issue=3|pages=370–376|jstor=3893155}}</ref> Iako je [[IUCN]] navodi kao [[Kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženu]] vrstu,<ref name=IUCN/> moguće je da je zapravo [[izumrla u prirodi|izumrla u divljini]] još od 2007. godine.<ref name=AmphibiaWeb>{{cite web |url=http://amphibiaweb.org/cgi/amphib_query?where-genus=Atelopus&where-species=zeteki |title=''Atelopus zeteki'' |year=2014 |work=AmphibiaWeb: Information on amphibian biology and conservation. [web application] |publisher=Berkeley, California: AmphibiaWeb |access-date=7 October 2014}}</ref><ref name="bbc">{{Cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7219803.stm|access-date=22 February 2015|date=2 February 2008|title='Last wave' for wild golden frog |publisher=BBC}}</ref> Jedinke su prikupljane za [[očuvanje ex situ|uzgoj u zatočeništvu]] u nastojanju da se vrsta očuva. == Opis == [[File:Atelopus zeteki VA.jpg|left|thumb|U [[Akvarij u Vancouveru|akvariju u Vancouveru]]]] Uprkos svom uobičajenom nazivu, panamska zlatna žaba spada u [[Bufonidae|prave krastače]] (porodica Bufonidae). [[opis vrste|Prvi put je opisana]] kao [[podvrsta]] ''[[Atelopus varius]]'', ali se sada klasificira kao zasebna vrsta.<ref name=frost/><ref>{{cite book|author=Savage, Jay M.|author-link=Jay M. Savage|date=2002|title=The Amphibians and Reptiles of Costa Rica|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|isbn=0-226-73537-0|url-access=registration|url=https://archive.org/details/amphibiansreptil0000sava}}</ref><ref name="Richards Knowles">{{cite journal |last1=Richards |first1=Corinne L. |last2=Knowles |first2=L. Lacey |date=2007 |title=Tests of phenotypic and genetic concordance and their application to the conservation of Panamanian golden frogs (Anura, Bufonidae)|journal=Molecular Ecology |volume=16 |issue=15 |pages=3119–3133 |doi=10.1111/j.1365-294x.2007.03369.x|pmid=17651191 |hdl=2027.42/102716 |s2cid=21631940 |url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/102716/1/j.1365-294X.2007.03369.x.pdf |hdl-access=free }}</ref> Panamska zlatna žaba je nacionalni simbol i smatra se jednom od najljepših žaba Paname.<ref name=":0">{{cite encyclopedia |url=http://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |title=Panamanian Golden Toad |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=26 October 2015}}</ref> Boja kože varira od svijetložutozelene do žarko zlatne, a neke jedinke imaju crne mrlje na leđima i nogama. Ženke su uglavnom veće od mužjaka; obično su dugačke između 45 i 63 mm, a teže između 4 i 15 g, dok su mužjaci dugački između 35 i 48 milimetara i teže od 3 do 12 grama.<ref name="animals.sandiegozoo.org">{{cite web|url=http://animals.sandiegozoo.org/animals/panamanian-golden-frog|title=Panamanian Golden Frog|publisher=San Diego Zoo|access-date=14 January 2014}}</ref> === Toksičnost === Panamska zlatna žaba sadrži razne toksine, uključujući steroidne [[bufadienolid]]e i [[Gvanidin|gvanidinijske]] [[alkaloid]]e iz klase [[tetrodotoksin]]a. Utvrđeno je da je jedan od potonjih, [[zetekitoksin AB]], blokator [[naponski natrijumski kanal|naponskih natrijskih kanala]], nekoliko redova veličine jači od sebi analognog [[saksitoksin]]a. Otrov panamske zlatne žabe je rastvorljiv u vodi i utiče na nervne ćelije svakoga ko dođe u kontakt s njim. One ga koriste kao zaštitu od većine predatora.<ref name=":0" /> Zbog mogućih rizika testiranja otrova na ljudima, to je urađeno na miševima. Utvrđeno je da velike doze mogu biti fatalne u roku od 20 ili 30 minuta. Smrti prethode [[grand mal|klonične (''grand mal'') konvulzije]], sve dok se funkcije cirkulatornog i respiratornog sistema ne prekinu.<ref name=Science /> == Rasprostranjenje == Panamska zlatna žaba je endemska za Panamu, gdje živi u blizini planinskih potoka na istočnoj strani planinskog lanca Tabasará u provincijama [[Coclé]] i [[Panamá (provincija)|Panama]].<ref name=IUCN/> Njen geografski areal se ranije protezao sve do grada [[El Copé]] u zapadnoj provinciji Coclé prije pojave gljivične bolesti [[Hitridiomikoza|hitridiomikoze]], koja je prouzrokovala brz pad populacije u El Copéu 2004. godine.<ref name=IUCN/> Staništa od ključnog značaja se gube svake godine zbog malih farmi, komercijalne poljoprivrede, gospodarenja šumskim površinama, stočarstva, širenja industrije i razvoja nekretnina.<ref>{{cite journal |author=Konstant, Bill |year=2007 |title=The Frogs And The Fungus |url=https://www.questia.com/magazine/1G1-177101443/the-frogs-and-the-fungus-thanks-to-dedicated-teams |journal=Americas |volume=59 |issue=5 |pages=6–12 |access-date=26 October 2015 |archive-date=4 February 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160204092436/https://www.questia.com/magazine/1G1-177101443/the-frogs-and-the-fungus-thanks-to-dedicated-teams |url-status=bot: unknown }}</ref> Jedinke se drže u programima uzgoja u zatočeništvu u više od 50 institucija širom Sjeverne Amerike i Paname.<ref name="Poole2008">{{cite journal |last=Poole |first=Vicky |date=2008 |title=Project golden frog |url=https://www.fws.gov/wafwo/species/Fact%20sheets/Endangered%20Species%20Bulletin%202008.pdf |journal=Endangered Species Bulletin |volume=33 |issue=1 |pages=7–10 |access-date=14 January 2014 |archive-date=6 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006130304/https://www.fws.gov/wafwo/species/Fact%20sheets/Endangered%20Species%20Bulletin%202008.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gagliardo |first1=R. |last2=Griffith |first2=E. |last3=Mendelson |first3=J. |last4=Ross |first4=H.| last5=Zippel |first5=K. |date=2008 |title=The principles of rapid response for amphibian conservation, using the programmes in Panama as an example |journal=International Zoo Yearbook |volume=42 |issue=1 |pages=125–135 |doi= 10.1111/j.1748-1090.2008.00043.x}}</ref> == Ekologija == [[FIle:Atelopus zeteki mating.jpg|thumb|right|Panamske zlatne žabe prilikom [[ampleksus|parenja]]]] Životni vijek panamske zlatne žabe je 12 godina.<ref name="animals.sandiegozoo.org"/> Ova krastača je neobična po tome što komunicira putem [[semaforska signalizacija|semaforaske signalizacije]], mašući suparnicima i potencijalnim partnerima, pored zvukova koji su uobičajeniji među žabama. Smatra se da se ova [[adaptacija]] [[evolucija|razvila]] kod panamske zlatne žabe zbog buke brzih potoka koji sačinjavaju njeno prirodno stanište.<ref name="bbc" /> Mužjak obično ostaje u blizini potoka u kojima odvija razmnožavanje, dok se ženka mimo sezone razmnožavanja povlači u šume. Mužjak koristi tihi zov kako bi privukao potencijalne partnere, zatim zgrabi ženku i drži se za nju kada ona naiđe na njega. Ako je zainteresovana, tolerirat će [[ampleksus]]; ako ne, pokušat će ga otjerati savijanjem kičme. Ampleksus može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, a [[leglica|polaganje jaja]] se obično odvija u plitkom potoku..<ref name=AmphibiaWeb/> === Životni ciklus === Razvoj ''A. zeteki'' može se podijeliti u četiri stadija: larva ili [[punoglavac]], juvenilni, subadultni i odrasli. Tokom stadija larve, jedinke se izliježu iz jaja nakon 2 do 10 dana razvoja. U ovoj fazi su u potpunosti vodena stvorenja i nalaze se u vodama s temperaturom od 20,4 do 21,3°C i dubinom od 5 do 35 cm. Nakon izlaska, uglavnom provode vrijeme odmarajući se u plitkim bazenima ispod kaskada. Ovo ponašanje je slično ''[[Atelopus certus|A. certus]]''. Mogu se pronaći gdje god se voda nakuplja u potoku, dok god je taj dio povezan kanalima za premještanje u druge dijelove. Međutim, punoglavci ne zalaze u te kanale. Larve prianjaju za površine usisavanjem pomoću svog spljoštenog trbuha i stoga se mogu okarakterizirati kao ''gastromizoforne''. Obično su dugačke oko 5,8 mm i široke 4,3 mm. Njuške su im zaobljene, kao i repovi. Najduže repne peraje su otprilike tri petine dužine repa. Usta su im velika i ventralno okružena usnama koje formiraju neprekinuti oralni disk širine oko 3,6 mm. Stražnja usna nema papile, ali ostale usne su obložene pojedinačnim redovima malih, tupih papila. Dorzalno obojenje varira od tamnosmeđeg do crnog, sa zlatnim mrljama po tijelu. Ovu crno-zlatnu boju razvijaju kako [[melanin]] preplavljuje njihove dermalne slojeve, pružajući im zaštitu od sunca. Prilikom metamorfoze, njihove zlatne mrlje postaju tamnozelene.<ref name=Herpetologica /> Punoglavci se hrane algama i provode 6 do 7 mjeseci razvijajući se i rastući.<ref name="animals.sandiegozoo.org"/> Mladunci ove vrste su vodozemni, ali imaju daleko manji raspon kretanja od subadultnih i odraslih jedinki. Obično se ne nalaze dalje od 2 m od svojih potoka, a nedavno metamorfozirani mladunci se češće nalaze pored potoka koji vrve punoglavcima.<ref name=Herpetologica /> Poput svojih odraslih pandana, mladunci se penju na veće nadmorske visine i povlače se u drveće kako bi se sakrili od predatora; međutim, zbog svoje male veličine, mladunci nisu u stanju dostići iste nadmorske visine i penjati se jednako visoko u drveće i grmlje kao odrasle jedinke.<ref name=Phyllomedusa /> Na početku obilnih i stalnih kiša, mladunci bježe s otvorenih obala potoka, kojima se obično kreću vrlo teritorijalni odrasli mužjaci. Meguće je da kiše potiču teritorijalno ponašanje odraslih mužjaka. Vizualno, mladunci imaju dužinu od njuške do analnog otvora u rasponu od 8,4 do 17,1 mm. Njihova leđna boja je duboka i žarko zelena, koja odgovara boji mahovine koja raste na stijenama oko potoka njihovog staništa. Također su prisutne tamnosmeđe do crne oznake na leđima. Neki od mladunaca posjeduju i male tamne oznake na prstima. Njihov trbuh je ili bijel ili zlatnožut, ponekada s tamnim oznakama koje se ne podudaraju s bojom tla.<ref name=Herpetologica /> Subadultne jedinke ove vrste imaju puni raspon kretanja, ali se ponekad nalaze u blizini odraslih mužjaka, što je vrijedno pažnje jer su mužjaci ove vrste prilično samotni i borbeni u prisustvu drugih mužjaka. Subadultna jedinka je dugačka oko 28,3 mm i teška oko 1,1 g. Zelenkaste su boje, koja više podsjeća na boju metamorfnog mladunca nego na briljantnu, a ponekad i pjegavu zlatnu boju odrasle jedinke. Šare subadultnih jedinki su znatno tamnije nego kod odraslih.<ref name=Herpetologica /> === Ponašanje === [[File:Atelopus zeteki VA2.jpg|thumb|[[Ampleksus]], [[Akvarij u Vancouveru]]]] [[File:Atelopus zeteki VA 3 (cropped).jpg|thumb|Žaba se penje vertikalno uz staklo, Akvarij u Vancouveru]] Panamska zlatna žaba se naizgled socijalizira s drugim vodozemcima putem zvukova iz grla i mahanja rukama, slično semaforskim pokretima koji se koriste pri udvaranju. Pokreti mogu biti prijateljski ili agresivna upozorenja.<ref name=bbc/> To je "bezuha" vrsta žabe, što znači da nema [[bubna opna|bubnu opnu]]. Međutim, to ne sprečava njenu sposobnost komuniciranja s drugim pripadnicima iste vrste glasanjem iz grla. Uprkos nedostatku bubnih opni, ta "bezuha" žaba reaguje na vokalizacije koje stvaraju ostale jedinke. Mužjak reaguje na pulsirajuću vokalizaciju, koju karakteriziraju niže frekvencije nakon kojih slijede više frekvencije, pokazujući antagonistička ponašanja poput okretanja prema izvoru zvuka i stvaranja pulsirajuće vokalizacije kao odgovora. Pulsirajući poziv se koristi za oglašavanje položaja mužjaka tokom borbenih situacija. Poput ''[[Atelopus varius]]'', vrlo su teritorijalni i provode veći dio svog života na istoj lokaciji. Kao rezultat te odanosti jednom mjestu, neće oklijevati da se oglase kada drugi mužjak naruši njihovu teritoriju. Ako to nije dovoljno da otjera uljeza, žaba ne oklijeva braniti svoju teritoriju agresivnim ponašanjem.<ref name=Herpetology>{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|author2=Thomas Hetherington|title=Field studies on visual and acoustic signaling in the "earless" Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki''|journal=Journal of Herpetology|year=1996|volume=30|issue=3|pages=347–354|doi=10.2307/1565171|jstor=1565171}}</ref> Prilikom susreta s drugim mužjakom, oni mašu prednjim nogama u znak odbrane.<ref name=":0" /> Panamska zlatna žaba, osim što može prepoznavati zvukove, sposobna je i locirati izvor zvuka. To znači da je sposobna za usmjereni sluh. Kod svih ostalih vrsta žaba, uloga bubne opne je precizno određivanje smjera zvuka. S obzirom na vrlo malu veličinu panamske zlatne žabe, teško je zamisliti drugi sistem sluha koji ne uključuje aparat bubne opne.<ref name=Herpetology /> Kada ''A. zeteki'' naiđe na predatora, često maše i podiže nogu prema njemu kako bi skrenula pažnju na svoju zapanjujuću i prekrasnu boju. Ova boja upozorava na njenu toksičnost, što je dovoljno da navede predatora da je više ne smatra obrokom. Ako predator nastavi da se približava, ne obazirući se na njena upozorenja o toksičnosti, nastavljaju se mahanje nogom, često praćeno vokalizacijom, često sa povećanom učestalošću i jačinom zvuka.<ref name=Herpetology /> Njena toksičnost nije nepogrešiva ​​metoda zaštite, budući da neke životinje, poput zmije ''[[Erythrolamprus epinephalus]]'', mogu metabolizirati žablji otrov. Načini odbijanja predatora razlikuju se između dana i noći, naročito zato što sam otrov neće odvratiti svakog predatora. Odrasli mužjaci, koji su aktivni na tlu tokom dana, povlače se u drveće i tamo se skrivaju noću. To je najvjerojatnije odbrambeni mehanizam. Ako se predator prikrada noću, žaba se ne može osloniti na vizualnu strategiju za bijeg. One se tada smjeste na drveće jer im to daje prednost da čuju približavanje predatora ili osjete njihovu težinu na grani drveta. Buka i taktilne prednosti penjanja na drvo su veće od prednosti zakopavanja u zemlju.<ref name=Phyllomedusa>{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|author2=Scott A. Sapoznick |author3=Edgardo J. Griffith Rodriguez |author4=Peter B. Johantgen |author5=Joni M. Criswell|title=Nocturnal position in the Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki'' (Anura, Bufonidae), with notes on fluorescent pigment tracking|journal=Phyllomedusa|year=2007|volume=6|issue=1|pages=37–44|doi=10.11606/issn.2316-9079.v6i1p37-44|doi-access=free}}</ref> == Očuvanje == Panamska zlatna žaba počela je nestajati iz visokoplaninskih šuma krajem 1990-ih, što je potaknulo naučno istraživanje i proces spašavanja koji se nastavlja i danas.<ref>{{Cite book|author=Markle, Sandra | year=2011 |title=The Case of the Vanishing Golden Frogs |publisher=Millbrook |isbn=978-0-7613-5108-5}}</ref> Posljednji put je snimljena u divljini 2006. godine od strane BBC-jevog Prirodoslovnog odjela za seriju ''[[Life in Cold Blood|Život u hladnoj krvi]]'' [[David Attenborough|Davida Attenborougha]].<ref name="bbc" /> Nekoliko preostalih jedinki je odvedeno u zatočeništvo, a lokacija snimanja držana je u tajnosti kako bi se zaštitile od potencijalnih [[krivolov]]aca. Iako se čini da populacije u zatočeništvu dobro napreduju, njihovo ponovno uvođenje u neko područje neće zaustaviti prijetnju koju predstavlja [[hitridiomikoza]]. Trenutno ne postoje lijekovi koji sprječavaju ili kontroliraju tu bolest u divljini, ali se ulažu napori u njeno otkrivanje. Napravljen je jedan pokušaj da se širok spektar žaba zaštiti od bolesti korištenjem bakterije ''[[Janthinobacterium lividum]]'', koja proizvodi hemikaliju protiv infekcija; međutim, koža panamskih zlatnih žaba nije bila prikladna za korištenu bakteriju.<ref name="BeckerEtAl2012"/> [[Zoološki vrt u San Diegu]] započeo je s pokušajima očuvanja vrste i primio je svoje prve žabe 2003. godine. Od tada su uspješno uzgojili 500 jedinki u zatočeništvu, ali ih neće pustiti u divljinu dok gljivična bolest ne postane manja prijetnja. Zoološki vrt u San Diegu također šalje novac Panami kako bi se održali napori za očuvanje te vrste u njenoj domovini.<ref name="animals.sandiegozoo.org" /> Populacije vodozemaca, uključujući panamsku zlatnu žabu, pretrpjele su veliki pad, vjerojatno zbog gljivične infekcije hitridiomikoze. Infekciju uzrokuje invazivni gljivični patogen koji je stigao do El Vallea, doma panamske zlatne žabe, 2006. godine.<ref>{{cite web|url=http://amphibianrescue.org/?page_id=57|title=Panama Amphibian Conservation Timeline|publisher=Panama Amphibian Rescue and Conservation Project|access-date=2009-09-13}} {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Dodatni faktori, poput gubitka staništa i zagađenja, također su mogli igrati ulogu.<ref name=AmphibiaWeb/> Temperatura okruženja u kojima ovi vodozemci vole provoditi vrijeme može biti u vezi sa hitridiomikozom; gljivica je češća u hladnijim uvjetima.<ref>{{Cite journal| doi = 10.1890/06-1842.1| title = Trade-offs influence disease in changing climates: strategies of an amphibian pathogen| journal = Ecology| volume = 89| issue = 6| pages = 1627–1639| year = 2008| last1 = Woodhams | first1 = D. C. | last2 = Alford | first2 = R. A. | last3 = Briggs | first3 = C. J. | last4 = Johnson | first4 = M. | last5 = Rollins-Smith | first5 = L. A. | author-link5=Louise Rollins-Smith|pmid = 18589527| url = https://researchonline.jcu.edu.au/6240/1/6240_Woodhams_et_al._2008.pdf}}</ref> Ako nastupi hladan period, ponašanje i imunitet žaba mogu se promijeniti otprilike u isto vrijeme kada se oslobađa više spora. Kada se žabe zaraze gljivicom, njihova tjelesna temperatura raste, zato što se imuni sistem boli protiv gljivice. Međutim, čak i ako dođe do prestanka infekcije i vraćanja tjelesne temperature na prethodne, normalne nivode, infekcija se kasnije može pojaviti ponovo.<ref>{{Cite journal| doi = 10.1098/rspb.2009.1656| title = Thermoregulatory behaviour affects prevalence of chytrid fungal infection in a wild population of Panamanian golden frogs| journal = Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences| volume = 277| issue = 1681| pages = 519–528| year = 2009| last1 = Richards-Zawacki | first1 = C. L.| pmid=19864287| pmc=2842693}}</ref Drugo istraživanje je otkrilo da su suhi uvjeti u prosjeku produžavali životni vijek zaraženih jedinki za 25 dana, dok su više temperature dodavale samo 4 dana živote.<ref>{{cite journal|title=A watery grave|journal=Nature|volume=465|issue=7300|year=2010|page=848|doi=10.1038/465848e|bibcode=2010Natur.465U.848.|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Bustamante|first1=Heidi M.|last2=Livo|first2=Lauren J.|last3=Carey|first3=Cynthia |year=2010 |title=Effects of temperature and hydric environment on survival of the Panamanian Golden Frog infected with a pathogenic chytrid fungus|journal=Integrative Zoology |volume=5 |issue=2 |pages=143–153 |doi=10.1111/j.1749-4877.2010.00197.x|pmid=21392332}}</ref> Ove žabe se ne suočavaju samo s prijetnjom od gljivičnih bolesti, već su ugrožene i ljudskim razvojem. Kako se drveće krči radi izgradnje kuća i urbanizacije, stanište ''A. zeteki'' se uništava. Druge prijetnje uključuju zadiranje poljoprivrede, zagađenje, trgovinu kućnim ljubimcima i akvakulturu.<ref name="IUCN" /> Projekt zlatna žaba je projekt očuvanja prirode koji uključuje naučne, obrazovne i zoološke institucije u Republici Panami i Sjedinjenim Američkim Državama. Očekivani rezultati ovog projekta obuhvataju bolje razumijevanje panamske zlatne žabe, koordinirane napore vladinih agencija i nevladinih organizacija u očuvanju prirode, povećanu svijest o trenutnom globalnom smanjenju broja vodozemaca, veće poštovanje prema divljim životinjama među Panamcima i građanima ostatka svijeta, te veće očuvanje zemljišta za ugrožene vrste širom svijeta, kao i one pod prijetnjom od nestanka. Ova organizacija će koristiti obrazovanje i terenska istraživanja, uzgajati potomstvo pomoću već zatočenih žaba i pružati finansijsku podršku kako bi potpomogla očuvanje ovih žaba.<ref>[https://web.archive.org/web/20110727201317/http://www.ranadorada.org/conservation.html The Conservation Initiative]. Ranadorada.org</ref> Uložena su dva značajna napora da se spase ove žabe. Koalicija za oporavak i očuvanje vodozemaca (en. Amphibian Recovery Conservation Coalition), osnovana 2004. godine, izvezla je ugrožene vodozemce u SAD, vjerujući da je to bolje okruženje za njih kao ugrožene vrste. [[Zoološki vrt u Houstonu]] je 2005. u Panami osnovao Centar za očuvanje vodozemaca El Valle (en. El Valle Amphibian Conservation Center, EVACC), kako bi ugrožene žabe mogle imati zaštićene objekte u svojoj domovini. EVACC je postao turistička atrakcija, a naučnici pomno prate populaciju vrsta koja tamo živi.<ref>{{cite web|last=Gratwicke|first=Brian|work=Frog Log|publisher=Amphibians.org|date=May 2012|pages=17–20|title=Amphibian Rescue and Conservation Project - Panama|url=http://www.amphibians.org/wp-content/uploads/2012/05/FrogLog102.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20120806164023/http://www.amphibians.org/wp-content/uploads/2012/05/FrogLog102.pdf|archive-date=2012-08-06}}</ref> Početkom 2006. godine, EVACC je premašio svoj kapacitet za smještaj zlatnih žaba. Kako bi se nastavili napori njihovog prikupljanja, pokrenuto je partnerstvo s hotelom Campestre u El Valleu, pri čemu su sobe 28 i 29 njihovog odmarališta opremljene [[terarij]]ima, koji su služili kao privremeni smještaj za žabe.<ref>{{cite magazine |last1=Kolbert |first1=Elizabeth |title=The Sixth Extinction? |url=https://www.newyorker.com/magazine/2009/05/25/the-sixth-extinction |access-date=30 November 2018 |magazine=The New Yorker |date=25 May 2009}}</ref> To je bio jedan od nekoliko napora za očuvanje koje je [[Elizabeth Kolbert]] navela u svojoj knjizi ''[[The Sixth Extinction: An Unnatural History|Šesto izumiranje: Neprirodna historija]]''.<ref>{{cite book |last1=Kolbert |first1=Elizabeth |title=The sixth extinction: an unnatural history |date=2014 |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-0-8050-9299-8 |edition=First |url-access=registration |url=https://archive.org/details/isbn_9780805092998 }}</ref> Preko 300 žaba držano je u takozvanom "hotelu za zlatne žabe" i tretirano je svakodnevnim pranjem, 24-satnom poslugom u sobi i egzotičnim ručkovima od posebnih cvrčaka, dok se nije ponovo oslobodio prostor u EVACC-u.<ref>{{cite news |last1=Roig-Franzia |first1=Manuel |title=Panama Hotel Is Imperiled Frogs' Lifeboat |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/25/AR2006102501994.html |access-date=30 November 2018 |newspaper=The Washington Post |date=26 October 2006}}</ref> === Eksperiment === Prije širenja gljivice ''[[Batrachochytrium dendrobatidis]]'' u stanište panamske zlatne žabe, organizacije za očuvanje prirode prikupljale su panamske zlatne žabe i smještale ih u kolonije u zatočeništvu koje osiguravaju preživljavanje. Koža vodozemaca domaćin je raznolikoj bakterijskoj zajednici koja kod nekih djeluje kao obrambeni mehanizam koji inhibira patogene. Istraživači su istražili bakterijsku zajednicu divljih i zatočenih panamskih zlatnih žaba koje potiču iz iste populacije sekvenciranjem kako bi procijenili kako je dugotrajno zatočeništvo utjecalo na njihovu zajednicu. Utvrđeno je da se bogatstvo vrsta, filogenetska raznolikost i struktura zajednice mikrobiote kože značajno razlikuju između divljih i zatočenih panamskih zlatnih žaba. Međutim, nakon otprilike osam godina života u zatočeništvu, potomci izvornih zatočenih panamskih zlatnih žaba i dalje su dijelili 70% svoje mikrobne zajednice sa divljim žabama. Ovi rezultati pokazuju da se mikrobne zajednice povezane s domaćinom mogu značajno promijeniti držanjem u zatočeništvu, ali većina sastava zajednice ipak ostaje očuvana.<ref>{{Cite journal|title = The effect of captivity on the cutaneous bacterial community of the critically endangered Panamanian golden frog (''Atelopus zeteki'')|journal = Biological Conservation|date = 2014-08-01|pages = 199–206|volume = 176|doi = 10.1016/j.biocon.2014.05.029|first1 = Matthew H.|last1 = Becker|first2 = Corinne L.|last2 = Richards-Zawacki|first3 = Brian|last3 = Gratwicke|first4 = Lisa K.|last4 = Belden}}</ref> Pokušaji ponovnog uvođenja kolonija iz zatočeništva u prirodu vjerojatno neće biti uspješni bez razvoja metoda za kontrolu hitridiomikoze u divljini.<ref name="BeckerEtAl2012">{{cite journal|last1=Becker|first1=Matthew H.|last2=Harris|first2=Reid N.|last3=Minbiole|first3=Kevin P. C.|last4=Schwantes|first4=Christian R.|last5=Rollins-Smith|first5=Louise A.|last6=Reinert|first6=Laura K.|last7=Brucker|first7=Robert M.|last8=Domangue|first8=Rickie J.|last9=Gratwicke|first9=Brian |year=2012 |title=Towards a better understanding of the use of probiotics for preventing chytridiomycosis in Panamanian golden frogs |journal=EcoHealth |volume=8 |issue=4 |pages=501–506 |doi=10.1007/s10393-012-0743-0|pmid=22328095|s2cid=8609071}}</ref> Istraživači su eksperimentirali sa upotrebom ''[[Janthinobacterium lividum]]'' za kontrolu temperature kože u nadi da će to spriječiti gljivičnu infekciju. U ranoj fazi se činilo da je taj zaštitni tretman uspješan, ali bi žabe počele ugibjati nakon dvije sedmice.<ref name="BeckerEtAl2012"/> Korištene su i druge metode za očuvanje, sa fokusom na fenotipsku i genetsku podudarnost. Istraživači su označili ''A. varius'' i ''A. zeteki'' kao odvojene vrste, ali se teško razaznaju na osnovu fizičkih karakteristika, pa je za to bolje koristiti mitohondrijsku DNK.<ref name=" Richards Knowles"/> == U kulturi == Panamska zlatna žaba je svojevrsni nacionalni simbol i javlja se na listićima državne lutrije i u lokalnoj [[mitologija|mitologiji]]. Smatra se da se pretvori u zlato kada ugine, te da donosi sreću onima koji imaju dovoljno sreće da ju ugledaju.<ref name="Poole2008"/> To vjerovanje potiče od zlatnih i glinenih talismana (huaka) koje su rezbarili predkolumbovski domorodački narodi i koji podsjećaju na zlatnu žabu.<ref>Zippel, K. C., Ibanez D., R., Lindquist, E. D., Richards, C. L., Jaramillo A., C. A., & Griffith, E. J. (2006). [https://www.rzlab.pitt.edu/Publications/Zippel-et-al-2006.pdf "Conservation implications of taxonomically revising the Panamanian golden frogs/Implicaciones en la conservacion de las ranas doradas de panama, asociadas con su revision taxonomica"]. ''Herpetotropicos: Tropical Amphibians & Reptiles'', 3(1), 29+.</ref> Panamska vlada je 2010. godine usvojila zakon kojim se 14. august obilježava kao "Nacionalni dan zlatne žabe". Glavni događaj proslave obilježava se svake godine paradom ulicama El Valle de Anton i izložbom panamskih zlatnih žaba u Centru za zaštitu vodozemaca El Valle u zoološkom vrtu El Nispero u El Valleu.<ref name="Panama Amphibian Rescue and Conservation Project">[https://web.archive.org/web/20200211091237/http://amphibianrescue.org/2010/08/14/happy-first-annual-national-golden-frog-day/ Happy First Annual National Golden Frog Day!] Panama Amphibian Rescue and Conservation Project, 2010 Accessed September 28, 2010</ref> Domoroci iz panamskih prašuma također već vijekovima koriste veoma otrovnu kožu te žabe kao otrov za strijele.<ref name=Science>{{cite journal|last1=Fuhrman|first1=F. A.|last2=Fuhrman|first2=G. J.|last3=Mosher|first3=H. S.|title=Toxin from skin of frogs of the genus ''Atelopus'': Differentiation from dendrobatid toxins|journal=Science|date=29 September 1969|volume=169|issue=3900|pages=1376–1377|doi=10.1126/science.165.3900.1376|pmid=5807965|bibcode=1969Sci...165.1376F|s2cid=41245748}}</ref> == Povezano == * [[Smanjenje populacije vodozemaca]] * [[Holocensko masovno izumiranje]] * ''[[Ecnomiohyla rabborum]]'' == Bilješke == {{Notelist}} == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjske poveznice == {{Commons}} {{Wikispecies|Atelopus zeteki}} * [https://readnational.com/national-animal-of-panama/ Panamska žaba] * [https://web.archive.org/web/20070328061117/http://www.stlzoo.org/animals/abouttheanimals/amphibians/frogsandtoads/panamaniangoldenfrog.htm Zoološki vrt u St. Louisu] * [https://web.archive.org/web/20080630022824/http://nationalzoo.si.edu/Animals/ReptilesAmphibians/NewsEvents/golden_frog.cfm Nacionalni zoološki park] * [https://web.archive.org/web/20080306013514/http://www.ranadorada.org/species-info.html Projekat zlatna žaba], informacije o vrsti * [https://web.archive.org/web/20060928132128/https://www.houstonzoo.org/Animal/viewAnimalDetail.asp?scriptaction=showanimal&Animal_Preview_Flag=0&animal_ID=58 Zoološki vrt u Houstonu] * [https://www.discoverlife.org/mp/20q?search=Atelopus+zeteki Web stranica Discover Life: Atelopus zeteki] * [https://web.archive.org/web/20080605041155/http://pick14.pick.uga.edu/mp/20q?guide=Anura_Panama Web stranica Discover Life: Alat sa ID-jem vrste] * [https://web.archive.org/web/20080605140445/http://www.globalamphibians.org/servlet/GAA?searchName=Atelopus+zeteki Globalna procjena vodozemaca, ''Atelopus zeteki'' - zlatna strijelasta otrovna žaba, zlatna žaba, panamska zlatna žaba, Zetekova zlatna žaba] * [https://web.archive.org/web/20081206130447/http://www.bobbyrica.com/2008/11/11/panamas-golden-frogs/ Opis panamske zlatne žabe] Turistički vodič za atrakcije Paname {{Taxonbar|from=Q2048914}} {{Authority control}} [[Kategorija:Žabe]] [[Kategorija:Fauna Paname]] [[Kategorija:Endemske vrste]] a9no7j2v72vxwfn3ld3n8hir76j77r5 Jozef Binder 0 4726184 42712864 42712798 2026-10-23T14:18:17Z Stefanguzvica 88249 42712864 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= poljoprivredni radnik, krojač, zanatlija, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku štampu i literaturu. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koji je izlazio u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine list zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres|Vukovarskom kongresu]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator komunista tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] 9c3z2m36m24v8tkskjisxsqh3pgt93j 42712867 42712864 2026-10-23T14:46:33Z Stefanguzvica 88249 42712867 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= poljoprivredni radnik, krojač, zanatlija, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku štampu i literaturu. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|300px|Zgrada restoran ''Ellmer'' u Velikom Bečkereku, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kom se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koji je izlazio u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine list zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres|Vukovarskom kongresu]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator komunista tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] odixbiv25q2nph96x3dlygsw9px4bp3 42712868 42712867 2026-10-23T14:46:48Z Stefanguzvica 88249 42712868 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= poljoprivredni radnik, krojač, zanatlija, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku štampu i literaturu. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|350px|Zgrada restorana ''Ellmer'' u Velikom Bečkereku, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kom se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koji je izlazio u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine list zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres|Vukovarskom kongresu]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator komunista tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] 3x5s3xgs7dq564sjyk5uj2zzgy8plg3 42712870 42712868 2026-10-23T14:59:29Z Stefanguzvica 88249 42712870 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= poljoprivredni radnik, krojač, zanatlija, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku štampu i literaturu. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|350px|Zgrada restorana ''Ellmer'' u Velikom Bečkereku, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kom se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koji je izlazio u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine list zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres|Vukovarskom kongresu]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Prema nekim izvorima, Binder je čak i bio delegat na Vukovarskom kongresu, ali ovo nije potvrđeno.<ref name="kalapis">Zoltán Kalapis, "A Közakarat hét napja", ''Magyar Szó'' br. 353, 25.12.1979, 17.</ref> Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator komunista tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} Preminuo je u Zrenjaninu 22. januara [[1960]]. godine, dan nakon svog devedesetog rođendana. Binder je podigao cele generacije bečkerečkih komunista koje su stasale u prve tri decenije dvadesetog veka. Jozef Hermal opisao ga je kao "ponos radnika" i tvrdio da niko nije imao veće zasluge od njega za razvoj radničkog pokreta u Zrenjaninu.<ref name="kalapis"></ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] 75jru2lq32ych9jzbera7l5wkm4rbaa 42712875 42712870 2026-10-23T15:22:51Z Stefanguzvica 88249 42712875 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= poljoprivredni radnik, krojač, zanatlija, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku štampu i literaturu. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|350px|Zgrada restorana ''Ellmer'' u Melenačkoj ulici, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kom se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koji je izlazio u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine list zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres|Vukovarskom kongresu]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Prema nekim izvorima, Binder je čak i bio delegat na Vukovarskom kongresu, ali ovo nije potvrđeno.<ref name="kalapis">Zoltán Kalapis, "A Közakarat hét napja", ''Magyar Szó'' br. 353, 25.12.1979, 17.</ref> Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator komunista tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} Preminuo je u Zrenjaninu 22. januara [[1960]]. godine, dan nakon svog devedesetog rođendana. Binder je podigao cele generacije bečkerečkih komunista koje su stasale u prve tri decenije dvadesetog veka. Jozef Hermal opisao ga je kao "ponos radnika" i tvrdio da niko nije imao veće zasluge od njega za razvoj radničkog pokreta u Zrenjaninu.<ref name="kalapis"></ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] 4zxlwuln4jhgi9d90k93gctg4fw3sua 42712960 42712875 2026-10-23T19:00:39Z Stefanguzvica 88249 42712960 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= poljoprivredni radnik, krojač, zanatlija, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku periodiku i knjige. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|350px|Zgrada restorana ''Ellmer'' u Melenačkoj ulici, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kom se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koji je izlazio u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine list zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres|Vukovarskom kongresu]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Prema nekim izvorima, Binder je čak i bio delegat na Vukovarskom kongresu, ali ovo nije potvrđeno.<ref name="kalapis">Zoltán Kalapis, "A Közakarat hét napja", ''Magyar Szó'' br. 353, 25.12.1979, 17.</ref> Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator komunista tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} Preminuo je u Zrenjaninu 22. januara [[1960]]. godine, dan nakon svog devedesetog rođendana. Binder je podigao cele generacije bečkerečkih komunista koje su stasale u prve tri decenije dvadesetog veka. Jozef Hermal opisao ga je kao "ponos radnika" i tvrdio da niko nije imao veće zasluge od njega za razvoj radničkog pokreta u Zrenjaninu.<ref name="kalapis"></ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] a4z3xwz53ct7p6k5632kesb37q9glyu 42712961 42712960 2026-10-23T19:01:09Z Stefanguzvica 88249 42712961 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= zanatlija–krojač, novinar, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku periodiku i knjige. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|350px|Zgrada restorana ''Ellmer'' u Melenačkoj ulici, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kom se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koji je izlazio u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine list zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres|Vukovarskom kongresu]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Prema nekim izvorima, Binder je čak i bio delegat na Vukovarskom kongresu, ali ovo nije potvrđeno.<ref name="kalapis">Zoltán Kalapis, "A Közakarat hét napja", ''Magyar Szó'' br. 353, 25.12.1979, 17.</ref> Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator komunista tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} Preminuo je u Zrenjaninu 22. januara [[1960]]. godine, dan nakon svog devedesetog rođendana. Binder je podigao cele generacije bečkerečkih komunista koje su stasale u prve tri decenije dvadesetog veka. Jozef Hermal opisao ga je kao "ponos radnika" i tvrdio da niko nije imao veće zasluge od njega za razvoj radničkog pokreta u Zrenjaninu.<ref name="kalapis"></ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] a7vsckbh9jt1luxaq72okcrewm9f5ls 42712962 42712961 2026-10-23T19:02:27Z Stefanguzvica 88249 /* Komunistički revolucionar */ 42712962 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= zanatlija–krojač, novinar, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku periodiku i knjige. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|350px|Zgrada restorana ''Ellmer'' u Melenačkoj ulici, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kojoj se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koji je izlazio u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine list zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres|Vukovarskom kongresu]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Prema nekim izvorima, Binder je čak i bio delegat na Vukovarskom kongresu, ali ovo nije potvrđeno.<ref name="kalapis">Zoltán Kalapis, "A Közakarat hét napja", ''Magyar Szó'' br. 353, 25.12.1979, 17.</ref> Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator komunista tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} Preminuo je u Zrenjaninu 22. januara [[1960]]. godine, dan nakon svog devedesetog rođendana. Binder je podigao cele generacije bečkerečkih komunista koje su stasale u prve tri decenije dvadesetog veka. Jozef Hermal opisao ga je kao "ponos radnika" i tvrdio da niko nije imao veće zasluge od njega za razvoj radničkog pokreta u Zrenjaninu.<ref name="kalapis"></ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] efxd754h40ek5p8z0e6i507dc5m4o46 42712964 42712962 2026-10-23T19:03:34Z Stefanguzvica 88249 /* Komunistički revolucionar */ 42712964 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= zanatlija–krojač, novinar, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku periodiku i knjige. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|350px|Zgrada restorana ''Ellmer'' u Melenačkoj ulici, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kojoj se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koje su izlazile u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres|Vukovarskom kongresu]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Prema nekim izvorima, Binder je čak i bio delegat na Vukovarskom kongresu, ali ovo nije potvrđeno.<ref name="kalapis">Zoltán Kalapis, "A Közakarat hét napja", ''Magyar Szó'' br. 353, 25.12.1979, 17.</ref> Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator komunista tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} Preminuo je u Zrenjaninu 22. januara [[1960]]. godine, dan nakon svog devedesetog rođendana. Binder je podigao cele generacije bečkerečkih komunista koje su stasale u prve tri decenije dvadesetog veka. Jozef Hermal opisao ga je kao "ponos radnika" i tvrdio da niko nije imao veće zasluge od njega za razvoj radničkog pokreta u Zrenjaninu.<ref name="kalapis"></ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] 9howll6nyfafrtbill8ix1mose2kacz 42712965 42712964 2026-10-23T19:04:17Z Stefanguzvica 88249 /* Komunistički revolucionar */ 42712965 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= zanatlija–krojač, novinar, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku periodiku i knjige. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|350px|Zgrada restorana ''Ellmer'' u Melenačkoj ulici, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kojoj se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koje su izlazile u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} U junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Prema nekim izvorima, Binder je čak i bio delegat na Vukovarskom kongresu, ali ovo nije potvrđeno.<ref name="kalapis">Zoltán Kalapis, "A Közakarat hét napja", ''Magyar Szó'' br. 353, 25.12.1979, 17.</ref> Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator komunista tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} Preminuo je u Zrenjaninu 22. januara [[1960]]. godine, dan nakon svog devedesetog rođendana. Binder je podigao cele generacije bečkerečkih komunista koje su stasale u prve tri decenije dvadesetog veka. Jozef Hermal opisao ga je kao "ponos radnika" i tvrdio da niko nije imao veće zasluge od njega za razvoj radničkog pokreta u Zrenjaninu.<ref name="kalapis"></ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] bbrp2qm2d36v1nktphk4wwuf9sr6ji4 42712966 42712965 2026-10-23T19:05:31Z Stefanguzvica 88249 42712966 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= zanatlija–krojač, novinar, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku periodiku i knjige. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|350px|Zgrada restorana ''Ellmer'' u Melenačkoj ulici, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kojoj se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koje su izlazile u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} U junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Prema nekim izvorima, Binder je čak i bio delegat na Vukovarskom kongresu, ali ovo nije potvrđeno.<ref name="kalapis">Zoltán Kalapis, "A Közakarat hét napja", ''Magyar Szó'' br. 353, 25.12.1979, 17.</ref> Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator Komunističke partije tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada partije, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj aktivnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci-komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} Preminuo je u Zrenjaninu 22. januara [[1960]]. godine, dan nakon svog devedesetog rođendana. Binder je podigao cele generacije bečkerečkih komunista koje su stasale u prve tri decenije dvadesetog veka. Jozef Hermal opisao ga je kao "ponos radnika" i tvrdio da niko nije imao veće zasluge od njega za razvoj radničkog pokreta u Zrenjaninu.<ref name="kalapis"></ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] fmth2aj67762rt1aa8idkydwv3h9mlu 42712967 42712966 2026-10-23T19:07:26Z Stefanguzvica 88249 42712967 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Jozef Binder | slika = Jozef binder 20ih.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. januara]] [[1870]]. | mesto_rođenja =[[Žitište]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = [[22. januara]] [[1960]]. ('''90''' god.) | mesto_smrti =[[Zrenjanin]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija= zanatlija–krojač, novinar, revolucionar |KPJ=[[1919]]. }} '''Jozef Binder''' ([[ćirilica]]: Јозеф Биндер; [[Nemački jezik|nemački]]: Josef Binder; [[Žitište]], [[21. januara]] [[1870]]. – [[Zrenjanin]], [[22. januara]] [[1960]].) je bio [[Jugosloveni|jugoslovenski]] komunistički revolucionar [[Dunavske Švabe|nemačkog]] porekla i jedan od utemeljivača radničkog pokreta u Velikom Bečkereku. === Biografija === Binder je rođen u Žitištu (tada Begaszentgyörgy) 21. januara 1870. godine, u [[Nijemci|nemačkoj]] porodici. Pored nemačkog, od malih nogu je govorio i [[Mađarski jezik|mađarski]], koji mu je bio praktično kao drugi maternji, i kojim se nemačka zajednica u [[Banat|Banatu]] obilato koristila. Sa pet godina oboleo je od [[Dječja paraliza|dečije paralize]], zbog čega je celog života šepao. Kao što je bilo često za decu iz seljačkih porodica, Binder je vrlo rano počeo da radi, i zbog posla se brzo otisnuo u svet. Živeo je u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč|Beču]], [[Minhen|Minhenu]], [[Berlin|Berlinu]] i [[Pariz|Parizu]]. Kao radnik-pečalbar došao je u dodir sa [[Marksizam|marksističkim]] idejama i postao je [[Socijalizam|socijalista]]. Bio je aktivan član Socijaldemokratske partije Ugarske i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratske partije Nemačke]]. [[1896]]. godine, dvadesetšestogodišnji Binder vraća se u rodni kraj i trajno se nastanjuje u Velikom Bečkereku. Tamo je godinu dana ranije osnovan prvi ogranak Socijaldemokratske partije Ugarske.{{sfn|Veg|1959|p=92}} Binder je tad već bio iskusan [[Sindikat|sindikalni]] organizator koji u Bečkerek sa sobom donosi marksističku periodiku i knjige. Radi kao samostalni zanatlija, ali se učlanjuje u Sindikat krojačkih radnika i osniva socijalistički kružok. Početkom dvadesetog veka, Binder je bio deo rukovodstva Socijaldemokratske partije Ugarske za Veliki Bečkerek. U rukovodstvu su sa njim bili još i tipografski radnik József Schmidt, autor prvog socijalističkog agitatorskog priručnika u Banatu, moler i dirigent radničkog hora Ferenc Feketics, zidari Ferenc Jigel i Pál Köves (Köves je bio učitelj ali je izgubio posao zbog socijalističke aktivnosti), dok je sekretar organizacije bio Mihajlo Kostić. [[1908]]. godine, na kongresu Socijaldemokratske partije za [[Torontalska županija|Torontalsku županiju]], Binder je izabran za člana partijskog odbora županije.<ref>Kalman Čehak (ur.), ''Radnički pokret u Vojvodini, 1890–1914: Izbor i objašnjenja'' (Novi Sad: Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet, Muzej socijalističke revolucije Vojvodine, 1985), 585–586.</ref> U januaru [[1914]]. godine, malo pred izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Binder postaje vođa partijske organizacije u Velikom Bečkereku.<ref>"A nagybecskereki pártszervezet", ''Népszava'' br. 27, 31.1.1914, 12.</ref> Organizacija je bila na [[Pacifizam|pacifističkoj]] poziciji i njena aktivnost je sa izbijanjem rata značajno ograničena, kao i aktivnost svih nezavisnih političkih organizacija u Austro-Ugarskoj. Binder postepeno obnavljana radnički pokret počevši od januara [[1917]]. godine, kada je ponovo počeo sa radom sindikat grafičkih radnika.{{sfn|Kecić|1972|p=58}} Polovinom 1917. godine Binder obnavlja i druge sindikate, a potom i partijsku organizaciju, čiji rad je bio zabranjen godinama.{{sfn|Momčilović|1987|p=43}} Organizuje ilegalne antiratne demonstracije za [[Prvi maj]] i partijsku konferenciju u avgustu iste godine. [[1918]]. godine ponovo pravi prvomajske antiratne demonstracije, a organizuje i ishranu radničkog stanovništva Bečkereka, koje je zbog rata i nemaštine bilo na ivici gladi. U okolini Bečkereka tada se pojavljuje "zeleni kadar", odnosno naoružane seljačke grupacije uperene protiv vlasti i aristokratije. Binder nije radio na uspostavljanju veza sa seljaštvom, što mu je kasnija marksistička istoriografija zamerala.{{sfn|Momčilović|1987|pp=43–44}} Kada je u novembru 1918. godine u [[Kraljevina Ugarska|Mađarskoj]] proglašena [[republika]] koju je predvodio [[Mihály Károlyi]], u Bečkereku je organizovano Mađarsko nacionalno veće, u kom su trećinu od trideset mesta držale socijaldemokrate, na čelu sa Binderom. === Komunistički revolucionar === [[File:Restoran ellmer.png|thumb|350px|Zgrada restorana ''Ellmer'' u Melenačkoj ulici, u kojoj su se do 1920. godine održavali radnički zborovi i u kojoj se nalazilo uredništvo lista ''Közakarat''.]] Iako je krajem 1918. godine bio na umerenoj poziciji podrške Mađarskoj Republici, [[1919]]. godine Binder je jedan od glavnih pristaša osnivanja Komunističke partije i njenog pristupanja [[Kominterna|Trećoj internacionali]].{{sfn|Veg|1959|pp=93–94}} U vreme [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], bečkerečki komunisti pod Binderovim rukovodstvom organizuju štrajkove solidarnosti i pokušavaju da se povežu sa rukovodstvom [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]]. U potpuno otvorenoj situaciji, kada još nije bilo izvesno kome će pripasti Banat, Binder odlazi i u [[Temišvar]], gde predstavlja bečkerečke socijaliste na kongresu koji je trebao da ujedini sve sindikalne organizacije Banata.{{sfn|Momčilović|1987|p=45}} Kako ističe Danilo Kecić, ovo je zapravo bilo ujedinjenje prvenstveno nemačkih radničkih organizacija, i moguće da je bilo shvaćeno kao korak u borbi za svojevrsnu autonomiju Banata u kojoj god državi da se on posle rata nađe, jer se sve ovo događalo neposredno nakon pada [[Banatska Republika|Banatske Republike]].{{sfn|Kecić|1972|pp=140–141}} Kada je, u julu 1919. godine, postalo izvesno da će doći do kraha Mađarske revolucije, Binder donosi odluku da se bečkerečka organizacija poveže sa [[Beograd|beogradskom]] centralom [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. Nakon toga, Binder je izabran za predsednika bečkerečke organizacije sada već jugoslovenske partije, a sindikalna organizacija pristupila je Centralnom radničkom sindikalnom veću Jugoslavije.{{sfn|Momčilović|1987|p=46}} Krajem 1919. godine, Binder u Bečkereku pokreće komunističke novine na mađarskom jeziku pod nazivom ''Közakarat'' ("Opšta volja"), koje su izlazile u tiražu od 2.800 primeraka. List je šokirao bečkerečko građanstvo, koje je protiv njega pokrenulo aktivnu kampanju, te je već 29. januara [[1920]]. godine zabranjen intervencijom lokalnih vlasti.{{sfn|Veg|1959|pp=96–99}}{{sfn|Kecić|1972|pp=293–294}} U proleće 1920. godine, Binder je bio jedan od glavnih organizatora niza radničkih štrajkova, uključujući i veliki štrajk železničara u aprilu koji je paralizovao celu državu.{{sfn|Momčilović|1987|pp=47–48}} U junu 1920. godine održan je [[Vukovarski kongres]], na kom je SRPJ(k) promenila ime u [[Komunistička partija Jugoslavije]] i pristupila Komunističkoj internacionali. Binder je podržao novu orijentaciju i postao jedna od vodećih ličnosti nove partije. Prema nekim izvorima, Binder je čak i bio delegat na Vukovarskom kongresu, ali ovo nije potvrđeno.<ref name="kalapis">Zoltán Kalapis, "A Közakarat hét napja", ''Magyar Szó'' br. 353, 25.12.1979, 17.</ref> Na sastanku partijske organizacije Bečkereka 20. jula izabran je za mesnog vođu partije zajedno sa Stevanom Pivarskim.{{sfn|Kecić|1972|p=345}} U septembru 1920. godine je na njegovo ime i ime [[Pavle Pavlović|Pavla Pavlovića]] kupljena kuća u ulici Jovana Cvijića 12, koja je postala zgrada Radničkog doma. 17. oktobra iste godine, na konferenciji Oblasnog veća izabran je za člana Izvršnog odbora KPJ za Banat.<ref>Ubavka Vujošević i Vujica Kovačev (ur.), ''Drugi (Vukovarski) kongres KPJ, 20-24. jun 1920. Plenarne sednice CPV KPJ, februar-decembar 1920.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 624.</ref> Bio je aktivni agitator Komunističke partije tokom izborne kampanje za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], zbog čega je često maltretiran od strane vlasti. Nakon predizbornog govora u [[Elemir|Elemiru]] je uhapšen, ali je posle pritiska lokalnog radništva pušten.{{sfn|Veg|1959|p=99}} Posle donošenja [[Obznana|Obznane]], krojačka radnja Jozefa Bindera postaje mesto okupljanja komunista u ilegalnim uslovima, i mesto uspostavljanja veze gradske partijske organizacije sa okolnim selima. Bio je pod stalnim policijskim nadzorom, ali policija nije mogla da zaustavlja i pretresa građane koji su dolazili kod zanatlije pod izgovorom obične komercijalne delatnosti.{{sfn|Veg|1959|p=100}} Posle donošenja Zakona o zaštiti države u julu [[1921]]. godine, Binder je takođe hapšen i maltretiran.{{sfn|Veg|1959|p=103}} U vreme ilegalnog rada partije, u Binderovoj krojačkoj radnji je radio, i kod njega se politički radikalizovao, mladi radnik [[Mihalj Servo|Mihael Servo]], kasnije [[narodni heroj Jugoslavije]]. Početkom 1922. godine, Binder je pušten iz zatvora, te s [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]] obnavlja rad sindikata. Sindikati se distanciraju od [[Socijaldemokratija|reformističkog]] Glavnog radničkog saveza Jugoslavije i opredeljuju za prokomunističke [[URSSJ|Nezavisne sindikate Jugoslavije]]. 555 sindikalno organizovanih bečkerečkih radnika priključilo se Nezavisnim sindikatima.{{sfn|Momčilović|1987|pp=52–53}} [[1923]]. godine, Binder je bio jedan od osnivača bečkerečkog ogranka [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog čega je ponovo hapšen i isleđivan.<ref>Miroslav Nikolić, ''Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije'' (Beograd: Rad, 1979), 408.</ref> Na [[Druga zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Beč|Beču]] u maju 1923. godine, Binder je izabran za Hermalovog zamenika u [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnom komitetu KPJ]].{{sfn|Momčilović|1987|p=54}} Tokom dvadesetih je često bio hapšen i proganjan, što se uvek intenziviralo sa zaoštravanjem političke krize u Jugoslaviji. Kada je u leto [[1924]]. godine [[Stjepan Radić]] otputovao u [[Moskva|Moskvu]] i objavio pristupanje [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] Seljačkoj internacionali, država je donela odluku da zabrani rad Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Binder je tad ponovo uhapšen, ali je brzo pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza o komunističkoj delatnosti.{{sfn|Momčilović|1987|p=56}} [[1925]]. godine, Binder je kandidat pro-komunističkog "Radničko-seljačko republikanskog bloka" na lokalnim izborima u Bečkereku. Lista je, uprkos represiji, osvojila 262 glasa, odnosno 6,08%, i uspela da uđe u gradsko veće.{{sfn|Momčilović|1987|p=58}} [[File:Jozef_binder.png|thumb|200px|Jozef Binder kao penzioner u Zrenjaninu pedesetih.]] Binder je ponovo hapšen [[1926]]. godine, ali je [[1927]]. godine Radničko-seljački republikanski blok ostvario svoj najbolji rezultat do tada. Na izborima 6. novembra, dobili su 253 glasa i tri odbornička mesta. Binder je izabran za gradskog odbornika, a sa njim su u gradsko veće ušli još komunisti Zdravko Granić i Nikola Bišof. Na ponovljenim izborima u februaru [[1928]]. godine, legalna komunistička lista prošla je još bolje, dobivši 554 glasa, odnosno oko 10%, a u gradsko veće ušao je i Mihael Servo. Svima je mandat poništen u septembru 1928. godine, odlukom policije koja ih je teretila za učešće u ilegalnoj komunističkoj organizaciji.{{sfn|Momčilović|1987|p=61}}<ref>Divna Albulj (ur.), ''Građa za istoriju radničkog pokreta i KPJ u Vojvodini, 1918–1929'' (Sremski Karlovci: Istorijski arhiv AP Vojvodine, 1966), 445–446, 555.</ref> U leto 1928. godine, bečkerečka organizacija, uključujući i Bindera, jednoglasno se izjasnila za anti-frakcijsko [[Otvoreno pismo Kominterne članovima Komunističke partije Jugoslavije]].{{sfn|Momčilović|1987|pp=62–63}} Posle uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Binder, kom je već bilo skoro šezdeset godina, se politički pasivizovao. Po početku [[Vojna uprava u Srbiji|okupacije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], u proleće [[1941]]. godine, Binder je uhapšen, kao i drugi viđeni stari Nemci–komunisti iz Bečkereka. Sedamdesetjednogodišnji Binder je nedugo potom pušten, jer nije bilo indicija da je povezan sa komunističkim pokretom, ali je uporno odbijao da se stavi u službu okupatora.{{sfn|Momčilović|1987|pp=203, 292–293}} Ostao je društveno aktivan do kraja života, te je u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] bio predsednik, a potom i počasni predsednik Udruženja penzionera grada Zrenjanina.{{sfn|Veg|1959|p=105}} Preminuo je u Zrenjaninu 22. januara [[1960]]. godine, dan nakon svog devedesetog rođendana. Binder je podigao cele generacije bečkerečkih komunista koje su stasale u prve tri decenije dvadesetog veka. Jozef Hermal opisao ga je kao "ponos radnika" i tvrdio da niko nije imao veće zasluge od njega za razvoj radničkog pokreta u Zrenjaninu.<ref name="kalapis"></ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * "Binder József" u Zoltán Kalapis, ''Életrajzi Kalauz: Ezer magyar biográfia a délszláv országokból I. A–GY'' (Novi Sad: Forum Könyvkiadó, 2002), 122–123. * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|title=Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917-1921|date=1972|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|ref=harv}} * {{cite book |last1=Momčilović|first1=Đorđe|title=Zrenjaninske vatre: Zrenjanin u ratu i revoluciji|date=1987|publisher=Istorijski arhiv, Opština|location=Zrenjanin|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Veg|first1=Šandor|title=Komunisti Zrenjanina u doba stvaranja KPJ|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1959|issue=22 |pages=91–107|issn=0044-1937 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn22/ |ref=harv}} == Spoljašnje veze == * [https://zrikipedia.com/index.php/%D0%88%D0%BE%D0%B6%D0%B5%D1%84_%D0%91%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D0%B5%D1%80 Biografija Jozefa Bindera na sajtu "Zrikipedija", onlajn-enciklopediji grada Zrenjanina.] {{Lifetime|1870|1960}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Historija Vojvodine]] ioz0v61ekktv3e7eeh8zb30r2khz421 Šablon:Raspon fosila po periodima 10 4726460 42712807 42712535 2026-10-23T12:17:34Z Edgar Allan Poe 29250 42712807 wikitext text/x-wiki <includeonly><!-- Zumiranje -->{{period fossil range/zoom|{{{1}}}}}<!-- Traka -->{{period fossil range/rangebar|{{{1}}}}}<!-- Marker -->{{#invoke:Period fossil range|markerController|{{{1}}}|{{{2}}}|{{{3|nil}}}|earliest={{{earliest|{{{najstariji|nil}}}}}}|latest={{{latest|{{{najmlađi|nil}}}}}}}} </div></includeonly><noinclude>{{documentation}}</noinclude> d4i0zmuarbwnlafafl1e2zv4rl457hz Šablon:Raspon fosila po periodima/rangebar 10 4726464 42712811 42712766 2026-10-23T13:05:44Z Edgar Allan Poe 29250 42712811 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarchean}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mesoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarc.}} | proterozoic = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.}} | paleoproterozoic = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rhyacian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stather.}}}} | mesoproterozoic = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian}} | neoproterozoic = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.}} | neoproterozoic-cambrian = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F}} | cambrian = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''}} | cambrian-ordovician = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Terre.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Early}}}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Late}} | ordovician = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H}} | ordovician-silurian = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Early O.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Late O.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Viséan|Viséan}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moscovian age}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oxfordian age}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.}} | jurassic-cretaceous = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> mn4ia2ddienov62x5dngwcy31zs88ta 42712812 42712811 2026-10-23T13:08:23Z Edgar Allan Poe 29250 42712812 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarchean}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mesoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarc.}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rhyacian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stather.}}}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Terre.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Early}}}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Late}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Early O.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Late O.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Viséan|Viséan}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moscovian age}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oxfordian age}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> di37cgqvxqq899ha656qrt3yjmc1hu9 42712814 42712812 2026-10-23T13:14:15Z Edgar Allan Poe 29250 test 42712814 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarchean}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mesoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarc.}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rhyacian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stather.}}}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Terre.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Early}}}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Late}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Early O.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Late O.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Viséan|Viséan}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moscovian age}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jura|Hetangije|H|above=y}} {{period fossil range/bar|Jura|Sinemurij|Sin.}} {{period fossil range/bar|Jura|Plinsbahij|Plie.}} {{period fossil range/bar|Jura|Toarcij|Toar.}} {{period fossil range/bar|Jura|Aalenij|A}} {{period fossil range/bar|Jura|Bajocij|B}} {{period fossil range/bar|Jura|Batonij|B}} {{period fossil range/bar|Jura|Kalovij|C}} {{period fossil range/bar|Jura|Oksfordij|Ox.}} {{period fossil range/bar|Jura|Kimeridžij|Ki.}} {{period fossil range/bar|Jura|Titonij|Ti.}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jura|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jura|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jura|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jura|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jura|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 3061g63b4e46d1e13cjmr71u1k03p3q 42712815 42712814 2026-10-23T13:14:58Z Edgar Allan Poe 29250 42712815 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarchean}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mesoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarc.}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rhyacian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stather.}}}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Terre.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Early}}}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Late}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Early O.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Late O.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Viséan|Viséan}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moscovian age}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hetangije|H|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurij|Sin.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Plinsbahij|Plie.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcij|Toar.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenij|A}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocij|B}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Batonij|B}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kalovij|C}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oksfordij|Ox.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimeridžij|Ki.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Titonij|Ti.}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 6i6gxxclrn86y9qo88t0ic00e21ohky 42712839 42712815 2026-10-23T13:21:59Z Edgar Allan Poe 29250 42712839 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarchean}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mesoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarc.}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rhyacian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stather.}}}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Terre.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Early}}}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Late}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Early O.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Late O.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Viséan|Viséan}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moscovian age}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jura|Hetangije|H|above=y}} {{period fossil range/bar|Jura|Sinemurij|Sin.}} {{period fossil range/bar|Jura|Plinsbahij|Plie.}} {{period fossil range/bar|Jura|Toarcij|Toar.}} {{period fossil range/bar|Jura|Aalenij|A}} {{period fossil range/bar|Jura|Bajocij|B}} {{period fossil range/bar|Jura|Batonij|B}} {{period fossil range/bar|Jura|Kalovij|C}} {{period fossil range/bar|Jura|Oksfordij|Ox.}} {{period fossil range/bar|Jura|Kimeridžij|Ki.}} {{period fossil range/bar|Jura|Titonij|Ti.}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 5qdhozknxefixyhyj1wr8lvrtivmte3 42712854 42712839 2026-10-23T13:34:58Z Edgar Allan Poe 29250 test 42712854 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarchean}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mesoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarc.}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rhyacian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stather.}}}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Terre.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Early}}}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Late}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Early O.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Late O.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Viséan|Viséan}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moscovian age}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> n23mw9iyqiu7e3324koyer3i5q0cy9z 42712855 42712854 2026-10-23T13:37:15Z Edgar Allan Poe 29250 42712855 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarchean}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mesoarc.}}}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarc.}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rhyacian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirian}}}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stather.}}}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Cryo.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Terre.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Early}}}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Late}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Early O.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Late O.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> tldzvt1l55obwc8chmsihmj74mui1s7 42712936 42712855 2026-10-23T16:43:12Z Edgar Allan Poe 29250 42712936 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoprotozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.|Mezoprotozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoprotozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian||Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian||Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian||Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Terre.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Early}}}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Late}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Early O.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Late O.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> qxedi11erm9xzx6w6m7661qz1sylywr 42712978 42712936 2026-10-24T00:33:05Z Edgar Allan Poe 29250 42712978 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian||Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian||Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian||Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Terre.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Early}}}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Late}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Early O.}}}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Mid.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Late O.}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> qmftc0ys0d2twbp6tqog1umpgjdwfgl 42713025 42712978 2026-10-24T01:15:42Z Edgar Allan Poe 29250 42713025 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian||Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian||Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian||Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.|Fortunij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''|Kat 3 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''|Kat 4 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y|Vuliuanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D|Drumij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G|Gužangij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P|Paibij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J|Đangšanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''|Kat 10 kambrija}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Tere.|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.|Furongij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}|Tremadokij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}|Floij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D|Dapingij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian||Darivilij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.|Sandbij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.|Katij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H|Hirnantij}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Kasnni|Kasni ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 8v1grpfsgvdxqctqvuc8tummzjjiodt 42713027 42713025 2026-10-24T01:17:10Z Edgar Allan Poe 29250 42713027 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian||Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian||Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian||Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F|Furongij}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.|Fortunij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''|Kat 3 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''|Kat 4 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y|Vuliuanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D|Drumij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G|Gužangij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P|Paibij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J|Đangšanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''|Kat 10 kambrija}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Tere.|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.|Furongij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}|Tremadokij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}|Floij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D|Dapingij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian||Darivilij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.|Sandbij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.|Katij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H|Hirnantij}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Kasnni|Kasni ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Přídolí Epoch}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Llandovery Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Wenlock Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ludlow Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Přídolí Epoch}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Early Dev.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Late Dev.}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Early D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Mid.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Late D.}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Miss.}}|Mississippian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Penn.|Pennsylvanian (geology)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 8maf5w25xac8g3ww1iz09nnza9bu1bu 42713036 42713027 2026-10-24T01:34:39Z Edgar Allan Poe 29250 42713036 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian||Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian||Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian||Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F|Furongij}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.|Fortunij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''|Kat 3 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''|Kat 4 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y|Vuliuanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D|Drumij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G|Gužangij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P|Paibij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J|Đangšanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''|Kat 10 kambrija}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Tere.|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.|Furongij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}|Tremadokij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}|Floij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D|Dapingij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian||Darivilij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.|Sandbij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.|Katij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H|Hirnantij}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Land.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Pridolij}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rud.|Rudanij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.|Aeronij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian||Teličij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.|Šinvudij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.|Homerij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G|Gorstij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.|Ludfordij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Pridolij}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Pridolij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> pejrpuyetdfnv0a2navl34atqpnw9vd 42713042 42713036 2026-10-24T02:12:16Z Edgar Allan Poe 29250 42713042 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian||Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian||Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian||Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F|Furongij}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.|Fortunij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''|Kat 3 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''|Kat 4 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y|Vuliuanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D|Drumij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G|Gužangij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P|Paibij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J|Đangšanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''|Kat 10 kambrija}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Tere.|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.|Furongij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}|Tremadokij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}|Floij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D|Dapingij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian||Darivilij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.|Sandbij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.|Katij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H|Hirnantij}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Land.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Pridolij}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rud.|Rudanij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.|Aeronij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian||Teličij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.|Šinvudij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.|Homerij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G|Gorstij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.|Ludfordij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Pridolij}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Pridolij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.|Lohkovij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P|Pragij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian||Emsij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.|Ajfelij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.|Živetij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.|Frasnij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.|Famenij}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> c91khmuorb1iwufgpikvcazxpthoa87 42713043 42713042 2026-10-24T02:14:13Z Edgar Allan Poe 29250 42713043 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mesoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian||Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian||Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian||Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian||Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F|Furongij}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.|Fortunij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''|Kat 3 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''|Kat 4 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y|Vuliuanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D|Drumij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G|Gužangij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P|Paibij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J|Đangšanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''|Kat 10 kambrija}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Tere.|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.|Furongij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}|Tremadokij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}|Floij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D|Dapingij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian|Darivilij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.|Sandbij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.|Katij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H|Hirnantij}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Land.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Pridolij}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rud.|Rudanij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.|Aeronij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian||Teličij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.|Šinvudij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.|Homerij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G|Gorstij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.|Ludfordij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Pridolij}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Pridolij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.|Lohkovij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P|Pragij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian||Emsij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.|Ajfelij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.|Živetij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.|Frasnij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.|Famenij}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> pyqu5b2vnh5kkcjp85jydszvothgpjj 42713044 42713043 2026-10-24T02:15:48Z Edgar Allan Poe 29250 42713044 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mezoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian|Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian|Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian|Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian|Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian|Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F|Furongij}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.|Fortunij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''|Kat 3 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''|Kat 4 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y|Vuliuanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D|Drumij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G|Gužangij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P|Paibij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J|Đangšanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''|Kat 10 kambrija}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Tere.|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.|Furongij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}|Tremadokij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}|Floij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D|Dapingij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian|Darivilij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.|Sandbij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.|Katij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H|Hirnantij}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Land.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Pridolij}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rud.|Rudanij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.|Aeronij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian|Teličij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.|Šinvudij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.|Homerij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G|Gorstij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.|Ludfordij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Pridolij}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Pridolij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.|Lohkovij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P|Pragij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian||Emsij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.|Ajfelij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.|Živetij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.|Frasnij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.|Famenij}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> prbrrwizf1gagwonkzlp81rya50e7wp 42713045 42713044 2026-10-24T02:16:28Z Edgar Allan Poe 29250 42713045 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mezoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian|Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian|Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian|Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian|Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian|Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F|Furongij}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.|Fortunij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''|Kat 3 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''|Kat 4 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y|Vuliuanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D|Drumij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G|Gužangij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P|Paibij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J|Đangšanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''|Kat 10 kambrija}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Tere.|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.|Furongij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}|Tremadokij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}|Floij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D|Dapingij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian|Darivilij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.|Sandbij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.|Katij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H|Hirnantij}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Land.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Pridolij}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rud.|Rudanij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.|Aeronij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian|Teličij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.|Šinvudij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.|Homerij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G|Gorstij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.|Ludfordij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Pridolij}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Pridolij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.|Lohkovij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P|Pragij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian|Emsij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.|Ajfelij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.|Živetij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.|Frasnij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.|Famenij}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralian}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Mid.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|E}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Late}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Early}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Mid.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Late}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Late Cret.}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Early Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Late Cret.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|P}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Early Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Middle}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|L|Late Pleistocene}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 7jljvza9jmez4qre9z9d2jp6npls1pv 42713046 42713045 2026-10-24T02:24:16Z Edgar Allan Poe 29250 42713046 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mezoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian|Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian|Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian|Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian|Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian|Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F|Furongij}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.|Fortunij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''|Kat 3 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''|Kat 4 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y|Vuliuanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D|Drumij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G|Gužangij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P|Paibij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J|Đangšanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''|Kat 10 kambrija}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Tere.|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.|Furongij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}|Tremadokij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}|Floij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D|Dapingij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian|Darivilij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.|Sandbij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.|Katij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H|Hirnantij}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Land.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Pridolij}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rud.|Rudanij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.|Aeronij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian|Teličij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.|Šinvudij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.|Homerij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G|Gorstij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.|Ludfordij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Pridolij}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Pridolij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.|Lohkovij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P|Pragij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian|Emsij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.|Ajfelij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.|Živetij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.|Frasnij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.|Famenij}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}|Cisuralij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.|Gvadalupij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L|Lopingij}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralij}}|Cisuralij}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.|Gvadalupij}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L|Lopingij}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|R}}|Rani trijas}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Sred.}}|Srednji trijas}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic|Kasni trijas}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|R}}|Rani trijas}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}|Srednji trijas}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic|Kasni trijas}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Rana|Rana jura}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Sred.|Srednja jura}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Kasna|Kasna jura}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Rana|Rana jura}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Sred.|Srednja jura}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Kasna|Kasna jura}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Rana kre.|Rana kreda}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Kasna kre.|Kasna kreda}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Rana|Rana kreda}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Kasna|Kasna kreda}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P|Paleocen}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene|Eocen}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O|Oligocen}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.|Paleocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene|Eocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.|Oligocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene|Miocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|Pli.|Pliocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|Ple.|Pleistocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|Holocen}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene|Miocen}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.|Pliocen}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.|Pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|Holocen}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Rani pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Srednji|Srednji pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|K|Kasni pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|Holocen}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> s0uwodxli4k1ocy5w8h9jbndngqgo18 42713047 42713046 2026-10-24T02:26:46Z Edgar Allan Poe 29250 42713047 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mezoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian|Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian|Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian|Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian|Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian|Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F|Furongij}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.|Fortunij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''|Kat 3 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''|Kat 4 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y|Vuliuanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D|Drumij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G|Gužangij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P|Paibij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J|Đangšanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''|Kat 10 kambrija}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Tere.|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.|Furongij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}|Tremadokij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}|Floij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D|Dapingij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian|Darivilij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.|Sandbij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.|Katij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H|Hirnantij}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Land.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Pridolij}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rud.|Rudanij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.|Aeronij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian|Teličij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.|Šinvudij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.|Homerij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G|Gorstij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.|Ludfordij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Pridolij}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Pridolij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.|Lohkovij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P|Pragij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian|Emsij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.|Ajfelij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.|Živetij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.|Frasnij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.|Famenij}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}|Cisuralij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.|Gvadalupij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L|Lopingij}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Road.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ca.}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralij}}|Cisuralij}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.|Gvadalupij}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L|Lopingij}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|R}}|Rani trijas}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Sred.}}|Srednji trijas}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic|Kasni trijas}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|R}}|Rani trijas}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}|Srednji trijas}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic|Kasni trijas}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Rana|Rana jura}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Sred.|Srednja jura}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Kasna|Kasna jura}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Rana|Rana jura}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Sred.|Srednja jura}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Kasna|Kasna jura}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Rana kre.|Rana kreda}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Kasna kre.|Kasna kreda}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Rana|Rana kreda}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Kasna|Kasna kreda}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P|Paleocen}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene|Eocen|Eocen}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O|Oligocen}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.|Paleocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene|Eocen|Eocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.|Oligocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene|Miocen|Miocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|Pli.|Pliocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|Ple.|Pleistocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|Holocen|Holocen}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene|Miocen|Miocen}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.|Pliocen}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.|Pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|Holocen|Holocen}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Rani pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Srednji|Srednji pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|K|Kasni pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|Holocen|Holocen}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 9s7uhcruvlvfuuiw31bocg9mpleppvt 42713185 42713047 2026-10-24T11:56:52Z Edgar Allan Poe 29250 42713185 wikitext text/x-wiki <includeonly><div id="Timeline-row" style="margin: 0 auto 4px; clear:both; width:250px; padding:0px; height:18px; line-height: 16px; overflow:visible; white-space:nowrap; border:1px #666; border-style:solid none; position:relative; z-index:0; font-size:97%;"> {{#switch:{{lc:{{{1|}}}}} | archean | arhaik = {{period fossil range/bar|Archean|Eoarchean|{{font color|white|Eoarhaik}}|Eoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Paleoarchean|{{font color|white|Paleoarh.}}|Paleoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Mesoarchean|{{font color|white|Mezoarh.}}|Mezoarhaik}} {{period fossil range/bar|Archean|Neoarchean|Neoarh.|Neoarhaik}} | proterozoic | proterozoik = {{period fossil range/bar|Proterozoic|Paleoproterozoic|{{font color|white|Paleoprot.}}|Paleoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Mesoproterozoic|Mezoprot.|Mezoproterozoik}} {{period fossil range/bar|Proterozoic|Neoproterozoic|Neoprot.|Neoproterozoik}} | paleoproterozoic | paleoproterozoik = {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Siderian|{{font color|white|Siderij}}|Siderij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Rhyacian|{{font color|white|Rijacij}}|Rijacij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Orosirian|{{font color|white|Orosirij}}|Orosirij}} {{period fossil range/bar|Paleoproterozoic|Statherian|{{font color|white|Stater.}}|Staterij}} | mesoproterozoic | mezoproterozoik = {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Calymmian|Kalimij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Ectasian|Ektazij}} {{period fossil range/bar|Mesoproterozoic|Stenian|Stenij}} | neoproterozoic | neoproterozoik = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Tonian|Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} | neoproterozoic-cambrian | neoproterozoik-kambrij = {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Tonian|Tonij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cryogenian|Krio.|Kriogenij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Ediacaran|Edia.|Ediakarij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Terreneuvian|T|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Miaolingian|M|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Neoproterozoic|p2=Cambrian|Furongian|F|Furongij}} | cambrian | kambrij = {{period fossil range/bar|Cambrian|Fortunian|Fort.|Fortunij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 3|''3''|Kat 3 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 4|''4''|Kat 4 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Wuliuan|W|above=y|Vuliuanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Drumian|D|Drumij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Guzhangian|G|Gužangij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Paibian|P|Paibij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Jiangshanian|J|Đangšanij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|Cambrian Stage 10|''10''|Kat 10 kambrija}} | cambrian-ordovician | kambrij-ordovicij = {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Terreneuvian|Tere.|Terenuvij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Cambrian Series 2|''2''|Kat 2 kambrija}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Miaolingian|Mia.|Miaolingij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Furongian|Fur.|Furongij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Cambrian|p2=Ordovician|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} | ordovician | ordovicij = {{period fossil range/bar|Ordovician|Tremadocian|{{font color|white|Trem.}}|Tremadokij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Floian|{{font color|white|Flo.}}|Floij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Dapingian|D|Dapingij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Darriwilian|Darivilij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Sandbian|San.|Sandbij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Katian|Kat.|Katij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|Hirnantian|H|Hirnantij}} | ordovician-silurian | ordovicij-silur = {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Early Ordovician|{{font color|white|Rani}}|Rani ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Middle Ordovician|Sred.|Srednji ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Late Ordovician|Kasni|Kasni ordovicij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Llandovery|Land.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Ordovician|p2=Silurian|Pridoli|P|Pridolij}} | silurian | silur = {{period fossil range/bar|Silurian|Rhuddanian|Rud.|Rudanij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Aeronian|Ae.|Aeronij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Telychian|Teličij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Sheinwoodian|Sh.|Šinvudij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Homerian|Hom.|Homerij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Gorstian|G|Gorstij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Ludfordian|Lu.|Ludfordij}} {{period fossil range/bar|Silurian|Pridoli|Pří.|Pridolij}} | silurian-devonian | silur-devon = {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Llandovery|Llan.|Landoverij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Wenlock|W|Venlok}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Ludlow|L|Ladlov}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Pridoli|P|Pridolij}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Silurian|p2=Devonian|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} | devonian | devon = {{period fossil range/bar|Devonian|Lochkovian|Lo.|Lohkovij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Pragian|P|Pragij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Emsian|Emsij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Eifelian|Ei.|Ajfelij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Givetian|Gi.|Živetij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Frasnian|Fras.|Frasnij}} {{period fossil range/bar|Devonian|Famennian|Fam.|Famenij}} | devonian-carboniferous | devon-karbon = {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Early Devonian|Rani|Rani devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Middle Devonian|Sred.|Srednji devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Late Devonian|Kasni|Kasni devon}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Devonian|p2=Carboniferous|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} | carboniferous | karbon = {{period fossil range/bar|Carboniferous|Tournaisian|Tour.|Turnezij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Visean|Vizej|Vizej}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Serpukhovian|Ser.|Serpuhovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Bashkirian|Bash.|Baškirij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Moscovian|Mos.|Moskovij (period)}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Kasimovian|K|Kasimovij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|Gzhelian|G|Gželij}} | carboniferous-permian = {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Mississippian|{{font color|white|Mis.}}|Misisipij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Pennsylvanian|Pen.|Pensilvanij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Cisuralian|{{font color|white|Cisural.}}|Cisuralij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Guadalupian|Gua.|Gvadalupij}} {{period fossil range/bar|Carboniferous|p2=Permian|Lopingian|L|Lopingij}} | permian | perm = {{period fossil range/bar|Permian|Asselian|{{font color|white|As.}}|Aselij}} {{period fossil range/bar|Permian|Sakmarian|{{font color|white|S}}|Sakmarij}} {{period fossil range/bar|Permian|Artinskian|{{font color|white|Artin.}}|Artinskij}} {{period fossil range/bar|Permian|Kungurian|Kung.|Kungurij}} {{period fossil range/bar|Permian|Roadian|Roud.|Roudij}} {{period fossil range/bar|Permian|Wordian|W|Vordij}} {{period fossil range/bar|Permian|Capitanian|Ka.|Kapitanij}} {{period fossil range/bar|Permian|Wuchiapingian|Wu.|Vučiapingij}} {{period fossil range/bar|Permian|Changhsingian|C|Čangsingij}} | permian-triassic | perm-trijas = {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Cisuralian|{{font color|white|Cisuralij}}|Cisuralij}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Guadalupian|Guad.|Gvadalupij}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Lopingian|L|Lopingij}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Early Triassic|{{font color|white|R}}|Rani trijas}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Middle Triassic|{{font color|white|Sred.}}|Srednji trijas}} {{period fossil range/bar|Permian|p2=Triassic|Late Triassic|Kasni trijas}} | triassic | trijas = {{period fossil range/bar|Triassic|Induan|{{font color|white|I}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Olenekian|{{font color|white|O}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Anisian|{{font color|white|An.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Ladinian|{{font color|white|La.}}}} {{period fossil range/bar|Triassic|Carnian|Carn.}} {{period fossil range/bar|Triassic|Norian}} {{period fossil range/bar|Triassic|Rhaetian|Rh.}} | triassic-jurassic | trijas-jura = {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Triassic|{{font color|white|R}}|Rani trijas}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Triassic|{{font color|white|M}}|Srednji trijas}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Triassic|Kasni trijas}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Early Jurassic|Rana|Rana jura}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Middle Jurassic|Sred.|Srednja jura}} {{period fossil range/bar|Triassic|p2=Jurassic|Late Jurassic|Kasna|Kasna jura}} | jurassic | jura = {{period fossil range/bar|Jurassic|Hettangian|H|Hetangije|above=y}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Sinemurian|Sin.|Sinemurij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Pliensbachian|Plie.|Plinsbahij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Toarcian|Toar.|Toarcij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Aalenian|A|Aalenij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bajocian|B|Bajocij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Bathonian|B|Batonij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Callovian|C|Kalovij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Oxfordian|Ox.|Oksfordij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Kimmeridgian|Ki.|Kimeridžij}} {{period fossil range/bar|Jurassic|Tithonian|Ti.|Titonij}} | jurassic-cretaceous | jura-kreda = {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Jurassic|Rana|Rana jura}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Middle Jurassic|Sred.|Srednja jura}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Jurassic|Kasna|Kasna jura}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Early Cretaceous|Rana kre.|Rana kreda}} {{period fossil range/bar|Jurassic|p2=Cretaceous|Late Cretaceous|Kasna kre.|Kasna kreda}} | cretaceous | kreda = {{period fossil range/bar|Cretaceous|Berriasian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Valanginian|V}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Hauterivian|H}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Barremian|B}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Aptian|Apt.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Albian}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Cenomanian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Turonian|T}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Coniacian|C}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Santonian|S|above=y}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Campanian|Cam.}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|Maastrichtian|M}} | cretaceous-paleogene | kreda-paleogen = {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Early Cretaceous|Rana|Rana kreda}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Late Cretaceous|Kasna|Kasna kreda}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Paleocene|P|Paleocen}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Eocene|Eocen|Eocen}} {{period fossil range/bar|Cretaceous|p2=Paleogene|Oligocene|O|Oligocen}} | paleogene-neogene | cenozoic | paleogen-neogen | kenozoik = {{period fossil range/bar|Cenozoic|Paleocene|Pal.|Paleocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Eocene|Eocen|Eocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Oligocene|Oligo.|Oligocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Miocene|Miocen|Miocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pliocene|Pli.|Pliocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Pleistocene|Ple.|Pleistocen}} {{period fossil range/bar|Cenozoic|Holocene|Holocen|Holocen}} | paleogene | paleogen = {{period fossil range/bar|Paleogene|Danian|Da.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Selandian|S}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Thanetian|T}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Ypresian|Ypr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Lutetian|Lut.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Bartonian|B}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Priabonian|Pr.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Rupelian|Rup.}} {{period fossil range/bar|Paleogene|Chattian|Ch.}} | neogene | neogen = {{period fossil range/bar|Neogene|Aquitanian|Aqu.|Aquitanian age}} {{period fossil range/bar|Neogene|Burdigalian|Burdig.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Langhian|Lan.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Serravallian|Ser.}} {{period fossil range/bar|Neogene|Tortonian}} {{period fossil range/bar|Neogene|Messinian|M}} {{period fossil range/bar|Neogene|Zanclean|Z}} {{period fossil range/bar|Neogene|Piacenzian|P}} | neogene-quaternary | neogen-kvartar = {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Miocene|Miocen|Miocen}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pliocene|Plio.|Pliocen}} {{period fossil range/bar|Neogene|p2=Quaternary|Pleistocene|Plei.|Pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|Holocen|Holocen}} | quaternary | kvartar = {{period fossil range/bar|Quaternary|Rani pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Middle Pleistocene|Srednji|Srednji pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Upper Pleistocene|K|Kasni pleistocen}} {{period fossil range/bar|Quaternary|Holocene|Holocen|Holocen}} }} </includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> k1pp9swxdauqgczn8dci0uzcjqsoyhe Modul:Period fossil range 828 4726466 42712804 42712789 2026-10-23T12:06:29Z Edgar Allan Poe 29250 42712804 Scribunto text/plain local p = {} --p stands for package local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs function p.zoomController ( frame ) period, _ = string.gsub(mw.ustring.lower(frame.args[1]), '%s', '') breakpoint = string.find( period, "-" ) if breakpoint then return p.multiZoom( frame, period, {string.sub(period, 1, breakpoint-1), string.sub(period, breakpoint+1)} ) elseif period == 'cenozoic' or period == 'kenozoik' then return p.multiZoom( frame, 'cenozoic', {'paleogene', 'neogene', 'quaternary'} ) elseif period == 'proterozoic' or period == 'proterozoik' then return p.multiZoom( frame, 'proterozoic', {'paleoproterozoic', 'mesoproterozoic', 'neoproterozoic'} ) else return p.zoom(frame) end end function p.zoom( frame ) period = mw.ustring.lower(frame.args[1]) periodStart = tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period start', args = { period } }) periodEnd = tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period end', args = { period } }) if periodStart > 650 then frameStart = frame:expandTemplate{ title = 'period start', args = { 'hadean' } } frameEnd = 0 else frameStart = 650 -- Main timescale goes mid Cryogenian – Recent frameEnd = 0 end left = tostring(250 * (frameStart - periodStart) / (frameStart - frameEnd)) right = tostring(250 * (frameStart - periodEnd) / (frameStart - frameEnd)) if period == 'silurian' or period == 'neogene' or period == 'quaternary' or period == 'silur' or period == 'neogen' or period == 'kvartar' then opacity = '85' else opacity = '50' end color = frame:expandTemplate{ title = 'period color', args = { period } } style = 'height:12px; width: 250px; margin: 0 auto; clear:both; opacity:' .. opacity .. '%; color:inherit; background-color: ' .. color .. '; clip-path: polygon(' if period == 'quaternary' or period == 'kvartar' then style = style .. left .. 'px 1px, ' .. left .. 'px 0, ' .. right .. 'px 0, 250px 12px, 0 12px);' else style = style .. left .. 'px 0, ' .. right .. 'px 0, 250px 12px, 0 12px);' end return '<div style="' .. style .. '"></div>' end function p.multiZoom( frame, period, subdivisions ) content = '<div style="width:250px; height:12px; margin: 0 auto; clear:both; position:relative">' periodStart = tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period start', args = { subdivisions[1] } }) periodEnd = tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period end', args = { subdivisions[#subdivisions] } }) for i, s in ipairs(subdivisions) do content = content .. p.multizoomCore( frame, s, periodStart, periodEnd ) end content = content .. '</div>' return content end function p.multizoomCore( frame, subperiod, periodStart, periodEnd ) subperiodStart = tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period start', args = { subperiod } }) subperiodEnd = tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period end', args = { subperiod } }) if periodStart > 650 then frameStart = frame:expandTemplate{ title = 'period start', args = { 'hadean' } } frameEnd = 0 else frameStart = 650 -- Main timescale goes mid Cryogenian – Recent frameEnd = 0 end leftTop = 250 * (frameStart - subperiodStart) / (frameStart - frameEnd) leftBottom = 250 * (periodStart - subperiodStart) / (periodStart - periodEnd) rightTop = 250 * (frameStart - subperiodEnd) / (frameStart - frameEnd) rightBottom = 250 * (periodStart - subperiodEnd) / (periodStart - periodEnd) if period == 'silurian' or period == 'neogene' or period == 'quaternary' or period == 'silur' or period == 'neogen' or period == 'kvartar' then opacity = '85' elseif subperiod == 'neoproterozoic' or subperiod == 'neoproterozoik' then opacity = '60' else opacity = '50' end color = frame:expandTemplate{ title = 'period color', args = { subperiod } } style = 'position: absolute; height:12px; width: 250px; margin: 0 auto; clear:both; opacity:' .. opacity .. '%; color:inherit; background-color: ' .. color .. '; clip-path: polygon(' style = style .. leftTop .. 'px 0, ' .. rightTop .. 'px 0, ' .. rightBottom .. 'px 12px, ' .. leftBottom .. 'px 12px);' return '<div style="' .. style .. '"></div>' end function p.periodToStart( frame, period ) if tonumber(period) ~= nil then return tonumber(period) else return tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period start', args = { mw.ustring.lower(period) } }) end end function p.periodToEnd( frame, period ) if tonumber(period) ~= nil then return tonumber(period) else return tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period end', args = { mw.ustring.lower(period) } }) end end function p.markerController ( frame ) period, _ = string.gsub(mw.ustring.lower(frame.args[1]), '%s', '') breakpoint = string.find( period, "-" ) if breakpoint then periodStart = tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period start', args = { string.sub(period, 1, breakpoint-1) } }) periodEnd = tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period end', args = { string.sub(period, breakpoint+1) } }) else periodStart = tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period start', args = { period } }) periodEnd = tonumber(frame:expandTemplate{ title = 'period end', args = { period } }) end rangeStart = p.periodToStart(frame, frame.args[2]) if frame.args[3] ~= 'nil' then rangeEnd = p.periodToEnd(frame, frame.args[3]) else rangeEnd = p.periodToEnd(frame, frame.args[2]) end if frame.args['earliest'] ~= 'nil' then rangeEarliest = p.periodToStart(frame, frame.args['earliest']) else rangeEarliest = p.periodToStart(frame, frame.args[2]) end if frame.args['latest'] ~= 'nil' then rangeLatest = p.periodToEnd(frame, frame.args['latest']) elseif frame.args[3] ~= 'nil' then rangeLatest = p.periodToEnd(frame, frame.args[3]) else rangeLatest = p.periodToEnd(frame, frame.args[2]) end firstMarker = p.markerWide( frame, periodStart, periodEnd, rangeEarliest, rangeLatest ) secondMarker = p.marker( frame, periodStart, periodEnd, rangeStart, rangeEnd ) divStyle = 'margin:0 auto; line-height:0; clear:both; width:250px; padding:0px; height:8px; overflow:visible; color:inherit; background-color:transparent; position:relative; top:14px; z-index:100;' return '<div name=Range style="' .. divStyle .. '">' .. firstMarker .. secondMarker .. '</div>' end function p.marker( frame, periodStart, periodEnd, rangeStart, rangeEnd ) left = math.max( -1, (periodStart - rangeStart) / (periodStart - periodEnd) * 250 ) right = math.min( 251, (periodStart - rangeEnd) / (periodStart - periodEnd) * 250 ) outerWidth = math.min(250, right) - math.max(0, left) innerWidth = right - left - 2 if rangeStart - rangeEnd > (periodStart - periodEnd) * 2/250 then outerDiv = '<div style="position:absolute; height:8px; left:' .. math.max(0, left) .. 'px; width:' .. outerWidth .. 'px; color:inherit; background-color:#360; "><!--range-border--></div>' innerDiv = '<div style="position:absolute; height:6px; top: 1px; left:' .. (left + 1) .. 'px; width:' .. innerWidth .. 'px; color:inherit; background-color:#6c3; "><!--range-marker--></div>' return outerDiv .. innerDiv else return '<div style="position:absolute; left:' .. (left - 4) .. 'px; top:4px; width:0px; border-bottom:8px solid #360; border-left:4px solid transparent; border-right:4px solid transparent;";><div style="position:absolute; top:1px; left:-3px; width:0px; border-bottom: 6px solid #6c3; border-left: 3px solid transparent; border-right: 3px solid transparent;";></div></div>' end end function p.markerWide( frame, periodStart, periodEnd, rangeEarliest, rangeLatest ) left = math.max( 0, (periodStart - rangeEarliest) / (periodStart - periodEnd) * 250 ) right = math.min( 250, (periodStart - rangeLatest) / (periodStart - periodEnd) * 250 ) width = right - left if rangeEarliest - rangeLatest > (periodStart - periodEnd) * 2/250 then return '<div style="position:absolute; height:8px; left:' .. left .. 'px; width:' .. width .. 'px; color:inherit; background-color:#360; opacity: 0.42; "><!--range-border--></div>' else return '' end end return p nv2rzv8am85h53d1bh6dwjx31799ood Šablon:Raspon fosila po periodima/dok 10 4726534 42712809 42712787 2026-10-23T12:19:34Z Edgar Allan Poe 29250 42712809 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{Template shortcut|pfr}} {{Lua|Modul:Period fossil range}} == Uporaba == <code><nowiki>{{</nowiki>Raspon fosila po periodima|'''razdoblje''' (obvezno)|'''prvo pojavljivanje''' (obvezno)|''posljednje pojavljivanje''|''tekst za prikaz''|najstariji=''najstariji mogući fosil''|najmlađi=''najmlađi mogući fosil''}}</code> : '''Napomena:''' prva dva parametra (podebljana iznad) ne smiju se izostaviti; osobito je pogrešno navesti samo parametar {{para|najstariji}} i/ili {{para|najmlađi}}. Kurzivom su označeni neobvezni parametri, a podebljano obvezni. {{Automatic taxobox | fossil_range = {{Geološki raspon | serpuhovij | moskovij | najstariji=vizej }} {{Raspon fosila po periodima | karbon | serpuhovij | moskovij | najstariji=vizej }} | taxon = Rangea | name = Primjer sa šablonom {{tl|Geološki raspon}} }} Ovaj šablon prikazuje fosilni raspon taksona, geološki raspon stratigrafske jedinice ili druge raspone na vremenskoj ljestvici pojedinog razdoblja. Namijenjen je uporabi u taksonomskim infookvirima ({{tl|Taksokvir}}) i drugim infokutijama kao dodatak predlošku {{tl|Geološki raspon}}, kada je raspon poznat s dovoljnom preciznošću da opravdava prikaz uvećanog dijela vremenske ljestvice. Možete navesti brojčani raspon ili razdoblja na koja se raspon odnosi. Raspon se neće ispisati u tekstu prije vremenske ljestvice jer je predviđeno da se prikazuje ispod glavne vremenske ljestvice fanerozoika. Razdoblja prije [[Kambrij|kambrija]] nisu formalno podijeljena na epohe ili doba, pa ovaj šablon za njih neće funkcionirati. Međutim, uz predložak {{tl|Dugi raspon fosila}} mogu se upotrebljavati šire podjele. Dostupne trake možete pronaći u šablonu {{Raspon fosila po periodima/rangebar}}. Možete navesti i parametre {{para|najstariji}} i {{para|najmlađi}} kako biste dodali "fantomsku" traku izvan prihvaćenog fosilnog raspona. Te parametre možete upotrijebiti u bilo koju svrhu; osobito su korisni kada najstariji fosili nisu općeprihvaćeni. Primjerice, dobri fosilni nalazi gorgonopsija poznati su tek od [[vordij]]a nadalje, ali najstariji je primjerak datiran s velikom nesigurnošću i mogao bi potjecati čak iz [[kungurij]]a. U tom slučaju možete navesti <code>najstariji=kungurij</code>. == Primjeri == U gotovo svim slučajevima ovaj predložak treba upotrijebiti ispod predloška {{tl|Raspon fosila}} ili neke njegove inačice, kao što je {{tl|Dugi raspon fosila}}. <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Raspon fosila|Cenoman}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Raspon fosila|Cenoman}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Raspon fosila|Cenoman|Turon}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman|Turon}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Raspon fosila|Cenoman|Turon}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman|Turon|Cenoman}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Raspon fosila|Cenoman|Turon|najstariji=Alb|najmlađi=Kampan}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman|Turon|najstariji=Alb|najmlađi=Kampan}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Raspon fosila|Cenoman|Turon|najstariji=Alb|najmlađi=Kampan}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman|Turon|najstariji=Alb|najmlađi=Kampan}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Raspon fosila|78|75|najstariji=Alb|najmlađi=66}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78|75|najstariji=Alb|najmlađi=66}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Raspon fosila|78|75|najstariji=Alb|najmlađi=66}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78|75|najstariji=Alb|najmlađi=66}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Raspon fosila|78|75}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78|75}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Raspon fosila|78|75}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78|75}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Raspon fosila|78}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Raspon fosila|78}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Dugi raspon fosila|650|635}}{{Raspon fosila po periodima|Neoproterozoik|650|635}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Dugi raspon fosila|650|635}}{{Raspon fosila po periodima|Neoproterozoik|650|635}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Raspon fosila|255|248}}{{Raspon fosila po periodima|perm-trijas|255|248}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Raspon fosila|255|248}}{{Raspon fosila po periodima|perm-trijas|255|248}}</div> Ako se pojavi pogreška pri navođenju naziva epohe ili doba, provjerite je li naziv ispravno napisan. Ako jest, vjerojatno još nije dodan u predloške {{tl|sljedeći period}} i {{tl|period start}}. == Povezano == *{{tl|Geološki raspon}} **{{tl|Geološki raspon/veze}} *{{tl|Dugi raspon fosila}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte, a međuwikije na Wikidata --> [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> o9pc0fmb25wikru4701o35levtp1lxd 42712863 42712809 2026-10-23T14:17:16Z Edgar Allan Poe 29250 42712863 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{Template shortcut|pfr}} {{Lua|Modul:Period fossil range}} == Uporaba == <code><nowiki>{{</nowiki>Raspon fosila po periodima|'''razdoblje''' (obvezno)|'''prvo pojavljivanje''' (obvezno)|''posljednje pojavljivanje''|''tekst za prikaz''|najstariji=''najstariji mogući fosil''|najmlađi=''najmlađi mogući fosil''}}</code> : '''Napomena:''' prva dva parametra (podebljana iznad) ne smiju se izostaviti; osobito je pogrešno navesti samo parametar {{para|najstariji}} i/ili {{para|najmlađi}}. Kurzivom su označeni neobvezni parametri, a podebljano obvezni. {{Automatic taxobox | fossil_range = {{Geološki raspon | serpuhovij | moskovij | najstariji=vizej }} {{Raspon fosila po periodima | karbon | serpuhovij | moskovij | najstariji=vizej }} | taxon = Rangea | name = Primjer sa šablonom {{tl|Geološki raspon}} }} Ovaj šablon prikazuje fosilni raspon taksona, geološki raspon stratigrafske jedinice ili druge raspone na vremenskoj ljestvici pojedinog razdoblja. Namijenjen je uporabi u taksonomskim infookvirima ({{tl|Taksokvir}}) i drugim infokutijama kao dodatak predlošku {{tl|Geološki raspon}}, kada je raspon poznat s dovoljnom preciznošću da opravdava prikaz uvećanog dijela vremenske ljestvice. Možete navesti brojčani raspon ili razdoblja na koja se raspon odnosi. Raspon se neće ispisati u tekstu prije vremenske ljestvice jer je predviđeno da se prikazuje ispod glavne vremenske ljestvice fanerozoika. Razdoblja prije [[Kambrij|kambrija]] nisu formalno podijeljena na epohe ili doba, pa ovaj šablon za njih neće funkcionirati. Međutim, uz predložak {{tl|Dugi raspon fosila}} mogu se upotrebljavati šire podjele. Dostupne trake možete pronaći u šablonu {{tl|Raspon fosila po periodima/rangebar}}. Možete navesti i parametre {{para|najstariji}} i {{para|najmlađi}} kako biste dodali "fantomsku" traku izvan prihvaćenog fosilnog raspona. Te parametre možete upotrijebiti u bilo koju svrhu; osobito su korisni kada najstariji fosili nisu općeprihvaćeni. Primjerice, dobri fosilni nalazi gorgonopsija poznati su tek od [[vordij]]a nadalje, ali najstariji je primjerak datiran s velikom nesigurnošću i mogao bi potjecati čak iz [[kungurij]]a. U tom slučaju možete navesti <code>najstariji=kungurij</code>. == Primjeri == U gotovo svim slučajevima ovaj predložak treba upotrijebiti ispod predloška {{tl|Raspon fosila}} ili neke njegove inačice, kao što je {{tl|Dugi raspon fosila}}. <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Geološki raspon|Cenoman}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Geološki raspon|Cenoman}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Geološki raspon|Cenoman|Turon}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman|Turon}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Geološki raspon|Cenoman|Turon}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman|Turon|Cenoman}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Geološki raspon|Cenoman|Turon|najstariji=Alb|najmlađi=Kampan}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman|Turon|najstariji=Alb|najmlađi=Kampan}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Geološki raspon|Cenoman|Turon|najstariji=Alb|najmlađi=Kampan}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|Cenoman|Turon|najstariji=Alb|najmlađi=Kampan}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Geološki raspon|78|75|najstariji=Alb|najmlađi=66}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78|75|najstariji=Alb|najmlađi=66}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Geološki raspon|78|75|najstariji=Alb|najmlađi=66}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78|75|najstariji=Alb|najmlađi=66}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Geološki raspon|78|75}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78|75}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Geološki raspon|78|75}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78|75}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Geološki raspon|78}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Geološki raspon|78}}{{Raspon fosila po periodima|Kreda|78}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Dugi raspon fosila|650|635}}{{Raspon fosila po periodima|Neoproterozoik|650|635}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Dugi raspon fosila|650|635}}{{Raspon fosila po periodima|Neoproterozoik|650|635}}</div> <syntaxhighlight lang="wikitext">{{Geološki raspon|255|248}}{{Raspon fosila po periodima|perm-trijas|255|248}}</syntaxhighlight> <div style="text-align:center">{{Geološki raspon|255|248}}{{Raspon fosila po periodima|perm-trijas|255|248}}</div> Ako se pojavi pogreška pri navođenju naziva epohe ili doba, provjerite je li naziv ispravno napisan. Ako jest, vjerojatno još nije dodan u predloške {{tl|sljedeći period}} i {{tl|period start}}. == Povezano == *{{tl|Geološki raspon}} **{{tl|Geološki raspon/veze}} *{{tl|Dugi raspon fosila}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte, a međuwikije na Wikidata --> [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> sdrhbi7g7hzs0gre6d23mq0j3pbhur3 Plinsbah 0 4726541 42712822 2026-10-23T13:19:46Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Plinsbah]] na [[Plinsbahij]] 42712822 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Plinsbahij]] r91fepf3b07zjkkt1oarc3a5jws6r9h Razgovor:Plinsbah 1 4726542 42712824 2026-10-23T13:19:46Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Plinsbah]] na [[Razgovor:Plinsbahij]] 42712824 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Plinsbahij]] qedfxizbk0pu80o68e0f91v5wqjtdpl Alen (period) 0 4726543 42712826 2026-10-23T13:20:04Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Alen (period)]] na [[Aalenij]] 42712826 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Aalenij]] sq6553wzb3wr81pfo24artxdaaprs0f Razgovor:Alen (period) 1 4726544 42712828 2026-10-23T13:20:04Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Alen (period)]] na [[Razgovor:Aalenij]] 42712828 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Aalenij]] jwd258fesuvixrwq9u1xpprxt9e4op9 Bat (geologija) 0 4726545 42712830 2026-10-23T13:20:19Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Bat (geologija)]] na [[Batonij]] 42712830 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Batonij]] gfn5p4b7k44ppb97ncj2b0j9ehreezk Oksford 0 4726546 42712832 2026-10-23T13:20:30Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Oksford]] na [[Oksfordij]] 42712832 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Oksfordij]] goli6s27e1f7ricpwo9d7d9jsr4ul49 Kimeridž 0 4726547 42712834 2026-10-23T13:20:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kimeridž]] na [[Kimeridžij]] 42712834 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kimeridžij]] rjmf8zjc7lwhe9mgkzjrdg77kk803mo Razgovor:Kimeridž 1 4726548 42712836 2026-10-23T13:20:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Kimeridž]] na [[Razgovor:Kimeridžij]] 42712836 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Kimeridžij]] i27dcpy9iil93jh2g98syi6tq2j24gz Titon 0 4726549 42712838 2026-10-23T13:21:04Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Titon]] na [[Titonij]] 42712838 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Titonij]] gmgbcft3oj86jldkewhvqccn0jgj8vo Šablon:Geološka historija Zemlje 10 4726550 42712871 2026-10-23T15:15:34Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Navbox |name=Geološka historija Zemlje |title=[[Geološka historija Zemlje]] |listclass=hlist |state={{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} |image=[[File:Williston Basin stratigraphic column (cropped).jpg|x400px|alt=Example of stratigraphic column]] |group1=[[Kenozoik|Kenozoik<br/>{{Nobold|(''danas''–66.0 Ma)}}]] |list1={{Navbox|subgroup| |groupwidth=26ch |group1=[[Kvartar|Kvartar {{Nobold|(''danas''–2.58 Ma)}}]] |list1= *Holocen|Holocen (''dana... 42712871 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name=Geološka historija Zemlje |title=[[Geološka historija Zemlje]] |listclass=hlist |state={{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} |image=[[File:Williston Basin stratigraphic column (cropped).jpg|x400px|alt=Example of stratigraphic column]] |group1=[[Kenozoik|Kenozoik<br/>{{Nobold|(''danas''–66.0 Ma)}}]] |list1={{Navbox|subgroup| |groupwidth=26ch |group1=[[Kvartar|Kvartar {{Nobold|(''danas''–2.58 Ma)}}]] |list1= *[[Holocen|Holocen (''danas''–11.7 ka)]] *[[Pleistocen|Pleistocen (11.7 ka–2.58 Ma)]] |group2=[[Neogen|Neogen {{Nobold|(2.58–23.0 Ma)}}]] |list2= *[[Pliocen|Pliocen (2.59–5.33 Ma)]] *[[Miocen|Miocen (5.33–23.0 Ma)]] |group3=[[Paleogen|Paleogen {{Nobold|(23.0–66.0 Ma)}}]] |list3= *[[Oligocen|Oligocen (23.0–33.9 Ma)]] *[[Eocen|Eocen (33.9–56.0 Ma)]] *[[Paleocen|Paleocen (56.0–66.0 Ma)]] }} |group2=[[Mezozoik|Mezozoik<br/>{{Nobold|(66.0–252 Ma)}}]] |list2={{Navbox|subgroup| |groupwidth=26ch |group1=[[Kreda (period)|Kreda {{Nobold|(66.0–145 Ma)}}]] |list1= *[[Kasna kreda|Kasna (66.0–100 Ma)]] *[[Rana kreda|Rana (100–145 Ma)]] |group2=[[Jura (period)|Jura {{Nobold|(145–201 Ma)}}]] |list2= *[[Kasna jura|Kasna (145–164 Ma)]] *[[Srednja jura|Srednja (164–174 Ma)]] *[[Rana jura|Rana (174–201 Ma)]] |group3=[[Trijas|Trijas {{Nobold|(201–252 Ma)}}]] |list3= *[[Kasni trijas|Kasni (201–237 Ma)]] *[[Srednji trijas|Srednji (237–247 Ma)]] *[[Rani trijas|Rani (247–252 Ma)]] }} |group3=[[Paleozoik|Paleozoik<br/>{{Nobold|(252–539 Ma)}}]] |list3={{Navbox|subgroup| |groupwidth=26ch |group1=[[Perm (period)|Perm {{Nobold|(252–299 Ma)}}]] |list1= *[[Lopingij|Lopingij (252–260 Ma)]] *[[Gvadalupij|Gvadalupij (260–272 Ma)]] *[[Cisuralij|Cisuralij (272–299 Ma)]] |group2=[[Karbon (period)|Karbon {{Nobold|(299–359 Ma)}}]] |list2= *[[Pensilvanij|Pensilvanij (299–323 Ma)]] *[[Misisipij|Misisipij (323–359 Ma)]] |group3=[[Devon (period)|Devon {{Nobold|(359–419 Ma)}}]] |list3= *[[Kasni devon|Kasni (359–383 Ma)]] *[[Srednji devon|Srednji (383–393 Ma)]] *[[Rani devon|Rani (393–419 Ma)]] |group4=[[Silur|Silur {{Nobold|(419–444 Ma)}}]] |list4= *[[Pridolij|Pridolij (419–423 Ma)]] *[[Ladlov|Ladlov (423–427 Ma)]] *[[Venlok|Venlock (427–433 Ma)]] *[[Landoverij|Landoverij (433–444 Ma)]] |group5=[[Ordovicij|Ordovicij {{Nobold|(444–485 Ma)}}]] |list5= *[[Kasni ordovicij|Kasni (444–458 Ma)]] *[[Srednji ordovicij|Srednji (458–470 Ma)]] *[[Rani ordovicij|Rani (470–485 Ma)]] |group6=[[Kambrij|Kambrij {{Nobold|(485–539 Ma)}}]] |list6= *[[Furongij|Furongij (485–497 Ma)]] *[[Miaolingij|Miaolingij (497–509 Ma)]] *[[Serija 2 kambrija|Serija 2 (509–521 Ma)]] *[[Terenuvij|Terenuvij (521–539 Ma)]] }} |group4=[[Proterozoik|Proterozoik<br/>{{Nobold|(539 Ma–2.5 Ga)}}]] |list4={{Navbox|subgroup| |groupwidth=26ch |group1=[[Neoproterozoik|Neoproterozoik {{Nobold|(539 Ma–1 Ga)}}]] |list1= *[[Ediakarij|Ediakarij (539–635 Ma)]] *[[Kriogenij|Kriogenij (635–720 Ma)]] *[[Tonij|Tonij (720 Ma–1 Ga)]] |group2=[[Mezoproterozoik|Mezoproterozoik {{Nobold|(1–1.6 Ga)}}]] |list2= *[[Stenij|Stenij (1–1.2 Ga)]] *[[Ektazij|Ektazij (1.2–1.4 Ga)]] *[[Kalimij|Kalimij (1.4–1.6 Ga)]] |group3=[[Paleoproterozoik|Paleoproterozoik {{Nobold|(1.6–2.5 Ga)}}]] |list3= *[[Staterij|Staterij (1.6–1.8 Ga)]] *[[Orosirij|Orosirij (1.8–2.05 Ga)]] *[[Rijacij|Rijacij (2.05–2.3 Ga)]] *[[Siderij|Siderij (2.3–2.5 Ga)]] }} |group5=[[Arhaik|Arhaik {{Nobold|(2.5–4 Ga)}}]] |list5= * [[Neoarhaik|Neoarhaik (2.5–2.8 Ga)]] * [[Mezoarhaik|Mezoarhaik (2.8–3.2 Ga)]] * [[Paleoarhaik|Paleoarhaik (3.2–3.6 Ga)]] * [[Eoarhaik|Eoarhaik (3.6–4 Ga)]] |group6=[[Hadij|Hadij {{Nobold|(4–4.6 Ga)}}]] |list6=&nbsp; |below=[[Kiloanum|ka]] = kiloanum (tisuću godina ranije); [[Megaanum|Ma]] = megaanum (milijun godina ranije); [[Gigaanum|Ga]] = gigaanum (milijardu godina ranije).<br/> ''Povezano:'' [[Geološka hronologija]] }}<noinclude>{{documentation}} </noinclude> i5kg10q36svre7hqnpk9iqsvytqvvio 42713035 42712871 2026-10-24T01:29:40Z Edgar Allan Poe 29250 42713035 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name=Geološka historija Zemlje |title=[[Geološka historija Zemlje]] |listclass=hlist |state={{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} |image=[[File:Williston Basin stratigraphic column (cropped).jpg|x400px|alt=Example of stratigraphic column]] |group1=[[Kenozoik|Kenozoik<br/>{{Nobold|(''danas''–66.0 Ma)}}]] |list1={{Navbox|subgroup| |groupwidth=26ch |group1=[[Kvartar|Kvartar {{Nobold|(''danas''–2.58 Ma)}}]] |list1= *[[Holocen|Holocen (''danas''–11.7 ka)]] *[[Pleistocen|Pleistocen (11.7 ka–2.58 Ma)]] |group2=[[Neogen|Neogen {{Nobold|(2.58–23.0 Ma)}}]] |list2= *[[Pliocen|Pliocen (2.59–5.33 Ma)]] *[[Miocen|Miocen (5.33–23.0 Ma)]] |group3=[[Paleogen|Paleogen {{Nobold|(23.0–66.0 Ma)}}]] |list3= *[[Oligocen|Oligocen (23.0–33.9 Ma)]] *[[Eocen|Eocen (33.9–56.0 Ma)]] *[[Paleocen|Paleocen (56.0–66.0 Ma)]] }} |group2=[[Mezozoik|Mezozoik<br/>{{Nobold|(66.0–252 Ma)}}]] |list2={{Navbox|subgroup| |groupwidth=26ch |group1=[[Kreda (period)|Kreda {{Nobold|(66.0–145 Ma)}}]] |list1= *[[Kasna kreda|Kasna (66.0–100 Ma)]] *[[Rana kreda|Rana (100–145 Ma)]] |group2=[[Jura (period)|Jura {{Nobold|(145–201 Ma)}}]] |list2= *[[Kasna jura|Kasna (145–164 Ma)]] *[[Srednja jura|Srednja (164–174 Ma)]] *[[Rana jura|Rana (174–201 Ma)]] |group3=[[Trijas|Trijas {{Nobold|(201–252 Ma)}}]] |list3= *[[Kasni trijas|Kasni (201–237 Ma)]] *[[Srednji trijas|Srednji (237–247 Ma)]] *[[Rani trijas|Rani (247–252 Ma)]] }} |group3=[[Paleozoik|Paleozoik<br/>{{Nobold|(252–539 Ma)}}]] |list3={{Navbox|subgroup| |groupwidth=26ch |group1=[[Perm (period)|Perm {{Nobold|(252–299 Ma)}}]] |list1= *[[Lopingij|Lopingij (252–260 Ma)]] *[[Gvadalupij|Gvadalupij (260–272 Ma)]] *[[Cisuralij|Cisuralij (272–299 Ma)]] |group2=[[Karbon (period)|Karbon {{Nobold|(299–359 Ma)}}]] |list2= *[[Pensilvanij|Pensilvanij (299–323 Ma)]] *[[Misisipij|Misisipij (323–359 Ma)]] |group3=[[Devon (period)|Devon {{Nobold|(359–419 Ma)}}]] |list3= *[[Kasni devon|Kasni (359–383 Ma)]] *[[Srednji devon|Srednji (383–393 Ma)]] *[[Rani devon|Rani (393–419 Ma)]] |group4=[[Silur|Silur {{Nobold|(419–444 Ma)}}]] |list4= *[[Pridolij|Pridolij (419–423 Ma)]] *[[Ladlov|Ladlov (423–427 Ma)]] *[[Venlok|Venlok (427–433 Ma)]] *[[Landoverij|Landoverij (433–444 Ma)]] |group5=[[Ordovicij|Ordovicij {{Nobold|(444–485 Ma)}}]] |list5= *[[Kasni ordovicij|Kasni (444–458 Ma)]] *[[Srednji ordovicij|Srednji (458–470 Ma)]] *[[Rani ordovicij|Rani (470–485 Ma)]] |group6=[[Kambrij|Kambrij {{Nobold|(485–539 Ma)}}]] |list6= *[[Furongij|Furongij (485–497 Ma)]] *[[Miaolingij|Miaolingij (497–509 Ma)]] *[[Serija 2 kambrija|Serija 2 (509–521 Ma)]] *[[Terenuvij|Terenuvij (521–539 Ma)]] }} |group4=[[Proterozoik|Proterozoik<br/>{{Nobold|(539 Ma–2.5 Ga)}}]] |list4={{Navbox|subgroup| |groupwidth=26ch |group1=[[Neoproterozoik|Neoproterozoik {{Nobold|(539 Ma–1 Ga)}}]] |list1= *[[Ediakarij|Ediakarij (539–635 Ma)]] *[[Kriogenij|Kriogenij (635–720 Ma)]] *[[Tonij|Tonij (720 Ma–1 Ga)]] |group2=[[Mezoproterozoik|Mezoproterozoik {{Nobold|(1–1.6 Ga)}}]] |list2= *[[Stenij|Stenij (1–1.2 Ga)]] *[[Ektazij|Ektazij (1.2–1.4 Ga)]] *[[Kalimij|Kalimij (1.4–1.6 Ga)]] |group3=[[Paleoproterozoik|Paleoproterozoik {{Nobold|(1.6–2.5 Ga)}}]] |list3= *[[Staterij|Staterij (1.6–1.8 Ga)]] *[[Orosirij|Orosirij (1.8–2.05 Ga)]] *[[Rijacij|Rijacij (2.05–2.3 Ga)]] *[[Siderij|Siderij (2.3–2.5 Ga)]] }} |group5=[[Arhaik|Arhaik {{Nobold|(2.5–4 Ga)}}]] |list5= * [[Neoarhaik|Neoarhaik (2.5–2.8 Ga)]] * [[Mezoarhaik|Mezoarhaik (2.8–3.2 Ga)]] * [[Paleoarhaik|Paleoarhaik (3.2–3.6 Ga)]] * [[Eoarhaik|Eoarhaik (3.6–4 Ga)]] |group6=[[Hadij|Hadij {{Nobold|(4–4.6 Ga)}}]] |list6=&nbsp; |below=[[Kiloanum|ka]] = kiloanum (tisuću godina ranije); [[Megaanum|Ma]] = megaanum (milijun godina ranije); [[Gigaanum|Ga]] = gigaanum (milijardu godina ranije).<br/> ''Povezano:'' [[Geološka hronologija]] }}<noinclude>{{documentation}} </noinclude> frneqzuu5h293zpnxsc81w7fajyn94c Šablon:Geološka historija Zemlje/dok 10 4726551 42712872 2026-10-23T15:18:22Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: ```wikitext {{Documentation subpage}} <!-- Kategorije dodajte na za to predviđeno mjesto na dnu ove stranice, a međuwikije na Wikidata (vidi [[Wikipedia:Wikidata]]) --> == Smjernice za uporabu == Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, ovaj predložak smije se upotrebljavati samo u člancima o geološkim vremenskim razdobljima na koja vodi poveznica. Ne smije se upotrebljavati u kategorijama, za izumrle taksone ni za geološke formacije.<br/> {{collapsible option}} == Iz... 42712872 wikitext text/x-wiki ```wikitext {{Documentation subpage}} <!-- Kategorije dodajte na za to predviđeno mjesto na dnu ove stranice, a međuwikije na Wikidata (vidi [[Wikipedia:Wikidata]]) --> == Smjernice za uporabu == Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, ovaj predložak smije se upotrebljavati samo u člancima o geološkim vremenskim razdobljima na koja vodi poveznica. Ne smije se upotrebljavati u kategorijama, za izumrle taksone ni za geološke formacije.<br/> {{collapsible option}} == Izvori == * {{cite web|url=http://stratigraphy.org/ICSchart/ChronostratChart2017-02.pdf|last1=Cohen|first1=K.M.|last2=Finney|first2=S.C.|last3=Gibbard|first3=P.L.|last4=Fan|first4=J.-X.|year=2013|title=The ICS International Chronostratigraphic Chart.|volume=36|pages=199-204|version=2017/02}} * {{cite web|url=https://pubs.usgs.gov/fs/2007/3015/fs2007-3015.pdf|title=Divisions of Geologic Time—Major Chronostratigraphic and Geochronologic Units|publisher=USGS|accessdate=10 March 2013|author=U.S. Geological Survey Geologic Names Committee|id=Fact Sheet 2007-3015}} <includeonly>{{Sandbox other|| [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> ``` e21dxoa8qs3qyicgaoqvye7gi7nnxg2 42712873 42712872 2026-10-23T15:18:32Z Edgar Allan Poe 29250 42712873 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} <!-- Kategorije dodajte na za to predviđeno mjesto na dnu ove stranice, a međuwikije na Wikidata (vidi [[Wikipedia:Wikidata]]) --> == Smjernice za uporabu == Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, ovaj predložak smije se upotrebljavati samo u člancima o geološkim vremenskim razdobljima na koja vodi poveznica. Ne smije se upotrebljavati u kategorijama, za izumrle taksone ni za geološke formacije.<br/> {{collapsible option}} == Izvori == * {{cite web|url=http://stratigraphy.org/ICSchart/ChronostratChart2017-02.pdf|last1=Cohen|first1=K.M.|last2=Finney|first2=S.C.|last3=Gibbard|first3=P.L.|last4=Fan|first4=J.-X.|year=2013|title=The ICS International Chronostratigraphic Chart.|volume=36|pages=199-204|version=2017/02}} * {{cite web|url=https://pubs.usgs.gov/fs/2007/3015/fs2007-3015.pdf|title=Divisions of Geologic Time—Major Chronostratigraphic and Geochronologic Units|publisher=USGS|accessdate=10 March 2013|author=U.S. Geological Survey Geologic Names Committee|id=Fact Sheet 2007-3015}} <includeonly>{{Sandbox other|| [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> 7fu4r203oxxon1zz5wu6yf1jzsa64kq 42712874 42712873 2026-10-23T15:18:50Z Edgar Allan Poe 29250 /* Smjernice za uporabu */ 42712874 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} <!-- Kategorije dodajte na za to predviđeno mjesto na dnu ove stranice, a međuwikije na Wikidata (vidi [[Wikipedia:Wikidata]]) --> == Smjernice za uporabu == Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, ovaj šablon smije se upotrebljavati samo u člancima o geološkim vremenskim razdobljima na koja vodi poveznica. Ne smije se upotrebljavati u kategorijama, za izumrle taksone ni za geološke formacije.<br/> {{collapsible option}} == Izvori == * {{cite web|url=http://stratigraphy.org/ICSchart/ChronostratChart2017-02.pdf|last1=Cohen|first1=K.M.|last2=Finney|first2=S.C.|last3=Gibbard|first3=P.L.|last4=Fan|first4=J.-X.|year=2013|title=The ICS International Chronostratigraphic Chart.|volume=36|pages=199-204|version=2017/02}} * {{cite web|url=https://pubs.usgs.gov/fs/2007/3015/fs2007-3015.pdf|title=Divisions of Geologic Time—Major Chronostratigraphic and Geochronologic Units|publisher=USGS|accessdate=10 March 2013|author=U.S. Geological Survey Geologic Names Committee|id=Fact Sheet 2007-3015}} <includeonly>{{Sandbox other|| [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> 8ubg5qrj7uhe791grztma6jrzwg6zrf Šablon:Geološki raspon podnožje 10 4726552 42712887 2026-10-23T15:37:32Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{#invoke:Template wrapper|wrap|_template={{#if:{{{col1|}}}|navbox with columns|navbox}} |_exclude=period,width |listclass = hlist |state = <noinclude>open</noinclude><includeonly>autocollapse</includeonly> |titlestyle={{#if:{{{period|}}}| background-color:var(--background-color-base,#ffffff);color:var(--color-base,black); border-style:solid; border-width: {{{width|2px}}} 2.7em; border-color: {{period boja|{{{period}}}}};}} |evenodd=off |groupstyle=border-style:none;... 42712887 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Template wrapper|wrap|_template={{#if:{{{col1|}}}|navbox with columns|navbox}} |_exclude=period,width |listclass = hlist |state = <noinclude>open</noinclude><includeonly>autocollapse</includeonly> |titlestyle={{#if:{{{period|}}}| background-color:var(--background-color-base,#ffffff);color:var(--color-base,black); border-style:solid; border-width: {{{width|2px}}} 2.7em; border-color: {{period boja|{{{period}}}}};}} |evenodd=off |groupstyle=border-style:none; background-color:#ffffff; color:black; |coltablestyle=border-collapse: collapse; |colheaderstyle={{#if:{{{period|}}}| background-color:var(--background-color-base,#ffffff);color:var(--color-base,black); border-style:solid; border-width: 0 {{{width|2px}}} {{{width|2px}}} {{{width|2px}}}; border-color:{{period boja|{{{period}}}}};}} text-align:center; |colstyle={{#if:{{{period|}}}| background-color:var(--background-color-base,#ffffff);color:var(--color-base,black); border-style:solid; border-width: {{{width|2px}}} 0 0 0; border-color:{{period boja|{{{period}}}}};}} text-align:center; |belowstyle={{#if:{{{period|}}}| background-color:var(--background-color-base,#ffffff);color:var(--color-base,black); border-style:solid; border-width: {{{width|2px}}}; border-color:{{period boja|{{{period}}}}};}} text-align:center; |liststyle=border: none; }}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> qk6ax7tyo10ykxkah2yiyx5bskq578i 42712891 42712887 2026-10-23T15:40:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Geologic timespan footer]] na [[Šablon:Geološki raspon podnožje]] 42712887 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Template wrapper|wrap|_template={{#if:{{{col1|}}}|navbox with columns|navbox}} |_exclude=period,width |listclass = hlist |state = <noinclude>open</noinclude><includeonly>autocollapse</includeonly> |titlestyle={{#if:{{{period|}}}| background-color:var(--background-color-base,#ffffff);color:var(--color-base,black); border-style:solid; border-width: {{{width|2px}}} 2.7em; border-color: {{period boja|{{{period}}}}};}} |evenodd=off |groupstyle=border-style:none; background-color:#ffffff; color:black; |coltablestyle=border-collapse: collapse; |colheaderstyle={{#if:{{{period|}}}| background-color:var(--background-color-base,#ffffff);color:var(--color-base,black); border-style:solid; border-width: 0 {{{width|2px}}} {{{width|2px}}} {{{width|2px}}}; border-color:{{period boja|{{{period}}}}};}} text-align:center; |colstyle={{#if:{{{period|}}}| background-color:var(--background-color-base,#ffffff);color:var(--color-base,black); border-style:solid; border-width: {{{width|2px}}} 0 0 0; border-color:{{period boja|{{{period}}}}};}} text-align:center; |belowstyle={{#if:{{{period|}}}| background-color:var(--background-color-base,#ffffff);color:var(--color-base,black); border-style:solid; border-width: {{{width|2px}}}; border-color:{{period boja|{{{period}}}}};}} text-align:center; |liststyle=border: none; }}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> qk6ax7tyo10ykxkah2yiyx5bskq578i Šablon:Geološki raspon podnožje/dok 10 4726553 42712889 2026-10-23T15:40:18Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: ```wikitext {{Documentation subpage}} Obavija šablon {{tl|navbox}} ili {{tl|navbox with columns}} kako bi se izradila podnožja za geološke vremenske raspone, kao što je {{tl|Arhaik podnožje}}. Prihvaća parametre koje prihvaća šablon {{tl|navbox}} ili {{tl|navbox with columns}}. <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte --> [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> ``` 42712889 wikitext text/x-wiki ```wikitext {{Documentation subpage}} Obavija šablon {{tl|navbox}} ili {{tl|navbox with columns}} kako bi se izradila podnožja za geološke vremenske raspone, kao što je {{tl|Arhaik podnožje}}. Prihvaća parametre koje prihvaća šablon {{tl|navbox}} ili {{tl|navbox with columns}}. <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte --> [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> ``` 8kxp8huuhx3pz4cgu6c08t4ibdhy3jt 42712890 42712889 2026-10-23T15:40:26Z Edgar Allan Poe 29250 42712890 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} Obavija šablon {{tl|navbox}} ili {{tl|navbox with columns}} kako bi se izradila podnožja za geološke vremenske raspone, kao što je {{tl|Arhaik podnožje}}. Prihvaća parametre koje prihvaća šablon {{tl|navbox}} ili {{tl|navbox with columns}}. <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte --> [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> sjxn86egawm36bqxylx98ayv13gba0t 42712893 42712890 2026-10-23T15:40:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Geologic timespan footer/dok]] na [[Šablon:Geološki raspon podnožje/dok]] 42712890 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} Obavija šablon {{tl|navbox}} ili {{tl|navbox with columns}} kako bi se izradila podnožja za geološke vremenske raspone, kao što je {{tl|Arhaik podnožje}}. Prihvaća parametre koje prihvaća šablon {{tl|navbox}} ili {{tl|navbox with columns}}. <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte --> [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> sjxn86egawm36bqxylx98ayv13gba0t Šablon:Geologic timespan footer 10 4726554 42712892 2026-10-23T15:40:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Geologic timespan footer]] na [[Šablon:Geološki raspon podnožje]] 42712892 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Geološki raspon podnožje]] 7wef5eoliom4qzcihd0gi0yot5v1m00 Šablon:Geologic timespan footer/dok 10 4726555 42712894 2026-10-23T15:40:53Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Geologic timespan footer/dok]] na [[Šablon:Geološki raspon podnožje/dok]] 42712894 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Geološki raspon podnožje/dok]] fv15qeyp9rwp79j5wwj8rugguf71caw Šablon:Arhaik podnožje/dok 10 4726556 42712896 2026-10-23T15:44:51Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Documentation subpage}} <!-- Kategorije dodajte na za to predviđeno mjesto na dnu ove stranice, a međuwikije na Wikidata (vidi [[Wikipedia:Wikidata]]) --> {{Collapsible option|default=autocollapse}} __NOTOC__ == Povezano == : {{legend|size=9px|{{Period boja|archean}}|{{tl|Arhaik podnožje}}}} : {{legend|size=9px|{{Period boja|proterozoic}}|{{tl|Proterozoik podnožje}}}} : {{legend|size=9px|{{Period boja|phanerozoic}}|&nbsp;''Fanerozoik''}} :: {{legend|size=9px|{{Period bo... 42712896 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} <!-- Kategorije dodajte na za to predviđeno mjesto na dnu ove stranice, a međuwikije na Wikidata (vidi [[Wikipedia:Wikidata]]) --> {{Collapsible option|default=autocollapse}} __NOTOC__ == Povezano == : {{legend|size=9px|{{Period boja|archean}}|{{tl|Arhaik podnožje}}}} : {{legend|size=9px|{{Period boja|proterozoic}}|{{tl|Proterozoik podnožje}}}} : {{legend|size=9px|{{Period boja|phanerozoic}}|&nbsp;''Fanerozoik''}} :: {{legend|size=9px|{{Period boja|paleozoic}}|{{tl|Paleozoik podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|cambrian}}|{{tl|Kambrij podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|ordovician}}|{{tl|Ordovicij podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|silurian}}|{{tl|Silur podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|devonian}}|{{tl|Devon podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|carboniferous}}|{{tl|Carboniferous podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|permian}}|{{tl|Perm podnožje}}}} :: {{legend|size=9px|{{Period boja|mesozoic}}|&nbsp;''Mezozoik''}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|triassic}}|{{tl|Trijas podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|jurassic}}|{{tl|Jura podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|cretaceous}}|{{tl|Kreda podnožje}}}} :: {{legend|size=9px|{{Period boja|cenozoic}}|&nbsp;''Kenozoik''}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|paleogene}}|{{tl|Paleogen podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|neogene}}|{{tl|Neogen podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|quaternary}}|{{tl|Kvartar podnožje}}}} :::: {{legend|size=9px|{{Period boja|holocene}}|{{tl|Holocen podnožje}}}} == Izvori == * [http://www.stratigraphy.org/ Međunarodna komisija za stratigrafiju] <includeonly>{{sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte, a međuwikije na Wikidata --> [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> csdbxsid1gzw30525xb13s8md1icnq2 42712899 42712896 2026-10-23T15:45:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Archean Footer/dok]] na [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 42712896 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} <!-- Kategorije dodajte na za to predviđeno mjesto na dnu ove stranice, a međuwikije na Wikidata (vidi [[Wikipedia:Wikidata]]) --> {{Collapsible option|default=autocollapse}} __NOTOC__ == Povezano == : {{legend|size=9px|{{Period boja|archean}}|{{tl|Arhaik podnožje}}}} : {{legend|size=9px|{{Period boja|proterozoic}}|{{tl|Proterozoik podnožje}}}} : {{legend|size=9px|{{Period boja|phanerozoic}}|&nbsp;''Fanerozoik''}} :: {{legend|size=9px|{{Period boja|paleozoic}}|{{tl|Paleozoik podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|cambrian}}|{{tl|Kambrij podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|ordovician}}|{{tl|Ordovicij podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|silurian}}|{{tl|Silur podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|devonian}}|{{tl|Devon podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|carboniferous}}|{{tl|Carboniferous podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|permian}}|{{tl|Perm podnožje}}}} :: {{legend|size=9px|{{Period boja|mesozoic}}|&nbsp;''Mezozoik''}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|triassic}}|{{tl|Trijas podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|jurassic}}|{{tl|Jura podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|cretaceous}}|{{tl|Kreda podnožje}}}} :: {{legend|size=9px|{{Period boja|cenozoic}}|&nbsp;''Kenozoik''}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|paleogene}}|{{tl|Paleogen podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|neogene}}|{{tl|Neogen podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|quaternary}}|{{tl|Kvartar podnožje}}}} :::: {{legend|size=9px|{{Period boja|holocene}}|{{tl|Holocen podnožje}}}} == Izvori == * [http://www.stratigraphy.org/ Međunarodna komisija za stratigrafiju] <includeonly>{{sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte, a međuwikije na Wikidata --> [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> csdbxsid1gzw30525xb13s8md1icnq2 42713033 42712899 2026-10-24T01:28:20Z Edgar Allan Poe 29250 /* Povezano */ 42713033 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} <!-- Kategorije dodajte na za to predviđeno mjesto na dnu ove stranice, a međuwikije na Wikidata (vidi [[Wikipedia:Wikidata]]) --> {{Collapsible option|default=autocollapse}} __NOTOC__ == Povezano == : {{legend|size=9px|{{Period boja|archean}}|{{tl|Arhaik podnožje}}}} : {{legend|size=9px|{{Period boja|proterozoic}}|{{tl|Proterozoik podnožje}}}} : {{legend|size=9px|{{Period boja|phanerozoic}}|&nbsp;''Fanerozoik''}} :: {{legend|size=9px|{{Period boja|paleozoic}}|{{tl|Paleozoik podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|cambrian}}|{{tl|Kambrij podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|ordovician}}|{{tl|Ordovicij podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|silurian}}|{{tl|Silur podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|devonian}}|{{tl|Devon podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|carboniferous}}|{{tl|Karbon podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|permian}}|{{tl|Perm podnožje}}}} :: {{legend|size=9px|{{Period boja|mesozoic}}|&nbsp;''Mezozoik''}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|triassic}}|{{tl|Trijas podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|jurassic}}|{{tl|Jura podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|cretaceous}}|{{tl|Kreda podnožje}}}} :: {{legend|size=9px|{{Period boja|cenozoic}}|&nbsp;''Kenozoik''}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|paleogene}}|{{tl|Paleogen podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|neogene}}|{{tl|Neogen podnožje}}}} ::: {{legend|size=9px|{{Period boja|quaternary}}|{{tl|Kvartar podnožje}}}} :::: {{legend|size=9px|{{Period boja|holocene}}|{{tl|Holocen podnožje}}}} == Izvori == * [http://www.stratigraphy.org/ Međunarodna komisija za stratigrafiju] <includeonly>{{sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte, a međuwikije na Wikidata --> [[Kategorija:Geološki šabloni]] }}</includeonly> ohp1pnnhflzgm52jc717wxorux3qf2q Šablon:Archean Footer 10 4726557 42712898 2026-10-23T15:45:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Archean Footer]] na [[Šablon:Arhaik podnožje]] 42712898 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje]] 3gp4wj2pa9ictb6dxquefz2hhhirfs0 Šablon:Archean Footer/dok 10 4726558 42712900 2026-10-23T15:45:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Archean Footer/dok]] na [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 42712900 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy Departman Vijena u Francuskoj 0 4726559 42712909 2026-10-23T15:58:10Z Kontributor 2K 192569 Preusmjereno na [[Vienne]] 42712909 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vienne]] 2w8sopx75dhex6ydvm8wlso4rffw20m Šablon:Proterozoik podnožje/dok 10 4726560 42712912 2026-10-23T16:19:39Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 42712912 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy 42712915 42712912 2026-10-23T16:20:12Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Proterozoic Footer/dok]] na [[Šablon:Proterozoik podnožje/dok]] 42712912 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy Šablon:Proterozoic Footer 10 4726561 42712914 2026-10-23T16:20:11Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Proterozoic Footer]] na [[Šablon:Proterozoik podnožje]] 42712914 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Proterozoik podnožje]] olph092h4gfspipmz1tds2h2dco6qk4 Šablon:Proterozoic Footer/dok 10 4726562 42712916 2026-10-23T16:20:12Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Proterozoic Footer/dok]] na [[Šablon:Proterozoik podnožje/dok]] 42712916 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Proterozoik podnožje/dok]] 4sdk3kpfz777z49yiny8wkn2wlrfl85 Kategorija:Pages using navbox columns without the first column 14 4726563 42712918 2026-10-23T16:26:32Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: __HIDDENCAT__ [[Kategorija:Privremene kategorije sa stranim nazivima]] 42712918 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:Privremene kategorije sa stranim nazivima]] t87we8wu13fgj3ggcpeuybtmi0lm1cf Šablon:Paleozoik podnožje/dok 10 4726565 42712944 2026-10-23T16:55:09Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 42712944 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy 42712947 42712944 2026-10-23T16:55:34Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Paleozoic Footer/dok]] na [[Šablon:Paleozoik podnožje/dok]] 42712944 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy Šablon:Paleozoic Footer 10 4726566 42712946 2026-10-23T16:55:34Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Paleozoic Footer]] na [[Šablon:Paleozoik podnožje]] 42712946 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Paleozoik podnožje]] j0lcpo0lq8ph7jafuyjzc8bmu4iselb Šablon:Paleozoic Footer/dok 10 4726567 42712948 2026-10-23T16:55:34Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Paleozoic Footer/dok]] na [[Šablon:Paleozoik podnožje/dok]] 42712948 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Paleozoik podnožje/dok]] mkrs1nxofg5x14shinznhxawk3hznrf Šablon:Raspon fosila po periodima/rangebar/dok 10 4726568 42712950 2026-10-23T16:59:53Z Edgar Allan Poe 29250 riješit ćemo ovo, ali neka imam tu za praćenje 42712950 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} == Uporaba == Prikazuje fosilni raspon pojedinog razdoblja [[Phanerozoic|fanerozoika]] ili pojedinog eona odnosno ere [[Precambrian|prekambrija]], a upotrebljava se u šablonu {{tl|Raspon fosila po periodima}}. Ovaj šablon sadržava otvorenu oznaku <code><nowiki><div></nowiki></code> koju je potrebno zatvoriti nakon uporabe. === Razdoblja === <div style="font-size: 88%"> {{Period fossil range/rangebar|Cambrian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Ordovician}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Silurian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Devonian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Carboniferous}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Permian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Triassic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Jurassic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Cretaceous}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Paleogene}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Neogene}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Quaternary}}</div> </div> === Ostale dostupne uvećane ljestvice === <div style="font-size: 88%"> {{Period fossil range/rangebar|Archean}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Proterozoic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Paleoproterozoic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Mesoproterozoic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Neoproterozoic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Neoproterozoic-Cambrian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Cambrian-Ordovician}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Ordovician-Silurian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Silurian-Devonian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Devonian-Carboniferous}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Carboniferous-Permian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Permian-Triassic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Triassic-Jurassic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Jurassic-Cretaceous}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Cretaceous-Paleogene}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Cenozoic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Neogene-Quaternary}}</div> </div> <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte --> }}</includeonly> 5m8eji11lwygxznapaxrbqyabe4f275 42713052 42712950 2026-10-24T02:46:07Z Edgar Allan Poe 29250 /* Uporaba */ 42713052 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} == Uporaba == Prikazuje fosilni raspon pojedinog razdoblja [[Fanerozoik|fanerozoika]] ili pojedinog eona odnosno ere [[prekambrij|prekambrija]], a upotrebljava se u šablonu {{tl|Raspon fosila po periodima}}. Ovaj šablon sadržava otvorenu oznaku <code><nowiki><div></nowiki></code> koju je potrebno zatvoriti nakon uporabe. === Razdoblja === <div style="font-size: 88%"> {{Period fossil range/rangebar|Cambrian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Ordovician}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Silurian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Devonian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Carboniferous}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Permian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Triassic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Jurassic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Cretaceous}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Paleogene}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Neogene}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Quaternary}}</div> </div> === Ostale dostupne uvećane ljestvice === <div style="font-size: 88%"> {{Period fossil range/rangebar|Archean}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Proterozoic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Paleoproterozoic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Mesoproterozoic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Neoproterozoic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Neoproterozoic-Cambrian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Cambrian-Ordovician}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Ordovician-Silurian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Silurian-Devonian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Devonian-Carboniferous}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Carboniferous-Permian}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Permian-Triassic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Triassic-Jurassic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Jurassic-Cretaceous}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Cretaceous-Paleogene}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Cenozoic}}</div> {{Period fossil range/rangebar|Neogene-Quaternary}}</div> </div> <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Kategorije dodajte ispod ove crte --> }}</includeonly> f5gss3towzx3ia9qt44irzp6e9igg7u Šablon:Cambrian Footer 10 4726569 42712982 2026-10-24T00:40:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Cambrian Footer]] na [[Šablon:Kambrij podnožje]] 42712982 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kambrij podnožje]] n5epl633igv0ptt44vad9nfgkfart51 Šablon:Kambrij podnožje/dok 10 4726570 42712983 2026-10-24T00:41:02Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Arhaik podnožje]] 42712983 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje]] 3gp4wj2pa9ictb6dxquefz2hhhirfs0 42712984 42712983 2026-10-24T00:41:33Z Edgar Allan Poe 29250 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Arhaik podnožje]] na [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 42712984 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy Donji kambrij 0 4726571 42712988 2026-10-24T00:45:23Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Donji kambrij]] na [[Rani kambrij]] preko preusmjerenja 42712988 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rani kambrij]] kexd5nxb23tqyr42bbd64iocuom1yja Šablon:Ordovician Footer 10 4726572 42712995 2026-10-24T00:58:46Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Ordovician Footer]] na [[Šablon:Ordovicij podnožje]] 42712995 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Ordovicij podnožje]] 0gr7udfi2r8my34fhi44ibhvfu4a33y Šablon:Ordovicij podnožje/dok 10 4726573 42712996 2026-10-24T00:59:02Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 42712996 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy Arenig 0 4726574 42712999 2026-10-24T01:00:49Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Arenig]] na [[Arenigij]] preko preusmjerenja 42712999 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Arenigij]] qz1brmmwbyhvqv8jj0nz9sf9pzo9t1e Razgovor:Arenig 1 4726575 42713001 2026-10-24T01:00:49Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Arenig]] na [[Razgovor:Arenigij]] 42713001 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Arenigij]] jdp6p6dlbo42cirnqh7n8dlvt1dalix Darivil 0 4726576 42713004 2026-10-24T01:02:02Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Darivil]] na [[Darivilij]] preko preusmjerenja 42713004 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Darivilij]] rgo1xtqo6fbll3hcqu989vkgweej10d Donji ordovicij 0 4726577 42713008 2026-10-24T01:04:39Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Donji ordovicij]] na [[Rani ordovicij]] preko preusmjerenja 42713008 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rani ordovicij]] e27aw9l8joz7jsxlnr61y3ff21pkktc Hirnant 0 4726578 42713012 2026-10-24T01:05:07Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Hirnant]] na [[Hirnantij]] preko preusmjerenja 42713012 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hirnantij]] nupudlfo5ve7clfdtrn1qf7w7iaw3z4 Razgovor:Hirnant 1 4726579 42713014 2026-10-24T01:05:07Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Hirnant]] na [[Razgovor:Hirnantij]] 42713014 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Hirnantij]] r1aw3wfwj8fi5hnlkpdwuwl3jkyhque Gornji ordovicij 0 4726581 42713018 2026-10-24T01:06:22Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Gornji ordovicij]] na [[Kasni ordovicij]] preko preusmjerenja 42713018 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kasni ordovicij]] 5k2erke7dedca4dwnxo6lz8wd2houfq Tremadok 0 4726582 42713022 2026-10-24T01:08:47Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Tremadok]] na [[Tremadokij]] 42713022 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Tremadokij]] ed2wh4ouq0q1z8y571tysbyvut024tm Šablon:Silurian Footer 10 4726583 42713031 2026-10-24T01:27:41Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Silurian Footer]] na [[Šablon:Silur podnožje]] 42713031 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Silur podnožje]] rf6frarq840n5iksouoqcm6r653qzdj Šablon:Silur podnožje/dok 10 4726584 42713032 2026-10-24T01:28:00Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 42713032 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy Šablon:Devonian Footer 10 4726585 42713039 2026-10-24T01:44:57Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Devonian Footer]] na [[Šablon:Devon podnožje]] 42713039 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Devon podnožje]] t3pdfigmjwy8elzyw0wzzun9rmnw5td Šablon:Devon podnožje/dok 10 4726586 42713040 2026-10-24T01:45:16Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 42713040 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy Varanus giganteus 0 4726587 42713057 2026-10-24T03:03:38Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Varanus giganteus]] na [[Divovski varan]] 42713057 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Divovski varan]] ifek1622bunnl4lmy61emrv1g8zhilb Šablon:Taksonomija/Varanus 10 4726588 42713059 2026-10-24T03:08:52Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Varani|Varanus |parent=Varanidae |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42713059 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Varani|Varanus |parent=Varanidae |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} qn9t4t8k7mx4bda8r7qb8zwirtclqzm Šablon:Taksonomija/Varanus (Varanus) 10 4726589 42713060 2026-10-24T03:09:44Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subgenus |link=Varanus (Varanus)|Varanus |parent=Varanus |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42713060 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subgenus |link=Varanus (Varanus)|Varanus |parent=Varanus |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} i3lx59l39ec25e5p9a255g4nm6z08r9 Šablon:Taksonomija/Varanidae 10 4726590 42713061 2026-10-24T03:10:14Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=Varanidae |parent=Varanoidea |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42713061 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=Varanidae |parent=Varanoidea |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} p7jj7fqiu2qozu4mmfeqq9equvobvlg Šablon:Taksonomija/Varanoidea 10 4726591 42713062 2026-10-24T03:10:46Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=superfamilia |link=Varanoidea |parent=Goannasauria |extinct= }} 42713062 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=superfamilia |link=Varanoidea |parent=Goannasauria |extinct= }} 89bciocuubv24prb23sgfzeflhnpsw2 Šablon:Taksonomija/Goannasauria 10 4726592 42713063 2026-10-24T03:11:23Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=cladus |link=Goannasauria |parent=Paleoanguimorpha |extinct= <!--leave blank or delete this line for "not extinct"; put "yes" for "extinct" --> |refs= <!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42713063 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=cladus |link=Goannasauria |parent=Paleoanguimorpha |extinct= <!--leave blank or delete this line for "not extinct"; put "yes" for "extinct" --> |refs= <!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} dclnkj2kvo0dmad8ozx05dwehdbx85m Šablon:Taksonomija/Paleoanguimorpha 10 4726593 42713064 2026-10-24T03:12:20Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=infraordo |link=Paleoanguimorpha |parent=Anguimorpha |extinct=<!--leave blank or delete this line for "not extinct"; put "yes" for "extinct" --> |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42713064 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=infraordo |link=Paleoanguimorpha |parent=Anguimorpha |extinct=<!--leave blank or delete this line for "not extinct"; put "yes" for "extinct" --> |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 5d5g0a2p8xhwrra08isnnf5ygpydb79 Šablon:Taksonomija/Anguimorpha 10 4726594 42713065 2026-10-24T03:13:06Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subordo |link=Anguimorpha |parent=Toxicofera |always_display=yes }} 42713065 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subordo |link=Anguimorpha |parent=Toxicofera |always_display=yes }} ee796i3fmp9r2b68wqe4jem43dg59qq Šablon:Taksonomija/Toxicofera 10 4726595 42713066 2026-10-24T03:13:30Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <noinclude>{{High-use}} </noinclude>{{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=clade |link=Toxicofera |parent=Squamata |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42713066 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{High-use}} </noinclude>{{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=clade |link=Toxicofera |parent=Squamata |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 76cwmd6qjfultexrpn1yxm2sdft0835 Šablon:Carboniferous Footer 10 4726596 42713110 2026-10-24T11:19:56Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Carboniferous Footer]] na [[Šablon:Karbon podnožje]] 42713110 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Karbon podnožje]] 2nabolp604c2rac8qbkwjm6oepnvaxr Razgovor o šablonu:Carboniferous Footer 11 4726597 42713112 2026-10-24T11:19:56Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor o šablonu:Carboniferous Footer]] na [[Razgovor o šablonu:Karbon podnožje]] 42713112 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor o šablonu:Karbon podnožje]] 5btv35ch4oxlam6do2yjh4cvc10b2x8 Šablon:Karbon podnožje/dok 10 4726598 42713115 2026-10-24T11:24:04Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 42713115 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy Pennsylvanij 0 4726599 42713120 2026-10-24T11:26:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Pennsylvanij]] na [[Pensilvanij]] 42713120 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Pensilvanij]] ksqsfbitkaf5hp9dw2nyv3xemq5qqhp Razgovor:Pennsylvanij 1 4726600 42713122 2026-10-24T11:26:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Pennsylvanij]] na [[Razgovor:Pensilvanij]] 42713122 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Pensilvanij]] 5kffwuah2rt1wodnzj6q1f6q90pdqvt Departman Sever u Francuskoj 0 4726601 42713123 2026-10-24T11:26:03Z Kontributor 2K 192569 Preusmjereno na [[Nord (departman)]] 42713123 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nord (departman)]] 9m8t26yjjykavh282s2r441gofn2i6e Vize 0 4726602 42713126 2026-10-24T11:26:43Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Vize]] na [[Vizej]] preko preusmjerenja 42713126 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vizej]] qmb0jpdz6w5neaxeo3ly7cp02sdf818 Serpukov 0 4726603 42713129 2026-10-24T11:27:26Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Serpukov]] na [[Serpuhovij]] preko preusmjerenja 42713129 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Serpuhovij]] fuxteie0n0kbko6acvgd2gs1xcxe6lc Razgovor:Serpukov 1 4726604 42713131 2026-10-24T11:27:26Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Serpukov]] na [[Razgovor:Serpuhovij]] 42713131 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Serpuhovij]] at5l7fbkp7nkqdb4m0xf0u66amtcmq9 Baškir 0 4726605 42713134 2026-10-24T11:28:03Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Baškir]] na [[Baškirij]] preko preusmjerenja 42713134 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Baškirij]] ba41k60vef9s84xobhbsd4ftrnvbc1f Turne 0 4726606 42713138 2026-10-24T11:29:35Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Turne]] na [[Turnazij]] 42713138 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Turnazij]] sk23hazk21a6qhbblfpm9bsk70t8d0m Šablon:Permian Footer 10 4726607 42713145 2026-10-24T11:44:06Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Permian Footer]] na [[Šablon:Perm podnožje]] 42713145 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Perm podnožje]] adswoasryg73jn0yjyrz8riq0nzp8s8 Šablon:Perm podnožje/dok 10 4726608 42713146 2026-10-24T11:44:22Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 42713146 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Arhaik podnožje/dok]] 4as2hu1cjdl07dr6hd3u5lcasude5fy Loping 0 4726609 42713151 2026-10-24T11:48:01Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Loping]] na [[Lopingij]] preko preusmjerenja 42713151 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Lopingij]] d1v2b14bid2a5v9ns9tn30x0zc8elt6 Sakmar 0 4726610 42713156 2026-10-24T11:49:39Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Sakmar]] na [[Sakmarij]] preko preusmjerenja 42713156 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sakmarij]] qd8c1tj4wrgw6ro3l7k56wrh5ghlw5b Razgovor:Sakmar 1 4726611 42713158 2026-10-24T11:49:39Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Sakmar]] na [[Razgovor:Sakmarij]] 42713158 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Sakmarij]] 2lnudffsp8b0w2bf1s1joziw394oevh Artinsk 0 4726612 42713161 2026-10-24T11:50:32Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Artinsk]] na [[Artinskij]] preko preusmjerenja 42713161 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Artinskij]] 0clqdxnhleusj2mju3xd49hl7crd9cz Kungur 0 4726613 42713164 2026-10-24T11:51:12Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kungur]] na [[Kungurij]] preko preusmjerenja 42713164 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kungurij]] shx4bxc1fqgcv5qeuxnxgf0vqcve30a Razgovor:Kungur 1 4726614 42713166 2026-10-24T11:51:12Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Kungur]] na [[Razgovor:Kungurij]] 42713166 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Kungurij]] 1qk8k850ugxswaz062nrpkr1edb2jym Kapitan 0 4726615 42713173 2026-10-24T11:52:58Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kapitan]] na [[Kapitanij]] 42713173 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kapitanij]] 51d8en3yqyd16uy5trr48z05uesdykv Razgovor:Kapitan 1 4726616 42713175 2026-10-24T11:52:58Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Kapitan]] na [[Razgovor:Kapitanij]] 42713175 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Kapitanij]] 5bk54lpubjoo8ilor74zit6os6p010r Roadij 0 4726617 42713178 2026-10-24T11:53:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Roadij]] na [[Roudij]] 42713178 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Roudij]] 7iqn1m4rok7va49sfals3qeq8stxbyz Razgovor:Roadij 1 4726618 42713180 2026-10-24T11:53:42Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Roadij]] na [[Razgovor:Roudij]] 42713180 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Roudij]] ng2jd9tuwqbimbnxvp328f69xmt013b Vukjapingij 0 4726619 42713184 2026-10-24T11:54:41Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Vukjapingij]] na [[Vučiapingij]] 42713184 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vučiapingij]] hx53urvw4943uuj4ll3oid1oyrbrkfq